LONGANEDHA DHI RI 18
DYI 65 Ara anzi!
Jadda le-djoi—Anidyø Marko ma, Timoteo na
“Anisi Marko na dhonalo ke kaka ndi kó ma tsotso madzá njí nǎ.”—2 TI. 4:11.
RI NǍ LO
Ngbaribbai ma Marko ma, Timoteo ma na dhó loroji ka ndi kó jadda le-djoi tsotso ndima é bblo sifa na ndiro ndima njínjí bbo Yova ma, kutaniko nǎ le-djoi ma, le-vei ma na dho d’e nari.
1-2. Ri ká kʉ ngbá kpakpalo ka ndi choe Marko ma, Timoteo ma na tso ndiro nzɨ kpa njínjí bbo nja ndrŭ dho ró?
JADDA le-djoi, ni ká jirieri ni njínjí bbo Yova dzá njí kana ndirigoti ni di kutaniko nǎ ndrŭ tsotso kó bbo pli? Bbʉbbʉ dhé, ni adi rinji fø nganga. Ko nanga adi jini bbo pli, bí kʉ ná jadda kpa njínji nja ndrŭ dho ji ndima nanga jini ro nari ko nja nari dho! (Zb. 110:3) Nì mai ri kʉ fø ro, nja saa na ri ka ndi é kpakpa ni njínjí bbo Yova dho. Ngbaribbai ma nidhó maisha sie gosi ná saa na inga Yova ka si ni cho ngbaga ma nari ni chu nzá nari ká adi rili ni nanga rɨni ke dho ni njínjí bbo nari dho? Inga ni ká gʉrie ni dhona bbʉni ná njí ro b’lo ni ngʉ riddi, ni nzá ka ni njí ri bblo nari dho? Njati rié fø ró, nja ndrŭ ma adi ndima mbu føri bbai ddi.
2 Marko ma, Timoteo ma na bangʉeni fø di ná kpakpalo na i. Ro, kpa nzá bbangʉe nzá ndima chu ngbaribbai ma ndima dhó maisha sie nari inga ndima nga kʉ ufundi na nari cho ndima tso nja ndrŭ dho ndima njínji nari ró ro ri. Mutume Paulo ma, Barnaba ma na nzingʉe Marko ndiro ndima ra ke ma na ndima dhó misioner dhi njí ya kwanza gʉ ná saa na, ri njani nari kʉ, Marko ma ngʉ di ndidzá mama na bbo pli d’ani ná dza nǎ. (Mdo. 12:12, 13, 25) Ro, Marko bbangʉe ndima bbá familia ndiro ndi njínjí Yova dho bbo d’e. Ya kwanza, ke rangʉe Antiokia na. Føri goti, ke ma rangʉe Paulo ma, Barnaba ma na nja bí kʉ ná dada ngalu. (Mdo. 13:1-5) Føri bbai, Timoteo maddi ngʉ di ndidzá gø dhi ndrŭ na, Paulo nzingʉe ke ndi tsotsokodha dho lod’radha dhi njí kana ná saa na. Timoteo ngʉe jadda go, føri ka ndi lieri ke ddiri nari kʉ, ndi nzá kaka ndi ra Paulo na ri. (Anja 1 Wakorinto 16:10, 11 ndirigoti 1 Timoteo 4:12.) Nì mai ri kʉ fø ro, ke ungʉe Paulo nzingʉe ndi nari tso ndirigoti føri lingʉeri ke ba ledha bí.—Mdo. 16:3-5.
3. (a) Paulo ká dhongʉe ndi nanga jini Marko ma, Timoteo ma na dho nari ngbá ngatsi? (2 Timoteo 4:6, 9, 11) (Anja ji maddi.) (b) I lo nǎ ká ko si loti ngbá ngadhudha djo?
3 Marko ma, Timoteo ma na chungʉe ngbaribbai ma le ka le njínjí kutaniko nǎ njonjo njí kana nari go ndima ngʉe jadda ro. Paulo nanga jingʉeni bbo pli fø jadda kpa dho, føri dho, ke d’ingʉe ri utso karnga goti ndi si dhedhe ná saa na, ke nzingʉeri kpa si di ndi dhi ngana. (Azø 2 Timoteo 4:6, 9, 11.) Ri ká kʉ ngbá sifa i lingʉeri Paulo ji Marko ma, Timoteo na ndirigoti ke li ndi thí kpa djo ri? Jadda le-djoi ká ka ndima dyø kpadhó loroji ngbaribbai? Ndirigoti jidha na Paulo bbʉngʉe ná shauri ká ka ndi kó jadda kpa tsotso njʉ ngbaribbai?
Marko ma, Timoteo ma na bbʉngʉe ndima Paulo tsotsokodha dho go ndima ngʉe jadda ro (Anja paragrafu 3)b
ADYØ MARKO—ADITAYARI NJÍ NJIDHA DHO
4-5. Marko ká dhongʉeri ndi kʉ tayari nì nja ndrŭ tsotsokodha dho nari ngbaribbai?
4 Ddikpa referas adi ripo nari bbai, nja ndrŭ dho le njínji nari na mana kʉ, “kpakpanga na le njínji kpa tsotsokodha dho nari ndirigoti le ra anzi kpa tsotsokodha na rié kpakpa ma ri njidha kʉ ná saa na ma ró.” Marko bbangʉe bblo pli kʉ ná loroji fø le rinji nari na. Paulo nyingʉe Marko na ndi ra ndidhó misioner dhi ya pili njí gʉ nari ná saa na, ri njani nari kʉ, Marko mbungʉe ndi che ndirigoti ke thí bʉngʉeni bbo. (Mdo. 15:37, 38) Ro, føri nzá lingʉeri Marko bbá ndi djoi ma, ndi vei ma na dho ndi njínjí nari tso ri.
5 Marko ungʉe ndi njínjí ndi ba djo dzá ke Barnaba na nari tso u. Cho 11 goti, ya kwanza le sʉngʉe Paulo Roma na ná saa na, Marko ngʉe ke tsotso ngʉ kó ná ndrŭ kana. (Flm. 23, 24) Paulo nanga jingʉeni bbo Marko dhó le tsotsokodha dho, ke pongʉeri Marko ngʉe “le isopɨdha tø nǎ ro ná nga” bbai.—Kol. 4:10, 11.
6. Marko ká bangʉe bblonga ngbaribbai dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo na ndi njingʉe njí nari nǎ ro? (Anja agʉro le tu nanga ná lo.)
6 Marko bangʉe bblonga bbo dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo na ndi njingʉe njí nari nǎ ro. Paulo na ndima ngʉe Roma nǎ nari goti, Marko rangʉe Babiloni na ndiro ndima njínjí mutume Petro na d’e. Kpa ngʉngʉe chøchø kʉ ná bbakau nari dho, Petro nzingʉe ke “Marko, ma ddù.” (1 Pe. 5:13) Kpa ngʉ njínji ddinga nari bbai, njaro Petro d’rangʉe bí kʉ ná lo ndidzá jadda kau dho Yesu dhó maisha djo ndirigoti luti, Marko ndingʉe ri Biblia nǎ Marko dzá buku na.a
7. Jadda le-djo Seung-Woo ká dyøngʉe Marko dhó loroji ngbaribbai? (Anja ji maddi.)
7 Marko rangʉe anzi bbo ndi njínji Yova dzá njí kana ndirigoti chøchø ndi di dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo kuso nari na. Ni ká ka ni dyø Marko ngbaribbai? Njaro ni jieri ni njínji bbo Yova dzá njí kana, njaro ni é mutumishi wa huduma inga muzee, ro ni nzá d’e kaka ni ba fø pendeleo ri. Rié fø ró, nzɨ bba ni thí bʉni. Føri rɨngana, adi ni ka ni njí Yova ma, kutaniko ma na dho ná ritsi nji. Fø lo njingʉeni Seung-Woo ró, muzee ndi kʉ kpadjo ro. Jadda ke ngʉe ro, ke ngʉ adi ndi ddi nja kʉ ná jadda le-djoi na. Nja jadda kpa bangʉe pendeleo ke ró nji. Seung-Woo mbungʉe ndi che ndirigoti ke thí bʉngʉeni bʉ ndirigoti ke d’rangʉe ngbaribbai ma ndi ndi mbu nari wazee dho. Ddikpa muzee pongʉeri ke njí ndi dho ka ná lo krʉ ndiro ke njínjí nja ndrŭ dho d’e, njati rié nja saa na nzɨ ma nja ndrŭ ke nji ná bblolo nja ri ró. Fø shauri chongʉe Seung-Woo ronga ndi di ngó ndrŭ ma, nga dhó traspor kʉ ná ndrŭ ma na tsotso kó ndiro ndima si njudha dhi ngana d’e. Fø lo djo ndi ngaddi ro, ke pori: “Ma rangʉe bbo le njínji nja ndrŭ dho nari na mana ká kʉ addu nari chu bblo pli. Ma bangʉe hwè bbo ma ngʉ nja ndrŭ tsotso kó nari dho.”
Dhidhi kiroho nǎ ná Wakristo na jadda kpa ndima tso gba krʉ saa ró nari nǎ ro ká kpa ka ndima ba bblonga ngbaribbai? (Anja paragrafu 7)
ADYØ TIMOTEO—JIDHA NI DHǑ NJA NDRŬ DHO NARI NA
8. Ká addudho Paulo vʉngʉe Timoteo nja ndima bbí ke na d’e? (Wafilipi 2:19-22)
8 Paulo dhó lo ungʉe nga nǎ do ro kʉ ná le-djoi ndiro ndi ngʉ nza ndrŭ nzangʉe ndi ná bba gʉ d’e. Ya kwanza ke vʉngʉe Sila ró dho ngʉe ná le-djo, cho bí kana ndi njingʉe njí Yova dzá njí kana ro ndiro ndima ra ke na d’e. (Mdo. 15:22, 40) Føri kina, Paulo vʉngʉe Timoteo ndiro ndima ra ke na d’e. Paulo ká jingʉe Timoteo addudho? Ke djo ndrŭ ngʉ adi bblolo ti nari dho. (Mdo. 16:1, 2) Godhé, ke ngʉ adi ngaddi bbo ndrŭ djo.—Azø Wafilipi 2:19-22.
9. Timoteo ká dhongʉe ndi ngaddi bbo ndi djoi ma, ndi vei ma na djo nari ngbaribbai?
9 Paulo na kpa ngangʉe lod’radha dhi njí tso ná saa na, Timoteo dhongʉeri ndi ngaddi bbo ndrŭ djo, ndi djo ndi ddienga nari djolu. Føri dho, Paulo rangʉe Beroya nǎ ro ná saa na, ke ungʉeri u nari kʉ, Timoteo ka ndi li wø le-djoi ma, le-vei ma na kpakpa. (Mdo. 17:13, 14) Fø saa na, Timoteo chungʉe lo bbo Sila dhó ro, ma ndi maddi mangʉe Beroya na ro. Luti, Paulo chongʉe Timoteo ddiro ndiro ke ra Tesalonike nǎ Wakristo li kpakpa d’e. (1 Te. 3:2, maelezo ya chini) B’lo cho da 15 ro, Timoteo chungʉe ngbaribbai ma le adi “dzz, [dzzdzz] ná ndrŭ na” ndirigoti ke dhongʉe ngbaribbai ma ndi ndi mbu che nza nzani ná ndrŭ dhi lo dho nari. (Ro. 12:15; 2 Ti. 1:4) Jadda kpetsi Wakristo ká ka ndima dyø Timoteo ngbaribbai?
10. Woo Jae ró dho kʉ ná le-djo ká chungʉe nja ndrŭ ro ndi ndi dyu li nari ngbaribbai?
10 Woo Jae ró dho kʉ ná le-djo chungʉe ngbaribbai ma ndi ka ndi li ndi dyu bbo nja ndrŭ ro nari. Jadda ke ngʉe ná saa na, Woo Jae dho ringʉe kpakpa ndi nga lo tso ngó ngʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na na. Pidhinga dzá dza nǎ, ke ngʉ adi si yambø dhé bbʉ kpa dho ndirigoti ndi dada ndi dho. Ddikpa muzee pongʉeri Woo Jae di lo tso nga ndi lai Wakristo na kpadhó bblo sifa djo ndi loti nari na. Fø muzee pongʉeri ki, ke di ngaddi nja ndrŭ nyǒ ka ndi tho ná lo djo. Woo Jae njingʉe njí fø muzee bbʉngʉe ná shauri na. Muzee ndi kʉ njʉ ro, Woo Jae pori: “Kpadjo rie dhʉdhʉ ma nga lo tso njonjo dhó cho kʉ ná ndrŭ na. Ma adi ma mbu bblo nja ndrŭ dhó kpakpalo ma famu bblo nari dho. Føri adi rili ma chu ma djoi ma, ma vei ma na dhó lo ká u addu ma ndirigoti ma nja ngbaribbai ma ma ka ma kó kpa tsotso nari.”
11. Jadda le-djoi ká ka ndima ra anzi kutaniko nǎ nja ndrŭ ro ndima ndima dyu li nari na ngbaribbai? (Anja ji maddi.)
11 Føri bbai, jadda le-djoi ni ma ka ni chu nja ndrŭ ro le le dyu li nari ddi. Njudha dhi ngana, anitilo njonjo dhó cho kʉ ná ndrŭ na ndirigoti njonjo dhó desturi kʉ nidhó ri ró ro na ndrŭ na. Adhu ngbaribbai ma kpadhó lo bbí nari ndirigoti arr kpa li ni li ni dyu ro. Ddo da nari bbai, ni si ngbaribbai ma ni ka ni kó kpa tsotso ná ri utso d’i. Njaro ni ka ni rr ri nari kʉ, ddikpa ngó ngʉ ná dza dhi ndrŭ dhó lo u le kó ndima tsotso ndiro ndima chu ngbaribbai ma le adi njínji JW Library® na nari d’e. Inga ni ka ni rr ri nari kʉ, lo kpa ka ndima d’ra na ná ndrŭ ro nga kʉ ri. Nde, ni ká ka ni kó fø ndrŭ tsotso nzá ndiro kpa chu ngbaribbai ma le adi njínji elektroniki dhi ritsi na nari inga ni ra lod’ra kpa na d’e? Ni le-djoi ma, le-vei ma na tsotso kó fø chu nǎ nari na ni bblo kʉ ná loroji dhǒ kutaniko dho.
Jadda le-djoi ka ndima kó kutaniko tsotso bí kʉ ná njí kana (Anja paragrafu 11)
ABA SOMO JIDHA NA PAULO BBɄNGɄE NÁ SHAURI NǍ RO
12. Jadda kpa ká ka ndima ba faida Paulo bbʉngʉe Timoteo dho ná shauri nǎ ro ngbaribbai?
12 Paulo bbʉngue Timoteo dho ngbà ka ndi kó ke tsotso ndidhó maisha nǎ ndirigoti lod’radha dhi njí kana ná shauri. (1 Ti. 1:18; 2 Ti. 4:5) Jidha na Paulo bbʉngʉe ná fø shauri ka ndi kó jadda kpa ni tsotso maddi. Ká ngbaribbai? Azø Paulo ndingʉe Timoteo dho ná aro barua ni dho ke ndingʉe ri nari bbai ndirigoti anja ngbaribbai ma ni ka ni njínjí ri na nari. Akotilo ddikpa sese loroji djo di.
13. Ni tsotso ká addu si ko ndiro ni tøni chi Yova dho d’e?
13 “Abbʉ mazoezi ni dho ndiro ni chini Mungu na d’e.” (1 Ti. 4:7b) Mungu na le chini nari na mana ká kʉ addu? Føri na mana kʉ, ddikpa ke tøni chi Yova dho ndirigoti ke Yova ji ná lo nji nari. Ko nzá gørieni fø sifa na nari dho, kodhó lo uri ko dhi ri dhi. Ká ngbaribbai? Kigiriki nǎ le ripo “Abbʉ mazoezi ni dho,” bí ina le ngʉ adi njínji fø lo na ndiro le dhǒ kpakpanga na ngʉ adi mazoezi nji kpà dho ná ndrŭ d’e. Fø ndrŭ dhó lo ungʉeri ndima pʉ ndima nyǒ ka ndi i ná lo ndima ró ro ndirigoti ndima li ndima thí ndima njí kʉ ná lo djo. Ko maddi dhó lo uri ko njiri fø ndiro ko é chøchø ka ndi ndri ko Yova ro ná nyi na d’e.
14. Ko dho ká ringani ko é ngbá muradi na Biblia ko zø ná saa na? Abbʉ loroji.
14 Ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di Biblia zø krʉ ddo ró. Ndirigoti ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ko di ngano nari kʉ, ko adi Biblia zø ndiro ko ndri ko chøchø Yova ro d’e. Loroji na, Yesu ma, mali na ngʉe ná jadda pi ma na djó lo ni zø ná saa na, ká ri adi ngbá lo ngaddi ni dho Yova djo? (Mk. 10:17-22) Fø jadda ke ungʉeri Yesu kʉ Masiya, ro kedhó udha tso vʉngʉeni vʉ Yesu unake ndi ngʉ nari dho. Nì mai ri kʉ fø ro, Yesu “dhongʉe jidha ke dho.” Ngbaribbai ma Yesu tingʉe lo fø jadda ke na nari ká lø ni thí ronga ddi? Bbʉbbʉ dhé, Yesu jingʉeri ke vʉ lonanga nyodyu na. Føri kina, Yesu dhongʉe Yova dhó jidha fø jadda ke dho. (Yoh. 14:9) Fø lo ma, nidhó lo ma na djo ni ngaddi ná saa na, adhuri ni tso, ‘Madhó lo ká u ma njí ngbá lo ndiro ma ndrini chøchø Yova kuso ndirigoti ma njínjí bbo nja ndrŭ dho d’e?’
15. Ká addudho ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo jadda le-djo dho ndi é bblo loroji nja ndrŭ dho? Abbʉ loroji. (1 Timoteo 4:12, 13)
15 “Adi bblo kʉ ná loroji chi tøni ná ndrŭ dho.” (Azø 1 Timoteo 4:12, 13.) Paulo jangʉeri Timoteo dho ke chu ngbaribbai ma ndi ka ndi di ngazø bblo ndirigoti ndi é bblo mwalimu nari, ro føri kina Paulo jingʉeri ke é bblo sifa na loroji na: jidha na, udha na, tse ndi tse ro. Ká addudho? Dhonalo nji ddikpa ke nji ná lo na mana e bbo po ke po ná lo djolu. Anzi ngaddi di, nidhó hotuba loti ngbaribbai ma le ka le d’ra lo klø na nari djo. Ni ka ni bbʉ fø hotuba nga nǎ do ro njati rié nì ni adi ni dho ka ná lo nji krʉ lod’radha dhi njí kana ró. Nidhó hotuba ka ndi cho ndrŭ ronga bbo ndima njiri fø njati rié nì kpa adi ni rinji fø nari nja ró.—1 Ti. 3:13.
16. (a) Ri ká kʉ 5 kʉ ná ngbá chu nǎ jadda Wakristo ka ndima é bblo kʉ ná loroji ri? (b) Jadda le-djo ká ka ndi é bblo loroji ndi “ti ná lo nǎ” ngbaribbai?
16 Ddiddi 1 Timoteo 4:12 ri dhǒ nari bbai, Paulo tilo jadda le-djo ka ndi é bblo loroji nǎ ná 5 kʉ ná chu djo. Ri ka ndi é bblo ni di saa ba ndiro ni chu lo ri djo ddiddiro krʉ. Loroji na, anzi ngaddi ni ji ni é bblo pli kʉ ná loroji “lotidha” nǎ. Addinga ni ka ni ti ná lo djo ndiro ni li nja ndrŭ kpakpa d’e. Njati rié ni di nidhó gø dhi ndrŭ kuso go ró, adi mbai po kpa nji ni dho ná lo dho. Njudha goti, apo kipindi njie ná le-djo inga le-ve dho, kedhó inga ledhó kipindi nǎ thoe ni nyǒ ná lo. Føri kina, njudha dhi saa na abbʉ komater ni nganga dhó lo nǎ. Ni kpakpanga nji ni é bblo loroji lotidha nǎ ná ri si ridho nari kʉ, ni ngʉ Yova dzá bblo pli kʉ ná njí dhi ke.—1 Ti. 4:15.
17. Addui ká si jadda le-djo tsotso ko ndiro ndi si ndidhó kiroho nǎ muradi djo d’e? (2 Timoteo 2:22)
17 “Anyi jaddanga nǎ dyu le hwi ná lo tso, ro ane chølo.” (Azø 2 Timoteo 2:22.) Paulo jangʉeri Timoteo dho ke di da krʉ ka ndi cho ke tso bbo ndi njínjí Yova dho inga krʉ ka ndi li ndima kana kau sani Yova na ná lo ró ro. Njaro ni maddi ka ni d’i ri utso ni nji ná nja ritsi, nga mai ri kʉ che ro, ri nidhó saa dzi bbo ndiro nzɨ ni njínjí bbo Yova dho ró. Loroji na, addinga ngbabø ma ni adi saa bbʉ spor ma, eternet ma inga video nǎ kpà ma na dho nari djo. Ni ká ka ni bbʉ fø saa ro nzá ni njí na njí bbo Yova dho ndirigoti ni kó na nja ndrŭ tsotso d’e? Ni ka ni kó Pidhinga dzá dza ronga thɨdha dhi njí tsotso inga ni d’ra lo prezatwar na. Njati ni di fø di ná njínji ró, ni si wø bbakau ba, kpa si ni li kpakpa ndiro ni njínjí bbo Yova dho ndirigoti ni si nidhó muradi djo d’e.
NJA NDRŬ DHO LE NJÍNJÍ NARI ADI LEDHA BBɄ BBO
18. Ká addudho ko ka ko pori Marko ma, Timoteo ma na ngʉe hwè na bbo ndima dhó maisha nǎ?
18 Marko ma, Timoteo ma na wøngʉe ndima dhó lo thika bí kʉ ná chu nǎ ndiro ndima njínjí bbo nja ndrŭ dho ndirigoti føri lingʉeri kpa é hwè na bbo ndima dhó maisha nǎ. (Mdo. 20:35) Marko bbingʉe njonjo ngalu ndi djoi ma, ndi vei ma na tsotsokodha dho. Føri kina, ke ndingʉe bbo thonga ná lo Yesu dhó maisha ma, kedhó lod’radha dhi njí ma na djo. Timoteo kongʉe Paulo tsotso wø kutaniko tso ngadha na ndirigoti ke lingʉe le-djoi ma, le-vei ma na kpakpa bbo. Bbʉbbʉ dhé, Yova nanga jingʉeni bbo Marko ma, Timoteo ma na bbʉngʉe ndima bbo nja ndrŭ tsotsokodha dho nari dho.
19. Ká addudho ringani jadda le-djoi njínjí Timoteo dho Paulo bbʉngʉe ná shauri na ndirigoti fø lo na kpa njínjí ná ri dzá bblonga ká sie addu?
19 Paulo dhongʉe Timoteo dho ná jidha ka ndi njani pʉlʉpʉlʉ kedhó jadda fø kau dho ke ndingʉe ná barua nǎ. Roho ddangʉe chutso dho ná fø barua ri dhǒ nari kʉ, Yova ji ni ma bbo ddi jadda le-djoi. Ke adi riji nidhó lo bbí bblo. Føri dho, anili ni thí jidha na Paulo bbʉngʉe ná fø shauri djo ndirigoti anira anzi nja ndrŭ dho ni njínji bbo nari na. Njati ni njiri fø ró, ni sie bblo maisha na kpadjo ndirigoti ni si “bbʉbbʉ shinga ba” gosi ná saa na.—1 Ti. 6:18, 19.
DYI 80 “Amburi ndirigoti anjari Yova kʉ bblo”
a Petro chungʉe ngbaribbai ma le adi le mbu nari bblo pli nari dho, ringʉe sʉsʉ ke d’ra, nga Yesu ngʉ ti inga ke ngʉ nji ná lo dhé Marko dho ri, ro ngbaribbai ma Yesu ngʉ ndi mbu nari maddi. Føri le ka le po dho ná lo kʉ, ke ndi ná lo nǎ, bí ina Marko tilo ngbaribbai ma Yesu ngʉ ndi mbu nari ma, ke ngʉ nji ná lo ma na djo.—Mk. 3:5; 7:34; 8:12.
b JI DJÓ LONGA LE TU NARI: Paulo ma, Barnaba ma na dhó lo u ná lo tso Marko gba misioner dhi njí kana. Ji ndi nanga jini ro Timoteo ddikpa kutaniko ronga be ndirigoti ke le-djoi li kpakpa.