ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • mwbr18 Mei ep. 1-10
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2018
Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2018
mwbr18 Mei ep. 1-10

Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

7-13 MEI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MARKUS 7-8

‘Humbata omuti woye womahepeko, ove u shikule nge’

(Markus 8:34) Ndele okwa ifana ovanhu novalongwa vaye ve uye kuye, ndele okwa tya kuvo: “Ngeenge oku na ou a hala okushikula nge, ne lidimbike ye mwene, ndele na humbate omushiyakano waye, ye na shikule nge.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 8:34

ne lidimbike ye mwene: Ile “ne lixupule ye mwene.” Osho otashi ulike komunhu oo a halelela oku lidimbwa ye mwene nokuliyandjela Kalunga. Outumbulilo oo wOshigreka otau dulu yo okutolokwa “ne lidimbwe ye mwene,” naasho otashi wa palele molwaashi osha kwatela mo okudimbwa omahalo oye, omalalakano, ile ouwa woye mwene. (2Kor 5:14, 15) Markus okwa longifa outumbulilo wa faafana eshi a hokolola nghee Petrus e lidimbika Jesus. — Mark 14:30, 31, 72.

w92 8/1 17 okat. 14

Oto Lotoka Ngahelipi mEfiyafanepo Lokumona Omwenyo?

14 Jesus Kristus okwa lombwela ongudu yovahongwa pamwe navamwe: “Ngenge oku na ou a hala okushikula nge, ye ne lidimbike ye mwene (ile, “ye oku na okutya, ‘ahowe’ kuye mwene,” Charles B. Williams) nokulitwika omuti waye womahepeko ndee ta shikula nge alushe.” (Markus 8:34, NW) Ngee hatu tambula eifano eli, otu na okukala twa hala oku shi ninga “alushe,” hamolwaashi elidiliko la fimana unene, ndele omolwaashi okuhadiladila nawa mokafimbo konhumba, ile okuninga etokolo limwe alike la puka, otashi dulika ku hanaune po ashishe osho sha tungwa nokutula nokuli oukalinawa wetu waalushe moshiponga. Exumokomesho lopamhepo luhapu ohali ningwa kanini nakanini, ndele otali dulu okuhanaunwa po diva ngeenge inatu lungama alushe!

(Markus 8:35-37) Osheshi ou a hala okuxupifa omwenyo waye, ote ke u kanifa, ndele ou ta kanifa omwenyo waye molwange nomolwevaengeli, ye ote u xupifa. 36 Osheshi otashi kwafa shike omunhu nande ne lilikolele ounyuni aushe, ndele ta kanifa omwenyo waye? 37 Osheshi omunhu ota yandje shike mbela, a kulile omwenyo waye?

w08 10/15 26-27 okat. 3-4

Oto ka ninga po shike opo u ka mone omwenyo waalushe?

3 Jesus okwa li yo a pula omapulo avali taa ningifa omunhu a diladile pomhito oyo a li ta popi novahongwa vaye nosho yo ovanhu vamwe, a ti: “Otashi kwafa shike omunhu nande ne lilikolele ounyuni aushe, ndee ta kanifa omwenyo waye? Osheshi omunhu ota yandje shike mbela, a kulile omwenyo waye?” (Mark. 8:36, 37) Enyamukulo kepulo lotete ola yela. Omunhu ita mono ouwa washa ngeenge okwe lilikolele ounyuni aushe ndele ta kanifa omwenyo waye. Omunhu oha dulu ashike okulongifa oiniwe noku i hafela ngeenge e na omwenyo. Epulo laJesus etivali olo tali ti: “Omunhu ota yandje shike mbela, a kulile omwenyo waye?” otashi dulika la li la dimbulukifa ovapwilikini vaye kombinga yelundilo olo Satana a lundila nalo ovanhu pefimbo laJob, eshi a ti: “Omunhu keshe osho e shi na, te shi yandjele omwenyo waye.” (Job 2:4) Eendjovo daSatana odo otashi dulika di kale doshili kovanhu vamwe ovo ihava longele Jehova. Ovanhu vahapu ohava ningi keshe shimwe, tava nyono efinamhango keshe opo va kale nomwenyo. Ndele Ovakriste ove na etaleko la yooloka ko kwaalo lovanhu va tya ngaho.

4 Otu shii kutya eshi Jesus a li e uya kombada yedu ka li e uya oku tu pa oukolele muwa, oupuna nosho yo omwenyo mule mounyuni ou. Ndele ponhele yaasho, okwa li e uya oku tu yeululila omhito yoku ka mona omwenyo waalushe mounyuni mupe, netimaumbwile la tya ngaho otwe li lenga neenghono. (Joh. 3:16) KOmukriste, oshipu okuuda ko epulo laJesus lotete kutya ola hala okutya ngahelipi, olo ta li ti: “Otashi kwafa shike omunhu nande ne lilikolele ounyuni aushe, ndee ta kanifa omwenyo waye?” Enyamukulo olo kutya kashi na ekwafo la sha. (1 Joh. 2:15-17) Opo tu dule okumona enyamukulo lepulo laJesus etivali, otu na okulipula kutya: ‘Onda hala okuninga omaliyambo e fike peni kunena opo ndi shilipaleke kutya ohandi ka mona omwenyo waalushe mounyuni mupe?’ Onghedi yetu yokukalamwenyo oyo tai ka ufa kutya eteelelo letu ola twa shi fike peni. — Yelekanifa naJohannes 12:25.

(Markus 8:38) Osheshi ou ta fi ohoni molwange nomolweendjovo dange mokati kepupi eli lovanyoni vohombo noloulunde, naye tuu ou nOmona wOmunhu ote ke mu fya ohoni, eshi te uya moshinge shaXe pamwe novaengeli vayapuki.

jy 143 okat. 4

Omona womunhu olyelye?

Opo tu kale twa hokiwa kuJesus, otu na okukala tu na omhepo yeliyambo nosho yo okukala ovaladi. Jesus okwa ti: “Osheshi ou ta fi ohoni molwange nomolweendjovo dange mokati kepupi eli lovanyoni vohombo noloulunde, naye tuu ou nOmona wOmunhu ote ke mu fya ohoni, eshi te uya moshinge shaXe pamwe novaengeli vayapuki.” (Markus 8:38) Eshi Jesus te ke uya, ‘ota futu keshe shi fike poilonga yaye.’ — Mateus 16:27.

Konakona moule omamona opamhepo

(Markus 7:5-8) Ovafarisai novanongo vomishangwa ove mu pula: “Oshike ovalongwa voye ihava diinine eenghulunghedi dovakulunhu, ndele hava li nomake inaa koshoka?” 6 Ndele okwa tya kuvo: “Jesaja okwe mu xunganekela da twa, nye ovanaihelele, ngaashi kwa shangwa: ‘Oshiwana eshi ohashi fimaneke nge nomilungu, ndele omitima dasho odi li kokule naame. 7 Ndelenee ohava fimaneke nge hamungaho nokulonga omalongo oipango yovanhu.’ 8 Otamu ekeleshi oshipango shaKalunga, nye tamu diinine eenghulunghedi dovanhu ngaashi hamu diinine omakosho eenheka nomaholo, nohamu longo vali shi lili sha fa eshi.”

w16.08 30 okat. 1-4

Omapulo a dja kovaleshi

Omolwashike ovatondi vaJesus va li hava komangele onghedindjikilile yokulikosha keenyala?

▪ Oyo oya li ashike onghedi imwe omo ovatondi vaJesus va li tava kendabala okumona omapuko muye nomovahongwa vaye. Omhango yaMoses oya li ya kwatela mo oipango ihapu youkoshoki wopamifyuululwakalo ngaashi etiko lomaxu, oshilundu, nosho yo okuungaunga nomidimba dovanhu nodoinamwenyo. Oya li yo i na omilandu dokulikoshola. Osho osha li tashi dulu okuningwa okupitila mokuyandja eyambo, mokulikosha ile mokushashamina. — Lev., etuk. 11-15; Num., etuk. 19.

Ovahongi Ovajuda ova li hava fatulula oshinima keshe shi na sha neemhango odo. Odjo imwe oya popya kutya keshe oludi lokuhenoukoshoki okwa li ku na okushiivika kutya okwe u ya po ngahelipi nongahelipi taku dulu okutandavela, oinima noilongifo oyo tai dulu okukala ya nyatekwa ile inai nyatekwa nosho yo eenghedi domifyuululwakalo odo da pumbiwa opo omunhu a kosholwe.

Ovo vali omhinge naJesus ova li ve mu pula kutya: “Oshike ovalongwa voye ihava diinine eenghulunghedi dovakulunhu, ndele hava li nomake inaa koshoka?” (Mark. 7:5) Ovatondi ovo vomomalongelokalunga kava li ngeno va hala kutya okulya neenyala inadi koshwa inaku koshoka. Onga omufyuululwakalo, ovanongo vomishangwa ova li ve na okutilwa omeva keenyala fimbo inava lya. Odjo oyo ya popiwa metetekelo oya popya vali kutya “eemhango odo oda li yo da popya kutya oikwatelwa ilipi tai ka longifwa okutila umwe omeva, omeva aa peni e na okulongifwa notaa wapalele, olyelye e na oshinakuwanifwa shokutila omeva nokutya fiyo openi omeva e na okutilwa.”

Jesus okwa li e linyenga monghedi oyo tai ulike kutya eemhango adishe dovanhu odanafangwa. Tete okwa li a lombwela ovawiliki velongelokalunga lOshijuda vomefelemudo lotete kutya: “Jesaja okwe mu xunganekela da twa, nye ovanaihelele, ngaashi kwa shangwa: Oshiwana eshi ohashi fimaneke nge nomilungu, ndele omitima dasho odi li kokule naame [Jehova]. Ndelenee ohava fimaneke nge hamungaho nokulonga omalongo oipango yovanhu. Otamu ekeleshi oshipango shaKalunga, nye tamu diinine eenghulunghedi dovanhu ngaashi hamu diinine omakosho eenheka nomaholo, nohamu longo vali [shi lili] sha fa eshi.” — Mark. 7:6-8.

(Markus 7:32-35) Ndele ova eta kuye omufitamatwi ehe shii okupopya nawa, nove mu indila a tenheke eke laye kuye. 33 Ndele Ye okwe mu kufa movanhu, a twa ominwe daye momatwi aye, a fiya omate, ndele ta kumu elaka laye. 34 Ndele okwa tala keulu, ta fuda mokule ndele ta ti: “Efata!” nokutya: “Fituluka!” 35 Omatwi aye a fituluka nelaka laye la manguluka ndele ta popi nawa.

w00 3/1 10 okat. 9-11

Ou na “omadhiladhilo gaKristus”?

9 Omulumentu okwa li omuthitamatsi nokwa li ha popi nuudhigu. Jesus otashi vulika a mona kutya omulumentu nguka okwa lyalyakana nenge okwa sa ohoni. Opo nduno Jesus okwa ningi po sha inaashi monika nando onale. Omulumentu okwe mu kutha mongundu yaantu nokwe mu ikalekele pehala lyi ilile. Opo nduno Jesus okwa longitha omandhindhiliko gontumba okutseyithila omulumentu shoka a li ta ka ninga. Okwa “tsu ominwe momakutsi ge, a hiyi omayeye nokwa gumu elaka lye.” (Markus 7:33) Natango, Jesus okwa ligamene kegulu nokwa fudha olule megalikano. Oonkatu ndhika tadhi ulike oshindji odha li tadhi ka tya komulumentu: ‘Shoka tandi ke ku ningila okoonkondo dhaKalunga.’ Lwahugunina, Jesus okwa ti: “Thituluka.” (Markus 7:34) Opo tuu mpoka omulumentu oku uvite ko nokwa li ta vulu okupopya nawa.

10 Jesus ka li tuu a yaalele yalwe! Okwa li e na uuhwenge nomaiyuvo gawo, nohenda ye ndjika oye mu inyengitha wo a katuke onkatu momikalo ndhoka tadhi ulike nkene kwa li e na ko nasha nomaiyuvo gawo. Tu li Aakriste, otatu ningi nawa ngele tatu kala tatu ulike kutya otu na omadhiladhilo gaKristus shi na ko nasha naashika. Ombimbeli otayi tu kumagidha: “Kaleni amuhe mwa tsu ompango yimwe nokusilathana ohenda, mu hole aamwatate, mu na olukeno neifupipiko.” (1 Petrus 3:8) Shika otashi tu pula shili tu popye notu katuke onkatu momikalo ndhoka tadhi yaalele omaiyuvo gayalwe.

11 Megongalo, otatu vulu okuyaalela omaiyuvo gayalwe moku ya tumbaleka, moku ya ningila ngaashi twa hala ye tu ningile. (Mateus 7:12) Shika osha kwatela mo okukala twa kotokela shoka tatu popi nosho wo nkene tatu shi popi. (Aakolossa 4:6) Dhimbulukwa kutya ‘aapopyaguli, ohaa tsu iilalo ongegongamwele.’ (Omayeletumbulo 12:18) Ongiini shi na ko nasha nomuukwanegumbo? Omusamane nomukulukadhi mboka ye holathane shili kehe gumwe oku na uuhwenge nomaiyuvo gamukwawo. (Aaefeso 5:33) Ohaya yanda oohapu oonkukutu, omagandjo guusama ihaaga hulu nomashadho ge ehameka — ayihe mbyoka tayi vulu okweeta omaiyuvo tage ehameke ngoka kaashi shi oshipu oku ga aludha. Aanona wo oye na omaiyuvo, naavali aanahole oye na oku shi dhimbulukwa. Uuna epukululo lya pumbiwa, aavali ya tya ngaaka otaye li gandja momikalo ndhoka tadhi simaneke aanona yawo nokwaahe ya sitha ohoni inaashi pumbiwa. (Aakolossa 3:21) Onkee ano ngele tatu yaalele yalwe, otatu yu ulukile kutya otu na omadhiladhilo gaKristus.

Elesho lOmbiibeli

(Markus 7:1-15) Opo nee puye opa ongala Ovafarisai novanongo vomishangwa vamwe, va dile kuJerusalem. 2 Ndele eshi va mona ovalongwa vaye vamwe va lya omungome nomake inaa yela, okutya, inaa koshwa, ove va tala va nyona. 3 Osheshi Ovafarisai nOvajuda aveshe ihava li fimbo inava kosha shili omake avo nokudiinina eenghulunghedi dovakulunhu vonale. 4 Ndele ngeenge va dja koshilandelo, ihava li manga inave likosha; neenghedi dimwe dihapu hava diinine okuwanifa, ongaashi okukosha omaholo noitoo noiyaxa yongopolo. 5 Ovafarisai novanongo vomishangwa ove mu pula: “Oshike ovalongwa voye ihava diinine eenghulunghedi dovakulunhu, ndele hava li nomake inaa koshoka?” 6 Ndele okwa tya kuvo: “Jesaja okwe mu xunganekela da twa, nye ovanaihelele, ngaashi kwa shangwa: ‘Oshiwana eshi ohashi fimaneke nge nomilungu, ndele omitima dasho odi li kokule naame. 7 Ndelenee ohava fimaneke nge hamungaho nokulonga omalongo oipango yovanhu.’ 8 Otamu ekeleshi oshipango shaKalunga, nye tamu diinine eenghulunghedi dovanhu ngaashi hamu diinine omakosho eenheka nomaholo, nohamu longo vali shi lili sha fa eshi.” 9 Ndele Ye okwa tya kuvo: “Eewa, ohamu ekeleshi oshipango shaKalunga, mu diinine eenghulunghedi deni. 10 Shaashi Moses okwa tile: ‘Fimaneka xo nanyoko,’ na: ‘Ou ta tuku xe ile ina, oye na fye okufya.’ 11 Ndele nye ohamu ti: Omunhu ngeenge ta ti kuxe ile kuina: ‘Osho wa li u noku shi pewa kwaame ekwafo, osho Korban’, nokutya, oshali kotembeli. 12 Opo nee itamu efa vali a kwafe xe ile ina. 13 Osho ngaha hamu dimi po eendjovo daKalunga konghulunghedi yeni mwe i dika. Naikwao ihapu ngaashi ei hamu i ningi.” 14 Ndele Ye okwa ifana vali ovanhu ve uye kuye, ndele okwe va lombwela: “Udeni nge amushe, nye mu didilike. 15 Kape na eshi shokombada tashi i momunhu, tashi mu nyateke, eshi tashi di momunhu, osho tashi mu nyateke.

14-20 MEI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MARKUS 9-10

“Emoniko tali pameke eitavelo”

(Markus 9:1) Ndele Ye okwa tya kuvo: “Oshili handi mu lombwele: oku na vamwe vomwaava ve li ofika apa itava makele efyo, fimbo inava mona ouhamba waKalunga tau uya neenghono dao.”

w05 2/1 5 okat. 9-10

Omaxunganeko okwa yukifa elitulemo kuKristus

9 Opwa li pwa pita omudo nasha okudja eshi Jesus a yandja oumbangi oo wa popiwa metetekelo u na sha nokukala kwaye Messias. Opaasa yomudo 32 O.P., oya li ya pita po. Vahapu ovo va li ve mu itavela ova li va efa oku mu landula, kashiimba omolwomahepeko, ohole yokuhola omaliko ile oisho yokukalamwenyo. Vamwe otashi dulika va li va ngwangwana ile va nyemata eshi Jesus a anya okuningwa ohamba kovanhu. Eshi a li a pulwa kovawiliki vomalongelokalunga Ovajuda a ninge edidiliko okudja meulu, okwa anya okuninga edidiliko la tya ngaho lokulifimaneka ye mwene. (Mateus 12:38, 39) Ovanhu vamwe otashi dulika va li va limbililwa eshi Jesus a anya okuninga ngaho. Kakele kaasho, Jesus okwa hovela okuhololela ovahongwa vaye oshinima shonhumba osho sha li shidjuu okuudiwa ko — osho kutya “e nokuya kuJerusalem noku ka hepekwa nomahepeko mahapu kovakulunhu nokovapristeri ovakulunhu nokovanongo vomishangwa nokudipawa.” — Mateus 16:21-23.

10 Okwa li ku na eemwedi omuwoi ile omulongo lwaapo, opo efimbo “[laJesus] lokudja mounyuni ou nokuya kuXe,” li fike. (Johannes 13:1) Molwaashi Jesus okwa li e na ko nasha unene novahongwa vaye ovadiinini, okwa udanekela vamwe vomuvo oshinima osho a anya oku shi ningila Ovajuda ve he na eitavelo — edidiliko okudja meulu. Jesus okwa ti: “Oshili handi mu lombwele: ope na vamwe mokati kaava ve li ofika apa, itava makele efyo, fiyo tava mono okuuya kwOmona wOmunhu mouhamba waye.” (Mateus 16:28) Osha yela kutya Jesus ka li ta ti kutya ovahongwa vaye vamwe otava ka kala po fiyo Ouhamba wopaMessias wa dikwa po mo 1914. Osho Jesus a li e na momadiladilo osho okuulikila ovahongwa vaye vatatu vopofingo euliko lopaxunganeko likumwifi li na sha noshinge osho a li ta ka kala nasho ngeenge a pewa eenghono dOuhamba. Emoniko olo lopaxunganeko ohali ifanwa eshituluko.

(Markus 9: 2-6) Omafiku ahamano eshi a pita po, Jesus okwa kufa Petrus naJakob naJohannes, ndele okwe va twala komhunda ile, ve ke likalele mouwike. Ndele Ye okwa shituka moipafi yavo. 3 Ndele oikutu yaye ya ninga itoka tootoo ya vilima, nokape na omuyelifi kombada yedu ta shiiva okutokifa ngaha. 4 Ndele ova holokelwa kuElia naMoses, ndele vo ova popya naJesus. 5 Ndele Petrus okwa hovela okupopya ndele ta ti kuJesus: “Rabbi, poima apa ope tu wapalela, tu dikeni po hano omatwali atatu, limwe oloye, limwe olaMoses nalimwe olaElia.” 6 Ndele kakwa li e shii eshi ta ti, osheshi ova haluka.

w05 2/1 5 okat. 11

Omaxunganeko okwa yukifa elitulemo kuKristus

11 Omafiku ahamano konima yaasho, Jesus okwa kufa Petrus, Jakob naJohannes ndele tava i komhunda ile unene — kashiimba komungenge womhunda yaHermon. Fimbo va li oko, Jesus okwa “shituka moipafi yavo, noshipala shaye sha vema ngaashi etango, noikutu yaye oya yela ya fouyelele.” Omuprofeti Moses naElia ova holoka po yo, tava popi naJesus. Oshiningwanima osho shikumwifi otashi dulika sha li sha ningwa oufiku, osho she shi ninga shi kale sha twa nawa. Doshili, osha li sholela, nomolwaasho Petrus okwa pula opo a dike po omatwali atatu—limwe olaJesus, limwe olaMoses nalikwao olaElia. Fimbo Petrus a li ta popi, ova tuvikilwa koshilemo shiyela ndele ondaka ya dja moshilemo tai ti: “Ou Omona wange omuholike, onde mu hokwa; mu udeni.” — Mateus 17:1-6.

(Markus 9:7) Ndele ope uya oshilemo she va tuvikila, nomoshilemo omwa dja ondaka ya tya: “Ou Omona wange omuholike, mu udeni.”

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty wa pamba Mark 9:7

ondaka: Osho oshikando oshitivali shomoikando itatu momavangeli omo Jehova a popiwa ta popi novanhu odikilila. — Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Mark 1:11; Joh 12:28.

Konakona moule omamona opamhepo

(Markus 10:6-9) Ndele pehovelo leshito ‘Kalunga okwe va shita omulumenhu nomukainhu.’ 7 ‘Onghee hano omulumenhu e nokufiya po xe naina nokulimangeleka komukainhu waye. 8 Naava vavali otava ningi omunhu umwe.’ Hano kave fi vali vavali, ndelenee omunhu umwe. 9 Hano eshi Kalunga e shi tula kumwe, inashi kufwa kumwe komunhu.”

w08 2/1 32 okat. 8

Omanenedhiladhilo okuza membo lyaMarkus

10:6-9. Elalakano lyaKalunga olyo aaihokani kaaya topoke. Onkee ano, pehala lyokweendelela ya hengathane, omusamane nomukulukadhi oye na okukambadhala ya tule miilonga omakotampango gOmbiimbeli opo ya vule okukandula po uupyakadhi kehe mboka tashi vulika wu holoke mondjokana yawo. — Mat. 19:4-6.

(Markus 10:17, 18) Ndele eshi a dja mo, ta i kondjila, omulumenhu umwe a tondoka e uye kuye, ndele ta tu eengolo koshipala shaye, ndele ta ti kuye: “Omuhongi muwa, ondi nokulonga shike ndi mone omwenyo waalushe?” 18 Jesus okwa tya kuye: “Oshike to tile nge ndimuwa? Kaku na umwe muwa, oKalunga aeke.

omauyelele okukonakona mo-nwtsty a pamba Mark 10:17, 18

Omuhongi muwa: Outumbulilo oo owa li wa longifwa komulumenhu umwe, oo a li te likumbu Jesus, onga edinafimaneko molwaashi ovanhu ova li hava fininikwa kovawiliki vomalongelokalunga ve va ifane nomadinafimaneko. Nonande Jesus ka li e na oupyakadi wokwiifanwa “Omuhongi”nosho yo ‘Omwene’ (Joh 13:13), okwa li a yandja efimano kuXe.

Kaku na umwe muwa, oKalunga aeke: Apa Jesus okwa li ta ulike kutya Kalunga oye aeke a wana okuufa kutya oshike shiwa, ye oye e na eenghonopangelo dokutokola pokati kaasho shiwa naasho shii. Adam naEva ova li ve wete sha wapala okulila owina komuti wokushiiva ouwa nowii. Mepingafano naasho, Jesus okwa li e lininipika nokwa li a fimaneka ondodo yaXe. Kalunga okwa ulika nokwa popya kutya oshike shiwa okupitila meemhango odo di li mEendjovo daye. — Mark 10:19.

Elesho lOmbiibeli

(Markus 9:1-13) Ndele Ye okwa tya kuvo: “Oshili handi mu lombwele: oku na vamwe vomwaava ve li ofika apa itava makele efyo, fimbo inava mona ouhamba waKalunga tau uya neenghono dao.” 2 Omafiku ahamano eshi a pita po, Jesus okwa kufa Petrus naJakob naJohannes, ndele okwe va twala komhunda ile, ve ke likalele mouwike. Ndele Ye okwa shituka moipafi yavo. 3 Ndele oikutu yaye ya ninga itoka tootoo ya vilima, nokape na omuyelifi kombada yedu ta shiiva okutokifa ngaha. 4 Ndele ova holokelwa kuElia naMoses, ndele vo ova popya naJesus. 5 Ndele Petrus okwa hovela okupopya ndele ta ti kuJesus: “Rabbi, poima apa ope tu wapalela, tu dikeni po hano omatwali atatu, limwe oloye, limwe olaMoses nalimwe olaElia.” 6 Ndele kakwa li e shii eshi ta ti, osheshi ova haluka. 7 Ndele ope uya oshilemo she va tuvikila, nomoshilemo omwa dja ondaka ya tya: “Ou Omona wange omuholike, mu udeni.” 8 Ndele opo tuu opo, eshi va tala, va kevauka, inava mona nande umwe, oJesus aeke e li navo. 9 Ndele eshi tava londoloka komhunda, okwe va kumaida vaha hepaululile nande omunhu eshi ve shi mona ko, fimbo Omona wOmunhu ina nyumuka koufi. 10 Eendjovo odo ove di kwata nawa, ndele ova kala tava pulafana: Okunyumuka koufi mbela otaku ti ngahelipi? 11 Ndele ove mu pula tava ti: “Omolwashike ovanongo vomishangwa hava ti kutya, Elia oku nokuuya tete?” 12 Ye okwe va lombwela: “Heeno, Elia ote uya tete, ndele ta tula aishe peenhele dayo. Ndele ongahelipi hano Omona wOmunhu a tongwa momishangwa kutya, Oye e nokuhepekwa nokudinwa? 13 Ndele ohandi mu lombwele: Elia okwe uya nee, ndele ve mu ninga osho ve shi hala, ongaashi a tongwa momishangwa.”

MEI 21-27

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MARKUS 11-12

“Okwa tula mo shihapu e dule aveshe”

(Markus 12:41, 42) Ye okwa li omutumba a taalela koshikefa shoiyandjiwa ndele okwa tala ovanhu nhumbi tava umbile oimaliwa moshikefa. Oipuna ihapu oya umbila mo ihapu. 42 Ndele ope ke uya omufiyekadi wohepele, ndele ta umbile mo oumaliwa vavali, kumwe okapeni kamwe ngeno.

omauyelele okukonakona mo-nwtsty-E a pamba Mark 12:41, 42

oshikefa shoiyandjwa: Odjo imwe yOshijuda oya ti oikefa omo mwa li hamu tulwa oiyandjwa oya li i na omutungilo wenghuma ile oluvinga nokambululu kashona kombada. Ovanhu ova li hava umbile mo oiyandjwa yavo i lili nakulili. Outumbulilo oo wOshigreka otau hangwa yo muJoh 8:20, wa tolokwa “oshikefa shoiyandjiwa.” Osha fa shi li ngaha kutya outumbulilo oo otau ulike konhele i li moshihale shovakainhu. (Tala yo ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Mat 27:6 nosho yo Oshiwedelwako. B11.) Odjo yo-rabbinical oya ti oikefa yoiyandjwa 13 oya li ya tulwa momukweyo ya dingonoka ekuma loshihale. Okwa itavelwa yo kutya motembeli omwa li yo hamu kala oikefa yoiyandjwa yakula.

oumaliwa vavali: “ouhaulapa vavali,” “oshitya osho shOshigreka oshi li molupe lopauhapu le·ptonʹ, ota shi ti oshinima shinini noshapepuka. Ouhaulapa 128 ove na ongushu i fike pamwe nondenari 1, nokahaulapa oko ka li okamaliwa kaniini elela haka longwa moshivela shitwima. — Tala yo omafatululo oitya, “okahaulapa,” nosho yo oshiwedelwako. B14.

Ve na onghushu inini: “ee-quadran.” Oshitya shOshigreka ko·dranʹtes (sha dja koshitya shOshilatin quadrans) otashi ulike koshimaliwa shoshivela shitwima shaRoma ile koshimaliwa shoshikushu shi na onghushu yo 64 okuyelekanifa nondenari imwe. Apa Markus okwa longifa oimaliwa yaRoma opo a yelife ongushu yoimaliwa oyo ya li hai longifwa kOvajuda. — Tala yo Oshiwedelwa ko. B14.

(Markus 12:43) Opo Ye okwa ifana ovalongwa vaye kuye ndele okwa tya kuvo: “Oshili handi mu lombwele: omufiyekadi ou wohepele okwa tula mo shihapu, e dule aveshe ovo va umbila mo moshikefa.

w97 11/1 12-13 okat. 16-17

Jehova Oha Pandula Oilonga Yoye yOmwenyo Aushe

16 Konima yomafiku onhumba, mo 11 Nisan, Jesus okwa kala oule wefiku motembeli, omo eenghonopangelo daye kwa li da pulwa nokwa nyamukula nohangelela omapulo madjuu shi na sha noifendela, enyumuko nosho yo oinima imwe. Okwa pangula ovanongo vomishangwa nOvafarisai omolwoinima ngaashi ‘okumana po omaumbo ovafiyekadi.’ (Markus 12:40) Opo nee Jesus okwa kala omutumba, sha yela kutya omOshihale shOvakainhu, omo paenghulunghedi dOvajuda, mwa li oikefa yoiyandjiwa i li 13. Okwa kala omutumba okafimbo, ta tale nawa eshi ovanhu tava tula mo omayambidido avo. Ovayamba vahapu ove uya, tashi dulika vamwe va li neholokepo lokuliyukipalifa mwene, nolokulinenepeka nokuli. (Yelekanifa Mateus 6:2.) Okutongolola kwaJesus okwa yukilila omukainhu wonhumba. Omesho opaushitwe otashi dulika a ha mone sha shikonekwedi shi na sha naye ile nomaano aye. Ndele Jesus, oo a li ta dulu okushiiva omitima davamwe, okwa li e shii kutya omukainhu okwa li “omufiyekadi wohepele.” Nokwa li yo e shii omuvalu aushe womaano omufiyekadi — “oumaliwa vavali, kumwe okahaulapa kamwe.” — Markus 12:41, 42.

17 Jesus okwa ifana ovahongwa vaye, molwaashi okwa li a hala va mone odjo i na sha noshilihongomwa osho ta ka honga. Omukainhu ou “okwa tula mo shihapu, e dule aveshe ovo va umbila mo moshikefa,” osho Jesus a ti. Pataleko laJesus, omukainhu ou okwa tula mo shihapu e dule aveshe kumwe. Okwa yandja “ashishe eshi e kwete” — oumaliwa vaye vaxuuninwa. Mokuninga ngaha, okwe liyandja mefiloshisho laJehova. Omunhu oo a li a tongolwa mo e li oshihopaenenwa shokuyandja kuKalunga oye ou omaano aye e he na ongushu yasha moinima yopamaliko. Ndelenee momesho aKalunga, okwa li e na ondilo i he fi okuyelekwa nasha! — Markus 12:43, 44; Jakob 1:27.

(Markus 12:44) Osheshi aveshe ova umbila mo eshi inava pumbwa, ndelenee ye moluhepo laye okwa tula mo ashishe eshi e kwete, emona laye alishe.”

w97 11/1 13 okat. 17

Jehova Oha Pandula Oilonga Yoye yOmwenyo Aushe

17 Jesus okwa ifana ovahongwa vaye, molwaashi okwa li a hala va mone odjo i na sha noshilihongomwa osho ta ka honga. Omukainhu ou “okwa tula mo shihapu, e dule aveshe ovo va umbila mo moshikefa,” osho Jesus a ti. Pataleko laJesus, omukainhu ou okwa tula mo shihapu e dule aveshe kumwe. Okwa yandja “ashishe eshi e kwete” — oumaliwa vaye vaxuuninwa. Mokuninga ngaha, okwe liyandja mefiloshisho laJehova. Omunhu oo a li a tongolwa mo e li oshihopaenenwa shokuyandja kuKalunga oye ou omaano aye e he na ongushu yasha moinima yopamaliko. Ndelenee momesho aKalunga, okwa li e na ondilo i he fi okuyelekwa nasha! — Markus 12:43, 44; Jakob 1:27.

w87 12/1 30 okat. 1

Mbela oho yandje ngoo osho sha dengambada?

Ohatu dulu okulihonga shihapu mehokololo eli. Molwaashi atusheni otu na oufembanghenda wokuyambidida elongelokalunga lashili mokulongifa oiniwe yetu, otu na okudimbuluka kutya otu na okuyandja osho shi na ondilo kufye ndele haku yandja ashike shimha hatu yandje. Noitya imwe, mbela ohatu yandje oshinima osho tashi dulika hatu ke li pa oushima lwanima? Ile mbela oho yandje ngoo osho sha dengambada?

cl 185 okat. 15

Ounongo waKalunga ou liwetikile ‘mEendjovo daye’

15 Mbela kashi fi oshinima shididilikwedi okudiladila kutya mokati kovanhu aveshe ovo ve uyile kotembeli fiku olo, Ombibeli oya yukifa ashike elitulemo komufiyekadi oo? Osho otashi tu hongo kutya Jehova oKalunga e na olupandu. Oha pandula eeshali odo hatu mu pe nomutima aushe, kashi na nee mbudi kutya odi fike peni mokuyelekanifa naado da yandjwa kuvamwe. Oshihopaenenwa shomufiyekadi kashi fi tuu onghedi ya denga mbada omo Jehova te tu hongo oshili oyo tai kumu omutima!

Konakona moule omamona opamhepo

(Markus 11:17) Ndele okwe va longa ndele ta ti: “Hamba, inaku shangwa: ‘ongulu yange i nokwiifanwa ongulu yeilikano yovanhu aveshe?’ Ndele nye omwe i ninga oshikololo shovanyeki.”

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Mark 11:17

ongulu yeilikano yovanhu aveshe: Movashangi vatatu vomavangeli ovo va tofa muJes 56:7, Markus oye aeke a weda po outumbulilo ‘ovanhu aveshe.’ (Mat 21:13; Luk 19:46) Otembeli yomuJerusalem onhele omo Ovaisrael nosho yo ovatilikalunga vomoiwana imwe va li ve na okulongela Jehova nokwiilikana. (1 Eeh. 8:41-43) Jesus okwa li a katuka sha yuka eshi a li a katukila onghatu Ovajuda ovo va li tava landifile mo noku i ninga oshikololo shovanyeki. Oikala yavo oya li ya sholollifa ovanhu vomoiwana aishe ve uye kongulu yeilikano opo va shiive Jehova.

(Markus 11:27, 28) Ndele vo ove uya vali kuJerusalem. Ye eshi a li ta ende motembeli, ovapristeli ovakulunhu novanongo vomishangwa novakulunhu, ove uya kuye, 28 ndele tava ti kuye: “Ei oho i longo kepangelo lilipi? Ile olyelye e ku pa epangelo lokulonga ei?”

jy 244 okat. 7

Omukwiyu owa longifwa u longe oshilihongomwa shi na sha neitavelo

Jesus okwa li a ya pamwe novalongwa vaye kuJerusalem. Ngaashi ha ningi shito, okwa li a ya kotembeli ndele ta hovele okuhonga. Ovapristeri ovakulunhu novakulunhu vovanhu ova li ve na momadiladilo osho Jesus a ningilile ovakumaani voimaliwa, onghee ove mu pula tava ti: “Ei oho i longo kepangelo lilipi? Ile olyelye e ku pa epangelo lokulonga ei?” — Markus 11:28.

Elesho lOmbiibeli

(Markus 12:13-27) Ndele vo ova tuma kuye vamwe vomOvafarisai novomOvakwaherodes, ve mu kwate meendjovo. 14 Ndele ove uya ndele tava ti kuye: “Omuhongi, otu shi shii, Oove omunashili, ku na sha nomunhu, osheshi Ove iho tale oshipala shomunhu ndele to longo ovanhu ondjila yaKalunga pashili. Osha yuka tuu okupa omukesari oifendela, ile ahowe?” 15 Ndele Ye okwa shiiva oihelele yavo, ndele ta ti kuvo: “Oshike tamu yeleke nge ngaha? Eteleni nge odenari, ndi i tale.” 16 Ndele vo ve i eta. Ndele Ye okwa tya kuvo: “Efano eli neshangelo olalyelye?” Vo ova tya kuye: “Olomukesari.” 17 Opo nee Jesus okwa tya kuvo: “Eshi shomukesari, shi peni omukesari, naasho shaKalunga, shi peni Kalunga.” Ndele vo ova kala ve mu kuminwa shili. 18 Opo nee Ovasadukai ve uya kuye, ava hava ti, kaku nenyumuko, ndele tave mu pula tava ti: 19 “Omuhongi, Moses okwe tu shangela momhango kutya, ‘ngeenge oku na omunhu ta filwa omumwaina a fiya po omukainhu, ndele ye ine mu fiila nande oludalo, nena ye na hombole po omukainhu wamumwaina ye a dalele mumwaina oludalo.’ 20 Okwa li nee ku na ovamwainafana ovalumenhu vaheyali. Ou wotete okwa hombola omukainhu ndele mokufya ina fiya po oludalo. 21 Omutivali okwe mu hombola po, ndele okwa fya yo ina fiya po oludalo. Nosho tuu omutitatu. 22 Naaveshe vaheyali inava fiya po oludalo. Opo nee omukainhu okwa xuunina okufya. 23 Hano penyumuko eshi tava ka nyumuka, ota ka ninga omukainhu walyelye mwaava, osheshi ye okwa li omukainhu waaveshe ovo vaheyali.” 24 Jesus okwe va nyamukula: “Inamu puka mbela, shaashi muhe shii omishangwa neenghono daKalunga? 25 Osheshi mokunyumuka kwavo koufi ihava hombola ngaashi ihava hombolwa, ohava kala ngaashi ovaengeli meulu. 26 Ndele mokupopya ovafi nenyumuko lavo koufi, inamu lesha hamba momushangwa waMoses, mehepaululo olo tali popi oshixwa sheno, Kalunga nhumbi e mu popifa ta ti: ‘Aame Kalunga kaAbraham naKalunga kaIsak naKalunga kaJakob.’ 27 Ye ke fi Kalunga kovafi, ndelenee okovanamwenyo. Nye omwa puka unene.”

28 MEI–3 JUNI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | MARKUS 13-14

“Henuka oumbada wokutila ovanhu”

(Markus 14:29) Petrus okwa tya kuye: “Nande aveshe nave ku lidimbike, haame.”

(Markus 14:31) Ndelenee okwa popya neenghono: “Nande ndi fye pamwe naave, itandi ku likale nande.” Nosho tuu vakwao aveshe va tya.

(Markus 14:50) Opo nee vo aveshe ove mu fiya po, ndele tava faduka po.

(Markus 14:47) Ndele umwe womwaava va li ofika popepi, okwa pweya mo eongamukonda, ndele ta denge nalo omumati womupristeli omukulunhu, ndele te mu tete okutwi.

(Markus 14:54) Ndele Petrus okwe mu shikula, a li konima kokule, fiyo omoluumbo leumbo lomupristeli omukulunhu, ndele ye okwa ka kala omutumba povapiya, a ka xuxumukwe pomundilo.

(Markus 14:66-72) Ndele fimbo Petrus a li pehalandjadja loposhi, kamwe komoukadona vomupristeli omukulunhu oke uya po. 67 Ndele eshi ka mona Petrus ta xuxumukwa, oke mu tala ndele taka ti: “Naave yo owa li pamwe naJesus Omunasareti.” 68 Ndele ye okwe likala, ndele ta ti: “Nghi mu shii, ndele kandi udite ko eshi to tongo.” Ndele ye eshi a ya poluhaela loposhivelo, ekondobolo ola kwena. 69 Hano okakadona eshi ke mu mona opo, oka hovela vali okulombwela ava va li ofika opo: “Ou oye umwe womuvo.” 70 Ndelenee ye okwe likalulula. Eshi pwa pita okafimbo, ava va kala popepi naye, ova lombwela vali Petrus: “Oshili ove oumwe waavenya, osheshi ove Omugalilea.” 71 Opo nee ye okwa hovela okulifingaela nokwaana: “Omulumenhu ou tamu tongo, nghi mu shii.” 72 Opo tuu opo ekondobolo ola kwena olutivali. Opo nee Petrus okwa dimbulukwa eendjovo daJesus edi e di mu lombwelele: “Ekondobolo fimbo inali kwena luvali, ove owe likala nge lutatu.” Omutima waye nowa teka ndele ta i pondje, ta lili.

ia 200 okat. 14

Okwe lihonga ediminepo komwene waye

14 Petrus okwa li a shikula Jesus fiyo okeumbo la kula neenghono muJerusalem. Eumbo olo ola li laKajafas, omupristeri omukulunhu oo a li oshipuna nomunaenghono. Omaumbo oo luhapu okwa li haa tungwa a dingililwa noshihale osho hashi kala shi na oshivelo shi li komesho. Eshi Petrus a fika poshivelo okwa li a kelelwa mo. Johannes oo a li e shii omupristeri omukulunhu nokwa hangika nale e li meni, okwa li a lombwela omukeleli woposhivelo opo a efele mo Petrus. Osha fa shi li ngaha kutya Petrus ina kala popepi naJohannes noina kendabala okuya meumbo opo a ka kale pamwe nOmwene waye. Okwa kala ashike moshihale, omo ovapiya novapika vamwe va li tava endaenda komesho yomundilo wa kula onguloshi oyo kwa li kwa talala, ta tale eshi eendombwedi doipupulu tadi uya mo kooimwe nooimwe opo di hokololife Jesus. — Mark. 14:54-57; Joh. 18:15, 16, 18

it-2 619 okat. 6

Petrus nomulongwa mukwao ova li va ya pamwe molupale lomupristeli omukulunhu. (Joh 18:15, 16) Ka li e likalela oye aeke momilaulu, ndele okwa li yo e uya okuxuxumukwa komundilo. Molwaashi ouyelele womundilo owa li wa twa nawa, ovanhu ova li va dula oku mu dimbulula mo kutya ye omulongwa waJesus, nosho yo onghedi yaye yokupopya Oshigalilea nayo oya li ye mu dimbulukifa mo. Eshi a pulwa oikando aishe itatu okwe likala kutya ke shii Jesus, noshikando shaxuuniniwa okwa fingaela kutya ke mu shii nandenande. Eshi ekondobolo la kwena oshikando shitivali, Jesus “okwa punguluka, ndele okwa tala Petrus.” Opo nee Petrus okwa pita pondje, ndele okwa lila nokulililila. (Mat 26:69-75; Mark 14:66-72; Luk 22:54-62; Joh 18:17, 18 tala EKONDOBOLO TALI KWENA; EANO) Kakele kaasho, eilikano laJesus olo a li a ilikana ponhele yaPetrus okwa li la nyamukulwa, neitavelo laPetrus kala li la dima mo muye. — Lu 22:31, 32.

Konakona moule omamona opamhepo

(Markus 14:51, 52) Ndele Ye okwa shikulwa komunyasha, e lidingila onhanga yoliina kolutu longaho, ndele vo tave mu kwata. 52 Ndele ye okwa fiya po onhanga yoliina, ndele ye a faduka po e li hamunghele.

w08 2/1 32 okat. 6

Omanenedhiladhilo okuza membo lyaMarkus

14:51, 52 — Olyelye tashi dulika a li omunyasha oo a “faduka po e li hamunghele”? Markus oye aeke a shanga kombinga yoshiningwanima osho, onghee ohatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya okwa li te lipopi ye mwene.

(Markus 14:60-62) Omupristeli omukulunhu okwa fikama nee, ndele ta ehene komesho, ndele ta pula Jesus ndele ta ti: “Ito nyamukula sha? Ava otave ku popile shike?” 61 Ndele Ye okwa mwena, ina nyamukula sha. Omupristeli omukulunhu okwe mu pululula ndele ta ti: “Oove tuu Kristus, Omona wOmufimanekwa?” 62 Opo nee Jesus okwa tya: “Heeno, Aame. Ndele otamu ka mona Omona wOmunhu e li omutumba kolulyo aKalunga, ndele te uya ta ende moilemo yeulu.”

jy 287 okat. 4

Jesus okwa li a twalwa kuHannas nolwanima okuKajafas

Kajafas okwa li e shi shii nawa kutya Ovajuda kave hole omunhu te li ifana omona waKalunga. Okwa li nokuli va hala okudipaa Jesus eshi a li a ifana Kalunga, Xe molwaashi ova li tava dilaladila kutya ote ‘liningi e fike puKalunga.’ (Johannes 5:17, 18; 10:31-39) Molwaashi Kajafas okwa hangwa nale a uda kombinga yoshinima osho, okwa li a lombwela Jesus a ti: “Ohandi ku anifa kuKalunga omunamwenyo, u tu lombwele, ngenge Oove Kristus, Omona waKalunga?” (Mateus 26:63) Jesus okwa li a dimina kutya ye Omona waKalunga. (Johannes 3:18; 5:25; 11:44) Ngeno ka li a dimina, osha yela kutya ngeno okwe likala kutya ye ke fi Omona waKalunga ye haye Kristus. Onghee hano Jesus okwa nyamukula a ti: “Heeno, Aame. Ndele otamu ka mona Omona wOmunhu e li omutumba kolulyo [laKalunga], ndele te uya ta ende moilemo yeulu.” — Markus 14:62.

Elesho lOmbiibeli

(Markus 14:43-59) Opo tuu opo fimbo ta popi natango, Judas, umwe womwaava omulongo navavali, okwe uya nongudu inene yavahapu ya tya omaongamukonda noiti, ya dja kovapristeli ovakulunhu nokovanongo vomishangwa nokovakulunhu. 44 Ndele ou e mu kengelela, okwe va pa oshidimbulukifo ta ti: “Ou handi mu fipi komulungu, Oye ou, mu kwateni, nye mu ye naye mwe mu diinina.” 45 Hano ye eshi e uya po, okwa endelela diva e uye kuye ndele ta ti: “Rabbi”, ndele ye te mu fipi komilungu. 46 Opo nee ova tula ko omake ndele tave mu kwata. 47 Ndele umwe womwaava va li ofika popepi, okwa pweya mo eongamukonda, ndele ta denge nalo omumati womupristeli omukulunhu, ndele te mu tete okutwi. 48 Ndele Jesus okwe va lombwela ndele ta ti: “Nye omwa fa mwa endelela okukwata nge ngomukolokoshi mu na omaongamukonda noiti. 49 Omafiku aeshe onda kala punye motembeli handi longo ovanhu, nye inamu kwata nge. Ndele eshi otashi ningwa, omishangwa opo di twe.” 50 Opo nee vo aveshe ove mu fiya po, ndele tava faduka po. 51 Ndele Ye okwa shikulwa komunyasha, e lidingila onhanga yoliina kolutu longaho, ndele vo tave mu kwata. 52 Ndele ye okwa fiya po onhanga yoliina, ndele ye a faduka po e li hamunghele. 53 Ndele vo ova twala Jesus komupristeli omukulunhu. Oko kwa li kwa ongala ovapristeli ovakulunhu aveshe novakulunhu novanongo vomishangwa. 54 Ndele Petrus okwe mu shikula, a li konima kokule, fiyo omoluumbo leumbo lomupristeli omukulunhu, ndele ye okwa ka kala omutumba povapiya, a ka xuxumukwe pomundilo. 55 Ndele ovapristeli ovakulunhu noshiongalele ashishe shovakulunhu ova li tava kongo ondobwedi okutomhifa Jesus, ve mu dipae, ndele inava mona. 56 Osheshi vahapu ove mu lundila, ndele omahepaululo avo inaa twa kumwe. 57 Opo nee vamwe va fikama, ve mu lundila va tya: 58 “Fye otwe mu uda ta ti: ‘Ame ohandi ngumauna po otembeli ei ya tungwa nomake, ndele momafiku atatu ohandi tungu imwe ei, inai tungwa nomake.’” 59 Ndelenee nomwaashi ehepaululo lavo inali twa kumwe.

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma