ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • mwbr19 Januali ep. 1-12
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
  • Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2019
  • Oupalanyole
  • 7-13 JANUALI
  • 14-20 JANUALI
  • 21-27 JANUALI
  • 28 JANUALI–3 FEBRUALI
Eedjo dokafo Onghalamwenyo yapaKriste noilonga yokuudifa 2019
mwbr19 Januali ep. 1-12

Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa

7-13 JANUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | OILONGA 21-22

“Ehalo lOmwene nali longwe”

(Oilonga 21:8-12) Ndele mefiku la shikula fye ava twa enda naPaulus, otwa fikama twe uya kuKesarea, ndele twa ya meumbo lomuevaengeliste Filippus, ou a li umwe waava vaheyali, ndele twa kala puye. 9 Ndele ou okwa li e novana oukadona vane, ava va li ve noshali yokuxunganeka. 10 Ndele fimbo twa menekela mo omafiku mahapu, pe uya omuxunganeki womuJudea, edina laye Agabus. 11 Ndele eshi e uya oku tu talela po, okwa kufa ekwamo laPaulus, ndele e li limangifa komaulu nokomaoko aye ndele ta ti: “Omhepo Iyapuki otai ti ngaha: ‘Mwene wekwamo eli osho ngaha Ovajuda tave ke mu manga muJerusalem ndele tave mu yandje momake ovapaani.’” 12 Ndele eshi twe shi uda, ofye novadalelwamo, otwe mu indila shili aha ye kuJerusalem.

bt 177-178 okat. 15-16

“Ehalo lOmwene nali longwe”

15 Eshi Paulus a li meumbo laFilippus, omwa li mwe uya omweenda umwe vali a fimanekwa, Agabus. Ovo va li va ongala meumbo laFilippus ova hangwa ve shii nale kutya Agabus omuprofeti, oo a li a xunganeka ondjala inene pefimbo lokupangela kwaKlaudius. (Oil. 11:27, 28) Otashi dulika va li tave lipula kutya: ‘Agabus okwa ila shike? Okwa eta onghundana yashike?’ Fimbo va li tave mu tale nawa, okwa kufa mo ekwamo laPaulus, sha hala okutya, elapi olo la li hali dulu okutulwa oimaliwa nosho yo oinima imwe vali. Agabus okwe li kufa nokwe li limangifa keemhadi nokeenyala. Opo nee okwa li a popya eendjovo da kwata moiti a ti: “Omhepo Iyapuki otai ti ngaha: Mwene wekwamo eli osho ngaha Ovajuda tave ke mu [manga] muJerusalem ndee tave mu yandje momake ovapaani.” — Oil. 21:11.

16 Exunganeko olo ola li la koleka oushili oo kutya Paulus ota ka ya kuJerusalem. Ola ulika yo kutya okuudifila kwaye Ovajuda okwa li taku ke mu ningifa a ‘yandjwe momake ovapaani.’ Exunganeko olo ola li la kuma neenghono ovo va li pamwe naPaulus. Lukas okwa ti: “Eshi twe shi uda ofye novadalelwa mo otwe mu indila shili a ha ye kuJerusalem. Ndelenee Paulus a nyamukula ta ti: Nye otamu ningi ngahelipi, eshi tamu kwena ndee tamu teyaula omutima wange, osheshi ame onde lilongekida hakokumangwa akuke, ndelenee okufila yo edina lOmwene Jesus muJerusalem.” — Oil. 21:12, 13.

(Oilonga 21:13) Ndelenee Paulus a nyamukula ta ti: “Nye otamu ningi ngahelipi, eshi tamu kwena ndele tamu teyaula omutima wange, osheshi ame onde lilongekida, hakokumangwa akuke, ndelenee okufila yo edina lOmwene Jesus muJerusalem.”

bt 178 okat. 17

“Ehalo lOmwene nali longwe”

17 Kala nee ngeno wa fa u wete onghalo ei: Ovamwatate vamwe, mwa kwatelwa Lukas, ova li tava ladipike Paulus aha ye kuJerusalem. Vamwe ova li nokuli tava lili. Paulus okwa li e linyengifwa kokunakonasha kwopahole kwovamwaxe ndele ta popi kutya ova ‘teyaula omutima waye.’ Ndele nande ongaho, okwa li a tokola toko, molwaashi eshi a li a shakena novamwaxe muTirus ka li a efa a shololifwe kokulila ile kwaashi va li tave mu ladipike aha ye, ndele ponhele yaasho okwa li e va yelifila kutya omolwashike a li e na okuya. Paulus ka li tuu e na omukumo nokwa tokola toko! Ngaashi Jesus a li a ninga, Paulus naye okwa li a tokola okuya kuJerusalem. (Heb. 12:2) Paulus ka li ta lalakanene ngeno oku ka fila eitavelo laye, ashike ngeenge ngeno osho osha ningwa, ota ka kala e udite etumba okufya e li omushikuli waKristus Jesus.

(Oilonga 21:14) Opo nee, ye eshi ine tu itavela, otwa mwena ndele hatu ti: “Ehalo lOmwene nali longwe.”

bt 178 okat. 18

“Ehalo lOmwene nali longwe”

18 Ovamwatate ova li ve linyenga ngahelipi ketokolo laPaulus? Oku shi popya pauxupi, ova li va fimaneka etokolo laye. Ombibeli oya ti: “Eshi ine tu itavela, otwa mwena ndee hatu ti: Ehalo lOmwene nali longwe.” (Oil. 21:14) Ovo va li tava ladipike Paulus aha ye kuJerusalem kava li tava komangele a ninge osho va hala. Ova li va pwilikina kuPaulus nova li va tambula ko eendjovo daye, va li va dimina kutya osha li ehalo laJehova nonande kasha li shipu kuvo. Paulus okwa li a taalela eshongo olo hauxuuninwa la li tali ka twala fiyo omefyo. Ngeno ovamwaxe ovaholike kava li va kendabala oku mu shololifa, ngeno ina taalela eshongo olo e na omutima wa teyaula.

Konakona moule omamona opamhepo

(Oilonga 21:23, 24) Hano ninga osho hatu shi ku lombwele paife. Omu otu novalumenhu vane, ve na eano oku li wanifa. 24 Tambula hano ava, ove u liyelife pamwe navo, ove u va futile yo ve likululife eexwiki davo dokomutwe, opo nee vo aveshe otave shi mono, aishe ei to i popilwa kai nomutwe noxulo, osheshi naave yo oho kala momhango, ndele to i diinine.

bt 184-185 okat. 10-12

“Pwilikineni elipopilo lange”

10 Paulus okwa li a yavelela ovo va li va manguluka okudiinina eenghedindjikilile dimwe dOshijuda, ngaashi okuhalonga sha mEshabata ile okulidilika oikulya yonhumba. (Rom. 14:1-6) Ka li yo a tula po eemhango di na sha nepitotanda. Paulus okwa li a pitifa Timoteus etanda, molwaashi ka li a hala okupundukifa Ovajuda, ovo va li ve shii kutya xe yaTimoteus Omugreka. (Oil. 16:3) Epitotanda ola li oshinima shopaumwene. Paulus okwa li a lombwela Ovagalati a ti: “Epitotanda ile okuhapitaetanda kaku nekwafo, ndelenee eitavelo [ohali] longo mohole.” (Gal. 5:6) Ashike osha puka okupita etanda nelalakano lokudulika kOmhango ile okudiladila kutya osha pumbiwa okupita etanda opo omunhu a kale a hokiwa kuJehova.

11 Nonande omapopyo oo a li a kwatela mo Paulus kaa li oshili, ovaitaveli Ovajuda ova li va nyemata shi na sha nao. Nomolwaasho ovakulunhuongalo ova li lombwela Paulus va ti: “Omu otu novalumenhu vane, ve na eano oku li wanifa. Tambula hano ava, ove u liyelife pamwe navo, ove u va futile yo ve likululife eexwiki davo dokomutwe, opo nee vo aveshe otave shi mono, aishe ei to i popilwa kai nomutwe nonhele, osheshi naave yo oho kala momhango, ndee to i diinine.” — Oil. 21:23, 24.

12 Paulus okwa li ta dulu okutomhafana kutya oupyakadi kawa li u na sha nomitotolombo odo da li tadi mu popilwa, ndele ou na sha novaitaveli Ovajuda ovo va li va kanyatela kOmhango yaMoses. Ndele ponhele yaasho, okwa li a tifuka ndele ta dulika kwaasho a lombwelwa kovakulunhuongalo, shimha ashike itashi nyono omafinamhango aKalunga. Paulus okwa li a shanga komesho yaasho a ti: “Kuava ve li koshi yomhango, ongaashi ou e li koshi yomhango, nande ame nghi li koshi yomhango, ndi likole ava ve li koshi yomhango.” (1 Kor. 9:20) Pomhito oyo, Paulus okwa li a longela kumwe novakulunhuongalo vomuJerusalem ndele ta kala ‘ngaashi ou e li koshi yomhango.’ Kungaho, okwe tu tulila po oshihopaenenwa shiwa kunena shi na sha nokulongela kumwe novakulunhuongalo ndele haku kondjifa tu ninge osho twa hala. — Heb. 13:17.

(Oilonga 22:16) Ndele paife, oto teelele vali shike? Fikama ashike, u ka shashwe, ove u koshwe omatimba oye, nokwiifana edina lOmwene.’

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Oil 22:16

ove u koshwe omatimba oye mokwiifana edina laye: Ile “ove u koshwe omatimba oye, nokwiifana edina laye.” Omatimba omunhu otaa dulu ashike okukoshwa po ngeenge a ifana edina laJesus, ndele hakomeva ashike eninginifo. Osho osha kwatela mo okukala u na eitavelo muJesus noku li ulika moilonga yopaKriste. — Oil 10:43; Jak 2:14, 18.

w10 2/1 13 okat. 2-14 okat. 2

Mbela Jesus okwa li ha diinine Efiku lEshabata?

Jesus okwa li a fimaneka Efiku lEshabata. Okwa popya shi na sha nefiku olo a ti: “Ewano lefimbo eshi la fika, Kalunga okwa tuma Omona waye a dalwa komukainhu nokwa dalelwa momhango.” (Ovagalati 4:4) Jesus okwa dalwa e li Omuisrael, nokwa li koshi yOmhango oyo ya kwatela mo efiku lEshabata. Ehangano lOmhango ola ka xula po ashike konima yefyo laJesus. (Ovakolossi 2:13, 14) Okutala kunghee oiningwanima oyo ya kala tai ningwa, otashi tu kwafele tu mone nghee Jehova ha tale ko oinima. — Tala oshimhungu pepandja 15.

Jesus okwa ti: “Inamu diladila Ame nde uya okudima po omhango novaxunganeki; inandi uya oku di dima po, ndelenee oku di wanifa.” (Mateus 5:17) Outumbulilo “oku di wanifa” owa hala okutya ngahelipi? Oku shi faneka: Omutungi okwa ninga eudafanotwokumwe kutya ota ka manifa okutunga nopehe na okuteya eudafanotwokumwe olo. Konima eshi omutungi a mana okutunga nokwa wanifa po eudafanotwokumwe, eudafanotwokumwe lomutungi opo hali xulile opo. Sha faafana, Jesus ina teya Omhango, ndele ponhele yaasho okwe i wanifa po filufilu. Konima eshi a wanifa po Omhango, oshiwana shaKalunga inashi kala vali koshi yomhango.

Mbela Ovakriste ove na okudiinina Efiku lEshabata?

Molwaashi Jesus okwa wanifa po Omhango, mbela ovakriste ove na kudiinina efiku lEshabata? Omuyapostoli Paulus okwe tu kwafela tu mone enyamukulo, eshi a ti: “Inamu itavela mu tokolwe hano nande okomunhu omolwokulya nokunwa, ile omolwoshivilo ile omolwohani ipe ile omolwEshabata, osheshi oyo omudidimbe woinima tai uya, ndele olutu olo laKristus.” — Ovakolossi 2:16, 17.

Eendjovo odo da nwefwa mo oda lundulula oiteelelwa ya Kalunga oyo a tulila po ovapiya vaye. Omolwashike taku tiwa ngaho? Omolwaashi Ovakriste ove li koshi yomhango ipe, “omhango yaKristus.” (Ovagalati 6:2) Ehangano lOmhango olo la li la pewa Moses a yandje kOvaisrael, ola li la xulifwa po konima yefyo laJesus. (Ovaroma 10:4; Ovaefeso 2:15) Mbela oshipango shokufimaneka Efiku lEshabata nasho osha xula po? Heeno. Konima eshi Paulus a popya kutya “otwa manguluka momhango,” osho osha kwatela mo oipango aishe omulongo. (Ovaroma 7:6, 7) Oipango omulongo, mwa kwatelwa Efiku lEshabata ola kwatelwa momhango oyo ya xula po. Onghee hano, ovapiya vaKalunga inava teelelika va kale hava fimaneke Efiku lEshabata.

Elesho lOmbiibeli

(Oilonga 21:1-19) Ndele opa ningwa, fye eshi twa tukauka navo notwa ya moskepa, otwa yaukila konhunhu yaKos, nefiku la shikula okuRodos, ndele eshi twa dja ko, otwe uya kuPatara. 2 Ndele eshi twa hanga ko oskepa tai i kuFoinikia, otwa londa mo ndele twa ya. 3 Ndele mokweenda kwetu Kipro eshi ya monika, notwe i ameka kolumosho, otwa ya twa yukilila kuSiria ndele twa londoloka muTirus, osheshi oskepa oya li i nokuhelula ofulaxa yayo kwinya. 4 Ndele eshi twa mona ovalongwa, otwa kala ko omafiku aheyali, ndele vo ova lombwela Paulus ngaashi va li va pewa kOmhepo Iyapuki, aha ye kuJerusalem. 5 Ndelenee eshi twa menekela ko omafiku oo, otwa fikama, ndele hatu i, vo aveshe ove tu findikila pamwe novakainhu nounona fiyo twa dja moshilando, ndele komunghulo wefuta otwa twa eengolo ndele hatu ilikana. 6 Ndele fye eshi twa lekelafana notwa ya moskepa, venya ova shuna komaumbo avo. 7 Ndelenee mokudja muTirus otwe uya kuPtolemais, oku twa xulifa okweenda kwetu moskepa, ndele twa kunda ovamwatate, ndele twa kala puvo efiku limwe. 8 Ndele mefiku la shikula fye ava twa enda naPaulus, otwa fikama twe uya kuKesarea, ndele twa ya meumbo lomuevaengeliste Filippus, ou a li umwe waava vaheyali, ndele twa kala puye. 9 Ndele ou okwa li e novana oukadona vane, ava va li ve noshali yokuxunganeka. 10 Ndele fimbo twa menekela mo omafiku mahapu, pe uya omuxunganeki womuJudea, edina laye Agabus. 11 Ndele eshi e uya oku tu talela po, okwa kufa ekwamo laPaulus, ndele e li limangifa komaulu nokomaoko aye ndele ta ti: “Omhepo Iyapuki otai ti ngaha: ‘Mwene wekwamo eli osho ngaha Ovajuda tave ke mu manga muJerusalem ndele tave mu yandje momake ovapaani.’” 12 Ndele eshi twe shi uda, ofye novadalelwamo, otwe mu indila shili aha ye kuJerusalem. 13 Ndelenee Paulus a nyamukula ta ti: “Nye otamu ningi ngahelipi, eshi tamu kwena ndele tamu teyaula omutima wange, osheshi ame onde lilongekida, hakokumangwa akuke, ndelenee okufila yo edina lOmwene Jesus muJerusalem.” 14 Opo nee, ye eshi ine tu itavela, otwa mwena ndele hatu ti: “Ehalo lOmwene nali longwe.” 15 Ndele omafiku enya eshi a pita, otwe lilongekida notwa ya kuJerusalem. 16 Ndele ovalongwa vamwe vomuKesarea ove uya pamwe nafye, nove tu twala meumbo laMnason, Omukipro, omulongwa mukulu, fye tu ka menekele meumbo laye. 17 Ndele eshi twe uya muJerusalem, ovamwatate ove tu tambula nehafo. 18 Nefiku la shikula Paulus okwa ya pamwe nafye kuJakob. Ovakulunhu aveshe va ongalela mo. 19 Ndele Paulus eshi e va kunda, okwe va hepaululila aishe ei Kalunga e i longa mokati kovapaani mokulonga kwaye ovanhu.

14-20 JANUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | OILONGA 23-24

“Okwa li a lundilwa kutya okwa fa oudu wolutapo nomupiyaaneki”

(Oilonga 23:12) Ndele ongula eshi kwa sha, Ovajuda ova udafana nova ana eano, vo vaha makele nande eendja novaha nwe sha fimbo inava dipaa Paulus.

(Oilonga 23:16) Ndele omona womumwaina waPaulus omukainhu okwa uda omhangela ei, nokwe uya kongulu yovakwaita ndele te shi hepaululile Paulus.

bt 191 okat. 5-6

“Kala nomwenyo muwa”

5 Paulus okwa li a pewa etwomukumo pefimbo la wapala, molwaashi mefiku la landula ko, ovalumenhu Ovajuda ve dule po 40 ‘ova li va pangela omhangela nova ana eano, vaha makele nande eendya novaha nwe sha fimbo inava dipaa Paulus.’ ‘Omhangela oyo ya li ya pangelwa’ oya ulika kutya Ovajuda ovo ova li va tokola toko okudipaa omuyapostoli oo. Ovalumenhu ovo ova li va popya kutya ngeenge omhangela yavo yokudipaa Paulus oya ponyo, otava ka hangwa komupya wonhumba. (Oil. 23:12-15, yelekanifa no-OB-1986.) Ova li va pangela omhangela opo ngeno Paulus a ifanwe vali kOmhangu yoPombada yOvajuda a pulwaapulwe, va fa ngeno va li va hala okushilipaleka shihapu shi na sha naye, nomhangela oyo oya li ya tambulwa ko kovapristeri ovakulunhu nokovakulunhu vakwao. Ovanhu ovo ova li va pangela omhangela okuponokela Paulus noku mu dipaa fimbo ve li mondjila yokuya komhangu oyo.

6 Omutekulu waPaulus okwa li a uda shi na sha nomhangela oyo, ndele ta i a ka lombwele Paulus. Paulus okwa li a lombwela omulumenhu oo omunyasha a ka lombwele omukulunhu wetangakwaita laRoma Klaudius Lisias osho a uda. (Oil. 23:16-22) Nopehe na omalimbililo, Jehova oku hole ovanyasha ovaladi ovo hava pitifa komesho ouwa woshiwana shaye nokuninga keshe osho tava dulu opo va xumife komesho oinima yOuhamba, ngaashi omutekulu waPaulus oo ina tumbulwa kedina a li a ninga.

(Oilonga 24:2) Ndele eshi a ka talwa ko, Tertullus okwa hovela oku mu hokololifa ta ti: “Feliks omufimanekwa munene, fye otu nombili ihapu molwoye. Okefiloshisho loye lihapu oshiwana eshi osha mona omalundululo mawa eenghedi,

(Oilonga 24:5, 6) Omulumenhu ou otwe mu koneka, oye a fa oudu wolutapo nomupiyaaneki mokati kOvajuda aveshe mounyuni aushe, nomwene woshimhanga shOvanasareti. 6 Ye okwa hetekela yo okunyateka otembeli yetu. Fye otwe mu kwata notwa hala tu mu tokole pamhango yetu vene,

bt 192 okat. 10

“Kala nomwenyo muwa”

10 Eshi Paulus a li muKesarea, okwa li a ‘nangelwa mongulu yaHerodes’ a teelela ovalundili vaye ovo va li tava di kuJerusalem. (Oil. 23:35) Konima yomafiku atano, omupristeri omukulunhu Ananias, omupopikalelipo wovanhu Tertullus nosho yo ongudu yovakulunhu oya li ya fika. Tertullus okwa li tete a pandula Feliks omolwoinima oyo a li a ningila Ovajuda, tashi dulika a li te mu likumbu opo a kale e mu panda. Opo nee Tertullus okwa li a popya shi na sha naPaulus a ti kutya okwa “fa oudu wolutapo nomupiyaaneki mokati kOvajuda aveshe mounyuni aushe, nomwene woshimhanga shOvanasaret. Ye okwa hetekela yo okunyateka otembeli yetu. Fye otwe mu kwata.” Ovajuda vamwe ova li ‘va ya meendjovo odo dokuhokololifa ndele tave di pameke.’ (Oil. 24:5, 6, 9) Omunhu okwa li ha dulu okutokolelwa efyo ngeenge ota tu ondubo nepangelo, ta kwatele komesho oshimhanga sha nyika oshiponga ile ta sheke otembeli.

(Oilonga 24:10-21) Ndele omupangeli woshilongo okwa aneka Paulus a popye, nde ta ti: “Eshi ndi ku shii, ove owa kala omido dihapu omutokoli woshiwana eshi, ohandi lipopile ndi nelineekelo. 11 Ove ngaashi u shi shii, omafiku omulongo naavali aeke a pita po, eshi nda ya kuJerusalem okwiilikana. 12 Ndele vo inava hanga nge nda twa eemhata nande onalyelye, ile nda lumbakanifa ovanhu, motembeli ile moshinagoga ile moshilando. 13 Ndele itava dulu oku ku etela omatomhelo oinima ei tave i hokololifa nge paife. 14 Ndele ohandi ku hepaululile, ohandi longele Kalunga kootate kondjila ei, tava ti oyo oshimhanga, eshi nda itavela inya aishe ya shangwa momhango nomovaxunganeki, 15 nondi neteelelo olo lomuKalunga, navo vene ngaashi ve li kwete yo, nokutya, otaku ka kala enyumuko lovayuki nolovalunde. 16 Onghee naame yo ohandi kondjo shili ndi kale alushe ndi neliudo lihe noshipo puKalunga nopovanhu. 17 “Ndelenee eshi pa pita omido dihapu, onde uya ndi etele oshiwana shetu oikwafa nondi yambe omayambo. 18 Ndele fimbo nda li handi longo ei, Ovajuda vamwe vomuAsia ova mona nge motembeli, nda li nde liyelifa, ndele kamwa li nande eefina dovanhu ile ekulukuto. 19 Venya ngeno ve nokukala koshipala shoye nokuhokololifa nge, ngeenge ova mona nge nda nyona, 20 ile ava ve li po, nava tonge ngeenge onda nyona sha, eshi nda li nda kala ofika koshipala shoshiongalele shovakulunhu. 21 Ondjovo imwe aike shapu, eshi nda popya pombada mokati kavo: ‘Ame handi hokololifwa nena molwenyumuko lovafi.’”

bt 193-194 okat. 13-14

“Kala nomwenyo muwa”

13 Paulus okwe tu tulila po oshihopaenenwa tu shi landule ngeenge vamwe ove tu twala kovakwanepangelo ve ke tu hokololife omolweitavelo letu noku tu lundila kutya ohatu xwaxwameke vamwe va etife edundakano, va twe ondubo nepangelo ile kutya otu li “oshimhanga sha nyika oshiponga.” Paulus ka li e likumba omupangeli oo opo ngeno a kale e mu panda, ngaashi Tertullus a li a ninga. Paulus okwa li a ngungumana nokwa li ta popi monghedi yefimaneko. Okwa li a longifa elungi opo a yelife oinima nawa nokwa li a popya oshili. Okwa ti kutya “Ovajuda vamwe vomuAsia” ovo va li ve mu lundila kutya ota nyateke otembeli, paveta ova li va pumbwa ngeno okukala po eshi ta pangulwa opo a ude kuvo odikilila. — Oil. 24:18, 19.

14 Kakele kaasho sha tumbulwa mokatendo ka tetekela, Paulus ka li a ongaonga okuyandja oundombwedi u na sha neitavelo laye. Okwa li a popya natango nouladi kutya okwa itavela menyumuko, oshinima osho sha li sha etifa omapiyaano eshi a li mOmhangu yoPombada yOvajuda. (Oil. 23:6-10) Eshi a li ta popile eitavelo laye, okwa li a divilika eteelelo lenyumuko. Omolwashike mbela? Omolwaashi Paulus okwa li ta yandje oundombwedi kombinga yaJesus nosho yo kutya okwa nyumunwa koufi, oshinima osho ovapataneki ovo va li inava tambula ko. (Oil. 26:6-8, 22, 23) Paulus okwa li ta hokololifwa shi na sha nenyumuko, ile oku shi popya kondadalunde, okwa li ta hokololifwa shi na sha neitavelo muJesus nenyumuko laye.

Konakona moule omamona opamhepo

(Oilonga 23:6) Ndele Paulus eshi a li e va wete ombinga imwe yavo oyOvasadukai naikwao oyOvafarisai, okwa popya mokule moipafi yoshiongalele: “Ovalumenhu nye ovamwatate, ame Omufarisai nomona wOmufarisai. Ame ondi li po handi hokololifwa molweteelelo nenyumuko loonakufya.”

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Oil 23:6

Ame Omufarisai: Vamwe vomovapwilikini ova li ve shii Paulus. (Oil 22:5) Otashi dulika va li tava diladila kutya eshi e liifana omona wOmufarisai, okwa li ta ulike kutya ye oumwe womuvo. Ova li ve shii kutya Paulus ita popi oipupulu, molwaashi Ovafarisai vomOmhangu yoPombada yOvajuda ova li ve shii kutya okwa ninga Omukriste omuladi. Ashike pomhito ei, eshi Paulus a ti ye Omufarisai otashi dulu okuudiwa ko monghedi yovanhu va pambafana; Paulus okwa li e lifaafanifa nOvafarisai ponhele yokulifaafanifa nOvasadukai molwaashi okwa li a itavela menyumuko ngaashi Ovafarisai. Osho osha li sha ningifa eenghundafana davo nOvafarisai di twikile. Osha fa shi li ngaha kutya okwa li a eta po eemhata odo opo oilyo imwe yOmhangu yoPombada yOvajuda i mu popile, nomhangela oyo oya li ya pondola. (Oil 23:7-9) Eendjovo daPaulus odo tadi hangwa mOil 23:6 odi li metwokumwe naashi a li te lipopile koshipala shohamba Agrippa. (Oil 26:5) Paulus okwa popya yoo kutya okwa li Omufarisai eshi a shangela Ovakriste vakwao vokuFilippi eshi a li kuRoma. (Fil 3:5) Osha fimana yo okushiiva nghee Ovakriste vakwao ovo va li Ovafarisai va tumbulwa mOil 15:5. — Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Oil 15:5.

(Oilonga 24:24) Ndele eshi pa pita omafiku amwe, Feliks e uya pamwe nomukainhu waye Drusila, Omujuda, nokwa ifana Paulus, ndele ta pwilikine eendjovo daye deitavelo lokwiitavela Kristus Jesus.

(Oilonga 24:27) Ndele eshi pa pita omido mbali, Porkius Festus okwa tulwa mo mepangelo ponhele yaFeliks. Ndele Feliks eshi a hala okuwapalela Ovajuda, okwa fiya mo Paulus meemango daye.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Oil 24:24

Drusila: Okamonakadona okatitatu nokanini kaHerodes oko ka popiwa mOil 12:1, oHerodes Agrippa Wotete. Oka dalwa mo 38 O.P. lwaapo nokwa li okandenge kaAgrippa Omutivali naBernike. (Tala ouyelele wokukonakona wa pamba Oil 25:13 nosho yo omafatululo oitya, “Herodes.”) Omupangeli Feliks okwa li omushamane waye omutivali. Oka li tete ka hombolwa kohamba ya yaSiria, Azizus yaEmesa, ndele te mu henge po nokuhombolwa vali kuFeliks mo 54 O.P. lwaapo ile tu tye eshi ka li ke na omido 16. Otashi dulika opo a li eshi Paulus a li ta popi naFeliks kombinga ‘youyuki nelidiliko netokolo olo la li tali ke uya.’ (Oil 24:25) Eshi Feliks a yandja oshipundi kuFestus, okwa fiya Paulus e li modolongo “a hala okuwapalela Ovajuda,” navamwe ohava diladila kutya okwe shi ninga opo a hafife omukulukadi waye womounyasha, oo a li Omujuda. — Oil 24:27.

Elesho lOmbiibeli

(Oilonga 23:1-15) Ndele Paulus okwa tala oshiongalele shovakulunhu ndele ta ti: “Ovalumenhu nye ovamwatate, moinima aishe ame onda kala nokweenda koshipala shaKalunga ndi neliudo liwa fiyo efiku eli.” 2 Ndele omupristeli omukulunhu Ananias okwa lombwela ava va li ofika, ve mu denge komulungu. 3 Opo nee Paulus okwa tya kuye: “Kalunga ote ku denge, oove ekuma litoka la fefengwa, ove wa kala omutumba u tokolife nge omhango, ndele to lombwele ovanhu ndi dengwe konghedi yokunyona omhango.” 4 Ndele ovo va li ofika opo, ova tya: “Ove to tuku omupristeli omukulunhu waKalunga?” 5 Opo nee Paulus okwa tya: “Ovamwatate nye, ame inandi mu shiiva oye omupristeli omukulunhu, osheshi okwa shangwa: ‘Ino tuka omupangeli woshiwana shambuleni.’” 6 Ndele Paulus eshi a li e va wete ombinga imwe yavo oyOvasadukai naikwao oyOvafarisai, okwa popya mokule moipafi yoshiongalele: “Ovalumenhu nye ovamwatate, ame Omufarisai nomona wOmufarisai. Ame ondi li po handi hokololifwa molweteelelo nenyumuko loonakufya.” 7 Ndele eshi e di tya, opo tuu opo pe uya eemhata pokati kOvafarisai nOovasadukai, noshiongalele osha tukuka. 8 Osheshi Ovasadukai otava ti: “Kaku nenyumuko nokaku novaengeli nokaku neemhepo,” ndele Ovafarisai ova itavela aishe ei. 9 Opo nee pa ningwa eweelelo linene, novanongo vomishangwa vamwe vomongudu yOvafarisai ova fikama, ndele tava patafana nouladi va tya: “Omulumenhu ou inatu mu mona e nowii nande washa. Omhepo ile omweengeli kashiimba e mu popifa?” 10 Ndele eenhamanana eshi da ya pombada, omuneyovi okwa tila kutya, otava ka pombaula Paulus, a lombwela ovakwaita, va ye ve ke mu kufe mo divadiva mokati kavo, vo ve mu twale mongulu yovakwaita. 11 Ndele moufiku wa shikula Omwene okwa kala ofika puPaulus ndele ta ti: “Kala nomwenyo muwa, osheshi ngaashi wa hepaulula nge muJerusalem, osho yo u nokuhepaulula nge muRoma.” 12 Ndele ongula eshi kwa sha, Ovajuda ova udafana nova ana eano, vo vaha makele nande eendja novaha nwe sha fimbo inava dipaa Paulus. 13 Ndele ava ve mu hangakena ngaha, ova li ve dule omilongo ine. 14 Ndele ova ya kovapristeli ovakulunhu nokovakulunhu, ndele tava ti: “Fye otwa udaneka nokwaana, fye tuha lye sha fimbo inatu dipaa Paulus. 15 Hano paife onye noshiongalele shovakulunhu, ka shiivifileni omuneyovi, e mu tume kunye, mwa fa mwa hala okuuda nawa eendjovo daye, ndele fye otwe lilongekida tu mu dipae, ofimbo ina fika kunye.”

21-27 JANUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | OILONGA 25-26

“Paulus okwa li a holoka koshipala shomukesari ndele ta udifile ohamba Herodes Agrippa”

(Oilonga 25:11) Ndele ngeenge nda kala ndi noushima, ile ndi netimba lokufya, itandi anye okufya, ndelenee oinima ei aishe tava hokololifa nge ngeenge oyongaho, opo nee kaku na ou ta dulu okuyandja nge momake avo. Ame onde liameka komukesari.”

bt 198 okat. 6

“Ohandi pula ndi ka pangulwe komukesari”

6 Ngeno Festus okwa yandjele Paulus a tokolwe kOvajuda opo e va wapalele, ngeno oshi na oupu ve mu dipaa. Onghee hano, Paulus okwa li a longifa oufemba waye e li omukwashiwana waRoma. Okwa li a lombwela Festus a ti: ‘Ondi li ofika polukalwatokolo lomukesari, noko nda hala ndi yukifilwe, Ovajuda ava inandi nyona sha kuvo, ngaashi naave mwene u shi shii nawa. Ame ohandi pula ndi ka pangulwe kOmukesari.’ Ngeenge omunhu a li a ninga eindilo la tya ngaho, kala li hali lundululwa noupu. Festus okwa li a divilika oshinima osho a ti: “Molwaashi owa hala oku ka pangulwa komukesari, oko to tuminwa.” (Oil. 25:1-12, yelekanifa no-NW.) Paulus okwa tulila po Ovakriste vashili oshihopaenenwa kunena, eshi a li a pula a ka pangulwe komupanguli wopombada. Ngeenge ovapataneki tava etifa ‘oupyakadi paveta,’ Eendombwedi daJehova ohadi i keemhangu opo di ka popile onghundana iwa. — Eps. 94:20, NW.

(Oilonga 26:1-3) Ndele Agrippa okwa tya kuPaulus: “Ove wa pewa okulipopila.” Opo nee Paulus a yelula eke laye e lipopila, ta ti: 2 “Ohamba Agrippa, onde litala omunelao, eshi nda itavelwa mefiku eli lonena okulipopila koshipala shoye moinima ei aishe, Ovajuda tava pe nge etimba. 3 Osheshi eenghedi nomapulapulo aeshe Ovajuda ou a shii nawa, onghee handi ku indile, tale nge onheni, ove u pwilikine nge.

bt 198-201 okat. 10-16

“Ohandi pula ndi ka pangulwe komukesari”

10 Paulus okwa li a pandula nefimaneko ohamba Agrippa omolwomhito oyo a li a mona opo e lipopile koshipala shayo, a popya kutya ohamba oyo oi shii nawa eenghedindjikilile adishe nosho yo oinima oyo hai tuwa eemhata mokati kOvajuda. Opo nee Paulus okwa li a popya kombinga yonakudiwa yaye, a ti: ‘Onda li omufarisai paenghedi odo doshimhanga shinya shidiinini sheitavelo letu.’ (Oil. 26:5) Eshi Paulus a li Omufarisai, okwa li e na eteelelo lokuuya kwaMessias. Ndele pomhito oyo, eshi a hangwa a ninga Omukriste, okwa li a popya nouladi kutya Jesus Kristus oye Messias oo a li a teelelika efimbo lile. Efiku olo Paulus okwa li ta pangulwa omolweteelelo la faafana naalo la li li niwe kovalundili vaye, li na sha neudaneko laKalunga olo a li a udanekela ooxekulululwa. Osho osha li sha ningifa Agrippa a kale e na ohokwe inene okuuda osho Paulus a li ta popi.

11 Paulus okwa li a popya shi na sha nanghee a li ha hepeke Ovakriste nonyanya a ti: “Ame yo onda li ndi shii, ndi nokukondjifa shili edina laJesus Omunasaret. . . . Moupyuhandu wange, [onde va hepeka] fiyo koilando yokoilongo.” (Oil. 26:9-11) Paulus ka li ta wedele eshi a popya ngaho. Ovanhu vahapu ova li ve shii nhumbi Paulus a li ha hepeke nonyanya Ovakriste. (Gal. 1:13, 23) Agrippa otashi dulika a li te lipula kutya: ‘Oshike mbela sha kwafela omulumenhu ou a lundulule oikala yaye?’

12 Paulus okwa li a yelifa kutya osha enda ngahelipi opo a lundulule oikala yaye, a ti: “Eshi nda ya kuDamaskus, onda li ndi nomaitavelelo ovapristeri ovakulunhu. Opo nee, ohamba, omondjila yange, mokati komutenya, onda mona ko ouyelele unene, u dule ou wetango, wa dja meulu, ndele wa dingilila nge, aame mwene novafindikili vange. Ndele fye atushe otwa wila poshi, ame onda uda ondaka ya popya Oshiheberi, tai ti kuame: Saul, Saul, oshike to taata nge? U noudjuu okufangula konhele yeonga! Opo nda tya: Omwene, Oove lyelye? Omwene ta ti: Aame Jesus, ou to mu taata.” — Oil. 26:12-15.

13 Fimbo Paulus a li ina holokelwa kuJesus pashikumwifilonga, okwa li ta ‘fangula konhele yeonga,’ oku shi popya pafaneko. Ngaashi ashike oinamwenyo oyo hai longifwa momapya tai dulu okuliyahameka mokuumba omaluna koxulo yeonga, Paulus naye okwa li te liyahameke pamhepo mokukondjifa ehalo laKalunga. Eshi omunyumunwa Jesus a li e lihololela Paulus mondjila yokuya kuDamaskus, okwa li a kwafela omulumenhu omunamutimamuwa oo a li a pukifwa a lundulule okudiladila kwaye. — Joh. 16:1, 2.

14 Paulus okwa li a ninga lela omalunduluko a kwata moiti monghalamwenyo yaye. Okwa li a hepaululila Agrippa a ti: “[Onda] dulika kemoniko olo lomeulu, ndele tete nda udifila Ovadamaskus nOvajerusalem, nakomesho nde shi ninga medu alishe laJudea nomovapaani yo, nda tya: Ovo ve nokulidilulula nokwaalukila kuKalunga, va longe oilonga ei ya wapalela elidilululo.” (Oil. 26:19, 20) Oule womido, Paulus okwa kala ta wanifa po noudiinini oshilonga osho a li a pewa kuJesus Kristus memoniko efiku olo moshanga shomutenya. Mbela okwa li a mona oidjemo ilipi? Ovanhu ovo va li va tambula ko etumwalaka laPaulus ova li ve lidilulula ndele tava efa po onghedi yavo yokukalamwenyo inai koshoka noihe li pauyuki nokwaalukila kuKalunga. Ovanhu va tya ngaho ova ka kala ovakwashiwana ovanambili, hava dulika keemhango nokomalandulafano oilongo omo va li.

15 Ovapataneki vaPaulus Ovajuda kava li ve na ko nasha noidjemo iwa ya tya ngaho. Paulus okwa ti: “Omolwaashi Ovajuda va kwatela nge motembeli nova hala okudipaa nge. Ndele kekwafo olo nde li pewa kuKalunga fiyo onena eli ondi li ofika apa, ndee handi hepaululile ovanini novanene.” — Oil. 26:21, 22.

16 Tu Ii Ovakriste vashili, otu na ‘alushe okukala tu shii okunyamukula keshe tuu ou te tu pula’ kombinga yeitavelo letu. (1 Pet. 3:15) Ohatu dulu okuhopaenena onghedi omo Paulus a li a popya naAgrippa naFestus ngeenge hatu hepaululile ovapanguli novapangeli kombinga yeitavelo letu. Ngeenge otwe va hepaululile nefimaneko kombinga yanghee oshili yOmbibeli ye tu kwafela tu ninge omalunduluko ile nghee ya kwafela vamwe ovo ve i tambula ko va kale ovanhu vaxwepo, otashi dulika tu lundulule etaleko lovanenenhu va tya ngaho.

(Oilonga 26:28) Ndele Agrippa ta ti kuPaulus: “Hamba, ou shii okuninga nge Omukriste okupu!”

bt 202 okat. 18

“Ohandi pula ndi ka pangulwe komukesari”

18 Paulus okwa li a nyamukula ngoloneya Festus a ti: “Festus omufimanekwa, inandi pilalala eendunge, ohandi popi eendjovo doshili nodeendunge diwa. Ndele ohamba oku i shii ei aishe, onghee hano handi mu lombwele yo nokuliameka kuye nouladi . . . Ohamba Agrippa, ove to itavele tuu ovaprofeti? Heeno, ondi shi shii, to va itavele.” Opo nee Agrippa okwa ti kuPaulus: ‘Hamba, ou shii okuninga nge Omukriste okupu!’ (Oil. 26:25-28) Eendjovo daAgrippa, kutya nee okwe di popya tashi di komutima ile hasho, otadi ulike kutya okwa li a kumwa neenghono koundombwedi oo va pewa kuPaulus.

Konakona moule omamona opamhepo

(Oilonga 26:14) Ndele fye atushe otwa wila poshi, ame onda uda ondaka ya popya mOshiheberi, tai ti kwaame: ‘Saul, Saul, oshike to taataa nge? U noudjuu okufangula konhele yeonga!’

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Oil 26:14

okufangula konhele yeonga: Eonga ola li hali longifwa mokushovelifa oimuna. (Ovatok 3:31) Outumbulilo “okufangula konhele yeonga” ou li eyeletumbulo lOshigreka olo tali hangwa moishangomwa yavo. Ola li tali wapalele molwaashi ola li tali faneke omhedi oyo ya li i na onyati noya li hai fangula koxulo yeonga, naasho osha li hashi ehameke oshimuna. Saulus naye okwa li e na oikala ya tya ngaho ofimbo ina ninga Omukriste. Paulus okwa li e li ehameka eshi a li ta lwifa ovashikuli vaJesus, ovo va li tava yambidida Jehova Kalunga. (Yelikanifa nOil 5:38, 39; 1Tim 1:13, 14.) “Oivela” oyo ya longifwa mOmuud 12:11 oya popiwa meityo lopafaneko, tai ulike keendjovo domunaendunge odo tadi linyengifa omupwilikini a tambule ko omayele.

omafatululo oitya mo-nwt-E

onhele yeonga. Ovanafaalama ova li hava longifa eonga lile la honga opo va shovele oshimuna. Eonga ola faafanifwa neendjovo domunaendunge odo hadi linyengifa omupwilikini a tambule ko omayele. “Okufangula konhele yeonga” okwa faafanifwa nanghee omhedi yonyati hai kala tai fangaula eonga, naasho ohashi i ningifa i li yahameke yo vene. — Oil 26:14; Ovatok 3:31.

(Oilonga 26:27) Ohamba Agrippa, ove oto itavele tuu ovaxunganeki? Heeno, ondi shi shii, oto va itavele.”

w03 12/1 15 okat. 14

Kwafela vamwe va tambule ko etumwalaka lOuhamba

14 Paulus okwa li e shi shii kutya Agrippa okwa li Omujuda kedina. Mokuyukifa elitulemo keshiivo laAgrippa li na sha neitavelo lOshijuda, Paulus okwa tomhafana ta popi kutya okuudifa kwaye okwa kwatela mo shili “osho ashike ovaprofeti naMoses ve shi popya, shi nokuwanifwa” shi na sha nefyo nosho yo enyumuko laMessias. (Oilonga 26:22, 23) Paulus okwa popya naAgrippa odikilila noku mu pula ta ti: “Ohamba Agrippa, ove to itavele tuu ovaprofeti?” Agrippa okwa li a ya pokati kamumhaka namumhaka. Ngeenge okwa ti ina itavela movaprofeti, ita ka talika ko vali e li omwiitaveli Omujuda. Ndele ngeenge okwa lemene kokutomhafana kwaPaulus, ota ka dimina moipafi kutya oku li metwokumwe nomuyapostoli notashi dulika a ifanwe Omukriste. Paulus okwa nyamukula nelungi epulo laye mwene ta ti: ‘Heeno, ondi shi shii, to va itavele.’ Omutima waAgrippa owe mu linyengifa a nyamukule ngahelipi? Okwa nyamukula ta ti: “Hamba, u shii okuninga nge omukriste okupu!” (Oilonga 26:27, 28) Nonande Agrippa ina ninga Omukriste, osha yela kutya Paulus okwa kuma omutima waye netumwalaka laye. — Ovaheberi 4:12.

Elesho lOmbiibeli

(Oilonga 25:1-12) Opo nee omafiku atatu eshi a pita po, Festus eshi a ninga omupangeli woshilongo, ye okwa dja kuKesarea ndele okwa ya kuJerusalem. 2 Ndele ovapristeli ovakulunhu novanamadina Ovajuda ove mu shiivifila nokutya, va hala okuhokololifa Paulus, ndele ve mu indila 3 va mone onghenda kuye, opo a etife Paulus kuJerusalem, osheshi ove lilongekidila oku mu nangela, opo ve mu dipaele mondjila. 4 Ndele Festus okwa nyamukula kutya Paulus oku li onghwate muKesarea, na Festus mwene okwa hala okuya ko diva. 5 Ye okwa tya: “Ovawiliki veni nave uye, tu ye pamwe navo, nomulumenhu winya ngeenge okwa nyona, a hokololifwe.” 6 Ndele eshi a menekela puvo omafiku ahetatu ile omulongo, okwa shuna kuKesarea. Efiku la shikula okwa kala omutumba kolukalwatokolo, ndele ta etifa Paulus koshipala shaye. 7 Ndele ye eshi a holoka, Ovajuda ava va dja kuJerusalem, ove mu fikamena ndele tave mu pe omatimba mahapu madjuu, ndele ova nyengwa okupameka omatomhelo avo; 8 osheshi Paulus e lipopila ndele ta ti: “Ame inandi nyona sha nokomhango yOvajuda ile kotembeli ile komukesari.” 9 Ndele Festus eshi a hala okulihokwifa kOvajuda, okwa tya kuPaulus: “Ove owa hala okuya kuJerusalem, u tokolwe kwinya omolwoinima ei moipafi yange?” 10 Ndele Paulus ta ti: “Ondi li ofika polukalwatokolo lomukesari, noko nda hala ndi yukifilwe, Ovajuda ava inandi nyona sha kuvo, ngaashi naave mwene u shi shii nawa. 11 Ndele ngeenge nda kala ndi noushima, ile ndi netimba lokufya, itandi anye okufya, ndelenee oinima ei aishe tava hokololifa nge ngeenge oyongaho, opo nee kaku na ou ta dulu okuyandja nge momake avo. Ame onde liameka komukesari.” 12 Opo nee Festus eshi a kundafana nomalenga aye, okwe mu nyamukula: “Ove owe liameka komukesari, hano u nokuya koshipala shomukesari.”

28 JANUALI–3 FEBRUALI

OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | OILONGA 27-28

“Paulus e li moshikepa a finda kuRoma”

(Oilonga 27:23, 24) Osheshi oufiku wonena pwaame opa li omweengeli waKalunga ou e kwete nge, naau handi mu kalele yo, 24 Ye okwa tya: ‘Paulus ino tila, ove ou nokuya koshipala shomukesari, ndele tala, Kalunga e ku pa aveshe ava tava ende pamwe naave.’

bt 208 okat. 15

‘Kape na nande oumwe womunye ta fi’

15 Paulus otashi dulika a li a udifila ovanhu vahapu ovo va li moshikepa kombinga ‘yeteelelo lomaudaneko enya a udanekwa kuKalunga.’ (Oil. 26:6; Kol. 1:5) Molwaashi oshikepa oya li pokuteka, Paulus okwa li a dula okuudifila ovanhu kombinga yeudaneko laKalunga li na sha nokuxupa moshikepa oyo. Okwa ti: ‘Oufiku wonena puame opa li omwengeli waKalunga, Ye okwa tya: Paulus ino tila, ove u nokuya koshipala shomukesari, ndee tala, Kalunga e ku pa aveshe ava tava ende pamwe naave.’ Paulus okwa li a ladipika ovanhu a ti: “Onghee hano ovalumenhu nye, tilulukeni, osheshi ame nda itavela Kalunga kutya, ta ningi ngaashi a lombwela nge. Ndelenee fye otu noku ka twalwaatwalwa konhunhu yonhumba.” — Oil. 27:23-26.

(Oilonga 28:1, 2) Eshi twa xupa, otwa uda nokutya, onhunhu ei oya lukwa Malta. 2 Ovanhu vayo ove tu yakula nombili youkaume. Ova shakala omundilo wakula nove tu ifanena kuwo atushe, osheshi okwa li ku nodula noutalala.

bt 209 okat. 18

‘Kape na nande oumwe womunye ta fi’

18 Ovanhu ovo va li va xupa moshikepa ova li ve li konhunhu yaMelite, kolukadi laSisilia. (Tala oshimhungu “Onhunhu yaMelite oya li ya ama peni?”) Ovamelite ovo va li hava popi elaka limwe li lili ova li ve va ulikila “olune linene lopanhu.” (Oil. 28:2, NW) Ova li ve va shakalela omundilo molwaashi ova li va tuta notava kakama. Omundilo owa li we va kwafela va kale va pupyala nonande okwa li ku na outalala nodula. Pomhito oyo opa li yo pa longwa oshikumwifilonga.

bt 210 okat. 21

‘Kape na nande oumwe womunye ta fi’

21 Mwene wonhunhu oshipuna wedina Publius naye okwa li ha kala popepi naapo ooPaulus va li. Otashi dulika oye yo a li omunambelewa waRoma konhunhu oyo. Lukas okwa ti kutya oye ‘omukulunhu wonhunhu,’ a li a longifa edinafimaneko olo la hangwa momashangelo avali Ovamelite. Ovanhu vokonhunhu oko ova li va yakula Paulus navakwao omafiku atatu. Ndele xe yaPublius okwa li ta vele. Lukas okwa li a hokolola onghalo yaye kondadalunde. Okwa ti kutya okwa li ta ‘vele oudu wolwiidi nowomupanu wohonde.’ Paulus okwa li a ilikana ndele ta tenheke omulumenhu oo omake opo nee okwa veluka. Molwaashi ovanhu ova li va kumwa koshikumwifilonga osho, ova li va eta ovanaudu vavo va velulwe kuPaulus nova li va eta eeshali opo va kwafele Paulus novaendi pamwe naye. — Oil. 28:7-10.

(Oilonga 28:16, 17) Ndele eshi twe uya muRoma, omunefele okwa yandja eenghwate daye kelenga lakula letanga lomukesari. Paulus okwa pewa omhito okulikongela apa ta kala, te lifutile mwene, ndele ta kala nomukwaita ou te mu nangele. 17 Opo nee eshi pa pita omafiku atatu, Paulus okwa ifana ovakulunhu vOvajuda, naashi va ongala okwa tya kuvo: “Ovalumenhu nye ovamwatate, ame nande inandi nyona sha koshiwana shetu ile keenghedi dootate, ame onda dja muJerusalem nda mangwa nonda yandjwa momake Ovaroma.

bt 213 okat. 10

‘Yandja oundombwedi nawanawa’

10 Eshi Paulus noovakwao xuuninwa va li va fika muRoma, ‘Paulus okwa li a pewa omhito okulikongela apa ta kala nomukwaita ou te mu nangele.’ (Oil. 28:16) Opo eenghwate odo da li hadi idililwa meumbo diha ye onhapo, oda li hadi mangwa nelyenge ndele tali mangelwa movakwaita ovo ve di nangela. Paulus okwa li a mangelwa momunangeli waye, ndele osho kasha li she mu imba a udife. Konima yomafiku atatu eshi a li a fuwa nawa okudja molweendo, okwa li a ifana ovalumenhu Ovajuda ovanamadina vomuRoma ndele te va lombwele kombinga yaye noku va pa oundombwedi.

Konakona moule omamona opamhepo

(Oilonga 27:9) Ndele efimbo lile eshi la pita po, nokweenda noskepa eshi kwa ninga kudjuu, nomafiku okulidilika eendja a kuka, Paulus okwe va kumaida,

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Oil 27:9

okulidilika mEfiku lEkwatakanifo: Ile “okulidilika pefimbo loikukaongo.” MOshigreka, “okulidilika.” Oshitya shOshigreka “okulidilika” otashi ulike ashike kokulidilika oko kwa li kwa tulwa po paMhango yaMoses, shi na sha nEfiku lEkwatakanifo, olo la li hali ningwa lumwe momudo. Ohali ifanwa yo Yom Kippur (mOshiheberi, yohmhakkippurim, “efiku lokutuvika”). (Lev 16:29-31; 23:26-32; Num 29:7; tala omafatululo oitya, “Efiku lEkwatakanifo.”) Ngeenge outumbulilo “okunyika oluhodi” tau longifwa shi nasha nEfiku lEkwatakanifo, luhapu ohau yandje ediladilo lokulidilika kwakwalukeshe, mwa kwatelwa okulidilika oikulya. (Lev 16:29) Oshitya “okulidilika” osho sha longifwa mOil 27:9 otashi yambidida ediladilo olo kutya okulidilika mEfiku lEkwatakanifo osha li sha kwatela mo okulidilika oikulya. Efiku lEkwatakanifo ola li hali ningwa pexulilo laSeptemba ile pehovelo laOktoba.

(Oilonga 28:11) Eshi pa pita eehani nhatu, otwa dja ko noskepa yaAleksandria ya panga mo okufu, ya didilikwa nefano laKastor naPolluks.

ouyelele wokukonakona mo-nwtsty-E wa pamba Oil 28:11

Ovanamati vaZeus: Pamahokololo Ovagreka nOvaroma, “ovanamati vaZeus” (mOshigreka, Dioskouroi) oKastor naPolluks. Otaku tiwa kutya ova li va dalwa eehamba nova ninga ovanamati voshikalunga Zeus (Jupita) nosho yo ohambanghainhu Leda yOvasparta. Kakele kaasho, ova li va talika ko hava amene ovaendifuta opo vaha mone oshiponga. Ouyelele u na sha nedidiliko olo la li koshikepa li na sha naZeus otau yandje oumbangi kutya nakushanga embo lOilonga omo a li mosheendo osho.

Elesho lOmbiibeli

(Oilonga 27:1-12) Ndele eshi sha tokolwa, fye tu noku ka konda, tu ye kuItalia, Paulus okwa yandjwa pamwe neenghwate dimwe dikwao momake omukulunhu wetanga lomukesari, edina laye Julius. 2 Ndele otwa ya moskepa yokuAdramiti, ya li i nokuya komatulilo omuAsia, notwa yuka mefuta ndele twa enda pamwe naAristarkus Omumakedonia womuTessalonika. 3 Ndele mefiku la shikula otwa fika kuSidon, ndele Julius okwa li e nombili naPaulus nokwe mu efa a ka talele po ookaume kaye, a yakulwe kuvo. 4 Ndele eshi twa dja ko, otwa yuka mefuta, twa enda twa kunghula naKipro, osheshi omhepo oya li ye tu dja moshipala. 5 Opo nee eshi twa koya efuta lopuKilikia nolopuPamfilia, otwe uya muMira shomuLikia. 6 Ndele omukulunhu oko a hanga oskepa yokuAleksandria, tai i kuItalia, nokwe tu lombwela tu ye mo. 7 Ndele otwa enda omafiku mahapu nokulififida noudjuu twa taalela Knidus, ndele omhepo eshi ye tu kelela ko, otwa kunghula naKreta langhele yaSalmone. 8 Ndele eshi twa kunghula nomunghulo ou noudjuu, otwa fika monhele ya lukwa Omatulilo a wapala, popepi noshilando shaLasea. 9 Ndele efimbo lile eshi la pita po, nokweenda noskepa eshi kwa ninga kudjuu, nomafiku okulidilika eendja a kuka, Paulus okwe va kumaida, 10 ta ti: “Ovalumenhu nye, ondi shi wete okweenda noskepa kwetu ohatu ka mona oupyakadi noiponga inene, hayofulaxa aike noyoskepa, ndelenee noyeemwenyo detu yo.” 11 Ndele omukulunhu okwa itavela omweendifi namwene woskepa, shi dule eendjovo daPaulus. 12 Netulilo olo kala li la wapala nokukala pefimbo lokufu, opo nee vahapu ova li va hala okudja mo, fye tu tale, ngeenge hatu ka hanga kuFoiniks, tu kale mo okufu, olo etulilo limwe lomuKreta la taalela pokati koumbangalanhuushilo, noumbuwanhuushilo.

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2025)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma