LONGANEDHA DHI RI 28
Mungu dhó Pidhinga pinyo kpadjo!
“Dz’ djó pidhinga ngʉ kodhi Bboke ndirigoti kedzá Kristo dhó Pidhinga.”—UFU. 11:15.
DYI 22 Pidhinga tøni b’lo, ro ri sisi!
RI NĂ LE SI CHU NÁ LOa
1. U ká ko u ngbá lo, ndirigoti ká addudho?
NJɄ kʉ dz’ djó ná kpakpalo ni nja ná saa djo, ká ni adi rinja ri kʉ kpakpa ni uri nari kʉ gosi ná saa djo lo krʉ si ngʉ bblo? Familia nǎ ndrŭ ro nzá jini ndima kana drdr ringʉe nari bbai ri. Ndrŭ kana bí kʉ ná ndrŭ ngʉ lɨ nji ná ndrŭ, dya nji ná ndrŭ ndirigoti bbo tsɨ sani ná ndrŭ. Bí kʉ ná ndrŭ rinja nari kʉ, ri kʉ kpakpa le li le thí bbobbonga na kʉ ná kpa djo. Ro bbo sani ná fø hali ka ndi liri ni uri nari kʉ, krʉ kʉ ná lo si ngʉ bblo pli. Ká addudho? Dhonalo ndrŭ njini Biblia d’rangʉe “siku za mwisho” djo ná unabi pongʉeri nari nganga bbai. (2 Ti. 3:1-5) Fø unabi njini nari rili nì thí kʉ bblo ná ndrŭ uri u nari kʉ, Kristo Yesu nga pinyodha tso b’lo Mungu dhó Pidhinga nǎ. Ro føri kʉ, Pidhinga djo tilo ná bí kʉ ná unabi kana ddikpa ri ro dhé. B’lo dae ná cho nǎ njieni ná unabi ko nja nari si kodhó udha li kpakpa.
Nja le thɨ ddikpa ji bblo d’e, ri adi ngani ri ró krʉ sehemu tso njú ddi. Føri bbai Danieli dzá buku ma, ufunuo ma na nǎ kʉ ná unabi ti gosi ná ddo djo ná lo tso maddi njunju. Fø unabi nǎ kʉ ná lo nga ko ne nari adi ko tsotso kó ko chú Yova pɨ ndi si nji gosi ná ddo djo ná lo bblo (Anja paragrafu 2)
2. I lo nǎ ká ko si loti addu djo, ndirigoti addudho? (Anitilo ri chuti kʉ ná ji djo.)
2 I lo nǎ ko si loti djo nari kʉ: (1) ko tsotso ka ndi kó nja ko famu Mungu dhó Pidhinga ká nga pinyodha tso ngbá saa na ná unabi, (2) ko tsotso ka ndi kó ko famu Yesu ngʉ Mungu dhó Pidhinga nǎ Pi ra nǎ ná unabi kpari, ndirigoti (3) ngbaribbai ma, Mungu dhó Pidhinga dzá mbubai si sadha ba nari djo tilo ná unabi. Ko si rinja ngbaribbai ma fø unabi krʉ tso le gbá ddi ngana ró, ri di ddiddi puzzle dhi kpà (muchezo) nǎ ritsi tso le gba ddikpa ngana nari bbai. Ri ka ndi kó ko tsotso ko famu Yova pɨngʉe lonjidha dho ná saa ndirigoti ko ka di ngbá saa na ma nari.
NGBARIBBAI MA KO CHU PIDHINGA KÁ NGA PINYODHA TSO NGBÁ SAA DJO MA NARI
3. Danieli 7:13, 14 ká ngbá lod’ra ko dho Mungu dhó Pidhinga nǎ Pi djo?
3 Danieli 7:13, 14 nǎ kʉ ná unabi rid’ra ko dho nari kʉ, Kristo Yesu sie Mungu dhó Pidhinga nǎ bblo pli kʉ ná Pi. Krʉ ndrŭ tsɨ sie hwè na ndima “njínji ke dho” nari dho, ndirigoti kedhó Pidhinga dzá mwisho ro nga sie ri. Ndirigoti Danieli dzá buku nǎ nja unabi poeri nari kʉ, Yesu ka ndi bae fø Pidhinga nyakati saba le nzĭ unabi nǎ ná saa dzá mwisho na. Ri ká ka ndi kaka le chú ngbá saa djo ma Yesu ngʉngʉe Pi nari?
4. Atu ngbaribbai ma, Danieli 4:10-17 ko tsotso kó ko ba ngbá saa djo ma Yesu ka ndi ngʉe Pi nari nanga. (Anja maelezo ya chini)
4 Azø Danieli 4:10-17. “Nyakati saba” cho 2 520 dhǒ. Fø saa tso ngangʉeni 607 na Y.G.N. Wababiloni tungʉe Yova dhó pi dhi kiti djó ngʉ di Yerusalemu nǎ ná ya mwisho pi ná saa djo. Ndirigoti ri tso dyangʉeni 1914 na Y.G.G. Yova ngʉngʉe Yesu “kaka pinyodha dho ná ke” ndidhó Pidhinga nǎ ná saa djo.b—Eze. 21:25-27.
5. “Nyakati saba” djo unabi d’ra ná lo nǎ ro ko ka ko ba faida ná ddi chu ro, ká kʉ ngbari mai?
5 Fø unabi nǎ ro ká ko ka ko ba faida ngbaribbai? “Nyakati saba” djo ko chulo nari rili ko uri nari kʉ, Yova si ndidhó tsodha krʉ nji bblo thonga ná saa na. Yova vʉngʉeri nari kʉ ndi sie Yesu li Pi ddikpa saa djo. Ndirigoti fø saa singʉe ro, ke njingʉe føri nji. Føri dzá lo dho, ko churi nari kʉ ke si nja unabi krʉ njinji, ndi vʉri ndi njiri ná saa djo. Bbʉbbʉ dhé, Yova dzá ddo ro “nga sie retar ri!”—Hab. 2:3.
KRISTO NGɄ MUNGU DHÓ PIDHINGA NǍ PI NARI KÁ KO CHU NGBARIBBAI MA NARI
6. (a) Kristo nga pinyodha tso ra nǎ nari dhǒ dz’ djó nari ká kʉ ngbá lo? (b) Ufunuo 6:2-8 nǎ le ba ná unabi ká fø lo dhǒ pʉlʉpʉlʉ ngbaribbai?
6 Chøchø ndidhó lod’radha dhi njí tso si dyani dz’ djó ná saa djo, Yesu tingʉe lo ndi unakpa dho kpa tsotso ka ndi sie ko ná lo djo, ndiro kpa chu ndi nga pinyodha tso b’lo ra nǎ ná saa na ka ndi njieni ná lo d’e. Fø lo kana ke tingʉe lo djo nari ngʉe vita, ù ndirigoti rɨ. Ke pongʉeri ki nari kʉ, nya ndi nanga nyá ná dhe sie “krʉ kʉ ná nga lú,” loroji na, føri kʉ Coronavirus ro mai. Fø lo krʉ njini nari Biblia nzǐ Kristo kʉ nì nari dhǒ ná “alama.” (Mt. 24:3, 7; Lu. 21:7, 10, 11) B’lo Yesu dhe ndirigoti ke ra ra nǎ nari goti cho da 60 ro, ke dhongʉeri mutume Yohana dho nari kʉ fø lo si njini nji. (Azø Ufunuo 6:2-8.) Fø lo krʉ ngangʉe ndi njini nari tso Yesu ngʉngʉe Pi 1914 na ná nga djó ro.
7. Yesu ngʉngʉe Pi ná nga djó ro, ká bí kʉ ná che kʉ ná lo adi njini dz’ djó addudho?
7 Dz’ djó hali ká ngʉngʉe che pli Yesu ngʉngʉe Pi ná nga djó ro addudho? Ufunuo 6:2 ngʉ fø logoti ngʉ, Yesu ngʉngʉe Mungu dhó pidhinga nǎ pi nari goti, ya kwanza ke njingʉe vita. Ká ie tso ró? Shetani ma, ndidhó gó ma na tso ró. Ufunuo sura 12 ridho nari bbai, Shetani ma, ndidhó gó ma na djolu fø li singʉe si føri dzá lodho le bungʉe kpa dz’ djo. Føri lingʉeri “nzadha tso ngani dz’ djo” dhonalo Shetani ngʉe thø na bbo ndirigoti ke ngangʉe ndrŭ nzadha tso.—Ufu. 12:7-12.
Ko nanga nzɨ adi jini che lo dho ri, ro Biblia nǎ unabi njini nari ko tsotso kó ko chu nari kʉ, Mungu dhó Pidhinga nga pinyodha tso b’lo (Anja paragrafu 8)
8. Unabi po Pidhinga djo ná lo njini nari ko nja nari ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai?
8 Fø unabi ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai? Ndrŭ dhó nyi thika øni nari ka ndi kó ko tsotso ko churi nari kʉ, Yesu ngʉ Pi. Føri dzá, ko nanga kaeni ndrŭ kʉ dya, ndirigoti ndrŭ ndro ndima ndro ndima kana ná føri dho nari rɨngana, ringani ko nonga nari kʉ, kpa Biblia nǎ unabi pongʉe ná lo nji. Mungu dhó pidhinga nga pi nyodha tso b’lo. (Zb. 37:1) Ddiddi Armagedoni kʉ chøchø nari bbai, dz’ djó lo ra che bbo anzi. (Mk. 13:8; 2 Ti. 3:13) Ko adi mbai po bbo kodhi ra nǎ ji dhi Baba dho, dhonalo ke ko tsotso kó ko famu addudho ma dz’ djó kpakpalo kʉ bbo nari.
NGBARIBBAI MA MUNGU DHÓ MBUBAI SI SADHA BA NARI
9. Danieli 2:28, 31-35 ká dho dz’ djolu gble pi nyo ná ya mwisho pidhinga ngbaribbai ndirigoti ri ká ngae pinyodha tso ngbá saa na?
9 Azø Danieli 2:28, 31-35. Fø unabi njini nari ko njanja njʉ. Nebukadneza dhó nyo dhongʉe addu ma ka ndi sie njini “ddo tso dyani ná saa na” nari, b’lo Yesu nga pinyodha tso nari goti. Yesu ró dz’ djó kʉ ná mbubai le nzǐ nari kʉ, dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga ya mwisho b’lo Biblia tingʉe lo ndi djo ro, føri na le dhǒ nari kʉ “chuma ndirigoti nz’ na teni ná le kó.” Fø pidhinga kʉ pi ndi nyo ro. Anglo-Américaine ngangʉe pinyodha tso ya kwanza dangʉe Dz’ djolu gble ná li nǎ, Britanique ma, Amérique ma na gbangʉe ndima tso ddi ná saa na. Nebukadneza nyo nyongʉe djo ná sanamu dhongʉe aro kʉ ná lo dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga djo nari ka ndi é e njonjo anziro ngʉe ná pidhinga ró ro.
10. (a) Danieli dhó unabi pongʉeri nari bbai, ko ká adi ngbá lo nja Anglo amérique dhó pidhinga tsena njʉ? (b) Ri ká ngani nzɨ ko tsu ko tso ngbá lo na? (Anja kisanduku “Anji angalisho nz’ na!”)
10 Ya kwanza, maono nǎ le dhoe anziro ná dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga ngʉe kpakpa kʉ ná chuma bbai inga cuivre bbai. Ro Anglo-Américaine nga ngʉe kpakpa ri, dhonalo ri le ddie teteni nz’ na ná chuma na. Nz’ dhǒ nari kʉ “ndrŭ nǎ gø” inga ndrŭ. (Da. 2:43, maelezo ya chini) Njʉ ko ka ko njari pʉlʉpʉlʉ nari kʉ, ndrŭ ndima tso tsú vote dhi lo na ma, ndrŭ dhó haki ne ná kikundi na ma, birobiro kʉ ná ndrŭ ndima nanga kani nari dhǒ ná kikundi na ma ndirigoti njí djonga nja ná kpa nji ná lo na ma, nari adi rili dz’ djolu gble pinyo ná pidhinga dho chutso ddá ná kpa dho rié kpakpa ndima njí ndima ji ná lo.
11. Anglo-Américaine dhó pidhinga ká ko li kpakpa ngbaribbai ko uri u nari kʉ ko ishi nga sini ná saa nǎ?
11 Ya pili, Anglo-Américaine le ddi sanamu kó na, ná føri kʉ dz’ djolu gble pinyo ná ya mwisho kʉ ná pidhinga, b’lo Biblia d’rangʉe ndi ro. Ri goti nga ndrŭ dhó pidhinga ki ro sie ri. Føri rɨngana Mungu dhó Pidhinga si krʉ kʉ ná ndrŭ dhó pidhinga tso d’ød’ø Armagedoni dhi vita na.c—Ufu. 16:13, 14, 16; 19:19, 20.
12. Danieli dhó unabi ká dhǒ ko iso ka ndi pɨ ndirigoti ngab’odha na ko ka ko é dho ná njá ngbá lo ki?
12 Fø unabi nǎ ro ká ko ka ko ba faida ngbaribbai? Danieli dhó unabi ki ridho ko dho nari kʉ, ko ishi nga sini ná saa nǎ. Cho da 2 500 b’lo ɨ Danieli pongʉeri ná nga djó ro: Babiloni goti sie pidhinga ki 4, ná fø pidhinga si Mungu dzá ndrŭ ronga lø bbo. Føri kina ke dhongʉeri nari kʉ, Anglo-amérique dhó pidhinga ka ndi é e ri dzá ya mwisho ri. Føri ko iso pi ndirigoti ri ngab’odha bbʉ ko dho dhonalo karr nga goti, Mungu dhó Pidhinga si ndrŭ dhó guvernema sa krʉ i dz’ djó ro, ndirigoti ri si pinyo dz’ lu djo.—Da. 2:44.
13. Ufunuo 17:9-12 nǎ le tilo djo ná “pi ya munani” ndirigoti “kumi kʉ ná pikpa” na mana ká kʉ addu, ndirigoti fø unabi ká njingʉeni ngbaribbai?
13 Azø Ufunuo 17:9-12. Dz’ djolu gble dangʉe ná Vita ya kwanza sangʉe ritsi bí, fø vita lingʉeri nga sini ná saa djo Biblia d’ra ná nja unabi njini. Dz’ djó bbobbonga jingʉeri ndima li ngoi dz’ djo. Føri dzá lo dho 1920 nǎ Bi 1 na kpa lingʉe SDN (Muungano wa Mataifa), nari thika singʉe øni ONU (Umoja wa Mataifa) na 1945 nǎ Bi 10 na. Føri le adi nzǐ “pi ya munani.” Ro ri nga kʉ kpakpanga na dz’ djolu gble ri. Ri kʉ kpakpanga na ndi tsotso kó ná guvernema djotsina dhé. Biblia nzǐ fø guvernema “kumi kʉ ná pikpa.”
14-15. (a) Ufunuo 17:3-5 ká dhǒ ngbá lo “Bbo Babiloni djo”? (b) Kali dhi dini tsotso e kó ná kpa ká ngbá lo ba?
14 Azø Ufunuo 17:3-5. Mungu dhó ro si ná maono nǎ Mutume Yohana njangʉe ddikpa ndumba, “Bbo Babiloni,” føri kʉ dz’ djó kali dhi dini krʉ. Fø maono ká njini ngbaribbai? Drdr nga djó ro, dz’ djó kali dhi dini ma adi njínji ddinga guvernema na ndirigoti ri adi ri tsotso kó. Nì mai ri kʉ føro, karr nga goti Yova si rili politiki nǎ bbobbokpa thí na, “kpa njí ndi thí ddi ná lo.” Føri ká si ngbá matokeo bbʉ? Politiki nǎ bbobbokpa, fø “kumi kʉ ná pikpa” si kʉ leni kali dhi dini ro ndirigoti kpa si ri sasa.—Ufu. 17:1, 2, 16, 17.
15 Bbo Babiloni dzá mwisho kʉ chøchø nari ká ko chu ngbaribbai? Nja ko ngʉ fø ngadhudha goti d’e, ri kʉ bbo nǎ ma na kʉ ná lo ko chu nari kʉ drdr Babiloni dhi bba ronga Efrata le ngʉ nzǐ ná Bbò Dda ngʉ adi b’o ddikpa nga laidjó ro. Ufunuo dzá buku ddi Bbo Babiloni tsotso adi kó ná mamilioni kʉ ná kpa, ri ronga b’o ná “dda” na. (Ufu. 17:15) Ro ri dhori ki nari kʉ, dda ka ndi sie ‘ngøngø,’ ná føri na mana kʉ kali dhi dini si kʉ ndima tsotso kó ná fø kpa vivi. (Ufu. 16:12) Fø unabi njini nji njʉ, dhonalo bí kʉ ná ndrŭ tuni tu kali dhi dini nǎ ro, ndirigoti kpa ndima dhó kpakpalo ká ndima si ngbaribbai ma nari ne d’i chulu.
16. ONU tso ngangʉeni ná saa ma, Bbo Babiloni si sadha ba ná saa ma na djo tilo ná unabi ko famu nari nǎ ro ká ko ka ko ba faida ngbaribbai?
16 Fø unabi nǎ ro ká ko ka ko ba faida ngbaribbai? ONU le li ndirigoti bí kʉ ná ndrŭ bba kali dhi dini tsotsokodha, føri ri dhǒ ko ishi nga sini ná saa na. Nì mai ri kʉ føro, bí kʉ ná ndrŭ bba Bbo Babiloni tsotsokodha ná føri nzá ka ndi sa kali dhi dini ro ri. B’lo ko njaeri nari bbai, Yova si ndidhó ngaddidha li politiki nǎ kpakpanga na kʉ ná “kumi kʉ ná pikpa” thí na ONU tsotso ndima kó ro, “nja ndima njí ndi thí ddi ná lo d’e.” Kali dhi dini dhó sadha si si chʉ, nari dho dz’ djó krʉ kʉ ná ndrŭ nanga si keni ke.d (Ufu. 18:8-10) Bbo Babiloni si sadha ba nari si kʉ dz’ lu djó ndrŭ ronga lø bbo, ndirigoti ri ka ndi si njedha bbʉ kpa thí dho. Ro Mungu dzá ndrŭ si hwè ba aro kʉ ná lo dho. Kali dhi dini kʉ Yova Mungu dhó mbuba drdr nga djó ro nari ki ro nga sie ri, ndirigoti ko si gødha ba che kʉ ná i dz’ djó ro!—Lu. 21:28.
AURI U NARI KɄ YOVA MUNGU SI NDIDZÁ NDRŬ RONGA B’OB’O GO SI NÁ SAA DJO
17-18. (a) Ko ká ka ko ra anzi kpakpa ko kodhó udha li nari na ngbaribbai? (b) Gosi ná lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?
17 Danieli pongʉeri nari kʉ, “bbʉbbʉ lochudha” na dz’ djonga si “lɨlɨ.” Bbʉbbʉ dhé, ri lɨlɨ! Ko kodhó saa djo njini ná unabi famu nì. (Da. 12:4, 9, 10) Fø unabi krʉ njini d’ʉd’ʉ ná føri rili ko bbʉ heshima bbo Yova dho ndirigoti kedzá Lo dho. (Isa. 46:10; 55:11) Føri dzá lo dho ara anzi kpakpa ni nidhó udha li, Biblia ni zø li ni li ni dyu ro nari na, ndirigoti nja ndrŭ tsotso ni kó ndiro ndima kana nga ngʉ chøchø Yova na d’e nari na. Ke si ndi djó li ndima thí ná ndrŭ ronga b’ob’o, ndirigoti ke si “choro nŭnŭ ngoi” bbʉ kpa dho.—Isa. 26:3.
18 Gosi ná lo nǎ ko si loti Wakristo dhó kutaniko djo tilo ná unabi djo nga sini ná saa na. Ko si rinja nari bbai, fø unabi ma tso nju bblo pli siku za mwisho djo tilo ná unabi na. Ndirigoti ko si ngbaribbai ma Yesu chutso ddá ndi una chi tøni ná kpa dho nari nja Pi ndi kʉ kpadjoro.
DYI 61 Tuende Mbele
a Ko ishi nǎ ná i ri kʉ, kpakpa ka ndi li le ndrŭ dhó historia nǎ ná saa! Mungu dhó Pidhinga nga pinyodha tso b’lo ddiddi Biblia nǎ bí kʉ ná unabi ridho nari bbai. I lo nǎ ko si fø unabi kana kpakpa ka ndi li kodhó udha Yova djo ná longane. Ndirigoti ri si ko tsotso ko, ko di b’o ndirigoti ko li ko thí Yova djo kpadjo, ndirigoti gosi ná saa djo.
b Anja somo 32 nǎ sehemu ya 4 buku Anji maisha hwè theinga dho! nǎ, ndirigoti anja jw.org djó i djǒ ripo ná video Ufalme wa Mungu Ulianza Kutawala Mwaka wa 1914. (Swahili)
c Nja ni chulo bbo Danieli dhó unabi djo d’e, anja 2012 nǎ Dzamu dhi Munara Bi 6 ddo 15 paje. 14-19 (Swahili Congo).
d Nja ni chu lo bbo go si ná saa djo si njini ná lo djo d’e, anja Ufalme wa Mungu Umetawala sura 21