Zanji dyi, Bi 8 ddo 9
Njati ddikpa ke jiri ndi si ma ulu ró, ringani ke gʉ ndi ndindiro ndirigoti ke d’ú ndidzá nzadha dhi tsú krʉ ddo ró, ndirigoti ke rá anzi ma ndi dyø nari na.—Lu. 9:23.
Njaro nidhó familia nǎ ndrŭ ro ddaeni ni tso ró Mungu dzá lo djó inga njaro ni bbae nidhó kimwili nǎ ritsi ro ndiro ni li Pidhinga dzá njí anziro d’e. (Mt. 6:33) Njati rie fø ró auri u nari kʉ, Yova adi chi ni tøni ro ni nji ndi dho ná njí nja nì. (Ebr. 6:10) Njaro ni njarie Yesu pongʉe ná i lo dzá bbʉbbʉnga ro b’lo: “Njati ddikpa ke bbá ndidzá dza ma, ndi djoi ma, ndi vei ma, ayindi ma, abandi ma, ndidzá nzø ma, ndidzá nzà ma na ma djotsina ndirigoti hwè lo-i ma na djotsina ró, fø ke si ri ba miya ina kodhó i saa na, dza ma, ndi djoi ma, ndi vei ma, ndi yi ma, nzø ma, nzà ma, ddironga nzadha ma na ndirigoti gosi ná saa na cho ró nŭnŭ di ná shinga.” (Mk. 10:29, 30) Ni ba ná ledha kʉ bbo pli bba ni bbarie ná ritsi djolu.—Zb. 37:4. w24.03 9 §5
Yenga dyi, Bi 8 ddo 10
Bbʉbbʉ kau adi jidha dhǒ krʉ saa ró ndirigoti ke kʉ njedha ddo dyi na nga dho gøni ná le-djo.—Mez. 17:17.
Yudea nǎ Wakristo ro bbo pli kʉ ná ù chingʉe, ro Antiokia nǎ kutaniko nǎ le-djoi rrngʉe fø lo ro, kpa dhongʉe bbo pli kʉ ná zølo Yudea nǎ ndima djoi dho. Føro, kpa dhongʉe ndima dhó zølo njí ró. Kpa “vʉngʉeri ndima kana nja le ddiro chó ndidhó bani ná ritsi Yudea nǎ ndima djoi dho.” (Mdo. 11:27-30) Nì mai Antiokia nǎ Wakristo ngʉe da ù chingʉe ró ná fø le-djoi ró ro ro, kpa vʉngʉeri ndima kó kpa tsotso ko. (1 Yo. 3:17, 18) Ko ma ka ko dhǒ zølo ddi njati ko rr ri ko lai Wakristo bani chʉ adi ngaba ná lo na ró. Ko adi ngatsotso kó lele, njaro wazee tsó ko ko ka ko njí ná lo dhu inga bbʉdha ko bbʉ dz’ djolu gble njini ná njí tsotsokodha dho, inga ko nganzi chʉ adi ngaba ná lo na bani ná ndrŭ dho nari chulu. Njaro ko djoi ma, ko vei ma na dhó lo ka ndi si le tsotsokodha u nja ndima ba ndima dhó lo u ná ritsi d’e. Kodhi Pi Yesu Kristo si lod’i i dz’ djó ndrŭ djo ná saa djo, ko jiri ke si ko ro nì ko zølo dhǒ ro ndiro ke si ko nzi ko “tsu Pidhinga na” d’e.—Mt. 25:34-40. w23.07 4 §9-10; 6 §12
Wanzia dyi, Bi 8 ddo 11
Anibbari krʉ kʉ ná ndrŭ chu nidhó usawaziko.—Flp. 4:5.
Yesu ngʉ adi Yova dhó kiasi dyø. Ke le chongʉe dz’ djo ndiro ndi d’ralo “Israeli bbá dza nǎ vivi ná chembø” dho d’e. Ro, ke dhongʉe kiasi lo ndi ngʉ d’ra ndrŭ dho ná saa na. Ddikpa saa na nga ngʉe Mwisraeli ná ddikpa isɨle nzingʉeri ke gø “gó ngʉe nǎ” ná ndidzá singba ngba. Zølo na Yesu njingʉeri le nzingʉeri nari bbai ndirigoti ke gøngʉe ledzá singba ngba gø. (Mt. 15:21-28) Akonja nja kʉ ná loroji. Go Yesu ngangʉe ndidhó lod’radha dhi njí tso ná saa na, ke pongʉeri: “Gʉgʉ ma ná le, maddi ma si gʉgʉ.” (Mt. 10:33) Nde, ke ká gʉngʉe Petro gʉ ngbà mai Petro gʉngʉe ke gbo ina ro? Nzá. Ro, Yesu njangʉeri ke leni le ndirigoti ke kʉ udha na. Yesu ga nari goti, ke dhongʉe ndi Petro dho ndirigoti ke dhongʉeri Petro dho nari kʉ ndi nji ke zø nji ndirigoti ndi ji ke ji. (Lu. 24:33, 34) Yova ma, Yesu ma na e kiasi na. Nde, kodhó lo ká ka ndi é ngbaribbai? Yova jiri ko é kiasi na. w23.07 21 §6-7