Eedjo dokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa
6-12 SEPTEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | DEUTERONOMION 33-34
“Konga ewiliko koshi ‘yomaoko aalushe’ aJehova”
it-2-E 51
Jesurun
Edina olo ola li la ninga edinafimaneko laIsrael. Mo-Septuagint yOshigreka, “Jesurun” osha longifwa moutumbulilo wopahole, sha tolokwa “omuholike.” Edina “Jesurun” oli na okukala la li la dimbulukifa Ovaisrael kutya Jehova okwa ninga navo ehangano ve li oshiwana, nomolwaasho ova li ve na oshinakuwanifwa shokukala va koshoka. (Deut 33:5, 26; Jes 44:2) MuDeuteronomion 32:15, edina Jesurun ola longifwa monghedi yokambweenga. Ponhele yokukala metwokumwe nedina lasho Jesurun, Israel osha ninga oshitangalali, sha ekelashi Omushiti washo nosha dina Omuxupifi washo.
rr-E 120, oshimhungu
Ohatu kwafelwa tu kale ofika meityo lopafaneko
Otashi dulika hatu dimbuluka kutya omafelemido mahapu komesho yefimbo laHesekiel, omuprofeti Moses okwa tile kutya Jehova ke na ashike eenghono, ndele okwa hala yo oku di longifa opo a kwafele oshiwana shaye. Moses okwa ti: “Kalunga kaalushe Oye ehondameno loye, ndele koshi omaoko aye aalushe tae ku papata.” (Deut. 33:27) Onghee hano, ohatu dulu okukala noushili kutya ngeenge otwa kongo ekwafo kuKalunga pefimbo lomaudjuu, ote ke tu papatela nomaoko aye, te tu yambula po neyavelelo noku tu kwafela tu kale vali ofika meityo lopafaneko. — Hes. 37:10.
Natu tondoke mefiyafano tu na elididimiko
Ngaashi Abraham, Moses ka li a mona omaudaneko aKalunga taa wanifwa pefimbo laye. Eshi Ovaisrael va li pokuya mEdu lEudaneko, Moses okwa li a lombwelwa kutya: “[Oto] ka tala edu olo komesho yoye, ndelenee ito ka ya mo medu olo Ame handi ke li yandja kovana vaIsrael.” Osho osha li sha ningwa molwaashi pomhito imwe Moses naAron ova li ‘va nyona kuKalunga mokati kovana vaIsrael pomeva eemhata muKades’ eshi va li va handukifwa kounashibofa wovanhu. (Deut. 32:51, 52) Mbela Moses okwa li a teka omukumo ile a handuka? Hasho nandenande! Okwa li a nangeka noupuna oshiwana ndele ta xulifa neendjovo edi tadi ti: “Akutu Israel, oove omunelao! Olyelye e ku fa? Oshiwana sha xupifwa kOmwene, oshikelelifo shekwafo loye, ou eongamukonda lounene woye.” — Deut. 33:29.
Omamona opamhepo
it-2-E 439 ¶3
Moses
Moses okwa pakwa kuJehova ponhele ihe shiivike kovanhu. (Deut 34:5-7) Otashi dulika osho okwe shi ninga opo a kelele Ovaisrael vaha ye momwiyo wokulongela oikalunga, mokuninga ombila yaMoses onhele iyapuki. Osha fa shi li apa kutya Ondiaboli oya li ya hala okulongifa oshimhu shaMoses nelalakano olo, molwaashi Judas, omuhongwa Omukriste nomumwaina waJesus Kristus, okwa ti: “Eshi Mikael, omweengeli omukulunhu, va twa eemhata nOndiaboli shi na sha noshimhu shaMoses, Mikael ka li a hala oku i tokola noku i ula eendjovo dii, ndele okwa ti: ‘Jehova ne ku handukile.’” — Judas 9.
13-19 SEPTEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOSUA 1-2
Nghee to dulu okupondola
Kala wa pama, Jehova oku li pamwe naave!
Opo tu kale tu na ouladi oo twa pumbwa opo tu longe ehalo laKalunga, otu na okukonakona Eendjovo daye nokuninga osho ta ti. Jehova okwa li a lombwela Josua a ninge ngaho eshi a ninga omulanduli waMoses, a ti: ‘Kala ashike wa pama nokunyatipala ndee wanifa naanaa omhango aishe, Moses, omupiya wange, e i ku lombwela. Embo lomhango ei iha dje mo mokanya koye, ndelenee i konakona omutenya noufiku, opo u shiive okuwanifa naanaa ashishe eshi sha shangelwa mo. Osheshi osho ove to ka kala u nelao meendjila doye ndee to kala nouwa.’ (Jos. 1:7, 8) Josua okwa li a pondola molwaashi okwa landula omayele oo. Ngeenge nafye otwa ningi ngaho, ohatu ka kala tu na ouladi, nohatu ka pondola mokulongela Kalunga.
Kala wa pama, Jehova oku li pamwe naave!
Kashipu okulonga ehalo laKalunga eshi hatu hangwa komayeleko mounyuni ou woukolokoshi. Ndele nande ongaho, Kalunga oku li pamwe nafye. Omona waye, oo e li Omutwe weongalo naye oku li pamwe nafye. Otu na yo Eendombwedi daJehova dikwetu di dule 7 000 000 mounyuni aushe. Onghee hano, atusheni natu twikileni okukala tu na eitavelo nokuudifa onghundana iwa, tu na momadiladilo eendjovo domushangwa womudo 2013 odo tadi ti: “Kala wa pama ndee nyatipala. . . . Omwene Kalunga koye oku li naave.” — Jos. 1:9.
Omamona opamhepo
Omanenediladilo okudja membo laJosua
2:4, 5 — Mbela omolwashike Rahab a li a pukitha aalumentu yomukwaniilwa mboka ya li taya kongo oondaadhi? Omolwaashoka Rahab okwa li e na eitaalo muJehova, nokwa li a gamene oondaadhi nonando osha li sha tula omwenyo gwe moshiponga. Onkee ano, ka li e na oshinakugwanithwa shokuhololela aalumentu mboka ya li ya hala okweetela oshiponga oshigwana shaKalunga kutya oondaadhi odhi li peni. (Mateus 7:6; 21:23-27; Johannes 7:3-10) Dhoshili, Rahab okwa li a “ningi omuyuuki kiilonga ye” mwa kwatelwa okuulukila aatumwa yomukwaniilwa ondjila yilwe. — Jakob 2:24-26.
20-26 SEPTEMBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOSUA 3-5
“Jehova oha nangeke noupuna ovo tava katuka eenghatu ve na eitavelo”
it-2-E 105
Jordan
Luhapu, oshitukulwa shaJordan osho shi li pedu lEfuta laGalilea oshi na oule wometa 1 fiyo 3 okuyuka medu nosho yo omutamo weemeta 27 fiyo 30 lwaapo. Ashike pokulombo, Jordan ohau kala u yadi fiyo okomukunghulo nohau kala wa tamunuka mo nowa ya moule. (Jos 3:15) Pefimbo leyelu, osha li sha nyika oshiponga kOvaisrael, ovalumenhu, ovakainhu nounona okutauluka Jordan, unene tuu popepi naJeriko. Omakufikufi okwa li haa kala taa tondoka neenghono, novayowi ova li tava dulu okutwaalelwa komeva. Ndele nande ongaho, Jehova okwa li a kangheka Jordan pashikumwifilonga, nokwe shi ningifa shipu kOvaisrael va taulule poukukutu. (Jos 3:14-17) Omafelemido konima yaasho, opa li pa ningwa oshikumwifilonga sha yukila oko pomhito imwe eshi Elia a li naElisa nosho yo fimbo Elisa a li oye aeke. — 2Eeh 2:7, 8, 13, 14.
Omutima woye nau hafele omadimbulukifo aJehova
Omonghedi ilipi okushikula omalombwelo aJehova taku tu kwafele tu kale twe mu lineekela? Diladila kehokololo lOmbibeli li na sha naashi Ovaisrael va li tava i mEdu lEudaneko. Jehova okwa li a lombwela ovapristeri ovo va li va humbata oshikefa shehangano va ende fiyo omOmulonga waJordan. Ndele eshi ovanhu ve li pokufika pomulonga oo, ova li va mona kutya omulonga owa yada omolwodula nomeva okwa li taa kunguluka neendelelo. Mbela Ovaisrael ova li ve na okuninga po shike? Mbela ova li ve na okuonga onhanda komunghulo womulonga opo va teelele omeva a ninipale oule woivike ile shi dulife po? Ahowe, ova li ve lineekela filufilu muJehova nokushikula omalombwelo aye. Oshidjemo? Ombibeli oya ti: ‘Ovapristeri ava hava humbata oshikefa eshi eemhadi davo da lyata omeva okominghulo, omeva aa taa di kombinga yopombada okwa li a kanghama. Novanhu va taulula monhele ya shaama naJeriko. Ndelenee Ovapristeri ava va humbata oshikefa shehangano lOmwene ova kala ofika inave linyenga poukukutu momulonga waJordan, fimbo Ovaisrael aveshe tava tauluka poukukutu.’ (Jos. 3:12-17) Diladila ashike kunghee sha li shitunhula okumona omeva aeshe oo a li taa kunguluka a kanghama! Nopehe na omalimbililo, eitavelo lOvaisrael muJehova oli na okukala la li la pamekwa molwaashi ova li ve lineekela momalombwelo aye.
Omutima woye nau hafele omadimbulukifo aJehova
Oshoshili kutya Jehova iha longele ovapiya vaye vokunena oikumwifilonga ya tya ngaho, ndele oha nangeke noupuna eenghatu davo odo tadi ulike kutya ove na eitavelo. Eenghono daKalunga tadi longo ohadi va pameke opo va dule okuwanifa po oshilonga shavo shokuudifa etumwalaka lOuhamba mounyuni aushe. Ondombwedi yotete yaJehova, omunyumunwa Kristus Jesus, oya li ya shilipaleka ovahongwa vayo kutya otai ke va yambidida moshilonga osho sha fimana, eshi ya ti: ‘Indeni hano ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa vange, Ame ondi li pamwe nanye omafiku aeshe fiyo okexulilo lefimbo lounyuni.’ (Mat. 28:19, 20) Eendombwedi dihapu odo da li di na eehoni ile dimbada, oda mona nghee omhepo iyapuki yaKalunga ye di pameka di dule okukala hadi popi novanhu ovo dihe shii eshi tadi longo moukalele. — Lesha Epsalme 119:46; 2 Ovakorinto 4:7.
Omamona opamhepo
Omanenediladilo okudja membo laJosua
5:14, 15—“Omwene gwaakwiita yOmuwa” okwa li lye? Omwene ngoka a li e ya okukoleka Josua sho okukwata ko Evi lyEuvaneko kwa li kwa tameke otashi vulika a li “Ohapu,” Jesus Kristus mokukala po kwe manga inaa ninga omuntu. (Johannes 1:1; Daniel 10:13) Kashi nkondopaleka tuu okukala nuushili kutya Jesus Kristus omusimanekwa oku li pamwe noshigwana shaKalunga nena sho tashi kutha ombinga miita yopambepo!
27 SEPTEMBA – 3 OKTOBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOSUA 6-7
“Henukeni oinima yongaho”
Omesho oye a alula ko aha tale oinima yongaho
Omafelemido konima yaasho, Omuisrael umwe wedina Akan okwa li a hongaulwa komesho aye ndele ta vake po oixuulwa imwe oyo ya li ya dja moshilando Jeriko osho va li va kwata ko. Jehova okwa li e va lombwela kutya oinima aishe moshilando osho oi na okuhanaunwa po, kakele koinima imwe oyo va li ve na okutwala moshikefa shaYe. Ovaisrael ova li va londwelwa taku ti: ‘Lungameni shili mu kukume eshi sha yapulilwa ehanauno, muha hangike kokahalu,’ ndele tamu kufa oinima imwe moshilando. Oshiwana shaIsrael osha li sha findwa molwoodi moshilando Ai, navahapu vomuvo ova li va dipawa, molwaashi Akan ka li a dulika kuJehova. Akan ka li a holola enyono laye fiyo osheshi oumbudi waye wa li wa nyanekwa pomutenya. Akan okwa ti: “Onda mona” oixuulwa, “ame nde i haluka ndele nde i kufa.” Okahalu komesho oke mu hanaunifa po pamwe “naashishe shaye.” (Jos. 6:18, 19; 7:1-26, yelekanifa NW.) Akan okwa li a haluka momutima waye oinima oyo va li va lombwelwa vehe i kufe.
w97-E 8/15 28 ¶2
Omolwashike tu na okulopota omanyono?
Etomheno limwe molwaashi tu na okukala hatu lopota omanyono ololo kutya ohashi kwafele eongalo li kale la koshoka. Jehova oKalunga a koshoka, Kalunga omuyapuki. Okwa hala aveshe ovo tave mu longele va kale va koshoka pamhepo nopaenghedi. Okwa nwefa mo Eendjovo delondwelo tadi ti: “Ngaashi ovana ovaduliki, inamu shikula vali omahalo mai oo mwa li mu na eshi mwa li muhe shii Kalunga, ndele ngaashi Omuyapuki ou e mu ifana, nanye kaleni ovayapuki moinima aishe, osheshi opa shangwa: “Kaleni ovayapuki, molwaashi ame omuyapuki.” (1 Petrus 1:14-16) Ovanhu ovo hava kufa ombinga moinima inai koshoka, ile hava nyono, otava dulu okunyateka eongalo alishe nokuningifa Jehova a kale ine li hokwa vali, okuninga shapo pa katukwa eenghatu va pukululwe, ile va kondwe mo. — Yelekanifa Josua, etukulwa 7.
w10 4/15 21 ¶8
Omesho oye a alula ko aha tale oinima yongaho
Ovakriste vashili inava lya olusha lokuhakwatwa kokahalu komesho ile kombelela. Onghee hano, Eendjovo daKalunga otadi tu ladipike tu lipangele shi na sha noinima oyo hatu tale nosho yo oyo twa hala. (1 Kor. 9:25, 27; lesha 1 Johannes 2:15-17.) Omulumenhu omuyuki Job okwa li a didilika kutya ope na ekwatafano la kola pokati kokutala nosho yo osho twa hala. Okwa ti: “Ame nda udafana nomesho ange: ndi tale ngahelipi kokakadona?” (Job 31:1) Job ka li ashike e lidilika okukuma omukainhu monghedi inai koshoka paenghedi ndele ka li yo a efa a diladile oinima inai koshoka. Jesus okwa li a divilika kutya otu na okukaleka omadiladilo etu a koshoka, eshi a ti: “Okeshe tuu ou ta tale omukainhu nokahalu, oye okwe mu haela momutima waye.” — Mat. 5:28.
Omamona opamhepo
w15-E 11/15 13 ¶2-3
Omapulo a dja kovaleshi
Pomafimbo onale, ovaponokeli ova li luhapu hava kondeke oilando oyo i na omakuma. Kashi na nee mbudi kutya oshilando oshi kale sha kondekwa efimbo li fike peni, ovo va findana ohava kufa ko oupuna woshilando, mwa kwatelwa oipumbiwa keshe oyo ya xupa mo. Ashike ovalafululi voinima ova hanga oikulya moikulukuma yaJeriko. O-Biblical Archaeology Review oya popya kombinga yaasho ya ti: “Kakele koiyuma, ihapu yomoinima oyo ya hangwa moinima oyo ya hanaunwa po, oilya. . . . Osho oshinima she likalekelwa mondjokonona yovalafululi voinima vaPalestina. Otashi dulika ngoo u hange oshiyuma shimwe ile ivali, ndele okumona oilya i fike opo oshinima she likalekelwa.”
Pandjokonona yopamishangwa, Ovaisrael ova li ve na etomheno liwa eshi inava kufa po oilya yomuJeriko. Jehova okwa li e va lombwela vehe shi ninge. (Jos. 6:17, 18) Ovaisrael ova li va kwata ko oshilando osho pokulombo, diva konima yeteyo eshi oilya ya li ihapu. (Jos. 3:15-17; 5:10) Oushili oo kutya muJeriko omwa li mwa xupa oilya ihapu otau ulike kutya Ovaisrael ova li va kondeka oshilando oule wefimbo lixupi, ngaashi ashike sha hokololwa mOmbiibeli.
4-10 OKTOBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOSUA 8-9
“Osho hatu lihongo mehokololo lOvagibeon”
it-1-E 930-931
Gibeon
Nghee va li va ungaunga naJosua. Pefimbo laJosua, muGibeon omwa li Ovahevi, shimwe shomoiwana iheyali yOmukaanan oyo ya li i na okuhanaunwa po. (Deut 7:1, 2; Jos 9:3-7) Ovagibeon ova li yo hava ifanwa Ovaamori, molwaashi edina olo omafimbo amwe ola fa la li ha li ulike kOvakaanan aveshe. (2 Sam 21:2; yelekanifa Gen 10:15-18; 15:16.) Mepingafano nOvakaanan vamwe, Ovagibeon ova li va didilika kutya nonande ova li ve na etangakwaita li na eenghono nosho yo oshilando shinene, itashi kwafa sha okutangalala molwaashi Jehova okwa li ta lwile Ovaisrael. Onghee hano, konima eshi Jeriko naAi ya hanaunwa po, Ovagibeon, tashi dulika va li yo ve lile po oilando itatu ikwao yOvahevi, Kefira naKiriat-jearim (Jos 9:17), ova li va tuma ovakalelipo kuJosua kuGilgal va ka pange ombili navo. Ovakalelipo vOvagibeon ova li va djala oikutu neenghaku da kulupa, omakutu omaviinyu a pomboka nosho yo omingome da kukuta noda nyanyauka, onga va dja koshilongo shokokule noinava kwatelwa mwaavo tava ka findwa kOvaisrael. Ova li va dimina kutya eke laJehova ola li la hanga nale Egipti nohamba yOvaamori naOg. Ashike ova li va ninga nawa eshi inava popya osho sha ningilwa Jeriko naAi, molwaashi onghundana oyo ngeno inai dula okufika ‘koshilongo shokokule oko tava ti oko va dja fimbo inava dja ko. Ovakalelipo vaIsrael ova li va konakona oumbangi wavo ndele tave u tambula ko nokuninga ehangano navo ve va efe va kale nomwenyo. — Jos 9:3-15.
“Ino liameka keendunge doye mwene”
Molwaashi inatu wanenena, atusheni otwa pumbwa okulungamena eamo lokuhakonga ewiliko laJehova ngeenge hatu ningi omatokolo, kutya nee ovakulunhuongalo ovo va pyokoka. Pashihopaenenwa, natu ka taleni kutya omuwiliki woshiwana shaIsrael oo a li a landula Moses, Josua, novakulunhu vasho ova li ve linyenga ngahelipi eshi va kengelelwa kOvagibeon. Ovagibeon ova li va kotokela Josua novakulunhu, molwaashi ova li ve uya kuvo tava pula va pange ombili navo, va djala oikutu yoinyanyu nova ti kutya ova dja koshilongo shokokule. Josua novakulunhu ova li ashike va panga ombili nokuninga ehangano nOvagibeon nopehe na okupula ewiliko laJehova. Nonande Jehova okwa li ngoo a yambidida eudafano olo, oshimoniwa osho okwe shi shangififa mOmishangwa opo tu dule okulihonga mo sha. — Jos. 9:3-6, 14, 15.
‘Taulula edu’
Ovakalelipo ovo ova ti: ‘Ovapiya voye otava di moshilongo shokokule unene omolwedina lOmwene Kalunga koye.’ (Josua 9:3-9) Oikutu yavo noikulya oya li tai monika ya fa tai yandje oumbangi kutya ova dja kokule, ndele paushili Gibeon osha li shi li eekilometa 30 okudja muGilgal. [19] Molwaashi Josua nomalenga ova li va tomwa va itavele, ova ninga ehangano lombili naGibeon nosho yo noilando oyo ya li momudingonoko waGibeon. Mbela Ovagibeon ova kengelela ashike opo va henuke okuhanaunwa po? Mepingafano naasho, osho osha holola ehalo lavo lokukala va hokiwa kuKalunga kaIsrael. Jehova okwa li a hokwa Ovagibeon nova ninga “ovatyavi voikuni novateki vomeva keongalo nokoshiyambelo shOmwene.” (Josua 9:11-27) Ovagibeon ova twikila okuulika kutya ova li ve na ehalo okulongela Jehova oilonga oyo ya dinika. Otashi dulika vamwe vomuvo ova li mokati kovayakuli votembeli ovo va aluka okudja kuBabilon nokulonga motembeli ya tungululwa. (Esra 2:1, 2, 43-54; 8:20) Ohatu dulu okuhopaenena oikala yavo mokukendabala tu kale tu na ombili naKalunga nokukala nehalo oku mu longela nokuli noilonga oyo ya dinika.
Omamona opamhepo
it-1-E 1030
Okumangeleka
Koshi yomhango oyo Jehova a li a pa Ovaisrael, ovakaulinyanga vamwe ova li tava dulu okumangelekwa komuti konima ngeenge va dipawa, shi li euliko kutya okwa ‘fingwa kuKalunga,’ nokutulwa monhele yaaveshe opo shi kale elondwelo. Oshimhu shomunhu oo a endjelelekwa komuti osha li hashi kufwa ko fimbo inaku toka nokupakwa, molwaashi okweefa shi kale komuti oufiku aushe osha li tashi ka nyateka edu olo la pewa Ovaisrael kuKalunga. (Deut 21:22, 23) Ovaisrael ova li hava shikula omhango oyo nokuli nonande omunhu oo a dipawa ka li Omuisrael. — Jos 8:29; 10:26, 27.
11-17 OKTOBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOSUA 10-11
“Jehova ota lwile Ovaisrael”
it-1-E 50
Adoni-Sedek
Ohamba yaJerusalem pefimbo olo Israel sha finda Edu lEudaneko. Adoni-Sedek okwa li a waimina omauhamba amwe manini oo a li a ama kouninginino waJordan nelalakano lokulimanga kumwe opo a lwife omatangakwaita aJosua. (Jos 9:1-3) Ashike Ovahevi ovo va li hava di mu Gibeon ova li va panga ombili naJosua. Adoni-Sedek okwa li a mbwanga mumwe omatangakwaita aye naao eehamba dikwao nhe dOvaamori, nelalakano lokuponokela Ovagibeon opo e va ye moshipala vaha ye vali kovatondi, nokwa li e va kondeka noku va lwifa. Eshi Josua a xupifa Ovagibeon monghedi ikumwifi nokufinda omatangakwaita e limbwanga mumwe, okwa li a ningifa eehamba nhano di ye onhapo kuMakkeda, oko da li da fitikininwa mekololo. Josua okwa li a dipaa Adoni-Sedek nosho yo eehamba dikwao nhe komesho yetangakwaita laye, nokwa li e di mangeleka komuti. Oimhu yado oya li ya ekelwa mekololo omo da li da hondama, nola ninga ombila yado. — Jos 10:1-27.
it-1-E 1020
Eemhawe
Oda li da longifwa kuJehova. Jehova okwa li ha longifa eemhawe omafimbo amwe opo a wanife po eendjovo daye noku ulike eenghono daye dinene. (Eps 148:1, 8; Jes 30:30) Oshiningwanima shotete shi na sha neemhawe osha li ehandukilo etiheyali olo la li la hanga Ovaegipti, eemhawe odo da li dinene noda li da hanauna po oimeno, omiti, da dipaa ovanhu noinamwenyo, ndele ka da li da kuma Ovaisrael ovo va li muGosen. (Ex 9:18-26; Eps 78:47, 48; 105:32, 33) Lwanima, mEdu lEudaneko, eshi Ovaisrael ovo va li koshi yewiliko laJosua, va li va kwafela Ovagibeon, ovo va li tava ningilwa omatilifo keehamba nhano odo da li de limanga oukuni kumwe nOvaamori, Jehova okwa li a longifa eemhawe dinene opo a lwife Ovaamori. Poshiningwanima osho, vahapu ova li va dipawa keemhawe shi dulife ovo va li va dipawa molwoodi kOvaisrael. — Jos 10:3-7, 11.
Omanenediladilo okudja membo laJosua
10:13—Oshiningwanima sha tya ngaaka ongiini mbela sha li tashi wapa? “Oku na tuu sha hashi nyenge Omuwa,” Omushiti gwegulu nogwevi? (Genesis 18:14) Jehova ngele a hala, ota vulu okukondolola einyengo lyevi opo etango nomwedhi yi kale tayi monika ya fa itaayi inyenge kaantu mboka ye li kevi. Nenge a ningithe omainyengo gevi nomwedhi ga kale tagi inyenge ngaashi shito ihe ota vulu okugoyola oonte dhetango nomwedhi opo uuyelele wadho u kale tau minikile pehala mpoka. Kutya nduno onkalo oyi li ngiini, “etango ngaandyoka inaali monika ko” mondjokonona yaantu. — Josua 10:14.
Omamona opamhepo
w09-E 3/15 32 ¶5
Omapulo a dja kovaleshi
Oushili oo kutya omambo amwe okwa popiwa mOmbiibeli nokwa li eedjo hadi longifwa kau na oku tu ningifa tu fike pexulifodiladilo kutya okwa nwefwa mo. Ashike nande ongaho, Jehova okwa diinina omashangelo oo e na ‘ondjovo yaKalunga notai kala po fiyo alushe.’ (Jes. 40:8) Osho Jehova a hoolola shi kale momambo 66 oo tu na oshosho ashike twa pumbwa opo tu ‘kale twa wana okulonga filufilu oshilonga keshe shiwa.’ — 2Tm. 3:16, 17.
18-24 OKTOBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOSUA 12-14
“Longela Jehova nomutima aushe”
Omanenediladilo okudja membo laJosua
14:10-13. Nonando Kaleb okwa li e na oomvula 85, okwa li a pula oshilonga oshidhigu shokutidha mo aantu moshitopolwa shaHebron. Oshitopolwa shoka osha li shAayanakim, aalumentu yomithika omile naanene. Kekwatho lyaJehova, omukwiita ngoka a li e na owino okwa li e shi pondola, na Hebron osha li sha ningi oshiholamenolando. (Josua 15:13-19; 21:11-13) Oshiholelwa shaKaleb otashi tu ladhipike kaatu tile iilonga iidhigu yopauteokratika.
Ouladi oo hau etifwa keitavelo nosho yo ketilokalunga
Eitavelo la tya ngaho, ohali kulikwa. Ohali kulu ngeenge hatu tula moilonga oshili monghalamwenyo yetu, ngeenge hatu ‘makele’ ouwa waJehova, ngeenge hatu ‘mono’ omanyamukulo komailikano etu nosho yo ngeenge tu wete nghee Jehova te tu wilike meenghedi di lili noku lili. (Epsalme 34:9; 1Johannes 5:14, 15) Osha yela kutya eitavelo laJosua naKaleb ola li la pamekwa eshi va li va makela ouwa waKalunga. (Josua 23:14) Natu taleni koinima imwe oyo ya li ya pameka eitavelo lavo: Ova li va xupa metembu lomido 40 mombuwa, ngaashi Kalunga a li e va udanekela. (Numeri 14:27-30; 32:11, 12) Ova li va dana onghandangala ya fimana mokukwata ko Kanaan, osho sha li she va pula omido hamano opo ve shi kwate ko. Xuuninwa ova ka kala ve na onghalamwenyo ile noukolele muwa nova li nokuli va mona omafyuululo pauhandimwe. Jehova iha nangeke tuu noupuna ovo tave mu longele noudiinini nonouladi! —Josua 14:6, 9-14; 19:49, 50; 24:29.
Omamona opamhepo
it-1-E 902-903
Gebali
Jehova okwa li a kwatela ‘edu lOvagebali’ moitukulwa oyo ya li i na okukwatwa ko kOvaisrael pefimbo laJosua. (Jos 13:1-5) Ovakembauli otava ti kutya oshinima osho itashi tu kumwe, molwaashi oshilando shOvagebali osha li kokule kolundume laIsrael. (eekilometa 100 kolundume laDan) notava ti kutya kashi na efiku sha i le momake Ovaisrael. Ovahongwanhu vamwe ova ti kutya omashangelo Oshiheberi otashi dulika a dima po ovelishe oyo ndele taku diladilwa kutya ehokololo olo lonale otali lesha kutya “edu olo la kwatafana naLebanon,” ile ‘olo li li kokule neengaba daGebali.’ Ashike, oshi na okukala sha li shi liwetikile kutya omaudaneko aJehova oo e li muJosua 13:2-7 okwa li taa ka wanifwa shili. Onghee hano, Israel kasha li sha dula okukwata ko Gebali omolwokuhadulika kwasho. — Yelekanifa Jos 23:12, 13.
25-31 OKTOBA
OMAMONA OMEENDJOVO DAKALUNGA | JOSUA 15-17
“Amena efyuululo loye li na ondilo”
it-1-E 1083 ¶3
Hebron
Eshi olwoodi lOvaisrael la li tali twikile kolukadi laKanaan, ovakalimo vomuHebron, mwa kwatelwa ohamba yavo (tashi dulika oo a landula Hoham), ova li ve na okuhanaunwa po. (Jos 10:36, 37) Ashike, nonande Ovaisrael ovo va li koshi yewiliko laJosua ova li va finda Ovakaanan, osha fa shi li apa kutya kava li va unganeka diva omatangakwaita a ye molwoodi lokufindana. Otashi dulika ofimbo Ovaisrael va li tava lu pamwe pe lili, Ovaenaki ova li va alukila puHebron, naasho osha li she shi ningifa shipu kuKaleb (ile oludalo laJuda koshi yewiliko laKaleb) va kwate ko oshilando osho lwanima. (Jos 11:21-23; 14:12-15; 15:13, 14; Ovatok 1:10) Hebron osho sha li sha pewa tete Kaleb womepata laJuda, lwanima osha ka kala oshilando shiyapuki shehondamenolando. Osha li yo oshilando shovapristeri. Ndele nande ongaho, “omapya oshilando [Hebron]” nosho yo oitukulwa yasho ikwao oya li oshitukulwafyuululo shaKaleb. — Jos 14:13, 14; 20:7; 21:9-13.
it-1-E 848
Oilonga youpika
“Oilonga youpika” (mOshiheberi mas) oya li hai longwa luhapu eshi Ombiibeli ya li tai shangwa; ovanhu ova li hava kwatwa po luhapu nokuningwa ovapika. (Deut 20:11; Jos 16:10; 17:13; Est 10:1; Jes 31:8; Omaimbkemo 1:1) Ovaisrael ova li hava longo oilonga youpika, tava pashukilwa kOvaegipti ovo va li have va hepeke neenghono, nova li tava tungu eenhele dokutuvikila muPitom naRamses. (Ex 1:11-14) Opo nee eshi Ovaisrael va li tava i mEdu lEudaneko, ponhele yokudulika kelombwelo laJehova li na sha nokutaataa mo ovakalimo vomuKanaan aveshe noku shi hanauna po, ova li ve va fininika va longe oilonga youpika. Osho osha li sha etifa oidjemo ii mokukokela Ovaisrael mokulongela oikalunga. (Jos 16:10; Ovatok 1:28; 2:3, 11, 12) Ohamba Salomo oya li ya twikila okukufa oludalo lOvakanaan ngaashi, Ovaamori, Ovaheti, Ovaperesi, Ovahevi nosho yo Ovajebusi, opo va kale hava longo oilonga youpika. — 1Eeh 9:20, 21.
it-1-E 402 ¶3
Kanaan
Nonande Ovakanaan vahapu ova xupa molwoodi linene nova li va kendabala vaha findwe, otaku dulu natango okutiwa kutya “Omwene okwa yandja kuIsrael edu alishe, Ye e li udanekelele ooxe nokwaana e li va pe.” Okwe va pa ‘etulumuko keembinga adishe’ nonokutya ‘kape na nande ondjovo imwe yomeendjovo adishe diwa, Omwene e di popya neumbo laIsrael, ya kala inai wanifwa. Adishe da wanifwa.’ (Jos 21:43-45) Ovatondi ovo va li va dingilila Ovaisrael ova li va tila nokava li ve va ningila omatilifo. Kalunga okwa li a popya nale kutya ota ka taataa mo Ovakanaan “kanini nakanini” opo oilyani iha hapupale moshilongo osho sha fiwa po. (Ex 23:29, 30; Deut 7:22) Nonande Ovakanaan ova li ve na oilongifo inene yolwoodi, mwa kwatelwa omatemba oivela, ngeenge Ovaisrael ova dopa okukufa ko oitukulwa imwe, Jehova haye a li ta ka pewa ombedi kutya okwa dopa okuwanifa po eudaneko laye. (Jos 17:16-18; Ovatok 4:13) Ponhele yaasho, ehokololo ola ulika kutya peemhito dinini opo Ovaisrael va li va findwa, osha li omolwokuhenoudiinini kwavo. — Num 14:44, 45; Jos 7:1-12.
Omamona opamhepo
w15-E 7/15 32
Owe shi shiiva tuu?
Mbela Israel shonale osha li shi na omifitu ngaashi Ombiibeli ya fa tai shi ulike?
OMBIIBELI oya popya kutya oitukulwa imwe yEdu lEudaneko oya li i na omifitu nosho yo omiti “dihapu.” (1 Eeh. 10:27; Jos. 17:15, 18) Ndele okutala kembuwapalo loitukulwa ihapu kunena kombada yedu, ovakembauli otashi dulika va kale tave lipula kutya oshinima osho oshoshili ngoo.
Embo Life in Biblical Israel ola yelifa kutya “muIsrael shonale omwa li mu na omifitu dihapu shi dulife kunena.” Omwa li mu na omiti ngaashi Aleppo pine (Pinus halepensis), evergreen oak (Quercus calliprinos) nosho yo terebinth (Pistacia palaestina). Momaluhaela, oshitukulwa osho sha kwatela mo oikulundudu oyo i li pokati keemhunda nomunghulo wEfuta loPokati, okwa li yo haku kala omikwiyu domombuwa (Ficus sycomorus) dihapu.
Embo Plants of the Bible ola ti kutya moitukulwa imwe yaIsrael kamu na omiti nandenande. Mbela oshike sha etifa onghalo ya tya ngaho? Embo olo ola yelifa tali ti kutya oshinima osho osha ningwa mokweendela ko kwefimbo, la ti: “Ovanhu ova kala tava nyono oushitwe, unene opo va tamunune mo eefalama davo nosho yo oulifilo, ndele nokumona yo oitungifo nosho yo oikuni.”