LONGANEDHA DHI RI 48
Ni ka ni uri u Yova si ni tsotso koko kpakpalo na ni bani ná saa na
“‘Adi kpakpa, . . . dhonalo ma kʉ nì ni na,’ bbasødda dhi Mungu Yova pori.”—HAG. 2:4.
DYI 118 “Andri kodhi udha ki”
RI NǍ LE SI CHU NÁ LOa
1-2. (a) Kodhó lo ma tso ká nju ngbaribbai Yerusalemu na ngʉngʉe ná Wayaudi dhó lo na? (b) Ad’ra Wayaudi bangʉeni na ná kpakpalo ro. (Anja kisanduku “Hagai ma, Zekaria ma, Ezra ma na dhó saa.”)
NJA SAA na ká do adi ni nji gosi ná ddo dho? Njaro ni vi nidhó njí inga ni do nji ngbaribbai ma ni ka ni gba nidhó familia dhó mahitaji tso nari dho. Njaro ni nanga nidhó familia dhó usalama d’o i dz’ dzá politiki dhi lo ma, ndrŭ le nzá nari ma, lod’radha dhi njí kana le adi bani na ná upinzani ma na dzá lo dho. Nde, ni ro ká hwini fø di ná kpakpalo tso ró maddi? Njati rie fø ró, ngbaribbai ma Yova kongʉe Waizraeli tsotso drrdrr fø di ná lo na kpa ngʉ bani ro nari djo ni si lochu nari si ni li kpakpa.
2 Babiloni nǎ dingʉe ndima dhó maisha lu nǎ ná Wayaudi dhó lo ungʉe kpakpa kʉ ná udha ndiro ndima bbá Babiloni nǎ ngʉe ndima dhó ná mali ma, fø lu bblo maisha ma na ndirigoti ndima ngʉ nzá djo ndima kana bí kʉ ná ndrǔ chungʉe lo bbo ná ngø na d’e. Kpa singʉe nari goti tse, kpa bangʉeni mbø badha dhi kpakpalo ma, politiki nǎ kpakpalo ma, upinzani ma na na. Kpa kana nja kpa rangʉe rinja nari kʉ, ri kʉ kpakpa ndima li ndima thí Yova dhó hekalu ki chidha dhi njí djo. Føri dho, chøchø cho 520 na Y.G.N., Yova chongʉe aro kʉ ná bbanabi, Hagai ma, Zekaria ma na ndiro kpa kó ndrŭ tsotso ndima ki é bidii na Mungu dzá njí dho d’e. (Hag. 1:1; Zek. 1:1) Ddiddi ko si rinja nari bbai, fø bbanabi lingʉe ndrŭ kpakpa nari bbʉngʉe bblo kʉ ná matokeo. Chøchø cho 50 luti, Yerusalemu na ngʉngʉe ná fø Wayaudi dhó lo ungʉeri le li ndima ki kpakpa vi. Bblo pli chungʉe yadha ndidha ná ke Ezra singʉe Babiloni nǎ ro Yerusalemu na ndiro ndi li Mungu dzá ndrŭ kpakpa ndiro kpa li Yova dhó ibada anziro ndima dhó maisha nǎ d’e.—Ezr. 7:1, 6.
3. Ko ká si loti ngbá ngadhudha djo? (Mezali 22:19)
3 Hagai ma, Zekaria ma na dhó unabi kongʉe Mungu dzá ndrŭ tsotso ndima rá anzi Yova djo ndima ndima thí li nari na upinzani dhi saa na nari bbai, ri ka ndi kó ko tsotso maddi njʉ ndiro ko di ko thí li Yova dhó ngatsotsokodha djo rie ngbǎ di ná kpakpalo na ma ko bani maisha nǎ ró. (Azø Mezali 22:19.) Hagai ma, Zekaria ma na d’rangʉe ná Mungu dhó ro singʉe ná lo ma, Ezra dhó loroji ma na djo ko ngaddi nari kana, ko si i ngadhudha goti ngʉ: Wayaudi ronga ká fø kpakpalo løngʉe ngbaribbai? Ká addudho ringani ko li Mungu dhó pidhinga anziro kodhó maisha nǎ kpakpalo na ko bani ná saa na? Ndirigoti ko ká ka ko li ko thí bbo Yova djo ngbaribbai kpakpalo na ko bani ná saa na?
KPAKPALO LINGɄERI WAYAUDI VI NDIMA NGɄE NA NÁ BIDII VI
4-5. Addui ká ka ndi lieri Wayaudi ngʉe na hekalu chidha dho ná bidii nanga ngʉ aluti?
4 Wayaudi ngʉngʉe Yerusalemu na ná saa na, kpadhó njí ngʉe bbo. Kpa chingʉe Yova dhó mazabahu lele ndirigoti kpa lingʉe hekalu dhi fondasio. (Ezr. 3:1-3, 10) Ro, anziro na kpa ngʉe ná bidii djøngʉe djø. Ká addudho? Hekalu nǎ njí kpa ngʉ nji nari kina, kpa dho ringangʉeni ndima chi ndima nganga dhó dza ma, ndima zʉ nyo ma, ndirigoti ndima gba ndima dhó familia dhó lo tso. (Ezr. 2:68, 70) Føri djolu pli, kpa ngʉ adi upinzani ba ndima dhó mbubai dhó ro, ná fø kpa ngʉ rikpe ndima tø hekalu chidha dhi njí tso tø.—Ezr. 4:1-5.
5 Wayaudi ngʉ bani mbø dhi kpakpalo ma, politiki nǎ kpakpalo ma na na. Kpadhó ngø ngʉe Uajemi nǎ pidhinga tsena. B’lo Uajemi nǎ Pi Koreshi dhe nari goti cho da 530 Y.G.N. ro, ke goti ngangʉe pinyodha tso ná pi, Cambyse, jingʉeri ndi rá lɨ nji Misri tso ro. Misri na ke ngʉ ra ro, kedhó bbasødda kongʉe nyo ma, dda ma, didha dhi nga ma na Waizraeli tsó, nari lingʉeri maisha ngʉ kpakpa bbo ndrŭ dho. Cambyse goti ngʉngʉe pi ná ke Dario I dhó pidhinga tsena maddi kpakpalo ngʉe bbo, føri ngʉe tsa ndrǔ tsa nari ma, politiki nǎ ngbʉngbʉ ma na. Fø lo krʉ tangʉe do bí kʉ ná Wayaudi na, ngbaribbai ma ndima ka ndima gbae ndima dhó familia dhó lo tso nari djo. Fø kpakpalo na ndima bani nari dho, nja kʉ ná Wayaudi ddingʉeri føri nga kʉ bblo kʉ ná saa hekalu chidha dho ri.—Hag. 1:2.
6. Zekaria 4:6, 7 ridho nari bbai, Wayaudi ká bangʉeni nja ngbá kpakpalo na ndirigoti Zekaria ká lingʉe kpa kpakpa ngbaribbai?
6 Azø Zekaria 4:6, 7. Mbø badha dhi kpakpalo ma, politiki nǎ lo ma tso ró ndima hwini nari kina, Wayaudi ngʉ hwini ndrǔ ndima nzá nari tso ró. Cho 522 na Y.G.N., mbubai lingʉeri Uamedi nǎ pidhinga tø Yova dhó hekalu chidha dhi njí tso tø. Ro, Zekaria lingʉe Wayaudi kpakpa nari kʉ Yova ka ndi njinjí ndidhó kpakpa kʉ ná roho na ndiro ndi cho fø kpakpalo tso d’e. Cho 520 na Y.G.N., Pi Dario ungʉe ritso kpa rá anzi hekalu chidha na ndirigoti ke bbʉngʉe mbø ndiri na kpa njí fø njí d’e. Ke pongʉeri kpa kuso lú ngʉe ná bbaguvernere ma kó kpa tsotso ddi.—Ezr. 6:1, 6-10.
7. Yerusalemu na ngʉngʉe ná Wayaudi lingʉe Yova ji ná lo anziro ná saa na ká kpa bangʉe ngbá ledha?
7 Hagai ma, Zekaria ma na chulu, Yova tsongʉeni ndidzá ndrŭ dho nari kʉ ndi ka ndi kó kpa tsotso ko njati kpa li hekalu chidha dhi njí anziro ró. (Hag. 1:8, 13, 14; Zek. 1:3, 16) B’lo bbanabi li ndima kpakpa nari goti, Wayaudi ngangʉe hekalu chidha tso ki vi cho 520 na Y.G.N. ndirigoti kpa dyangʉe ri chidha tso nzá cho d’e si 5 ro. Wayaudi lingʉe Yova ji ná lo anziro ndima dhó maisha nǎ nì mai kpakpalo ngʉe ro, nari dho Yova nzá kongʉe kpa tsotso kimwili nǎ dhé ri, ro kiroho nǎ maddi. Føri lingʉeri kpa má Yova hwè na.—Ezr. 6:14-16, 22.
ADI NI THÍ LI MUNGU JI NÁ LO NI NJI NARI DJO
8. Hagai 2:4 nǎ kʉ ná lo ká ka ndi kó ko tsotso ngbaribbai ndiro ko li ko thí Mungu ji ná lo ko nji nari djo d’e? (Anja Agʉro le tu nanga ná lo.)
8 Bbò mbudha kʉ chøchø nari bbai, ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko rrnga lod’radha dhi njí djo le bbʉ ná yadha dho. (Mk. 13:10) Nì mai ri kʉ føro, njaro ri ka ndi si kpakpa ko li ko thí lod’radha dhi njí djo njati ko di bani mbø badha dhi kpakpalo na inga upinzani na lod’radha dhi njí kana ró. Nde, ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko li Pidhinga dzá njí anziro d’e? Ringani ko uri u nari kʉ “bbasødda dhi Yova”b kʉ nì ko laidjó. Ke si ko tsotso koko njati ko di Pidhinga li anziro ró. Føro, ko nji do ná ritsi ro nga ka ndi é ri.—Azø Hagai 2:4.
9-10. Ddikpa dza dhi ndrŭ ká nja Matayo 6:33 nǎ Yesu d’rangʉe ná lo dzá bbʉbbʉnga ngbaribbai?
9 Akonja painia kʉ ná ddikpa dza dhi ndrŭ Oleg ma, Irina ma nac dhó loroji. Ddikpa kutaniko tsotsokodha dho kpa rangʉe d’i eneo na nari goti, kpa vingʉe ndima dhó njí ndima dhó ngø na mbø badha dhi lo ngʉngʉe kpakpa nari dho. Ngbà mai cho dangʉe chøchø ddi nzá kpa ba njí ro, kpa njangʉe Yova ndima tsotso kó nari krʉ ddo ró, ndirigoti nja saa na kpa ngʉ adi ndima tsotsokodha ba le-djoi ma, le-vei ma na dhó ro. Kpa tsotso ká addu kongʉe ndima hwini fø kpakpalo na d’e? Ya kwanza Oleg mbungʉe ndi bʉ thí bʉni nari bbai, ke pori, “Bbo pli ko saa ba lod’radha dhi njí dho nari kongʉe ko tsotso ko li ko thí maisha nǎ bbo na mana kʉ ná lo djo.” Njí ke ma ngʉ ne ndibbá le ma na ná saa na, kpa ngʉ adi saa ba bbo lod’radha dhi njí dho.
10 Ddikpa cha lod’radha dhi ngana ro kpa ngʉ ná saa na, kpa rrngʉeri nari kʉ ndima dhó ddikpa kau si nyo na ndima dho saki aro chøchø kilometre 160 ndi nji ro. Oleg pori: “Fø dyí, ko njangʉe ngbá ngatsi ma Yova ma, kutaniko ma na adi ngaddi ko djo nari ki. Ko uri u nari kʉ Yova nzɨ adi ndidzá njí dhi ndrŭ nga ro vi ri, njati kpa di ndima mbu nga kʉ ngab’odha na nari bbai ma ró.”—Mt. 6:33.
11. Ko ká si addu ba njati ko di ko thí li ngbà Mungu ji ná lo ko nji nari djo ró?
11 Yova adi riji ko li ko thí ndrŭ dhó shinga adi gø ná njí djo, føri kʉ longaddidha dhi njí. Paragrafu 7 dhori nari bbai, Hagai jangʉeri Yova dzá ndrŭ dho kpa njiri ndima ki é bidii na vi ndiro kpa nga hekalu chidha tso ki d’e. Njati kpa njieri fø ró, Yova tsongʉeni ndi si “ledha cho kpa djo.” (Hag. 2:18, 19) Ko maddi ko ka ko uri u nari kʉ Yova si kodhó kpakpanga ronga lele njati ko li kodhó ke bbʉ ná njí anziro ngbà ró.
NGBARIBBAI MA LE KA LE LI LE THÍ BBO YOVA DJO NARI
12. Ezra ma, ndi lai nja ndrǔ ma na dho ká ringʉngani ndima dhó udha é kpakpa addudho?
12 Cho 468 na Y.G.N., Ezra ma ngʉngʉe Wayaudi dzá ya pili kikundi na Babiloni nǎ ro Yerusalemu na. Ezra ma, fø ndrŭ ma na dho ringʉngani ndima é kpakpa kʉ ná udha na ndiro ndima njí fø safari d’e. Kpa dho ringʉngani ndima njí safari hatari kʉ ná chu lú ndirigoti kpa djó ngʉe pi bbʉngʉe hekalu nǎ njí dho ná or ma, feza ma na. Føri dho, bbabandi ma ka ndima dhʉe kpadhó ritsi ddi. (Ezr. 7:12-16; 8:31) Føri goti tse kpa rrngʉeri nari kʉ Yerusalemu nǎ nga kʉ b’odidha ro ri. Ri nǎ nga ndrŭ ro ngʉe bí ri ndirigoti ri ró lubba ma, ri ró dzaitso ma na dho ringʉngani le thɨ ndi ronga ki vi. Ko ká ba ngbá somo Ezra dhó ro bbo le le thí li Yova djo nari djo?
13. Ezra ká lingʉe ndidhó udha kpakpa ngbaribbai Yova djo? (Anja Agʉro le tu nanga ná lo.)
13 Ezra njangʉe ngbaribbai ma Yova adi ndidzá ndrŭ tsotso kó kpakpalo dhi saa na nari ro b’lo. Anziro dangʉe ná cho nǎ, cho 484 na Y.G.N., njaro Ezra ngʉe nì Babiloni nǎ, Pi Ahasuero jangʉeri Uajemi nǎ pidhinga tsena kʉ ná Wayaudi krʉ ringani le cheche ná saa na. (Est. 3:7, 13-15) “Ezra ma, Wayaudi krʉ ma na dhó shinga ngʉe hatari nǎ! Fø lo kpa rrngʉe ná saa na, kpa thí bangʉe njedha bbo nari dho, kpa bbangʉe nga ndima nyo nari tso bba ndirigoti kpa ngʉ dzzdzz Yova ró sala nǎ ndiro ke kó ndima tsotso d’e.” (Est. 4:3) Addinga ngbaribbai ma Ezra ma, ndi lai nja Wayaudi ma na ka ndima mbue ndima nari djo, kpa chedha dhi lo kpengʉe ná kpa le chengʉe ndima rɨngana nari ndima njangʉe ná saa na! (Est. 9:1, 2) Fø kpakpalo lu Ezra dangʉe nari ka ndi lieri ke tayarisha ndi gosi ná saa na sie ná mbudha dho ndirigoti bbʉbbʉ dhé føri lingʉe kedhó udha kpakpa Yova kʉ uwezo na ndi b’o ndidzá ndrŭ ronga nari djo.d
14. Ddikpa le-ve ká bangʉe ngbá somo ndi bangʉe ndi tsotsokodha Yova dhó ro kpakpalo na ndi ngʉe ná saa na nari nǎ ro?
14 Yova ko ronga b’o kpakpalo dhi saa na nari ko nja nari adi kodhó udha ki li kpakpa ke djo nari kʉ ke si ko ronga b’o nì gosi ná saa na. Akonja Anastasia dhó loroji, Europe nǎ dyi si nanga laidjó ndi di ro. Le bbangʉe ndidhó njí ndiro nzɨ ndi tsu politiki dhi lo na ró. Le pori: “Ma dhó ngangʉe mbø ro ri.” Føri goti le pori ki: “Ma ngʉ adi nganzi Yova tso ndirigoti ma njangʉe ngbaribbai ma ke ma tsotso kó jidha na nari. Njati ma vi madhó njí ki vi ma ró, ma nzɨ nji do ro ri. Njati rie nì madzá ra nǎ Baba ngaddi njʉ ma djo ri ró, ke si ngaddi ma djo bbʉ maddi.”
15. Addui ká kongʉe Ezra tsotso ndiro ndi di ndi thí li Yova djo d’e? (Ezra 7:27, 28)
15 Ezra njangʉe ngbaribbai ma Yova kongʉe ndi tsotso nari nja. Ezra ngʉ adi ngaddi ngbaribbai ma Yova kongʉe ndi tsotso bí ina anziro nari djo, ná føri kongʉe ke tsotso ndiro ke li ndidhó udha kpakpa Yova djo d’e. Anjari i verse nǎ Ezra pori “Madzá Mungu Yova thó ngʉe ma djó.” (Azø Ezra 7:27, 28.) Ezra po fø di ná lo Biblia nǎ aza ina nga djolu ndi ndingʉe ná buku nǎ.—Ezr. 7:6, 9; 8:18, 22, 31.
Ko ká ka ko nja Mungu thó kodhó maisha nǎ ngbá lo kana? (Anja paragrafu 16)e
16. Ko ká ka ko nja Yova thó kodhó maisha nǎ ngbá lo kana? (Anja maddi.)
16 Yova ka ndi kó ko tsotso ko kpakpalo na ko bani ná saa na. Loroji na, ko di konje ro kó kodhó patro tso ndiro ko rá asamble na inga ko pori ke thɨ kodhó njí dhi programu thika ndiro ko di njudha nji krʉ ddo ró d’e ná føri kʉ Yova thó ko ka ko nja kodhó maisha nǎ ná saa. Ko nanga ka ndi keni ké ko ka ko ba nzá djo ko ddienga ná bblo pli kʉ ná matokeo nari dho. Føro, ko adi ko thí li bbo pli Yova djo.
Ezra dzzdzz ndirigoti ke sala nji hekalu nǎ, ke thí bʉni bbo ke ma bbá ndrǔ dhó chenga djotsina. Birobiro kʉ ná ndrǔ ma dzzdzz ddi. Ro, Shekania ke li kpakpa ɨ ndi ripo ke dho ro: “Izraeli nǎ ndrǔ dho ngab’odha kʉ go nì. . . . Ko kʉ ni na nì.”—Ezr. 10:2, 4 (Anja paragrafu 17)
17. Ezra ká dhongʉe ndi kʉ nyenyenga na nari ngbaribbai kpakpalo dhi saa na? (Anja ri chuti kʉ ná ji maddi.)
17 Ezra ngʉ adi Yova dhó le tsotsokodha ne sala chulu nyenyenga na. Ezra do di nji ndidhó bbʉni ná madaraka dho ró, ke ngʉ adi nganzi Yova tso nyenyenga na. (Ezr. 8:21-23; 9:3-5) Ezra ngʉ adi ndi thí li Yova djo nari dho, nja ndrŭ ma ngʉ adi rivʉ ddi ndima kó ke tsotso ndirigoti ndima dyø kedhó udha. (Ezr. 10:1-4) Njati ko nanga ri di d’od’o kimwili nǎ ritsi djo inga kodhó familia ronga b’odha djo ró, ringani ko li ko thí Yova djo sala chulu.
18. Ko tsotso ká addu ka ndi kó ndiro ko di ko thí li bbo Yova djo d’e?
18 Njati ko ne Yova dhó le tsotsokodha nyenyenga na sala chulu ndirigoti ko u ko lai Wakristo dhó ngatsotsokodha ró, ko si ko thí li bbo Mungu djo. Erika ungʉeri u krʉ ddo ró nari kʉ Yova ka ndi b’o ndi ronga ngbà, ngbà mai che pli kʉ ná lo njingʉeni le ró ro. Ddikpa saa na, le nzangʉeni bbo ndidzá ngba gøngʉeni b’lo ndi dhe ro ndirigoti le vingʉe ndibbá bbo ndi ji ná ke nari dho. Le pori i fø lo djo: “Ni nzá ka ni chu ngbaribbai ma Yova si ni tsotso ko nari ro thei ri. Ngatsotsokodha ka ndi si ké dho le nanga keni ná chu lú. Ma njangʉeri nari kʉ madhó bí kʉ ná sala goti Yova ngʉngʉe madhó bbakau tso nǎ lo ma, kpa njingʉe ná lo ma na chulu. Njati ma d’ra ma bani na ná lo madhó bbakau dho ró, ri ka ndi é sʉsʉ kpa kó ma tsotso.”
ALI NI THÍ YOVA DJO KPØ MWISHO DJO
19-20. Nzá dho ri kangʉe ndima ngʉ Yerusalemu na ná Wayaudi dhó lo nǎ ro ká ko ba ngbá somo?
19 Ko ka ko ba bbo na mana kʉ ná somo kpakpa dho ringʉe ndima ngʉ Yerusalemu na ná Wayaudi dhó lo nǎ ro. Kpa kana nja ndrŭ dho ri ngʉe kpakpa ndima ngʉ Yerusalemu na dhonalo kpa ngʉe ngó, inga kpa ngʉe dhe na bbo inga kpadhó familia dhó hali ka ndi lieri rie kpakpa kpa dho. Nì mai ri ngʉe føro, kpa ngʉe tayari ndima bbʉ ndima dhó kʉ ná bí kʉ ná ritsi Yerusalemu na ngʉ ngʉ ná ndrǔ dho ndiro kpa kó hekalu chidha dhi njí tsotso d’e. (Ezr. 1:5, 6) Njaro b’lo kpa ngʉngʉe Yerusalemu na nari goti cho da 19 ro ma, Babiloni na mangʉe ná kpa ngʉ adi ndima dhó bbʉdha cho godhé Yerusalemu na.—Zek. 6:10.
20 Nzá mai nja kʉ ná njí ka ndi njini ko dho Mungu dzá njí kana ro, ko ka ko uri u nari kʉ Yova adi ko thí nǎ ro krʉ ko kpakpanga nji ndiro ko njí ndi nyǒ tho ná lo d’e ná føri nja mana na bbo. Fø lo ká ko chu ngbaribbai? Zekaria dhó saa na, Yova pongʉeri ndidhó nabi thɨ taji Babiloni na mangʉe ná kpa chongʉe ná or ma, feza ma na na. (Zek. 6:11) Fø “bbò taji” na le ka le die njínji jidha na kpa bbʉngʉe ná bbʉdha nga “nodha” dho. (Zek. 6:14, maelezo ya chini) Ko ka ko uri u nari kʉ Yova nzɨ vi ko thí nǎ ro krʉ ko njingʉe njí ndi dho kpakpalo na ko ngʉe ná saa na nari nga ro ri.—Ebr. 6:10.
21. Addui ká ka ndi kó ko tsotso ko li ko thí Yova djo rie ngbà di ná kpakpalo ma ko si ba gosi ná saa na ri ró?
21 Ngasini ná i saa na ko ka ko bani kpakpalo na ngbà ndirigoti njaro lo gʉ si ngʉ che bbo gosi ná saa na. (2 Ti. 3:1, 13) Nì mai ri kʉ føro, ri nzá ngani ko di ribba ri d’o ko nanga bbo ri. Ano Yova d’rangʉe ndidzá ndrŭ dho Hagai dhó saa na ná i lo nga: “Ma kʉ nì ni na . . . Nzɨ ni nji do.” (Hag. 2:4, 5) Ko ma ka ko uri ddi nari kʉ, Yova sie ko na nì njati ko di kpakpanga nji ko njí ke ji ná lo ró. Hagai ma, Zekaria ma na dhó unabi ma, Ezra dhó loroji ma na nǎ ro ko chu ná lo na ko di njínji ró, ko ka ko di ko thí li Yova djo rie ngbà di ná kpakpalo na ma ko si bani gosi ná saa na ró.
DYI 122 Tukuwe na Nguvu na Tusitikisike!
a I lo le tayarisha ndiri kó ko tsotso ndiro ko li ko thí bbo Yova djo ko di bani mbø badha dhi kpakpalo ma, politiki nǎ kpakpalo ma, upinzani ma na na lod’radha dhi njí kana ró.
b Le ripo “bbasødda dhi Yova” ná fø lo kʉ 14 ina Hagai dzá buku nǎ, nari nongʉe nga Wayaudi dho ndirigoti ko dho nari kʉ Yova dhó kpakpanga kʉ bbo ndirigoti kedhó kʉ bbasødda dhi malaiká bí.—Zb. 103:20, 21.
c Nja dho thika øni ø.
d Bblo chungʉe Mungu dzá yadha ndidha ná ke Ezra lingʉe ndidhó udha kpakpa Yova dhó unabi nǎ kʉ ná lo djo Yerusalemu na ndi si nari njí.—2 Ny. 36:22, 23; Ezr. 7:6, 9, 10; Yer. 29:14.
e JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Ddikpa le-djo konje kó ndidhó patro tsó ndiro ndi rá asamble na d’e, ro patro pori nzɨ ke ra. Ke sala nji ndiro ndi ba ndi tsotsokodha ndirigoti chutsoddadha ndiro ndi rá lo ki ti vi patro na d’e. Ke asamble dhi evitasio dhǒ ndidhó patro dho, ke rid’ra Biblia adi rili ko é bblo kʉ ná ndrŭ. Patro thí ronga fø lo lø bbo ndirigoti ke ø ndidhó ngaddidha thika ø.