Yohani
1 Ritsi krʉ noni nari njí hwi* Lo ngʉe nì ndirigoti Lo ngʉe Mungu kuso ndirigoti Lo ngʉe mungu.* 2 Ritsi tso ngani ná nga djó ro ke ma ngʉe Mungu na ddinga. 3 Krʉ kʉ ná ritsi njingʉeni ke chulu, ndirigoti no noni ná ritsi kana nzá njini ke chulu ná ritsi ro nga kʉ ri.
Nji njingʉeni 4 ke chulu nari kʉ shinga ndirigoti shinga ngʉe ndrŭ dhó kadha. 5 Ndirigoti kadha nga í tɨtɨnga nǎ, ro tɨtɨnga ro nzá si ri djolu ri.
6 Føro Mungu rɨngana chongʉeni ná ke singʉe; ke ró dho ngʉe Yohani. 7 Fø ke singʉe ndi é dimu ndiro ndi dhǒ lo dzá bbʉbbʉnga kadha djo ndiro ndrŭ krʉ é udha na ke chulu d’e. 8 Ke i nga ngʉe fø kadha ri, ro ke dho ri ngangʉeni ndi d’ralo fø kadha djo.
9 Krʉ kʉ ná ndrŭ djó nga í ná bbʉbbʉ kʉ ná kadha ngʉ si dz’ djo. 10 Nì mai ke ngʉe dz’ djó ndirigoti ndrŭ nongʉeni ke chulu ro, ndrŭ nzá chungʉe ke nyi ro ri. 11 Ke singʉe ndima bbá ngø na, ro ke ma dhi ndrŭ nzá ungʉe ke ro ri. 12 Ro, ngbà ko ke ná ndrŭ krʉ dho ke lingʉeri ri kaka ndima ngʉ Mungu dzá nzø dhonalo ndrŭ ngʉ udha dhǒ ke ró dho nǎ. 13 Ndirigoti kpa nzá gøni ju inga le ndí ji ná lo inga ndrŭ ji ná lo chulu ri, ro Mungu chulu.
14 Føri dho, Lo ngʉngʉe le ndí ndirigoti ri dingʉe ko kana ndirigoti ko njangʉe ri dzá kadha nja; fø kadha ngʉe ddikpa dhé gøni ná ngba dzá kadha bbai, ledzá baba dhó ro ndi si ro; ndirigoti ke nanga lingʉe li Mungu na le tso uni nari* ma, bbʉbbʉlo ma na na. 15 (Yohani tingʉe lo ke djo, bbʉbbʉ dhé ke ngʉ ndi nanga jø: “Ri kʉ i ke djo i ma ngʉ ripo ɨ ri, ‘Ma goti si ná ke dada ma djolu, dhonalo nga ma ngʉe ro fø ke ngʉe nì.’”) 16 Ko krʉ ba nzá tso ka ndi koe le djo ná zølo ke dhó ro, dhonalo ke nanga lɨlɨ nzá tso ka ndi koe le djo ná zølo na. 17 Dhonalo Yadha bbʉngʉeni Musa chulu, ro nzá tso ka ndi koe le djo ná zølo singʉe Yesu Kristo chulu. 18 Ddikpa ie ma nzá ddi d’erie Mungu ro njari, ro Baba kuso* kʉ ná ddikpa dhé gøni ná mungu i tu ie ma Ke kʉ nari nanga.
19 I ri kʉ Wayaudi chongʉe Bbakuhani ma, Walawi ma na Yerusalemu nǎ ro ndima ra ridhu Yohana tso, “Ni ká kʉ ie?” ro ke pongʉe ná lo. 20 Ke ungʉe fø lo tso u ndirigoti ke nzá gʉngʉeri ri, ro ke pongʉeri, “Ma nga kʉ Kristo ri.” 21 Føri goti kpa dhungʉeri ke tso: “Nde, føro ká ni kʉ ie? Ni ká kʉ Eliya?” Ke ngʉngʉe logoti: “Ma nga kʉ ke ri.” “Nde, ni ká kʉ Nabi?” Føro ke ngʉngʉe logoti: “Nga.” 22 Føro kpa dhungʉeri: “Ni ká kʉ ie? Apori ko dho ndiro ko rá ripo ko cho ná kpa dho d’e. Ni nganga ká addu po ni djo?” 23 Ke ngʉngʉe logoti: “Ma kʉ ngødja nǎ ro ngajø ná ddikpa ke chu ɨ ndi ripo ro, ‘Aniliri Yova* dzá chu nanga é mbrø’ ddiddi nabi Isaya pongʉeri nari bbai.” 24 Cho le chongʉe ná fø kpa singʉe Bbafarisayo kana ro. 25 Føro kpa dhungʉeri ke tso: “Nde, rie nga ni kʉ Kristo inga Eliya inga Nabi ri ró, ká ni batiso bbʉ addudho?” 26 Yohani ngʉngʉe logoti kpa dho: “Ma batiso bbʉ dda na. Ro, ni kana nzá nyi ni chu ná ddikpa ke tøni, 27 ná fø ke kʉ ma goti ndi si ro, ma ro nzá ka ke kó ró ss mbi tso klodha dho maddi ri.” 28 Fø lo ngʉ njini Yordani dzá chá dzɨ nga laidjó Betania nǎ, batiso Yohani ngʉ bbʉ ná ngana.
29 Bbʉdyi ke njangʉe Yesu ndi dhi ngana ke si ro, ro Yohani pongʉeri: “Aninja Mungu dzá Chembø dzá ngba, dz’ djó ndrŭ dhi chenga ndi tu ro! 30 I ri kʉ ɨ djo ma ngʉ ripo ná ke: “Ma goti si ná ke dada ma djolu dhonalo nga ma ngʉe ro fø ke ngʉe nì.’ 31 Ma maddi nzá chue ke ro ri, ro ma sie batiso bbʉ dda na ndiro ke dhoni Israeli dho d’e.” 32 Føri goti Yohani pongʉeri ki ɨ: “Ma njangʉe Mungu dzá roho bbǎna bbai ndi thʉ ra nǎ ro ke djo ro ndirigoti ri dingʉe ke djo. 33 Ma maddi nzá chungʉe ke nyi ro ri, ro ma chongʉe ndiro ma bbʉ batiso dda na d’e ná Ke pongʉeri ma dho: ‘Ddikpa ke djo ni nja roho thʉ nari ndirigoti ri di ke djo ró, føri i kʉ roho takatifu chulu batiso bbʉ ná ke.’ 34 Fø lo ma njangʉe nja ndirigoti ma ri dzá bbʉbbʉnga d’ra nari kʉ, i ke kʉ Mungu Ddù.”
35 Fø bbʉdyi Yohani ma ki ngʉ tøni ndi unakpa kana aro kʉ ná kpa na, 36 ndirigoti ke njangʉe Yesu bbi ndi bbi ro, ro ke pongʉeri: “Aninja, Mungu dzá Chembø dzá ngba!” 37 Fø lo ke una aro kʉ ná kpa rr ro, kpa rangʉe Yesu ulu. 38 Føro Yesu le ndi thí ro, ke nja kpa ra ndi ulu nari ro, ke dhungʉeri kpa tso: “Ni ká addu ne?” Ro, kpa pongʉeri: “Rabi (føri na mana kʉ, “Mwalimu”), ni ká adi ngbaga?” 39 Ke pongʉeri kpa dho: “Anisi ni nja ri.” Føro kpa rangʉe ndirigoti kpa njangʉe ke di ná nga, fø dyi kpa ma dingʉe ke ma na blii, ri ngʉe chøchø saa kumi.* 40 Simoni Petro dhi djona Andrea ngʉe Yohani po ná fø lo rrngʉe ná kpa kana ddi ke ndirigoti kpa rangʉe Yesu ulu. 41 Ke rangʉe ndi nganga dhi djona Simoni dhi ngana i vi ndirigoti ke pongʉeri ke dho ɨ: “Ko ba Masiya.” (føri na mana kʉ “Kristo”), 42 ndirigoti ke mbangʉe ke Yesu dhi ngana. Yesu nja ke ná saa na, Yesu pongʉeri: “Ni kʉ Simoni, Yohani ddù, ni le di nzǐ Kefa” (føri na mana kʉ “Petro”).
43 Bbʉdyi Yesu jingʉeri ndi rá Galilea na. Føro ke ma njungʉe Filipo na ndirigoti ke pongʉeri ke dho: “Angʉ ma unake.” 44 Filipo ngʉe Betsaida nǎ ke, føri kʉ Andrea ma, Petro ma na singʉe nǎ ro ná vile. 45 Filipo rangʉe Natanaeli dhi ngana ndirigoti ke pongʉeri ke dho: “Ko ba Musa ma, Yadha ma, Bbanabi ma na tingʉe lo djo ná ke: “Ri kʉ Yesu, Yosefu ddù Nazareti nǎ ke.” 46 Ro, Natanaeli dhungʉeri: “Nazareti nǎ ro ká bblo ritsi ro ma ka ndi si ddi?” Ro, Filipo pongʉeri ke dho: “Asi ni nja ri.” 47 Yesu njangʉe Natanaeli ndi dhi ngana ndi si ro, ro Yesu pongʉeri: “Anja, i ri kʉ Israeli nǎ nga nǎ shasha ro kʉ ná ke.” 48 Natanaeli dhungʉeri ke tso: “Ni ká chu ma ngbaribbai?” Yesu pongʉeri: “Ma njae ni figi dhi tsú tsena ni di ro, nzá go Filipo d’e ni nzi nari njí.” 49 Natanaeli pongʉeri: “Rabi, ni kʉ Mungu Ddù ndirigoti ni kʉ Israeli nǎ Pi.” 50 Yesu ngʉngʉe logoti ke dho: “Ni ká u føri ma pori ma njae ni figi dhi tsú tsena nari dho? Ma ripo ni dho, ni si føri djolu da ná lo ma nja go ddi.” 51 Føro ke pongʉeri: “Bbʉbbʉ dhé ma ripo ni dho, ni si kʉ ra pʉ ndi tso nari ma, Mungu dhó malaiká dji ndirigoti kpa thʉ ndrŭ Ddù dhi ngana nari ma na nja.”