Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
4-10 NOVEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | 1 JOHANNES 1-5
“Inamu kala nokuhola ounyuni nakeshe eshi shi li mo”
(1 Johannes 2:15, 16) Inamu kala nokuhola ounyuni nakeshe eshi shi li mo. Ngeenge ope na ou e hole ounyuni, ohole yaTate kai mo muye. 16 Osheshi keshe eshi shi li mounyuni, ngaashi okahalu kombelela nokahalu komesho noifulalala yokukalamwenyo, inai dja muTate, ndelenee oya dja mounyuni.
Diinina oshihopaenenwa osho Jesus a tula po
13 Vamwe otashi dulika va diladile kutya hainima aishe i li mounyuni ya puka. Nonande osho oshoshili, ounyuni nomaheka ao otai dulu oku tu piyaneka noupu mokulongela Jehova. Nokape na eshi ounyuni u na sha nuninwa oku tu ehenifa popepi naKalunga. Hano ngeenge otwa kulike ohole yokuhola oinima oyo i li mounyuni, nokuli noinima oyo muyo vene inai puka, otu li moshiponga. (1 Timoteus 6:9, 10) Kakele kaasho, shihapu osho shi li mounyuni oshii notashi dulu shili oku tu nyonauna. Ngeenge ohatu tale eekino ile eeprograma doTV odo hadi ulike elongifo leenghono, ohole yokuhola omaliko ile oluhaelo, oinima ya tya ngaha otai dulu okutalika ko ya yuka, ndele konima yefimbo otai ka kala eyeleko kufye. Ngeenge ohatu endafana novanhu ovo elalakano lavo la fimana okuxwepopaleka onghedi yokukalamwenyo kwavo, okulalakanena eengeshefa, oinima oyo otai dulu oku tu nwefa mo ndele tai kala ya fimanenena nokufye yo. — Mateus 6:24; 1 Ovakorinto 15:33.
(1 Johannes 2:17) Ndelenee ounyuni otau xulu po pamwe nokahalu kao; ndelenee ou ta longo ehalo laKalunga, oye ta kala alushe.
Konakona kutya ove omunhu a tya ngahelipi
18 Shimwe vali osho tashi dulu oku tu kwafela tu henuke oinima yomounyuni osho okukaleka momadiladilo eendjovo daJohannes da nwefwa mo odo tadi ti: “Ounyuni otau xulu po pamwe nokahalu kao; ndelenee ou ta longo ehalo laKalunga, oye ta kala alushe.” (1 Joh. 2:17) Ounyuni waSatana otau monika wa fa oshinima tashi kalelele. Ndele fikulimwe onau ka xule po. Mounyuni waSatana kamu na oshinima tashi kalelele. Okudimbuluka oushili oo otaku ke tu kwafela tuha yulwe kOndiaboli.
Konakona moule omamona opamhepo
(1 Johannes 2:7, 8) Ovaholike, hashipango shipe handi shi mu shangele, ndelenee oshipango shikulu mwa kala nasho okudja kehovelo; oshipango eshi shikulu osho ondjovo ei mwe i uda pehovelo. 8 Ndele ohandi mu shangele vali oshipango shipe, osho sha kala oshili muye nomunye yo; osheshi omulaulu otau xulu po nouyelele washili otau yelele nokuli.
Omadimbulukifo aJehova oku shii okulineekelwa
14 MOmishangwa dopaKriste dOshigreka omu na omadimbulukifo mahapu e na sha nokukala tu holafane. Jesus okwa ti kutya oshipango oshitivali shinenenene oshosho kutya, “hola omukweni ngaashi ove u lihole mwene.” (Mat. 22:39) Sha faafana, omumwaina waJesus, Jakob, okwa ti kutya ohole oyo “omhango onghwahamba.” (Jak. 2:8) Omuyapostoli Johannes okwa shanga ta ti: “Ovaholike, hashipango shipe handi shi mu shangele, ndelenee oshipango shikulu mwa kala nasho okehovelo.” (1 Joh. 2:7, 8) Johannes okwa li ta ulike kushike eshi a ti “oshipango shikulu”? Okwa li ta ulike koshipango shi na sha nokuholafana. Osha li “shikulu” meityo olo kutya Jesus okwa hangwa nale eshi yandja ‘kehovelo,’ omido omilongo da tetekela. Ndele osha li yo “shipe” molwaashi otashi pula omhepo yeliyambo, oyo ovahongwa tashi dulika va li va pumbwa eshi tava ka shakeneka eenghalo dipe. Tu li ovahongwa vaKristus, mbela inatu pandula omalondwelo oo tae tu kwafele tu henuke okukulika omhepo yokuliholamwene oyo i li apeshe mounyuni, oyo tai dulu okunyona po ohole yetu yokuhola ovanhu vakwetu?
(1 Johannes 5:16, 17) Omunhu ngeenge ta mono omumwaxe ta longo oulunde kau fi oulunde wokufya, oye ne mu ilikanene, ndele Ye ote mu pe omwenyo nokutya, ava itava longo oulunde wokufya. Oku nomatimba oo okufya, havo handi tongo, va ilikanenwe. 17 Owii keshe oo etimba. Ndele oku na etimba olo lihe fi lokufya.
it-1-E 862 okat. 5
Okudimina po
Osha yuka okwiilikanena vamwe va diminwe po kuJehova, nokuli neongalo alishe. Moses okwa li a ninga ngaho eshi a li a ilikanena oshiwana shOvaisrael shi diminwe po omatimba asho, na Jehova okwa li a uda eilikano laye. (Num 14:19, 20) Salomo naye okwa li a ilikanena ovanhu peyapulo lotembeli va diminwe po omatimba avo kuJehova nove lialuluke koilonga yavo ii. (1Eeh 8:30, 33-40, 46-52) Esra okwa li a hepaulula moipafi omanyono Ovajuda ovo va li moukwatwa. Eilikano laye la dja komutima nosho yo omakumaido aye oya li ye linyengifa ovanhu va katuke eenghatu opo va dule okudiminwa po kuJehova. (Esra 9:13–10:4, 10-19, 44) Jakob okwa ladipika ovo tava vele pamhepo va ifane ovakulunhuongalo ve va ilikanene, “ndele ngeenge okwa hangika a tula etimba, otae mu kufilwa po.” (Jak 5:14-16) Ndele “oku nomatimba oo okufya,” okunyona komhepo iyapuki, sha hala okutya kape na ediminepo lomanyono oshiningilewina. Ovakriste kave na okwiilikanena ovo tava nyono monghedi ya tya ngaho. — 1Jo 5:16; Mat 12:31; Heb 10:26, 27.
Elesho lOmbiibeli
(1 Johannes 1:1–2:6) Ei ya kala po okudja kehovelo, otwe i uda ndele twe i mwene nomesho etu vene, ndele twe i tala, nomake etu e i kuma, oyo tuu oyo hatu i udifa nokutya, ondjovo yomwenyo, 2 nomwenyo owa holoka notwe u mona nohatu hepaulula noku mu udifila omwenyo ou waalushe wa li puXe ndele owe tu hololelwa, 3 osho twe shi mona ndele twe shi uda, osho hatu shi mu udifile, opo nanye yo mu kale mu nekwatafano nafye; ndele otu nekwatafano letu naXe nOmona waye Jesus Kristus. 4 Ndele osho tuu osho hatu shi mu shangele, ehafo leni opo li kale la wana la pwa. 5 Hano ondaka twe i uda kuye ndele hatu i mu udifile oyo ei: Kalunga Oye ouyelele, omulaulu kau mo muye. 6 Ngeenge hatu ti, fye otu nekwatafano naye, ndele hatu ende momulaulu, opo nee ohatu fufya ndele ihatu longo oshili. 7 Ndele ngeenge hatu ende mouyelele ngaashi ye ha kala mouyelele, opo tu nekwatafano mokati ketu, nohonde yOmona waye, Jesus Kristus, otai tu kosho omatimba aeshe. 8 Ndelenee ngeenge hatu ti, katu noulunde, ohatu lipukifa fye vene noshili kai mo mufye. 9 Ndele ngeenge hatu hepaulula omatimba etu, Ye omudiinini nomuyuki opo te tu kufile po omatimba ndele te tu kosho ouhenouyuki aushe. 10 Ndele ngeenge ohatu ti, fye inatu nyona sha, opo ohatu mu ningi omunaipupulu nondjovo yaye kai li mufye.
2 Ovamwange, edi ohandi di mu shangele muha nyone; ndele ngeenge pe na ou ta nyono, otu nomupopili puTate, Jesus Kristus omuyuki. 2 Ndele Oye ekulilo lomatimba etu; ndele halomatimba etu aeke, ndelenee olomatimba ounyuni aushe. 3 Ndele opo tuu opo otu shi shii nokutya, otwe mu shiiva, nge ohatu diinine oipango yaye. 4 Ou ta ti: Ame ondi mu shii, ndele ye ita diinine oipango yaye, oye omunaipupulu, noshili kai mo muye. 5 Ndelenee ou ha diinine ondjovo yaye, ohole yaKalunga oya wana muye. Ndele opo tuu opo ohatu dimbulukwa nokutya, fye otu li muye. 6 Ndele ou ta ti, oha kala muye, oye e nokweenda yo ngaashi Ye kwa li ha ende.
11-17 NOVEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | 2 JOHANNES 1–JUDAS
“Otu na okukondja opo tu kale moshili”
(Judas 3) Ovaholike, eshi nda li nda hala nokuhalelela oku mu shangela molwexupifo letweni atusheni, ame onda li ndi udite ndi noku mu shangela noku mu kumaida, nye mu kondjele eitavelo eli la pewa ovayapuki polumwe aluke.
“Lipamekeni mOmwene”
8 Otu shii omakoto aSatana molwaashi Omishangwa otadi a nyaneke pomutenya. (2 Ovakorinto 2:11) Mokuponokela omulumenhu omuyuki Job, Ondiaboli oya li ya longifa omaupyakadi opamaxupilo a kwata moiti, okufilwa ovaholike, epataneko lomoukwaneumbo, ouyahame wopalutu nosho yo ekembaulo li he na ekanghameno lookaume ovanaipupulu. Job okwa li a polimana nokwa li e udite kutya Kalunga okwe mu ekelashi. (Job 10:1, 2) Nonande otashi dulika Satana e he tu etele omaupyakadi sha yukilila kunena, omaupyakadi a tya ngaho ohaa kumu Ovakriste vahapu, naSatana ota dulu okupitila muo opo a wanife po omalalakano aye.
9 Oiponga yopamhepo oya hapupala mefimbo eli lexulilo. Otu li mounyuni omo okulalakanena omaliko taku i moshipala omalalakano opamhepo. Oikundaneki ohai ulike alushe oluhaelo li li odjo yokulihafifa ponhele yokukala odjo yomaupyakadi. Novanhu vahapu ove na “ohole . . . yokuhola ouhalu mwii i dule ei yokuhola Kalunga.” (2 Timoteus 3:1-5) Onghedi oyo yokudiladila otai dulu oku tu kanififa ondjele yetu yopamhepo ngeenge itatu “kondjele eitavelo.” — Judas 3.
Konakona moule omamona opamhepo
(Judas 4) Osheshi oku novanhu vamwe ve livakela mo meongalo leni, ava va shangelwa nale etokolo eli, ovahenakalunga, efilonghenda laKalunga ketu otave li pilike pailonga yavo youhalu ndele tave likale Jesus Kristus, ou Omupangeli nOmwene wetu umwe aeke.
(Judas 12) Moivilo yeni yohole ovo omalopyolopyo ohoni vehe na ouxwenge mokulya nanye nokuxwaka. Ovo va fa oilemo ihe nomeva tai tewatewa komhepo, ovo va fa omiti dopokufu da yaumuka, dihe noiimati, ya fya luvali, va dudwa mo nomidi.
it-2-E 279
Oivilo yohole
Ombiibeli inai yelifa noinai ulika kutya oivilo yohole oya li hai danwa lungapi. (Judas 12) Omwene Jesus Kristus ile ovayapostoli vaye havo va li va tota po oivilo oyo, nosha fa shi li ngaha kutya oivilo ya tya ngaho kaya li tai dengele ile tai kalelele. Vamwe ova ti kutya oivilo oyo oya li hai ningwa omalufe ngeenge Ovakriste ovo va li oipuna va shiva Ovakriste vakwao ovo vahepa. Aveshe kumwe eefiye, ovafiyekadi, oipuna nosho yo eehepele, ova li hava hafele ohole youmwainafana poivilo ya tya ngaho.
it-2-E 816
Emanya
Oshitya shimwe shOshigreka spilas otashi ulike kemanya olo lihe wetike li li koshi yomeva. Osha longifwa kuJudas ta ulike kovalumenhu vamwe ovo va li ve livakela meongalo lopaKriste ve na omalinyengotomheno a puka. Ngaashi ashike omamanya oo ehe wetike haa kala a nyika oshiponga koshikepa, ovalumenhu ovo navo ova li va nyika oshiponga kuvamwe meongalo. Judas okwa popya kombinga yovalumenhu ovo a ti: “Moivilo yeni yohole [ove li ngaashi omamanya ehe wetike e li koshi yomeva, NW] mokulya nanye nokuxwaka.” — Judas 12.
(Judas 14, 15) Naave yo Henok, omutiheyali kokudja kuAdam okwe va xunganeka, a tya: “Tala, Omwene ote uya novayapuki vaye omayovi omilongo, 15 okutokola aveshe nokuhandukila ovahenakalunga aveshe omolwoilonga yavo aishe youhenakalunga, ve i longa mouhenakalunga wavo, neendjovo davo adishe dikukutu, ovalunde ovo vehe na Kalunga ve di popya va twa ondubo naye.”
‘Kalunga okwe mu hokwa’
Henok okwa li a xunganeka kombinga yashike? Okwa ti: “Tala, Omwene ote uya novayapuki vaye omayovi omilongo, okutokola aveshe nokuhandukila ovahenakalunga aveshe omolwoilonga yavo aishe youhenakalunga, ve i longa mouhenakalunga wavo, neendjovo davo adishe dikukutu, ovalunde ovo vehe na Kalunga ve di popya va twa ondubo naye.” (Judas 14, 15) MEembibeli dimwe, Henok okwa popya eendjovo odo mepitafimbo, sha fa Kalunga a ninga nale osho sha popiwa mexunganeko. Omaxunganeko mahapu osho a popiwa ngaho konima yaalo. Osho osha hala okutya: Exunganeko otali popi oshinima osho tashi ka ningwa shili nomolwaasho otashi dulu okupopiwa sha fa sha ningwa nale. — Jesaja 46:10.
‘Kalunga okwe mu hokwa’
Eitavelo laHenok otali dulu oku tu linyengifa tu lipule ngeenge otwa tala ko ngoo ounyuni oo tu li muo ngaashi Kalunga e u tala ko. Etokolo olo Henok a li a udifa nouladi otali ke uya natango; otali ka hanga ounyuni wonena ngaashi la li la hanga ounyuni wopefimbo laHenok. Metwokumwe nelondwelo laHenok, Jehova okwa li a eta Eyelu linene opo a hanaune po ovahenakalunga vopefimbo laNoa. Ashike ehanauno olo oli li oshihopaenenwa shehanauno linenenene olo tali ke uya. (Mateus 24:38, 39; 2 Petrus 2:4-6) Ngaashi nale, kunena Kalunga okwe lilongekida pamwe neengudu dovayapuki omayovi opo va tokole ounyuni ou wovahenakalunga netokolo li li pauyuki. Keshe umwe womufye oku na okupwilikina kelondwelo laHenok noku li lombwela vakwetu. Ovapambele nookaume ketu otashi dulika vehe tu pwilikine. Otashi dulika tu kale tu udite ouwike omafimbo amwe, ashike Jehova ita ka efa ovapiya vaye ovadiinini kunena, ngaashi ashike a li i na efa Henok.
Elesho lOmbiibeli
(2 Johannes 1-13) Aame omukulunhu, komukainhu omuhoololwa novana vaye, ava ndi va hole moshili, ndele haame andike, ndelenee naaveshe ovo yo va shiiva oshili, 2 omolwoshili oyo tai kala mufye ndele tai ka kala pamwe nafye alushe. 3 Efilonghenda nolune nombili yaKalunga Tate noyaJesus Kristus, Omona waXe, tai ka kala pamwe nafye omoshili nomohole. 4 Ame onda hafa unene, eshi nda mona movamwoye mu na ava hava ende moshili, ngaashi twa pewa oshipango kuTate. 5 Ndele paife ohandi ku indile, omukainhu wa hoololwa, hakutya ohandi ku shangele oshipango shipe, ndelenee osho tuu eshi, twa kala nasho kehovelo nokutya, tu kale nokuholafana. 6 Nohole oyo ei, tu ende panghedi yoipango yaye. Oshipango osho tuu eshi, ongaashi mwe shi uda kehovelo, mu kale nokweenda musho. 7 Osheshi ovahongauli vahapu ova ya nounyuni, ovovo ihava hepaulula Jesus Kristus, Oye ou kwa li e nokuuya mombelela. Omunhu e li ngaha oye omuhongauli munene naantikristus. 8 Kaleni mwa lungama, muha kanife osho mwe shi longelwa kufye, ndele mu mone ondjabi ya wana. 9 Keshe ou ta pumu mo ndele ita kala melongo laKristus, oye ke na Kalunga. Ndele ou ha kala melongo eli, oye e na Xe nOmona. 10 Ngeenge ku na hano ou te uya kunye, ndele ite uya e nelongo eli, inamu mu tambula meumbo, nye inamu mu kunda. 11 Osheshi ou te mu kundu, oye ta kwatafana noilonga yaye ii. 12 Ame ondi neendjovo dihapu oku mu shangela ngeno, ndele inandi hala oku shi ninga nombapila nondomo. Osheshi ame mwene ondi nediladilo okuuya kunye, tu dule okupopya kokanya nokanya, ehafo letu opo li wanene pombada. 13 Ovana vomumwanyoko, omukainhu omuhoololwa, otave ku kundile po.
18-24 NOVEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EHOLOLO 1-3
“Oilonga yoye ondi i shii”
(Ehololo 1:20) Oshiholekwa sheenyofi odo heyali we di tala meke lange lokolulyo, noshoixwekelwashela ei iheyali yoshingoldo otashi ti ngaha: Eenyofi odo heyali odo ovaengeli vomaongalo aheyali noixwekelwashela ei iheyali oyo omaongalo aheyali.
Oho ulike omhepo ya tya ngahelipi?
8 Opo tu henuke omhepo ya tya ngaho, otu na okudimbuluka kutya Jesus okwa popiwa mOmbibeli e kwete ‘eenyofi 7 meke laye lokolulyo.’ “Eenyofi” odo otadi faneke ovakulunhuongalo ovavaekwa, ashike osho sha popiwa shi na sha navo otashi dulu yo okuyukifwa kovakulunhuongalo aveshe momaongalo. Jesus ota dulu okuwilika “eenyofi” odo di li meke laye monghedi keshe oyo e wete tai wapalele. (Eh. 1:16, 20) Oku shii keshe osho tashi ningwa po mokati kovakulunhuongalo molwaashi oye Omutwe weongalo lopaKriste. Ngeenge umwe womolutu lovakulunhuongalo okwa pumbwa okupukululwa, Ou e na ‘omesho ngaashi omalaka omundilo’ ota ka shilipaleka kutya okwa pewa epukululo monghedi ya yuka nopefimbo la wapala. (Eh. 1:14) Ndele fimbo twa teelela Jesus a katuke eenghatu, otu na okukala twa fimaneka ovo va nangekwa po komhepo iyapuki, molwaashi Paulus okwa ti: “Shikuleni ovakwatelikomesho veni, nye mu dulike kuvo, osheshi ovo ohava pashukile eemwenyo deni ngaashi ovo tave ke di pulwa, opo ve shi ninge nehafo, hanokukema, osheshi osho itashi mu wapalele.” — Heb. 13:17.
(Ehololo 2:1, 2) “Shangela omweengeli weongalo lokuEfeso: ‘Ou e kwete eenyofi odo heyali meke laye lokolulyo, ndele ha ende mokati koixwekelwashela ei iheyali yoshingoldo, ota ti ngaha: 2 “ ‘Oilonga yoye ondi i shii noupyakadi woye nelididimiko loye, nomolwaashi uhe nombili novanawii, ndele wa yeleka ava tave liti ovo ovayapostoli, ndelenee havo, ndele we va nongonona nokutya, ovo ovanaipupulu;
Jehova ohe tu amene opo tu ka xupifwe
11 Omutumbalekwa Jesus Kristus okwa hokololwa memoniko olo li li mEhololo etukulwa eti-2 neti-3 ta konakona omaongalo aheyali okuAsia Linini. Emoniko olo otali ulike kutya Kristus ka li ashike ta konakona oinima momaongalo oo monghedi yakwalukeshe, ndele okwa li yo ta konenene eenghalo donhumba kondadalunde. Peemhito dimwe, okwa li nokuli a tumbula oohandimwe kondadalunde, e va pandula apa sha pumbiwa nokwe va pukulula moinima yonhumba. Ndele mbela emoniko olo otali ulike kushike? Omaongalo aheyali oo a tumbulwa memoniko olo otaa ulike kOvakriste ovavaekwa ovo va li tava ka kala ko okudja mo 1914, nomayele oo Jesus a li a yandja komaongalo oo otaa longo yo kOvakriste aveshe kunena. Onghee hano, ohatu dulu okutya Jehova ota wilike oshiwana shaye kunena okupitila mOmona waye. Ongahelipi hatu dulu okumona mo ouwa mewiliko olo Jehova ta yandje koshiwana shaye?
Katukila pamwe nehangano laJehova
20 Okukatukila pamwe nehangano laJehova olo tali ende tali xumu komesho otashi pula tu dimine oilonga oyo Kalunga a pa Jesus Kristus e li “omutwe weongalo.” (Ovaefeso 5:22, 23) Osho shikonekwedi yo osho eshi hatu lombwelwa muJesaja 55:4: “Tala, Ame [Jehova] onde mu lenga a ninge ondombwedi kovanhu, a ninge ohamba nomupangeli koiwana.” Osha yela kutya Jesus oku shii nghee e na okuwilika. Oku shii yo eedi daye nosho yo oilonga yado. Doshili, eshi a konakona omaongalo aheyali muAsia Linini, okwa popya oikando itano ta ti: “Oilonga yoye ondi i shii.” (Ehololo 2:2, 19; 3:1, 8, 15) Jesus oku shii yo eemhumbwe detu, ngaashi naanaa Xe Jehova e di shii. Fimbo ina yandja Oshihopaenenwa sheilikano, Jesus okwa ti: “Xo yeni e shi shii eshi mwe shi pumbwa fimbo inamu mu indila.” — Mateus 6:8-13.
Konakona moule omamona opamhepo
(Ehololo 1:7) Tala, Ye ote uya moilemo, nomesho aeshe otae ke mu mona, naava yo ve mu tyuula; nomapata aeshe okombada yedu otaa ka lilaana, eshi tae mu mono. Heeno, Amen.
Nghee Ouhamba waKalunga tau ka finda ovatondi vao
10 Okutokolwa kweedi noikombo. Ovatondi aveshe vOuhamba otava ka fininikwa va tale oshiningwanima osho tashi ke va tilifa neenghono. Jesus okwa ti: “Otava mono Omona wOmunhu te uya moilemo neenghono dinene noshinge.” (Mark. 13:26) Okuulika eenghono monghedi ya tya ngaho yopashikumwifilonga otaku ka ulika kutya Jesus okwe uya a tokole ovanhu. Moshitukulwa shimwe vali shexunganeko olo li na sha nomafiku axuuninwa, Jesus okwa yandja ouyelele muhapu u na sha netokolo olo tali ka ningwa pefimbo opo. Ouyelele oo otau hangwa mefaneko li na sha needi nosho yo oikombo. (Lesha Mateus 25:31-33, 46.) Ovayambididi ovadiinini vOuhamba waKalunga otava ka tokolwa ve li “eedi” notava ka ‘yelula omitwe davo’ molwaashi otava ka kala ve shii kutya ‘exupifo lavo ola ehena popepi.’ (Luk. 21:28) Ashike ovapataneki vOuhamba otava ka tokolwa ve li ‘oikombo’ notava ka “lilaana” molwaashi otava ka mona kutya ‘okuhandukilwa kwavo kwaalushe,’ ile ehanauno lavo ola ehena popepi. — Mat. 24:30; Eh. 1:7.
(Ehololo 2:7) “‘Ou e nokutwi, na ude eshi Omhepo tai shi lombwele omaongalo. Omufindani ohandi mu pe okulya komuti womwenyo u li moParadisa yaKalunga.’
Omanenedhiladhilo okuza membo lyEhololo—I
2:7 (OB-1954) — ‘Oparadisa yaKalunga’ oshike? Molwaashoka oohapu ndhika otadhi lombwelwa Aakriste aagwayekwa, oparadisa ndjoka tayi popiwa mpaka otayi ulike kehala lyomegulu moka Kalunga ha kala, lya fa oparadisa. Aakriste aagwayekwa aadhiginini otaya ka pewa ondjambi ‘yokulya iiyimati yokomuti gwomwenyo.’ Otaya ka pewa omwenyo ihaagu si. — 1 Kor. 15:53.
Elesho lOmbiibeli
(Ehololo 1:1-11) Ehololo laJesus Kristus, eli Kalunga e li mu pa okuulikila ovapiya vaye ei i nokuningwa diva. Jesus okwe i shiivifila Johannes, omupiya waye nokutuma omweengeli waye kuye. 2 Johannes ota hepaulula ondjovo yaKalunga nehepaululo laJesus Kristus, naaishe oyo e i mona. 3 Omunelao oyou, ta lesha eendjovo domaxunganeko ou naava tave di pwilikine nokudiinina eshi sha shangelwa mo, osheshi efimbo oli li popepi. 4 Johannes komaongalo aheyali muAsia: Efilonghenda kunye nombili kwaau e li po, nokwa li po ndee te uya, nokeemhepo odo heyali hadi kala kolukalwapangelo laye, 5 nokuJesus Kristus, omuhepaululi omudiinini, Shiveli shomovafi nOmupangeli weehamba dedu. Ou okwa li e tu hole nokwe tu mangulula momatimba etu nohonde yaye 6 nokwe tu ninga ouhamba novapristeli vaKalunga novaXe; efimano olaye neenghono odaye alushe fiyo alushe! Amen. 7 Tala, Ye ote uya moilemo, nomesho aeshe otae ke mu mona, naava yo ve mu tyuula; nomapata aeshe okombada yedu otaa ka lilaana, eshi tae mu mono. Heeno, Amen. 8 “Aame Alfa naOmega,” nokutya, ehovelo nexulilo, Omwene Kalunga osho ta ti, Oye ou e li ko nokwa li ko ndele te uya, omunamapangelo aeshe. 9 Aame Johannes, omumwaxo omukweni mouyehame nomouhamba nomelididimiko muJesus Kristus; onda li konhunhu yaPatmos omolwondjovo yaKalunga nomolwehepaululo laJesus Kristus. 10 Mefiku lOmwene onda li mOmhepo, ndele nda uda konima yange ondaka inene ya fa enghuma, 11 ya tya: “Eshi to shi mono, shi shanga membo, ove u li tumine omaongalo enya aheyali omuAsia: kuEfeso nokuSmirna nokuPergamo nokuTiatira nokuSarde nokuFiladelfia nokuLaodikea.”
25 NOVEMBA–1 DESEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EHOLOLO 4-6
“Ovalondinghambe vane”
(Ehololo 6:2) Ndele nda mona, ndele tala, opa li onghambe itoka nomulondi wayo okwa li e kwete outa nokwa pewa oshishani nokwa ya omufindani a ka findane.
Ovalondinghambe vane ovo oolyelye?
Olyelye omulondi wonghambe itoka? Embo olo lOmbiibeli lEhololo otali tu kwafele tu mone kutya omulondinghambe oo womeulu oye lyelye, molwaashi ole ke mu popya lwanima kutya oye “Ondjovo yaKalunga.” (Ehololo 19:11-13) Edinafimaneko olo, Ondjovo, olaJesus Kristus, molwaashi oku li omupopikalelipo waKalunga. (Johannes 1:1, 14) Kakele kaasho, ota ifanwa “Ohamba yeehamba nOmwene wo vene” nokwa hokololwa kutya oku li “Omudiinini nOmunashili.” (Ehololo 19:16) Osho otashi ulike kutya oku na eenghonopangelo dokukatuka e li ohambakwaita, noiha longifa nai eenghono daye. Ashike ope na omapulo onhumba.
wp17.3 4 okat. 5
Ovalondinghambe vane ovo oolyelye?
Onghambe itoka oya hovela okutondoka naini? Didilika kutya omulondi wotete, Jesus, okwa hovela okulonda onghambe yaye eshi a pewa oshishani. (Ehololo 6:2) Jesus okwa dikwa naini oshishani e li Ohamba yomeulu? Hasheeshi a shuna meulu konima yefyo laye. Ombiibeli otai ulike kutya okwa li a teelela manga oule wefimbo lonhumba eshi a shuna meulu. (Ovaheberi 10:12, 13) Jesus okwa li a pa ovashikuli vaye omadidiliko oo a li taa ka ulika kutya okwa teelela natango nosho yo kutya okwa hovela okupangela meulu. Okwa ti kutya pehovelo lokupangela kwaye, eenghalo dounyuni otadi ka naipala. Okwa li taku ka kala oita, ondjala nosho yo omikifi dolutapo. (Mateus 24:3, 7; Lukas 21:10, 11) Diva konima eshi Oita yOtete yOunyuni ya hovela mo 1914, osha li sha yela mo nawa kutya ovanhu ova ya pefimbo limwe li lili, efimbo lidjuu kombada yedu olo la popiwa kOmbiibeli kutya oli li ‘omafiku axuuninwa.’ — 2 Timoteus 3:1-5.
(Ehololo 6:4-6) Nonghambe ikwao itilyana oye uya nomulondi wayo okwa pewa a kufe po ombili kombada yedu, opo ovanhu va dipaafane, ndele ye okwa pewa eongamukonda linene. 5 Ndele yo eshi ya matula oshipatifo oshititatu, onda uda oshinamwenyo oshititatu sha tya: “Ila u tale!” Ame nda mona, ndele tala, onghambe ilaula, nomulondi wayo okwa li e kwete oshiyelekifo meke laye. 6 Ndele nda uda sha sha fa ondaka mokati koinamwenyo ei ine ya tya: “Olita yoilya otai i odenari imwe, neelita nhatu doilyavala otava i odenari imwe, ndelenee omaadi nomaviinyu ino a hepifa.”
Ovalondinghambe vane ovo oolyelye?
Omulondi oo ota faneke oita. Didilika kutya ina kufa ashike ombili moiwana imwe, ndele omounyuni aushe. Mo 1914, opa li pa holoka oita mounyuni aushe oshikando shotete. Oita oyo oya li ya landulwa koita itivali younyuni, oyo ya li ya nyika oshiponga unene nokuli. Otaku tengenekwa kutya ovanhu ovo va fila moita oyo nosho yo meenhamanana dikwao okudja mo 1914 ove dule peemiliyona 100. Kakele kaasho, ovanhu vahapuvahapu ova lemanekwa shinyanyalifa.
wp17.3 5 okat. 4-5
Ovalondinghambe vane ovo oolyelye?
“Nda mona, ndele tala, onghambe ilaula, nomulondi wayo okwa li e kwete oshiyelekifo meke laye. Ndele nda uda sha sha fa ondaka mokati koinamwenyo ei ine ya tya: ‘Olita yoilya otai i odenari imwe, neelita nhatu doilyavala otava i odenari imwe, ndelenee omaadi nomaviinyu ino a hepifa.’” — Ehololo 6:5, 6.
Omulondi oo ota faneke ondjala. Momushangwa omo omwa popiwa efaneko li na sha nengabeko loikulya, nomolwaasho olitela 1, 08 yoilya tai kosho odenari imwe, ondjabi yefiku alishe mefelemudo lotete. (Mateus 20:2) Oshimaliwa osho tuu osho otashi dulu okulanda eelitela 3, 24 doilya yo-barley, oyo ya li ya talwa ko ihe na ongushu. Mbela osho osha li sha kuma ngahelipi okupalula omaukwaneumbo makula? Ovanhu ova londwelwa va kale hava kwata nawa oikulya yakeshe efiku, oyo tai fanekwa koinima oyo ya li hai longifwa pefimbo lOmbiibeli, ngaashi omaadi eemono nomaviinyu.
(Ehololo 6:8) Ndele nda mona, ndele tala, opa li onghambe ombashe nomulondi wayo edina laye Efyo, oshovafi oshe mu shikula. Ndele va pewa mepangelo lavo oshitine shedu okudipaa neongamukonda nonondjala nonomukifi wolutapo nonoilyani yokedu.
wp17.3 5 okat. 8-10
Ovalondinghambe vane ovo oolyelye?
Omulondinghambe omutine ota faneke efyo olo hali etifwa komikifi dolutapo nosho yo koinima imwe. Diva konima yo 1914, ovanhu omamiliyona omilongo ova dipawa keshikisha laSpania. Otaku tengenekwa kutya ovanhu omamiliyona 500 lwaapo ova li va kwatwa keshikisha olo, omunhu 1 lwaapo womovanhu 3 ovo va li nomwenyo pefimbo opo.
Ashike eshikisha laSpania ola li ashike ehovelo. Ovashiivinawa ova tengeneka kutya ovanhu omamiliyona omafele ova fya kokanghwenyenye mefelemudo eti-20. Fiyo okunena, ovanhu omamiliyona ohava fi ko-AIDS, ko-TB nokomalaria nonande opa ningwa exumokomesho linene mounamiti.
Oinima aishe oyo ohai etifa efyo, kutya nee oita, ondjala ile omikifi dolutapo. Ovanhu otava fi efimbo keshe nopehe na eteelelo la sha.
Konakona moule omamona opamhepo
(Ehololo 4:4) Nolukalwapangelo eli ola dingililwa komalukalwapangelo omilongo mbali naane, ndele komalukwalwapangelo aa okwa kalwa omutumba kovakulunhu omilongo mbali navane, va djala oikutu itoka nokomitwe davo ova djala oikoloni yoingoldo.
(Ehololo 4:6) Ndele komesho yolukalwapangelo okwa li ngaashi efuta lekende la fa okristali, ndele pokati kolukalwapangelo nomomudingililo wolukalwapangelo omwa li mu noinamwenyo ine i yadi omesho nokomesho nokonima.
re-E 76-77 okat. 8
Ounene wolukalwapangelo laJehova
8 Johannes okwa li e shi shii kutya ovapristeri ova li va nangekwa po va yakule metwalihangano pefimbo lonale. Onghee otashi dulika a li a kumwa eshi a mona osho a popya a ti: “Nolukalwapangelo eli ola dingililwa komalukalwapangelo omilongo mbali naane, ndele komalukwalwapangelo aa okwa kalwa omutumba kovakulunhu omilongo mbali navane, va djala oikutu itoka nokomitwe davo ova djala oikoloni yoingoldo.” (Ehololo 4:4) Kakele ashike kovapristeri, ope na ovakulunhu 24 ve li komalukalwa nova djala oishani va fa eehamba. Ovakulunhu ovo ovo oolyelye? Ovo Ovakriste ovavaekwa ovo va nyumunwa nove li peendodo davo meulu odo va udanekelwa kuJehova. Osho otu shi shii ngahelipi?
re-E 80 okat. 19
Ounene wolukalwapangelo laJehova
19 Oinamwenyo oyo otai faneke shike? Emoniko limwe olo la monika kuHesekiel, otali tu kwafele tu mone enyamukulo. Hesekiel okwa mona Jehova e li kolukalwa li li metemba ku na oinamwenyo ya faafana filufilu naayo ya monika kuJohannes. (Hesekiel 1:5-11, 22-28) Lwanima, Hesekiel okwa ka mona vali etemba olo ku na oinamwenyo. Ndele pomhito oyo okwa ti kutya oinamwenyo oyo otai ulike kOvakerubi. (Hesekiel 10:9-15) Oinamwenyo ine oyo Johannes a mona otai ulike kOvakerubi vahapu vaKalunga, oishitwa oyo i na ondodo yopombada mehangano laye lopamhepo. Kasha li shikumwifi kuJohannes okumona Ovakerubi ve li polwaamba laJehova, molwaashi koshituviko shetwalihangano lonale olo la li tali faneke olukalwa laJehova okwa li ku na efano loshingoli lOvakerubi vavali. Jehova okwa li ha yandje eemhango koshiwana okupitila mOvakerubi. — Exodus 25:22; Epsalme 80:1.
(Ehololo 5:5) Ndelenee umwe womovakulunhu okwa lombwela nge: “Ino lila, tala, onghoshi yomepata laJuda, oshitutumine shaDavid, Oye a findana, onghee a wana okutonyununa omushangwatonywa ou nokumatula oipatifo yao iheyali.”
“Tala, onghoshi yomepata laJuda”
5 Luhapu onghoshi ohai longifwa okuulika koukwatya wouladi. Owa shakenene ngoo nale nonghoshi ya kula yondume? Ngeenge osho, otashi dulika pa li pe na oluumbo omo mwa idililwa oshilyani osho. Oshimoniwa sha tya ngaho oshitilifa yo. Ngeenge owa tale koshishitwa osho shinene noshinaenghono sho nasho tashi ku tale nee she ku yukilila, otashi ku ningifa u diladile kutya kape na oshinima tashi fadukifa po onghoshi. Ombibeli oya popya shi na sha nayo ya ti: “Onghoshi, omuladi womoilyani, yo itai shunine nande sha [“itai shuna monima nande okusha,” NW].” (Omayeletumbulo 30:30) Ouladi waJesus nao osho u li ngaho.
6 Natu ka kundafaneni shi na sha nanghee Jesus a li a ulika ouladi wa fa wonghoshi meenghedi dopatatu: okwa li a popila oshili, okwa li a xumifa komesho ouyuki nokwa li a taalela omapataneko nouladi. Ohatu ka mona yo kutya atusheni kutya nee otu na eyombamo paushitwe ile hasho, ohatu dulu okuhopaenena Jesus mokukala ovaladi.
Elesho lOmbiibeli
(Ehololo 4:1-11) Konima yoinima ei onda mona, tala, oshivelo sha yeuluka meulu, nondaka inya yotete, nde i udile tai popifa nge ngaashi ondaka yenghuma, oya tya: “Ila oku pombada, ndele handi ku ulikile osho shi nokuningwa komesho.” 2 Divadiva onda li mOmhepo, ndele tala, meulu omwa kala olukalwapangelo nokolukalwapangelo okwa kala umwe omutumba. 3 Ndele ou a kala ko omutumba okwa li a fa emanya layaspis nolakarneli, nolukalwapangelo ola dingililwa kouta wodula, nolupe lao ola fa osmaragidi. 4 Nolukalwapangelo eli ola dingililwa komalukalwapangelo omilongo mbali naane, ndele komalukwalwapangelo aa okwa kalwa omutumba kovakulunhu omilongo mbali navane, va djala oikutu itoka nokomitwe davo ova djala oikoloni yoingoldo. 5 Ndele molukalwapangelo linya mwa dja omaluvadi neendaka nomangungumo odula neenyika heyali da xwama, da li ofika komesho yolukalwapangelo, odo eemhepo heyali daKalunga. 6 Ndele komesho yolukalwapangelo okwa li ngaashi efuta lekende la fa okristali, ndele pokati kolukalwapangelo nomomudingililo wolukalwapangelo omwa li mu noinamwenyo ine i yadi omesho nokomesho nokonima. 7 Noshinamwenyo shotete osha li sha fa onghoshi, noshinamwenyo oshitivali osha li sha fa ongobe, noshinamwenyo oshititatu osha li shi noshipala ngaashi shomunhu, noshinamwenyo oshitine osha li sha fa onhwa tai tuka. 8 Noinamwenyo ei ine, keshe shimwe, osha li shi nomavava ahamano nokombada nomeni oi yadi omesho; nomutenya noufiku ihai mwena, ohai ti: “Omuyapuki, Omuyapuki, Omuyapuki, Omwene Kalunga Omunaenghono adishe, ou a li ko noku li ko ndele te uya.” 9 Ndele fiku tuu oinamwenyo tai yandje efimano nefimaneko nepandulo kwaau e li omutumba kolukalwapangelo ndele ta kala e nomwenyo alushelushe, 10 opo ovakulunhu ovo omilongo mbali navane otave linyongamene poshi koshipala shaau e li omutumba kolukalwapangelo, ndele tava fimaneke ou Omunamwenyo alushe fiyo alushe, ndele tava ekele poshi oikoroni yavo komesho yolukalwapangelo ndele tava ti: 11 “Omwene wetu naKalunga ketu, Ove owa wana okutambula efimano nefimaneko nepangelo, osheshi Ove owa shita oinima aishe, ndele kehalo loye oi li po, noya shitwa.”