SURA 13
Abbʉ Heshima Shinga dhi Kado Dho
1. Shinga ká ie bbʉ ko dho?
YOVA “kʉ shi di ná Mungu.” (Yeremia 10:10) Ke kʉ ko no ná ke, ndirigoti ke bbʉ shinga ko dho. Biblia ripo: “Ni no krʉ kʉ ná ritsi, ndirigoti ni ji nalodho ri njingʉeni, ndirigoti ri nongʉeni.” (Ufunuo 4:11) Yova ji ko di shi. Shinga kʉ bbo na mana kʉ ná kado Mungu dhó ro ndi si ro.—Azø Zaburi 36:9.
2. Ko dho ká ringani ko nji addu nja kodhó maisha é bblo d’e?
2 Yova bbʉ ko dho lo ji ná ritsi krʉ ko dho. Lorojina, nyò ma, ddà ma na ndiro ko di shi d’e. (Matendo 17:28) Ro føri djolú pli ke ji ko di bblo kʉ ná maisha na. (Matendo 14:15-17) Nja kodhó maisha e bblo d’e, kodho ringani ko rrnga Mungu dhó yadha dho.—Isaya 48:17, 18.
NGBARIBBAI MA MUNGU ADI SHINGA NJA NARI
3. Yova ká njingʉeri ngba Kaina hwingʉe Abeli ná saa na?
3 Biblia riddi ko dho, kodhó shinga ma, nja nrŭ dhó shi ma na Yova adi nja bbo na mana kʉ ri. Lorojina—Adamu ma Eva ma dhí ngba, Kaina—nanga kangʉeni le djo Abeli djo ná saa na, Yova bbʉngʉe shauri ke dho ke cho ndi na thø tso d’e. Ro, ke nza rrngʉe nga ri ndirigoti kena thø rangʉe anzi “kpø ke rangʉe le djo Abeli hwìhwi.” (Mwanzo 4:3-8) Yova bbʉngʉe malipizi ke dho ke hwi Abeli naridho. (Mwanzo 4:9-11) Føri dho thø ma, nrŭ le ndro nari ma na kʉ che bbo dhonalo ri ka ndi liri ko nji che lo. Afø dhó nyi di ná nrŭ nzɨ si choro nŭnŭ di ná shinga ro ba ri. (Azø 1 Yohana 3:15.) Nja ko bbʉ hwè Yova thí dho d’e, kodho ringani ko ji krʉ kʉ ná nrŭ.—1 Yohana 3:11, 12.
4. Mungu bbʉngʉe ná yadha kana ddikpa ri ka ngba longa ddi ko dho shinga dhí kado djo?
4 B’lo cho da bí føri goti ro,Yova bbʉngʉe Musa dho ná yadha kumi chulú, ke ka ridho shinga na mana kʉ bbo. Fø yadha kana ddikpa ri pori: “Nzɨ hwi nrŭ.” (Kumbukumbu la Torati 5:17) Ro ddikpa ke hwi nrŭ nda na ró, kedho maddi ringangʉeni le hwi ndi hwi.
5. Linga lesa nari ká Mungu adi nja ngbaribbai?
5 Linga le sa nari ká Mungu adi nja ngbaribbai? Nzá d’e gøni na ngba dhó shinga na mana ma kʉ bbo ddi Yova nyo djó. Waizraeli dho Yova bbʉngʉe na yadha pongʉeri, njati ddikpa ke vó linga dhí isɨle ronga, ndirigoti ledzá ngba dhè dhe ró, føke dho maddi ringangʉeni le hwi ndi hwi. (Azø Kutoka 21:22, 23; Zaburi 127:3.) Føri riddi ko dho linga lesa nari kʉ che.—Anja Longatudha 28.
6, 7. Shinga ko nja bbo na mana kʉ ri, nari ká ko ka kò dho Yova dho ngbaribbai?
6 Kodhó shinga ma, nja nrŭ dhó shinga ma na, ko nja mana na ngba nari ká ko ka kò dho Yova dho ngbaribbai? Nzɨ nji nidhó shinga ma, nja nrŭ dhó shinga ma na kà ndili hatari na ná ritsi. Føri dho nzɨ ko dda mbaz, inga nzɨ ko nji njí rì le rì ná dawa na, dhonalo ri ka ndi sa kodhó afya sa ndirigoti ndi hwi ko hwi.
7 Mungu bbʉ shinga ko dho, ndirigoti ko ndí. Kodho ringani ko nji njí ri na ke ji nari bbai. Føri dho kodho ringani ko b’o ri ronga b’o. Ko njiri fø nzá ró, ko kà koe muchafu ke nyo djo. (Waroma 6:19; 12:1; 2 Wakorinto 7:1) Ko nzá ka ko má Yova shinga ba ri, njati ko nja shinga na mana nzá ró. Ni mai ri kà ndie kpakpa le bbá che kʉ ná nyi tso ro, shinga ko nja bbo na mana kʉ ri naridho Yova ka ndi kó ko tsotso ko.
8. Ko ká ka kò njiri ngba ndiro nzɨ ko li kodhó shinga ma, ndirigoti nja nrŭ dhó shinga hatari na ro?
8 Ko churi shinga kʉ bbo na mana kʉ ná kado. Yova nzá ji ko li kodhó shinga hatari na ri ndirigoti nja nrŭ dhó shinga maddi atari na ri. Lorojina, rie moto ma, motukari na ma ko bbi ná saa na ró, kodho ringani ko bi ri na nyodyu na. Ko nzɨ adi che kʉ ná kpà kpa ri. (Zaburi 11:5) Ko adi kpakpanga nji nja kodhó dza é blo d’e. Yova jangʉeri Waizraeli dho ɨ: “Rie ø dza ni chi ri ró, nidho ringani ni dyʉ nidhó dza tso bblo, ndiro nzɨ ni ra bbani ju dhí kosa na, nrŭ ra bbʉni ri djó ro ná saa na.”—Kumbukumbu la Torati 22:8.
9. Ză na ká ko ka kò njini ngbaribbai?
9 Ză dhó shinga maddi kʉ mana na bbo Yova nyo djó. Ke uri tso u ko hwi ză ko áa ndirigoti ko ka kò hwi ză rie atari na, ri kodhó maisha li ró. (Mwanzo 3:21; 9:3; Kutoka 21:28) Ro, kodho nzá ringani ko nza ză pa ri, inga ko hwi ri ko kpá na kpá ri.—Mezali 12:10.
SHINGA KɄ TAKATIFU: ABBU HESHIMA RI DHO
10. Ju kʉ shinga nari ká ko chu ngbaribbai?
10 Ju kʉ takatifu Yova dho dhonalo shinga kʉ ju nă. Kaina hwingʉe Abeli nari goti, Yova pongʉe ri Kaina dho ɨ: “Adjo ni dzá ju høhø ma ró dz’ nă ro.” (Mwanzo 4:10) Abeli dzá ju na mana ngʉe kedzá shinga, ndirigoti Yova bbʉngʉe malipizi Kaina dho ke hwi Abeli nari djó. Noa chò nă kongʉe ná bbo dji goti, Yova dhongʉe ri ki godhé ju kʉ shinga. Yova pongʉeri Noa ma dho ndi bbá nrŭ ma na kpa á ză á. Ke pongʉe ri: “Krʉ di shi ná ză ni ka ni áá. Ddiddi tsó ma bbʉ nidho nari bbai, ma bbʉri krʉ ni dho.” Ro, Yova bbʉngʉe yadha nzá kpa ka ndima nyoe ná ritsi djo: “Ză ndidzá shinga na—ndidzá ju—nzá ringani ni nyo ri.”—Mwanzo 1:29; 9:3, 4.
11. Waisraeli dho ká Yova jangʉe ngba lo ju djo?
11 Cho 800 Yova pongʉeri Noa dho nzɨ ke nyo ju nari goti, Yova pongʉe ri ki ndidzá nrŭ dho: “Rie Waizraeli ma inga kpa kana lʉ ma ro, ke pɨ ză ma inga á le ka le á ná re ma ró, kedho ringani ndi d’rø ri nă ju d’rø ndirigoti ndi ngʉ dz’ ri djo.” Ke pongʉe ri ki: “Nidho nzá ringani ni nyo ju ri.” (Walawi 17:13, 14) Yova riji ndidzá nrŭ nja ju takatifu kʉ ná ritsi. Kpa ka ndima á ză á, nga ju ri. Kpa hwi ză ndima á ró, kpadho ringangʉeni ndima d’rø ri nă ju d’rø dz’ nà.
12. Wakristo ka adi ju nja ngbaribbai?
12 Yesu dhè nari goti nzá cho d’e da bí ro, mitume ma, Yerusalemu nă kutaniko nă wazee ma na njungʉe ndima tso. Kpadho ringangʉeni ndima vʉ Yova bbʉngʉe Waizraeli dho ná yadha kana ro Wakristo kà ndima rrnga dho ná yadha. (Azø Matendo 15:28, 29; 21:25.) Yova kongʉe kpa tsotso kpa famu ri ju kʉ bbo na mana kʉ ná ritsi ndi nyo djó, ndirigoti kpa dho ringangʉeni ndima nja ri takatifu. Anji, ngʉe ná Wakristo nzɨ ngʉ ju ro nyo ri, inga ri ro jøjø ri, ndirigoti kpa nzɨ ngʉ nzá nă ju ra ná ză ro a ri. Kpa njieri fø ro, ri ka ndie ddiddi sanamu le ma inga uasherati le nji nari bbai. Fø nga djó ro, bbʉbbʉ kʉ ná Wakristo nzɨ adi ju ro nyo ri inga ri ro jøjø maddi ri. Kodhó saa na ka rie ngbaribbai? Yova adi riji ko nja ju takatifu kʉ ná ritsi.
13. Ká addudho Wakristo nzɨ adi ri u le tsu ju ndima ndí nă ri?
13 Føri na mana ka kʉ Wakristo ka ndima nyi ju le tsu lendí na nari nyi? Nyio! Yova pori ko dho nzɨ kò nyo ju inga nzɨ ko jø ri. Njati munganga pori ni dho nzɨ ni jø wa ró, ka ni ka ni tsu ri tsu ni ndí nă? Nzá! Føri bbai, Mungu dhó yadha pori nzɨ le nyo ju inga le jø ri nari na mana kʉ nzɨ ko tsuri ko ndí na.—Anja Longatudha 29.
14, 15. Yova dho le ngarr ndirigoti shinga le heshimu nari na mana ka kʉ bbo Wakristo dho ngbaribbai?
14 Nde, ko ká ka ko njiri ngba rie munganga pori ko dho ko dhè dhe ko tsu ju nzá ko ndí na naridho ró? Nja ke ddiro ka ndi vʉ longa ndidho, ndi ká ka ndi rrnga Yova dhó yadha dho inga nzá ma nari. Wakristo adi heshima bbʉ Mungu bbʉ ná shinga dhí kado dho, ndirigoti ko adi d’i le ka le ba dawa ná chu ne nja ko di shi d’e; ro ko nzɨ adi ju le tsu le ndi nă nari u ri.
15 Ko adi ri ji ko di shi, ro Mungu nja shinga bbo na mana kʉ ná ritsi nalodho ko nzɨ adi ju tsu ko ndí na ri. Mungu dho le ngarr nari kʉ bblo, ledhó shinga le gø nzá le rrnga ke dho ro nari djolú. Yesu pongʉeri ɨ: “Ndidzá shinga ji ndi gø ná le si ri vivi, ro ddikpa le vi ndidzá shinga ma djotsina ró le si ri babà.” (Matayo 16:25) Ko adi ri ji ko rrnga Yova dho ko ji ke ji nalodho. Ke chu bblo kʉ ko dho nalo ngba, ndirigoti ke bbai ko adi ju nja takatifu.—Waebrania 11:6.
16. Mungu dhó njí dhi kpa ká adi ngarr ke dho addudho?
16 Mungu dhó njí dhi kpa uri u ndima rrnga ju djo ke bbʉ ná yadha dho. Kpa nzɨ adi ju nyo ri inga ndima jø ri jø ri, ndirigoti kpa nzɨ adi ri u le tsu ju lendí na ri.a Ro kpa adi nja dawa u nja ndima di shi d’e. Kpa uri u shinga ma ndirigoti ju ma no ná ke chu ngba lo i kʉ bblo ndima dho nari ngba. Mungu chu bblo kʉ nalo ni dho nari ká ni u u?
YOVA U LE NJI NJÍ JU NA NÁ DDIKPA CHU
17. Yova pongʉeri Waizraeli di njí nji ju na ddikpa chulú dhé. Nari ká kʉ ngba chu?
17 Mungu bbʉngʉe Waizraieli dho Musa chulú ná yadha pongʉeri: “Lendí nă shinga kʉ ju nă ndirigoti ma liri bbʉdha le bi djó ná dju djó nidhi lodho, nja nidhó cheri zø njini d’e, dhonalo ju chulú cheri zø adi njini nji.” (Walawi 17:11) Waizraeli njí chenga ná saa na, ringangʉeni kpa kó zø Yova tsó ză ndima bbʉ ná chulú. Kuhani ngʉ adi fø ză ju ro d’rø hekalu nă bbʉdha le bi djó ná dju djò. Yova ungʉeri Waisraeli di njí nji ju na afø chulú dhé.
18. Yesu bbʉngʉe ndidzá shinga nari naro ká ko ba ngba bblonga?
18 Yesu singʉe dz’ djo ná saa na, ke ka ză le bbʉ bbʉdha ná fø yadha tso d’ød’ø. Ka ngbaribbai? Ke bbʉngʉe ndidzá shinga ndirigoti ndi jù ndiro kodhí cheri zø njini d’e. (Matayo 20:28; Waebrania 10:1) Yesu dzá shinga na mana ngʉe bbo nari dho Yova gangʉe ke nari goti, ke ngʉngʉe rà na ndirigoti ke chulú krʉ kʉ ná nrŭ si choro nŭnŭ di ná shinga ba.—Yohana 3:16; Waebrania 9:11, 12; 1 Petro 1:18, 19.
Ni ká ka ni dho heshima shinga dhò ndirigoti ju dhò ngbaribbai?
19. Kodho ká ringani ko njiri ngba ndiro “nzɨ ko bani ddikpa le dzá ju na maddi ko djó ro”?
19 Ko po mbai bbo Yova bbʉ ná shinga dhi kado dho! Ndirigoti ko adi riji ko d’ra ri nrŭ dho, njati kpa u Yesu ngba ró, kpa ka ndima di choro nŭnŭ. Ko ji rie nrŭ ji, ndirigoti ko adi kpakpanga nji nja ko ddilo nrŭ dho ndiro nrŭ ba shinga d’e. (Ezekieli 3:17-21) Mutume Paulo bbai, ko ka kò pori: “Ma rò nga kʉ ddikpa le dzá ju nà maddi ma djó ri, dhonalo nidho ma d’ra Mungu dzá shauri krʉ.” (Matendo 20:26, 27) Ko ka kò dhori ko heshima bbʉ shinga dhò, ndirigoti ju dhò nja nrŭ dhò ko Mungu dzá lo d’ra ná saa na ndirigoti Mungu adi shinga nja nari maddi.
a Nja ni chu lo bbo ju le tsu lendí nà nari djo d’e, anja buku “Bakia katika upendo wa Mungu,” paje 77-79 Yova dzá Dimu ndi ndiro.