Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
5-11 OKTOBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EXODUS 31-32
“Indeni onhapo okulongela oikalunga”
(Exodus 32:1) Ovanhu eshi va mona nokutya Moses okwa kala ko, ina dja ko komhunda, ovanhu va ongala puAron ndele tava ti kuye: “Fikama u tu ningile oikalunga ei tai tu kwatele komesho, osheshi inatu shiiva oshike sha hanga Moses, omulumenhu tuu ou e tu pitifa mo medu laEgipiti.”
Lalakanena oukulunhu wopamhepo molwaashi “efiku linene laJehova oli li popepi”
Otashi dulu okukala eshongo okutula moilonga osho we lihonga mOmbibeli, unene tuu ngeenge eenghalo oda naipala. Pashihopaenenwa, konima ashike eshi Jehova a li a mangulula Ovaisrael moupika wOvaegipti, Ovaisrael ‘ova li va twa eemhata naMoses nova kala nokushinda Omwene.’ Oshike sha li sha etifa eemhata odo? Omolwaashi ova li ve na omhumbwe yomeva okunwa. (Ex. 17:1-4) Konima yeemwedi mbali lwaapo okudja eshi Ovaisrael va li va ninga ehangano naJehova nova li va dimina kutya otava ka wanifa po “eendjovo adishe da popiwa kOmwene.” Ndele Ovaisrael ovo ova li va tauluka eemhango daKalunga eshi va li va hovela okulongela oikalunga. (Ex. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Mbela Ovaisrael ova li va kwatwa koumbada eshi va mona Moses a kala ko komhunda yaHoreb oko a li a ka pewa omalombwelo? Ile pamwe ova li tava diladila kutya Ovaamaleki otave ke va ponokela vali fimbo Moses ehe po, oo a li e va kwafela va findane eshi a li a yelula omake aye pefimbo lolwoodi la tetekela? (Ex. 17:8-16 ) Kashi na nee mbudi kutya etomheno lavo olilipi, Ovaisrael kava li va “hala okudulika.” (Oil. 7:39-41) Paulus okwa li a ladipika Ovakriste va ‘diinine opo vaha shikule oshihopaelelwa shokuhadulika’ shOvaisrael eshi va li va tila okuya mEdu lEudaneko. — Heb. 4:3, 11.
(Exodus 32:4-6) Ndele ye okwe a tambula momake avo nokwe a longifa noshilongifo nokwa ninga nao oshitelekwanhana. Opo nee vo otava ti: “Oyo kalunga koye, Israel, e ku pitifa mo medu laEgipiti.” 5 Aron eshi e i mona okwe i tungila oaltari. Ndele Aron okwa vilikila ndele ta ti: “Mongula oku na oshivilo shefimano lOmwene.” 6 Ndele mefiku lomongula va penduka ongula inene ndele va yamba omaxwikiloyambo nova eta omapanduloyambo. Opo nee ovanhu va kala omutumba va lye nova nwe, ndele va fikama okudana.
Dulika kuKalunga u mone ouwa momaudaneko aye
Jehova okwa li a hovela diva okuwanifa po eudaneko laye eshi a ninga ehangano nOvaisrael mokuhoolola ovapristeri va kale tava longo metwalihangano; novapristeri ovo ova li tava ka kwafela ovanhu ovalunde va kale nekwatafano liwa naYe. Ndele nande ongaho, Ovaisrael ova li va dimbwa diva kutya ove liyapulila Kalunga, nova li va “handukifa Omuyapuki waIsrael.” (Eps. 78:41) Pashihopaenenwa, fimbo Moses a li e lipyakidila kOmhunda yaSinai ta pewa omalombwelo a wedwa po, Ovaisrael ova li va loloka okuteelela nova li va hovela okukanifa eitavelo muKalunga, tava diladila kutya Moses okwe va ekelashi. Onghee hano, ova li va ninga oshihongwafano shoshingoli shi li molupe lonhana ndele tava lombwele ovanhu tava ti: “Oyo kalunga koye, Israel, e ku pitifa mo medu laEgipti.” (Ex. 32:1, 4) Ova li va ninga osho ve shi ifana “oshivilo shefimano lOmwene,” tave linyongamene nokuyambela oshihongwafano. Eshi Jehova e shi mona, okwa lombwela Moses ta ti: “Ova kanduka mo mondjila oyo nde i va lombwela.” (Ex. 32:5, 6, 8) Shinyikifa oluhodi, okudja opo Ovaisrael ova kala hava anene Kalunga lwoikando ndele inava kala ovadiinini keano lavo. — Num. 30:2.
(Exodus 32:9, 10) Omwene okwa tya vali kuMoses: “Ame nda tala oshiwana eshi, sho oshiwana shi nofingo ikukutu. 10 Efe nge, ehandu lange li va xwamenene naAme ohandi va mane po. Opo nee Ame ohandi ke ku ninga oshiwana shinene.”
‘Oolyelye va ama kombinga yaJehova’?
Ovanhu ova li ve shii kutya okulongela oikalunga ohashi nyemateke Jehova. (Ex. 20:3-5) Ndele nande ongaho, ova li va hovela diva okulongela onhana yoshingoli. Kakele kokuhadulika kwavo, Ovaisrael ova li tave lifufya kutya natango ove li kombinga yaJehova. Nokuli naAron okwa popya kutya okulongela onhana oku li ‘oshivilo shefimano laJehova.’ Jehova okwa li e linyenga ngahelipi? Okwa li e udite a kengelelwa. Okwa li a lombwela Moses kutya ovanhu ova ‘longa oixuna nova kanduka mo mondjila oyo e va lombwela.’ Molwaashi Jehova okwa li a ‘handuka,’ okwa li a tokola kutya ota ka hanauna po oshiwana shaIsrael osho opo sha li sha totwa po. — Ex. 32:5-10.
Konakona moule omamona opamhepo
(Exodus 31:17) Pokati ketu novana vaIsrael lo edidiliko laalushe. Osheshi momafiku ahamano Omwene okwa shita eulu nedu, ndelenee mefiku etiheyali Ye okwa tulumukwa koilonga yaye.’”
“Ashishe oshi notundi yasho ya pangelwa,” efimbo lokulonga nolokufuda po
Mbela oshihopaenenwa osho sha tulwa po kuJehova naJesus shokulonga noudiinini otashi ulike kutya inatu pumbwa okufuda po? Hasho nandenande. Jehova iha loloka, nomolwaashi ina pumbwa okufuda po. Ashike Ombiibeli oya popya kutya konima eshi a shita eulu nedu, “okwa tulumukwa koilonga yaye.” (Ex. 31:17) Onghee hano, Jehova okwa li a efa po manga okushita, ndele ta kongo efimbo opo a hafele oinima oyo a shita. Nonande eshi Jesus a li kombada yedu okwa li ha longo noudiinini, okwa li ha kongo efimbo lokufuda po nolokulya pamwe nookaume kaye. — Mat. 14:13; Luk. 7:34.
(Exodus 32:32, 33) Onghee hano paife ngeno Ove u va dimine po etimba lavo! Ngeenge hasho, dima mo yo edina lange membo loye we li shanga.” 33 Opo nee Omwene okwa nyamukula Moses ndele ta ti: “Keshe tuu ou ta nyono kwaame, ye ohandi ke mu dima mo membo lange.
Lalakanena oukulunhu wopamhepo molwaashi “efiku linene laJehova oli li popepi”
Otashi dulu okukala eshongo okutula moilonga osho we lihonga mOmbibeli, unene tuu ngeenge eenghalo oda naipala. Pashihopaenenwa, konima ashike eshi Jehova a li a mangulula Ovaisrael moupika wOvaegipti, Ovaisrael ‘ova li va twa eemhata naMoses nova kala nokushinda Omwene.’ Oshike sha li sha etifa eemhata odo? Omolwaashi ova li ve na omhumbwe yomeva okunwa. (Ex. 17:1-4) Konima yeemwedi mbali lwaapo okudja eshi Ovaisrael va li va ninga ehangano naJehova nova li va dimina kutya otava ka wanifa po “eendjovo adishe da popiwa kOmwene.” Ndele Ovaisrael ovo ova li va tauluka eemhango daKalunga eshi va li va hovela okulongela oikalunga. (Ex. 24:3, 12-18; 32:1, 2, 7-9) Mbela Ovaisrael ova li va kwatwa koumbada eshi va mona Moses a kala ko komhunda yaHoreb oko a li a ka pewa omalombwelo? Ile pamwe ova li tava diladila kutya Ovaamaleki otave ke va ponokela vali fimbo Moses ehe po, oo a li e va kwafela va findane eshi a li a yelula omake aye pefimbo lolwoodi la tetekela? (Ex. 17:8-16 ) Kashi na nee mbudi kutya etomheno lavo olilipi, Ovaisrael kava li va “hala okudulika.” (Oil. 7:39-41) Paulus okwa li a ladipika Ovakriste va ‘diinine opo vaha shikule oshihopaelelwa shokuhadulika’ shOvaisrael eshi va li va tila okuya mEdu lEudaneko. — Heb. 4:3, 11.
Elesho lOmbiibeli
(Exodus 32:15-35) Ndele Moses okwa piluka nokwa londoloka komhunda, e kwete momake aye oipelende ivali youndobwedi, noipelende ya shangwa keembinga adishe mbali. 16 Noipelende oya ningwa kuKalunga. Eshangelo yo ola li eshangelo laKalunga, la pandelwa moipelende. 17 Ndele Josua eshi a uda ondaka yovanhu, nhumbi va kuwilila pombada, okwa lombwela Moses: “Oku nondokosho monhanda!” 18 Ndelenee ye ta nyamukula ta ti: “Ondaka kai fi yaava hava imbi oshikwambi, noihe fi ondaka yaava va tewa. Ame handi udu ovaimbi hava imbi.” 19 Ndele ye eshi a ehena popepi nonhanda, ndele a mona onhana nedanotanho, ehandu laMoses la xwama, nokwa ekelashi oipelende ya li momake aye, nokwe i tatula pefina lomhunda. 20 Ndele ye okwa kufa onhana ve i ninga nokwe i xwika po momundilo nokwe i twa oufila. Opo nee ye e u unda kombada yomeva nokwe a nwefa ovana vaIsrael. 21 Ndelenee Moses okwa lombwela Aron ndele ta ti: “Ovanhu ava ove ku ninga shike, eshi we va etela etimba linene li fike opo?” 22 Opo nee Aron okwa nyamukula ndele ta ti: “Omwene wange, ino handukila nge. Ovanhu ava ove mwene u va shii nhumbi vo vai unene. 23 Vo ova lombwela nge: ‘Tu ningila oikalunga tai tu kwatele komesho, osheshi omulumenhu ou Moses, ou e tu pitifa mo medu laEgipiti, fye katu shi shii eshi she mu hanga.’ 24 Opo nee ame nde va nyamukula handi ti: ‘Ou e noshingoldo, ne shi kufe mo!’ Ndele vo ove shi etela nge. Ndele ame nde shi tula momundilo, nomusho mwa dja onhana ei.” 25 Moses eshi a mona ovanhu va ninga ovahaduliki komapukululo, osheshi Aron okwe va efela okuhadulika kwavo, oko kwa hafifa ovatondadi vavo. 26 Opo nee Moses okwa ya, a kala ofika poshivelo shonhanda ndele ta ti: “Ou a ama kOmwene, ne uye kwaame!” Opo nee Ovalevi aveshe va ongala puye. 27 Ndele ye okwe va lombwela ta ti: “Omwene, Kalunga kaIsrael ta ti ngaha: ‘Keshe umwe na djale eongamukonda moshiya. Indeni, taululeni onhanda koshivelo shimwe fiyo okoshivelo shikwao, nakeshe umwe na dipae omumwaina nookaume kaye namukwao waye.’” 28 Novalevi ova wanifa ondjovo yaMoses, nomefiku tuu olo movanhu mwa dipawa ovalumenhu ngeno omayovi atatu. 29 Opo nee Moses ta ti: “Nye eshi mwa lwifa keshe umwe omona waye nomumwaina, nye mwe liyapulila Omwene nena eli, opo Ye a shiive oku mu nangeka noupuna nena.” 30 Ndele mefiku la shikula Moses okwa lombwela ovanhu ndele ta ti: “Nye mwa nyona unene. Ndelenee paife ame ohandi ka londa kOmwene. Kashiimba ame ohandi dulu oku mu kongela ekwatakanifo molwetimba leni.” 31 Ndele Moses okwa shuna kOmwene ndele ta ti: “Akutu, oshiwana eshi osha nyona unene, ndele she li ningila oikalunga yoshingoldo. 32 Onghee hano paife ngeno Ove u va dimine po etimba lavo! Ngeenge hasho, dima mo yo edina lange membo loye we li shanga.” 33 Opo nee Omwene okwa nyamukula Moses ndele ta ti: “Keshe tuu ou ta nyono kwaame, ye ohandi ke mu dima mo membo lange. 34 Ndelenee inda ko u twale oshiwana eshi konhele inya nde i ku lombwela. Tala, omweengeli wange ote ke ku kwatela komesho. Ndelenee mefiku longhone ohandi ke va kwatela onghone.” 35 Osho ngaha hano Omwene okwa handukila ovanhu, osheshi vo va ninga onhana ei ya ningwa kuAron.
12-18 OKTOBA 2012
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EXODUS 33-34
“Omaukwatya aJehova a denga mbada”
(Exodus 34:5) Ndele Omwene okwa holoka moshilemo nokwa kala puye ofika. Ndele ye okwa ifana edina lOmwene.
it-2-E 466-467
Edina
Eshito otali holola kutya Kalunga oko e li, ashike itali holola sha kombinga yedina laye. (Eps 19:1; Rom 1:20) Opo omunhu a shiive edina laKalunga osha hala kutya oku na okushiiva shihapu shihe fi ashike okutumbula oitya. (2Omaf 6:33) Osho osha hala kutya oku mu shiiva pauhandimwe, mwa kwatelwa omalalakano aye, oilonga yaye nosho yo omaukwatya aye ngaashi a hololwa mEendjovo daye. (Yelekanifa 1Eeh 8:41-43; 9:3, 7; Neh 9:10.) Naasho osha ulikwa moshihopaenenwa shaMoses, omulumenhu oo Jehova a li e “shii kedina,” sha hala okutya, a li e mu shii nawanawa. (Ex 33:12) Moses okwa li e na oufembanghenda wokumona oshinge shaJehova nokwa li yo a uda ‘edina lOmwene tali ifanwa.’ (Ex 34:5) Okwiifana oko kakwa li ashike okweendulula edina laJehova, ndele okwa li taku popi kombinga yomaukwatya aye nosho yo oilonga yaye. “Omwene Kalunga omunefilonghenda, Kalunga omunanghenda, omunanheni, nomunene mouwanghenda nomoudiinini, nouwanghenda waye te u diinine kovanhu omayovi, ou ta dimi po omanyonauno nomatauluko nomatimba, ndelenee Ye ita efa okuhandukila nokukongolola omanyonauno ooxe kovana nokovatekulu fiyo okepupi etitatu netine.” (Ex 34:6, 7) Sha faafana, eimbilo laMoses oli na eendjovo tadi ti: “Osheshi ame handi udifa edina lOmwene;” ta dimbuluka nghee Kalunga a li a ungaunga nOvaisrael, nokuhokolola kombinga yomaukwatya aKalunga. — Deut 32:3-44.
(Exodus 34:6) Ndele Omwene eshi a enda puye okwa ingida ta ti: “Omwene Kalunga omunefilonghenda, Kalunga omunanghenda, omunanheni, nomunene mouwanghenda nomoudiinini,
w09-E 5/1 18 okat. 3-5
Ngeenge Jehova te lipopi ye mwene
Oshinima shotete osho Jehova a popya kombinga yaye mwene okwa ti kutya oye “Omwene Kalunga omunefilonghenda, Kalunga omunanghenda.” (Ovelishe 6) Omuhongwanhu umwe okwa ti kutya oshitya shOshiheberi osho sha tolokwa “omunefilonghenda” osha hala kutya Kalunga oku na “olukeno ngaashi xe e li novana.” Oshitya osho sha tolokwa “onghenda” osha pambafana noshityalonga osho “tashi ulike komunhu oo omutima waye we mu linyengifa opo a yandje sha komunhu oo e na onhumbwe.” Osha yela kutya Jehova okwa hala tu shiive kutya oha file oshisho ovalongeli vaye, ngaashi ashike ovadali hava file oshisho ovana vavo, have shi ningi pahole nove na ko nasha neenghono neemhumbwe davo. — Epsalme 103:8, 13.
Shikwao vali, Jehova okwa ti kutya ‘omunene mouwanghenda,’ ile tu tye, “iha handuka diva.” (Ovelishe 6) Jehova iha kala a handukila ovapiya vaye vokombada yedu. Ponhele yaasho, ohe ve lididimikile, he va tale onheni omolwomapuko avo, nohe va pe omhito opo ve lidilulule. —2 Petrus 3:9.
Kalunga okwa twikila ko yo a ti kutya ‘omudiinini.’ (Ovelishe 6) Ohole i na oudiinini oukwatya u na ondilo oo Kalunga ha ulikile oshiwana shaye noha kala e na ekwatafano la kola nasho. (Deuteronomion 7:9) Jehova oku li yo ondjo yoshili. Ke na efiku a kengelele ile a kengelelwe. Molwaashi oku li “Kalunga omudiinini,” ile tu tye, “Kalunga koshili,” ohatu dulu okukala tu na eitavelo filufilu mukeshe osho ta popi, mwa kwatelwa omaudaneko aye omonakwiiwa. — Epsalme 31:5.
(Exodus 34:7) ouwanghenda waye te u diinine kovanhu omayovi, ou ta dimi po omanyonauno nomatauluko nomatimba, ndelenee Ye ita efa okuhandukila nokukongolola omanyonauno ooxe kovana nokovatekulu fiyo okepupi etitatu netine.”
w09-E 5/1 18 okat. 6
Ngeenge Jehova te lipopi ye mwene
Oshili imwe vali oyo Jehova a hala tu shiive kombinga yaye oyoyo kutya oha “dimi po omanyonauno nomatauluko nomatimba.” (Ovelishe 7) ‘Okuyadi ekufilo’ nokwe lilongekida okudimina po ovanyoni ovo ve livela ombedi. (Epsalme 86:5) Pefimbo opo tuu opo, Jehova iha popile nandenande ovalongi vowii. Okwa yelifa kutya “ita efa okuhandukila” ovo va nyona. (Ovelishe 7) Kalunga omuyapuki nomuyuki, ita efa ovo tava nyonene owina va kale inava handukilwa. Mafiku ile lwanima, otava ka hangwa koilanduliko yeenghatu davo.
Konakona moule omamona opamhepo
(Exodus 33:11) Opo nee Omwene okwa popya naMoses koshipala noshipala, ngaashi omulumenhu ta popi nakaume kaye. Opo ye ta shuna konhanda, ndelenee omupiya waye Josua, omulumenhu omunyasha, omona waNun, ina dja mo metwali.
(Exodus 33:20) Natango Ye okwa tile: “Ove iho dulu okutala oshipala shange, osheshi kape nomunhu ta dulu okutala nge ndele ta kala nomwenyo.”
Omanenedhiladhilo okuza membo lyaEksodus
33:11, 20 — Kalunga okwa popi ngiini naMoses ‘oshipala noshipala’? (OB-1986) Uutumbulilo mbuka otau ulike koonkundathana pokati kakuume nakuume mboka ye na ekwatathano lyopothingo. Moses okwa popi nomukalelipo gwaKalunga nokwa mono omayele okuza kuJehova okupitila momukalelipo ngono. Ihe Moses ina mona Jehova, oshoka ‘kaku na omuntu ta kala e na omwenyo ngele ta mono Kalunga.’ Dhoshili, Jehova haye mwene a popi naMoses. Aagalati 3:19 otaya ti kutya Ompango oya li “ya dhikithwa aayengeli noya gandjwa moshikaha shomuyakuli.”
(Exodus 34:23, 24) “Ovalumenhu aveshe vomokati keni ve nokuholoka lutatu momudo keshe koshipala shOmwene Kalunga, Kalunga kaIsrael. 24 Osheshi Ame ohandi ka taataa oiwana koshipala shoye nokumbwalangadjifa edu loshilongo shoye. Itapa kala nande umwe e nolwisho lokuhala oshilongo shoye, fimbo ove to i u ka holoke koshipala shOmwene Kalunga koye lutatu keshe omudo.
w98 9/1 20 okat. 5
Fya Oshisho U Pitife Oinima Oyo Ya Fimana Komesho!
Keshe omulumenhu Omuisrael nosho yo omulumenhu omuuyemo medu lavo okwa lombwelwa a holoke koshipala shaJehova lutatu keshe omudo. Molwaashi oda shiiva kutya oukwaneumbo aushe otau ka mona ouwa pamhepo okudja meemhito da tya ngaha, omitwe domaukwaneumbo mahapu oda ninga omalongekido opo omukainhu nounona va ye pamwe nado. Ndele olyelye ta ka amena omaumbo avo nosho yo omapya avo kovatondi eshi oukwaneumbo wa dja po? Jehova okwa udaneka: “Pa ha kale nande umwe e nolwisho lokuhala oshilongo shoye, fimbo ove to i u ka holoke koshipala shOmwene Kalunga koye lutatu keshe omudo.” (Exodus 34:24) Okwa li tashi pula eitavelo kOvaisrael okwiitavela kutya ngeenge ova pitifa oinima yopamhepo komesho, oinima yopamaliko itai ke va pitilila po. Mbela Jehova okwa wanifa po tuu shili eendjovo daye? Osho a ninga shili!
Elesho lOmbiibeli
(Exodus 33:1-16) Omwene okwa popya vali naMoses ndele ta ti: “Inda ko, fikama ove noshiwana eshi we shi pitifa mo medu laEgipiti, u shi twale kedu nde li udanekela Abraham, Isak naJakob nokwaana neendjovo edi: ‘Oludalo loye Ame ohandi ke li pa.’ 2 Ndele Ame ohandi ke ku tumina omweengeli e mu kwatele komesho, nokuta mo Ovakaanan, Ovaamori, Ovaheti, Ovaperesi, nOvahevi nOvajebusi, 3 otamu i kedu li yadi omashini nomaadi eenyiki. Ndelenee Ame mwene itandi ka enda pamwe nanye, osheshi onye ovanhu mu neefingo dikukutu, muha nyonauke po mondjila.” 4 Ovanhu eshi va uda eenghundana edi dii vo ova nyika oluhodi. Nonande umwe ine liwapeka noufuuli. 5 Osheshi Omwene okwa li a lombwela Moses: “Lombwela ovana vaIsrael: ‘Nye oshiwana shi nofingo ikukutu. Ame ngeno ndi kale punye mepakumo leisho Ame ngeno handi mu nyono po. Ndelenee kufeni hano paife omawapeko eni oufuuli, opo ndi shiive okudiladila eshi handi mu ningile.’” 6 Opo nee ovana vaIsrael ve lidula omawapeko oufuuli ndele inave a djala vali okudja komhunda yaHoreb. 7 Ndele Moses okwa kufa etwali liyapuki ndele e li dikila pondje kokule nonhanda. Ndele ye okwe li luka etwali leongalo. Ndele keshe ou kwa li a hala okupula kOmwene ta i pondje ketwali leongalo, la li kombada yonhanda. 8 Ndele Moses eshi a ya ketwali, ovanhu aveshe va kala ofika, keshe umwe poshivelo shetwali laye. Vo va tala Moses fiyo ye okwa ya mo metwali. 9 NaMoses eshi a ya mo metwali, oluudi loshilemo le uya ndele la kala ofika poshivelo shetwali, opo nee Omwene okwa popya naMoses. 10 Ovanhu aveshe eshi va mona oluudi loshilemo la kala ofika poshivelo shetwali, ovanhu aveshe ova kala ofika ndele ve linyongamena, keshe umwe poshivelo shetwali laye. 11 Opo nee Omwene okwa popya naMoses koshipala noshipala, ngaashi omulumenhu ta popi nakaume kaye. Opo ye ta shuna konhanda, ndelenee omupiya waye Josua, omulumenhu omunyasha, omona waNun, ina dja mo metwali. 12 Opo nee Moses okwa popya nOmwene ndele ta ti: “Ove to lombwele nge: ‘Twala ko oshiwana eshi’, ndelenee ino hololela nge, olyelye to tumu naame, nande wa tonga nokutya: ‘Ame ondi ku shii kedina loye, nowa filwa onghenda momesho ange.’ 13 Hano ame eshi nda filwa onghenda momesho oye, shiivifile nge eendjila doye, opo ndi shiive oku ku shiiva, opo ndi shiive okufilwa onghenda momesho oye. Ndele dimbulukwa nokutya, ovanhu ava vo oshiwana shoye. 14 Ndele Ye okwa nyamukula ta ti: “Oshipala shange shi nokweenda naave noku ku twala konhele yetulumuko.” 15 Opo nee ye ta ti kuye: “Oshipala shoye ngeenge itashi ende pamwe nafye, ino tu kufa po apa. 16 Osheshi omoshike ngeno mwa shiivika nokutya, ame nda filwa onghenda momesho oye, ame noshiwana shoye? Hakusho ngeno, Ove eshi ho ende pamwe nafye? Osho ngaha hano ame noshiwana shoye twa tongoka moiwana aishe yokombada yedu”
19-25 OKTOBA 2012
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EXODUS 35-36
“Omhepo iyapuki ohai tu kwafele tu dule okulonga oilonga yaJehova”
(Exodus 35:25, 26) Omukainhu keshe omunongo okwa hodila nomake aye mwene; noshihodilwa shaye e shi eta, nokutya, eengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde noliina iwa. 26 Novalikadi aveshe ava va fininikwa komitima davo dounongo va hodila olududi loikombo.
Jehova oha nangeke noupuna ovo hava yandje nehalo liwa
Osho sha li sha hafifa unene Jehova kashi fi oinima oyo ya li ya yandjwa, ndele omhepo yokuyandja nehalo liwa yaavo va li tava yambidida elongelokalunga la koshoka. Ova li yo ve linyengifwa opo va yambe po efimbo neenghono davo mokuyambidida oilonga. Ombibeli oya ti: ‘Omwalikadi keshe omunongo okwa hodila nomake aye mwene. Novalikadi aveshe ava va fininikwa komitima davo dounongo va hodila olududi loikombo.’ Shikwao vali, Jehova okwa pa Besaleel ‘ounongo neendunge neshiivo nomayele moilonga i lili naku lili.’ Nopehe nomalimbililo, Kalunga okwa yadifa Besaleel naOholiab owino wa pumbiwa opo va dule okulonga oilonga aishe oyo e va pa. — Ex. 35:25, 26, 30-35.
(Exodus 35:30-35) Opo nee Moses okwa lombwela ovana vaIsrael ndele ta ti: “Taleni, Omwene okwa ifana kedina Besaleel yaUri, omona waHur womepata laJuda, 31 ndele Ye okwe mu yadifa nOmhepo yaKalunga nounongo neendunge neshiivo nomayele moilonga i lili nai lili 32 okudiladila omauko ounongo noku a wanifa moshingoldo nomoshisiliveli nomoshikushu, 33 nokuhonga omamanya noku a fetela mo moikwatelwa, nokuhonga omuti nokuninga oilonga i lili nai lili younongo. 34 Ye naOholiab, omona waAhisama mepata laDan, va pewa kuKalunga ounongo okulonga yo vakwao. 35 Ava okwe va yadifa nounongo okuninga oilonga i lili ei tai ningwa komuhambwidi nokomutungi woiyata yeenhemo nokomuhondji woiyata yomavala, ou ta hodile eengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde noliina iwa, nokomutungi woiyata vo ava ve nokulonga oilonga aishe nokudiladila omauko ounongo.
Ovapiya vaKalunga vopefimbo lonale okwa li hava wilikwa komhepo yaye
Oshimoniwa shaBesaleel, oo a li ko pefimbo limwe naMoses, otashi tu holole shihapu shi na sha nonghedi omo omhepo yaKalunga hai longo. (Lesha Exodus 35:30-35.) Besaleel okwa li a nangekwa po a kwatele komesho oilonga yokutunga etwalihangano. Ndele mbela okwa hangwa nale e na ounghulungu wokulonga oilonga ihapu oyo a pewa? Otashi dulika ngoo a li e na, ndele oilonga oyo a kala lela ha longo oyoyo ashike yokufolomena Ovaegipti eedopi. (Ex. 1:13, 14) Besaleel okwa li te ke shi enda ngahelipi opo a wanife po oshilonga osho? Jehova okwa li e mu ‘yadifa nomhepo yaye nounongo neendunge neshiivo nomayele moilonga i lili na i lili okudiladila omauko ounongo nokulonga oilonga i lili na i lili younongo.’ Kashi na nee mbudi kutya Besaleel okwa li e na ounghulungu ulipi okudja kedalo, omhepo iyapuki oya li ya xwepopaleka ounghulungu waye. Oholiab naye okwa li a pewa omhepo iyapuki. Besaleel naOholiab ove na okukala va li ve na eshiivo lihapu, nomolwaasho kava li ashike va wanifa po oshilonga osho ndele ova deula yo vamwe. Kalunga okwa li e va pa ounongo opo va dule okuhonga vakwao.
(Exodus 36:1, 2) “Osho ngaha Besaleel naOholiab novanongo aveshe ava va pewa kOmwene ounongo neendunge va shiiva nhumbi oshilonga keshe shometwali sha li shi nokulongwa; nava ninge oilonga aishe naanaa Omwene ngaashi e va lombwela.” 2 Ndele Moses okwa ifana Besaleel naOholiab novanongo aveshe ava Omwene e va pa ounongo momitima davo. Aveshe ava ve nomitima da pendulwa okuhovela oshilonga noku shi shakenifa.
Ovapiya vaKalunga vopefimbo lonale okwa li hava wilikwa komhepo yaye
Oumbangi umwe oo tau ulike kutya Besaleel naOholiab ova li va wilikwa komhepo yaKalunga oyoo kutya etwalihangano olo va li va tunga ola kala po oule wefimbo lile. Etwali olo ola kala tali longifwa oule womido 500 lwaapo. (2 Omaf. 1:2-6) Mepingafano novanduluki voinima ile ovatungi vokunena, Besaleel naOholiab kava li va shanga omadina avo ile edidiliko lonhumba koinima yavo. Jehova oye a li a pewa efimano alishe omolwoilonga yavo. — Ex. 36:1, 2.
Konakona moule omamona opamhepo
(Exodus 35:1-3) Ndele Moses okwa ongela eongalo alishe lOvaisraeli ndele ta ti kulo: “Eendjovo da tongwa kOmwenedi wanifwe odedi: 2 Omafiku ahamano oilonga nai longwe, ndelenee mefiku etiheyali olo liyapuki efiku lEshabata la wana kunye okufimaneka Omwene. Keshe umwe ta longo sha mulo, e nokudipawa. 3 Inamu tema omundilo mEshabata meenhele apa mu li.”
Shiiva eendjila daJehova
Pitifa komesho oinima yopamhepo. Oshiwana shaIsrael kasha li shi na okweefa okufila oshisho eemhumbwe dopalutu ku ye moshipala omalipyakidilo opamhepo. Ovaisrael kava li ashike ve na okulipyakidila noinima yonghalamwenyo yakeshe efiku. Jehova okwa li a tula po efimbo oshivike keshe, olo a li a tala ko liyapuki, efimbo olo kwa li hali longifwa ashike shi na sha nomalipyakidilo e na sha nokulongela Kalunga kashili. (Exodus 35:1-3; Numeri 15:32-36) Omudo keshe, opa li yo efimbo la wedwa po olo kwa li li na okulitulilwa po shi na sha noyoongalele iyapuki. (Leviticus 23:4-44) Osho okwa li hashi yandje omhito yokupopya shi na sha noilonganghono yaJehova, okudimbulukifwa eendjila daye nosho yo oku mu pandula molwouwa waye. Eshi ovanhu va li tava ulike olupandu lavo kuJehova, okwa li tava kulike etilokalunga nohole yavo yoku mu hola, naasho okwa li tashi ke va kwafela va ende meendjila daye. (Deuteronomion 10:12, 13) Omafinamhango taa ti sha oo a kwatelwa moipango oyo ohaa etele ovapiya vaKalunga ouwa kunena. — Ovaheberi 10:24, 25.
(Exodus 35:21) dele keshe umwe e nomutima wa penduka nakeshe umwe ou a fininikwa komhepo yaye, e uya. Vo ova etela Omwene eeshaliyambo koshilonga shokutunga etwali leongalo nokeyakulo alishe lomulo nokoikutu iyapuki.
w00-E 11/1 29 okat. 1
Okuyandja nehalo liwa ohaku eta ehafo
Diladila kunghee Ovaisrael va li ve udite. Oshiwana osha li sha mona oixuna koupika itau nuwa omeva nosho yo koluhepo. Ashike paife osha mangululwa noshi na oupuna muhapu. Ndele mbela osha li shi uditile ngahelipi okuyandja po imwe yomoinima oyo sha li shi na? Osha li tashi dulu okukala shi udite kutya oyasho, noshi na oufemba wokukala shi i na. Ashike eshi sha li sha pulwa shi yambidide pashimaliwa elongelongelokalunga la koshoka, osha li she shi ninga nehalo liwa. Kasha li sha dimbwa kutya Jehova oye a li e shi ninga tashi shiiva opo shi kale shi na oinima oyo yopamaliko. Onghee hano, osha li sha yandja po oisilveri, oingoli noimuna yasho ihapu. Osha li shi na ‘ehalo liwa momutima.’ Osha li sha ‘fininikwa komitima dasho.’ Osha li sha ‘fininikwa komhepo yasho.’ Osha li sha “etela Omwene oshaliyambo nehalo liwa.” — Exodus 25:1-9; 35:4-9, 20-29; 36:3-7.
Elesho lOmbiibeli
(Exodus 35:1-24) Ndele Moses okwa ongela eongalo alishe lOvaisraeli ndele ta ti kulo: “Eendjovo da tongwa kOmwenedi wanifwe odedi: 2 Omafiku ahamano oilonga nai longwe, ndelenee mefiku etiheyali olo liyapuki efiku lEshabata la wana kunye okufimaneka Omwene. Keshe umwe ta longo sha mulo, e nokudipawa. 3 Inamu tema omundilo mEshabata meenhele apa mu li.” 4 Moses okwa lombwela vali eongalo alishe lOvaisraeli ndele ta ti: “Oshinima osho tuu eshi Omwene e shi tongele: 5 Kufeni mwaai mu i kwete oshaliyambo kOmwene. Keshe umwe e nehalo liwa momutima waye ne shi ete, oshaliyambo kOmwene: oshingoldo noshisiliveli noshikushu, 6 neengodi domavala nodopurpuri noditilyana noliina iwa nolududi loikombo, 7 noipa yeedi ya shikwa noipa yoikombo nomuti womwoonde; 8 nomahooli koshikwatelwalamba, oimbodi yedimba liwa komaadi okuvaeka nedimba liwa koitwiminifo, 9 noumanya vaoniks noumanya vamwe vokutula moshikutu shokomapepe nokapapa koponhulo. 10 Naaveshe vomokati keni ve nounongo ve nokuuya nokuninga aishe ei ya popiwa kOmwene: 11 etwali nofaila noshikututuviko shalo neehake dalo noipilangi yalo, eenhikifo dalo neengudi dalo noikwatelwamhadi yado, 12 oshikefa nomitengi dasho, oshituviko shekwatakanifo noshiyatatukulifo shokuuvika, 13 oshitaafula nomitengi dasho noilongifo aishe yasho nomingome detaliko, 14 oshikwatelwalamba okuminikila noilongifo yasho neelamba dasho nomahooli oshikwatelwalamba, 15 oaltari yokutwimina nomitengi dasho nomaadi okuvava noitwiminifo yoimbodi yedimba liwa noshituvikokutu shoposhivelo shetwali liyapuki, 16 oaltari yexwikilo neendjadja dasho doshikushu nomitengi dasho noilongifo yasho aishe nelikoshelotemba noshikwatelwamhadi shalo, 17 oshiyata sha kambakanifwa oshehale lokomesho eengudi dalo noikwatelwamhadi yalo noshiidilifoyata shoshivelo shehale lokomesho, 18 eendungu detwali neendungu dehale lokomesho neengodi dasho, 19 oikutu ya hondjwa nounghulungu yokulongifwa metwali liyapuki, oikutu iyapuki yomupristeli Aron noikutu yovana vaye ovamati moilonga youpristeli.” 20 Opo nee eongalo alishe lOvaisraeli la dja po puMoses. 21 Ndele keshe umwe e nomutima wa penduka nakeshe umwe ou a fininikwa komhepo yaye, e uya. Vo ova etela Omwene eeshaliyambo koshilonga shokutunga etwali leongalo nokeyakulo alishe lomulo nokoikutu iyapuki. 22 Ovalumenhu ve uya novalikadi vavo, keshe umwe ou okwa li e nehalo lomutima. Vo ova eta omaliwapeko neengodo noulinga vokomunwe noulanda vomofingo noinima i lili yoshingoldo. Nakeshe umwe ou a etela Omwene eyambo okwa eta eyambo loshingoldo. 23 Nakeshe umwe ou kwa li e neengodi domavala nodopurpuri noditilyana da fa ohonde noliina iwa nolududi loikombo noipa yeedi ya shikwa noipa yoikombo, okwe i eta. 24 Keshe umwe ou kwa li a shiiva okuyandja oshaliyambo yoshisiliveli ile yoshikushu, a etela Omwene oshaliyambo. Nakeshe ou kwa li e nomuti womwoonde okwe u eta u longifwe moilonga i lili nai lili.
26 OKTOBA–1 NOVEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | EXODUS 37-38
“Eealtari dometwalihangano nosho yo onghandangala oyo tadi dana melongelokalunga lashili”
(Exodus 37:25) Nokwa ninga oaltari yokutwimina yomuti womwoonde. Oule wayo oludimbo limwe, nolumbubu layo oludimbo limwe; eembinga adishe nhee da fika pamwe; noule wopombada omaludimbo avali. Eembinga dayo da pangelwa kumwe nayo oshinhimbu shimwe.
it-1-E 82 okat. 3
Oaltari
Oaltari yomatwimino. Oaltari yomatwimino (oya li yo hai ifanwa “oaltari yoshingoldo” [Ex 39:38]) tashi dulika ya li ya longwa moiti yomwoonde noya li ya vaekwa oshingoli kombada nomominghulo. Oya dingililwa nolukambo loshingoli kombada. Oaltari oyo oya li i na ounene nomutamo weesendimeta 44,5 noule weesendimeta 89, noina yo “eembinga” meehuke nhee. Opa li pa ningwa oikongo ivali yoshingoli omo mu na okuxwekelwa eepala dokuhumbata odo da hongwa momuti womwoonde noda vaekwa oshingoli, noikongo oyo oya li ya tulwa koshi yolukambo loshingoli olo li li keehuke dikwao doaltari. (Ex 30:1-5; 37:25-28) Oitwiminifo ye likalekelwa oya li ya xwikilwa koaltari oyo luvali mefiku, ongula nokomatango. (Ex 30:7-9, 34-38) Okulongifwa kwoshikwatelwa shomundilo okwa popiwa yo mepambafano nokuxwikwa kwomatwimino, naasho otashi ulike kutya osha li yo sha longifwa koaltari yomatwimino. (Lev 16:12, 13; Heb 9:4; Eh 8:5; yelekanifa 2Omaf 26:16, 19.) Oaltari yomatwimino oya li metwalihangano popepi netukulifolapi lokuya mOuyapukielela, nomolwaashi ya popiwa kutya oi li “komesho yoshikefa shoundobwedi.” — Ex 30:1, 6; 40:5, 26, 27.
(Exodus 37:29) Nokwa ninga omaadi mayapuki okuvaeka noitwiminifo yoimbodi yedimba liwa, ngaashi omupiluli omunongo womaadi okuvava ta ningi.
it-1-E 1195
Omatwimino
Omatwimino mayapuki oo a li haa longifwa metwalihangano lomombuwa okwa li a longwa moinima i na ondilo oyo ya li ya yandjwa omayambidido keongalo. (Ex 25:1, 2, 6; 35:4, 5, 8, 27-29) Shi na sha nokulumbakanifa oimbodi ine, Jehova okwa li a lombwela Moses a ti: “Likufila oimbodi yedimba liwa: eka linyika nawa, neenhemo dahiasint nagalbanum, oinima ei yedimba liwa tai pilulilwa mumwe i fike pamwe, u ninge kuyo oitwiminifo, olumbololo ngaashi omunongo ta ningi, iwa iyapuki, mwa tulwa omongwa. Ndele oshitukulwa shimwe shomuyo shi yenga, u tule oshitukulwa shimwe shomuyo poshi komesho yoshikefa shoundobwedi metwali leongalo, omo Ame handi ka shakena naave. Iyapukielela i nokukala kunye.” Opo Jehova e va ulikile kutya omatwimino okwa fimana nomayapuki, okwa weda ko a ti: “Keshe umwe ou te liningile sha sha fa omaadi aa e a twimine, e nokudimwa mo muvakwao.” — Ex 30:34-38; 37:29.
(Exodus 38:1) Ye okwa ninga yo oaltari yexwikilo yomuti womwoonde. Oule wayo omaludimbo atano, nolumbubu layo omaludimbo atano, noule wopombada omaludimbo atatu, hano yo i neembinga nhee.
it-1-E 82 okat. 1
Oaltari
Eealtari dometwalihangano. Eshi etwali olo la tungwa, omwa li mwa tulwa eealtari mbali metwokumwe nelombwelo laKalunga. Oaltari yomaxwikiloyambo (oyo hai ifanwa yo ‘oaltari yoshikushu,’ ile tu tye, yongopolo [Ex 39:39]) oya li ya longwa momuti womwoonde i li monghedi yoshipakete sha patuluka kombada nokoshitako. Oya li i na ounene nomutamo weemeta 2,2 noule wometa 1,3, i na “eembinga” meehuke nhee. Aishe oya li ya vaekwa ongopolo. Odalate yokuxwikila omayambo, ya longwa mongopolo, oya li ya tulwa meni loaltari ‘lwopokatielela.’ Keembinga nhee dayo okwa li kwa tulwa oikongo i li lwaapo pa xulila odalate, nosha fa shi li ngaha kutya oikongo oyo omo mwa li hamu pitifilwa eepala dokuhumbata oaltari, da longwa moiti yomwoonde noda vaekwa ongopolo. Otashi dulika oikongo oyo ya li ya uluka meni loaltari opo ku dule okutenhekwa odalate. Ashike ovahongwanhu vOmbiibeli ove na omataleko a yoolokafana moshinima eshi. Vahapu otava diladila kutya oikongo oyo oya li pavali, imwe omeni, naaimwe okombada, omo mwa li hamu tulwa eepala dokuhumbata oaltari. Opa li oinima ikwao oyo ya longwa mongopolo, ngaashi oikwatelwa, oixupulo yokuyuka omite, omalwiyo okukwatela ohonde yoinamwenyo, omafoloko okukwatifa eembelela nosho yo oikwatelwa yomakala. — Ex 27:1-8; 38:1-7, 30; Num 4:14.
Konakona moule omamona opamhepo
(Exodus 37:1) Ndele Besaleel okwa pangela oshikefa nomuti womwoonde. Oule washo omaludimbo avali netata, nolumbubu lasho oludimbo limwe netata, noule wopombada oludimbo limwe netata.
(Exodus 37:10) Nokwa pangela yo oshitaafula shomuti womwoonde. Oule washo omaludimbo avali nolumbubu lasho oludimbo limwe, noule washo wopombada oludimbo limwe netata.
(Exodus 37:25) Nokwa ninga oaltari yokutwimina yomuti womwoonde. Oule wayo oludimbo limwe, nolumbubu layo oludimbo limwe; eembinga adishe nhee da fika pamwe; noule wopombada omaludimbo avali. Eembinga dayo da pangelwa kumwe nayo oshinhimbu shimwe.
it-1-E 36
Omwoonde
Omwoonde ou na omakiya mahapu oo e lihanena oitai aishe. Oitai oyo ohai likwata naayo yomwoonde u li popepi, ndele tai litangele mumwe; nomolwaasho Ombiibeli ya longifa luhapu oshitya shi li pauhapu shittim. Omwoonde ohau kulu ndele tau i pombada neemeta 6 fiyo 8, ashike luhapu ohau monika wa fa oshixwa. Ou na omafo mapu, hau ningi eengala diwa dishunga nohau tula ko omahakashala. Ou na omapeta malaula, a kukutu oo hae u keelele uha tukwe koupuka. Molwaashi omwoonde ihau tukwa diva nohau monika noupu, osho she u ningifa u kale tau wapalele okutungifwa etwalihangano nosho yo oikwaipundi yalo. Owa li wa longifwa okutungifwa oshikefa shehangano (Ex 25:10; 37:1), oshitaafula shomingome detaliko (Ex 25:23; 37:10), eealtari (Ex 27:1; 37:25; 38:1), eepala dokuhumbata oinima (Ex 25:13, 28; 27:6; 30:5; 37:4, 15, 28; 38:6), eengudi detukulifolapi (Ex 26:32, 37; 36:36), eelama (Ex 26:15; 36:20) nosho yo eenghambo dado (Ex 26:26; 36:31).
(Exodus 38:8) Nokwa ninga yo elikoshelotemba loshikushu noshikwatelwamhadi shalo shoshikushu shoutengelelo vovakainhu ovo va kala nokuyakula poshivelo shetwali leongalo.
w15-E 4/1 15 okat. 4
Owe shi shiiva tuu?
Mepingafano nomasipili omakende okunena, omasipili opefimbo lOmbiibeli okwa li a longwa moshivela sha hongwa nawa, luhapu oshikushu, ndele otashi dulu yo okukala ongopolo, oshisiliveri ile oshingoli. Oshikando shotete Ombiibeli ya popya omasipili opefimbo lokutungwa kwetwalihangano, olo la li ondingadinga yelongelokalunga lOvaisrael. Ovakainhu ova li va yandja omayambidido omasipili eshi kwa li taku ningwa elikoshelotemba loshikushu nosho yo oshikwatelwamhadi shalo. (Exodus 38:8) Otaku tiwa kutya omasipili okwa li haa hengumukifwa opo a dule okulongifwa nelalakano olo.
Elesho lOmbiibeli
(Exodus 37:1-24) Ndele Besaleel okwa pangela oshikefa nomuti womwoonde. Oule washo omaludimbo avali netata, nolumbubu lasho oludimbo limwe netata, noule wopombada oludimbo limwe netata. 2 Ndele ye okwe shi vaeka noshingoldoelela meni nokombada. Ndele ye okwe shi ningila olukambo loshingoldo, la dingilila la shakena. 3 Nokwe shi telekela monhelekelo eengodo nhee doshingoldo komaulu asho ane. Eengodo mbali da li kombinga imwe neengodo mbali okombinga ikwao. 4 Nokwa ninga omitengi domuti womwoonde nokwe di vaeka noshingoldo. 5 Nomitengi okwe di xwekela mo meengodo kombinga nombinga yoshikefa, opo oshikefa shi humbatwe po nado. 6 Nokwa ninga yo oshituviko shekwatakanifo oshingoldoelela. Oule washo omaludimbo avali netata nolumbubu oludimbo limwe netata. 7 Nokwa ninga yo ovakerubi vavali. Ye okwe va hambula nokutunha, da kala keenhele mbali doshituviko shekwatakanifo. 8 Omukerubi umwe okonhele imwe, nomukerubi mukwao okonhele ikwao. Oshinhimbu shimwe ashike ye a ninga ovakerubi keenhele odo mbali kumwe noshituviko shekwatakanifo. 9 Novakerubi va yelula pombada omavava, nosho ngaha tava uvike oshituviko shekwatakanifo nomavava avo. Noipala yavo ye litaalela. Noipala yovakerubi ya taalela oshituviko shekwatakanifo. 10 Nokwa pangela yo oshitaafula shomuti womwoonde. Oule washo omaludimbo avali nolumbubu lasho oludimbo limwe, noule washo wopombada oludimbo limwe netata. 11 Nokwe shi vaeka noshingoldo nokwe shi ningila olukambo loshingoldo tali shi dingilile. 12 Nokwe shi ningila yo olukambo likwao li fike peke tali shi dingilile nokwa ninga olukambo loulenga loshingoldo tali kala kolukambo likwao tali li dingilile. 13 Nokwe shi telekela monhelekelo eengodo nhee doshingoldo. Neengodo odo e di kwatifila keembinga dasho nhee opomaulu asho ane. 14 Eengodo da li popepi nolukambo odokuxwekela mo omitengi, oshitaafula shi shiive okuhumbatwa. 15 Nokwa ninga omitengi komuti womwoonde oshitaafula shi shiive okuhumbatwa nokwe di vaeka noshingoldo. 16 Nokwa ninga oilongifo ei i nokukala koshitaafula; omalonga asho nomatiti asho noikana yasho nomaholo asho okuyamba oikunwayambo. Aishe ei oshingoldoelela. 17 Nokwa ninga yo oshikwatelwalamba shoshingoldoelela. Oshikwatelwalamba okwe shi hambula nokutunha omhadi yasho nolupwelele lasho. Olupwelele lasho nomhadi yasho ya ningwa moshingoldoelela sha hambulwa; outai vasho neembulukutu dasho neenhemo dasho, aishe kumwe ya kala oshinhimbu shimwe. 18 Musho mwa dja eemhanga hamano. Eemhanga nhatu doshikwatelwalamba da kala kombinga imwe, neemhanga nhatu okombinga ikwao yoshikwatelwalamba. 19 Momhanga keshe mwa li eenhemo nhatu ngaashi eenhemo damandel, nombulukutu imwe nonhemo imwe, nomomhanga ikwao mwa li eenhemo nhatu ngaashi eenhemo damandel nombulukutu imwe nonhemo imwe. Osho sha li meemhanga adishe hamano di li moshikwatelwalamba. 20 Ndelenee moshikwatelwalamba shovene mwa li outai vane, ngaashi onhemo yaamandel, neembulukutu neenhemo; 21 Koshi yomhanga keshe okwa ningwa ombulukutu. Osho ngaha eemhanga adishe hamano da li moshikwatelwalamba. 22 Eembulukutu dasho neemhanga dasho noshikwatelwalamba, aishe ya hambulwa nokutunhwa moshinhimbu shimwe shoshingoldo shovenevene. 23 Nokwa ningila oshikwatelwalamba eelamba heyali neengodo dado noukopi vado oshingoldo shovenevene. 24 Ye okwe shi ninga noinima yasho aishe oshingoldoelela shi fike peekilograma omilongo nhatu nanhano.