Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase
BI 9 DDO 5-DDO 11
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 WAFALME 9-10
“Abbʉ madha Yova dho kedzá nyodyu djotsina”
w99 1/7 paje 30 §6
Bbo kongʉe ngatsotso ná vizite
Sulemani ma na ndima nju nari goti, Sheba dhi ngø nǎ pi ngʉe ná isɨle ngangʉe “kpakpa ronga dyu ná ngadhudha tso” ke tsó. (1 Wafalme 10:1) Kiebrania nǎ kpakpa ronga dyu ná fø lo le ka le nzǐ “thǐ.” Ro føri na mana nga kʉ fø le ngʉ nga na mana kʉ ná lo ti Sulemani na ri. Bbo thonga ná lo kʉ Zaburi 49:4 nǎ, Kiebrania nǎ kʉ ná fø lo na le dho bbo na mana kʉ ná ngadhudha chenga ma, dhe ma, ndirigoti le ødha ma na djo. Bbʉbbʉ dhé Sheba dhi ngø nǎ ngʉ pinyo ná isɨle dhungʉe bbo na mana kʉ ná lo Sulemani tsó, ndiri na ndi chú kedhó nyodyu ká kʉ ngbabø ma nari d’e. Biblia ripo, le “ngangʉe lotidha tso ndi thí nǎ kʉ ná lo krʉ djo ke dho.” Føri goti Sulemani “d’rangʉe ledhó lo krʉ le dho. Føri ngʉ ridho ruruni Sulemani ró ná lo ro nga ngʉeri, ke d’rangʉe ledhó lo krʉ le dho.”—1 Wafalme 10:2b, 3.
w99 1/11 paje 20 §6
Bbo lé ritsi gʉ bbʉ ná saa na
B’lo le nanga keni ke ndi rr ná lo dho ndirigoti nja ndi nja ná lo dho ro, nyenyenga na fø isɨle pongʉeri: “Hwè kʉ nidzá njí dhi ndrŭ dho, ni njí ndima tøni krʉ saa ró ro ndirigoti nidhó nyodyu ndima rr ro!” (1 Wafalme 10:4-8) Le nzá pongʉeri Sulemani dzá njí dhi ndrŭ kʉ hwè na ndrŭ ronga tso mali d’e nari dho ri, nì mai ndrŭ ngʉe mali kana ro. Fønga rɨngana Sulemani dhó njí dhi ndrŭ bangʉe ledha dhonalo kpa ka ndima rr e Sulemani dho Mungu bbʉngʉe ná nyodyu dhi lo krʉ saa ró. Sheba nǎ pi ngʉe ná fø isɨle kʉ bblo kʉ ná loroji Yova dzá njí dhi ndrŭ dho njʉ, di ndima di Ngano ná ke ndirigoti kedzá Ngba Yesu Kristo dhó nyodyu nǎ ro!
w99 1/7 paje 30-31
Bbo kongʉe ngatsotso ná vizite
Sheba nǎ fø isɨle nanga kengʉeni bbo Sulemani dhó nyodyu djotsina ndirigoti kedhó Pidhinga tsena lo krʉ ngʉ bbí bblo nari dho, fø lo dho le “hè singʉeni si.” (1 Wafalme 10:4, 5) Nja kʉ nǎ lo na le ka le pori le “tso nanga mangʉe bba.” Ddikpa bbo zø nga ná ke pori, le ri tingʉe ti føri tsi ndi njangʉe ro! Rie ngbá lo ma njingʉeni ri ró, ko churi nari kʉ fø isɨle nanga kengʉeni ke, ndi njangʉe ndirigoti ndi rrngʉe ná lo dho. Le pongʉeri Sulemani dhó njí dhi kpa dho ngɨ njini, kpa ngʉ adi kedhó nyodyu dhi lo rr nari dho ndirigoti le pongʉeri Yova ronga leni le ke li Sulemani pi dhi kiti djó nari dho. Ndirigoti le bbʉngʉe bbo ró dzi kʉ ná kado bí ke dho, le bbʉngʉe ke dho ná or dhi valer ngʉe dolar 40000000. Sulemani ma bbʉngʉe kado le dho ddi, ke bbʉngʉe “le kongʉe ndi tsó ná ritsi krʉ le dho.”—1 Wafalme 10:6-13.
Kiroho nǎ Mali
w08 1/11 paje 22 §4-6
Ni ká chu ri ngbà?
Pi Sulemani dhó or ká ngʉe ngbabø?
Maandiko ripo Tiro nǎ pi Hiramu chongʉe or Sulemani dho toni tho (4), Sheba dhi ngø nǎ pi ngʉe ná isɨle ma bbʉngʉe ri ke dho fø ngatsi ddi ndirigoti Ofiri nǎ ro Sulemani dhó bbú (mutumbu) singʉe or na toni 15 djolu. “Cho ddikpa kana Sulemani ngʉ adi ba ná or dhó valer ngʉe talanta 666” inga toni 25 djolu. (1 Wafalme 9:14, 28; 10:10, 14) Føri ká kʉ bbʉbbʉlo? Drdr pikpa dhó ká or ngʉe ngbá ngatsi?
Bbo zønga ná kpa pori, drdr ndingʉeni ná ddikpa ngbà le ka le u ná lo ridho, Misri nǎ pi Farao Thutmose III (cho 2000 Y.G.N.) bbʉngʉe or toni 13.5 Amun-Ra dhó hekalu na Karnaka na. Ndirigoti karne ya 8 na Y.G.N., Ashuru bbá Pi Tiglath-pileser III bangʉe or toni 4 djolu Tiro nǎ ro, ndirigoti Sargon II ma bbʉngʉe or fø ngatsi i Babiloni na miungu dho. Makedonia nǎ Pi Philip II (359-336 Y.G.N.) ngʉ adi or pʉ krʉ cho ró toni 28 djolu Thrace nǎ Pangaeumu le nzǐ ná kariere djó ro.
Philip dzá ngba Alexandre le Grand (336-323 Y.G.N.) løngʉe Uajemi nǎ Susa dhi bba ná saa na, ke djo ndrŭ pongʉeri ke dhʉngʉe or chøchø toni 1 180 fø bbagʉ ro nì mai Uajemi lú nǎ or ngʉe chøchø toni 7 000 ro. Føri dho njati ko ddinga fø lo djo krʉ ró, Biblia po Pi Sulemani dhó ngʉe ná or djo ná lo nzá ka ndi ke le nanga bbo ri.
BI 9 DDO 12-DD0 18
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 WAFALME 11-12
“Avʉ ni lai nyodyu na ndoa dho”
w18.07 paje 18 §7
“Yova lai djó ká kʉ ie?”
7 Ko ka ko ba somo bbo Pi Sulemani dhó loroji nǎ ro. Go ke ngʉe jadda ro, ke ngʉ adi rine Yova ddá chutso ndi dho. Mungu bbʉngʉe nyodyu bbo ke dho ndirigoti ke pongʉeri Sulemani chí bblo pli kʉ ná hekalu Yerusalemu na. Ro Sulemani sangʉe ndima kana ngʉe Yova na ná kau sa. (1 Fal. 3:12; 11:1, 2) Mungu dzá yadha pongʉeri nzɨ Waebrania bbá pikpa “kø dhɨ bí ndiro nzɨ kpa thí tuni Mungu djó ro ró.” (Kum. 17:17) Sulemani nzá rrngʉe nga ro ri, ke køngʉe dhɨ 700. Ndirigoti nzá tsungʉe tsu ke bba ná ndrŭ ngʉe 300! (1 Fal. 11:3) Fø isɨ ndrŭ kana bí kʉ nari nga ngʉe Waizraeli ri, kali dhi miungu ndima ngʉ adi má ro. Mungu dhó sheria pongʉeri nzɨ le kø d’i ngø nǎ ndrŭ, ná fø sheria dho nzá Sulemani rrngʉe nga ri.—Kum. 7:3, 4.
w19.01 paje 15 §6
Ni ká ka ni b’o ni thí ronga ngbaribbai?
6 Shetani adi riji ko ngʉ ndi bbai, nzɨ ndi adi ngarr Yova dzá Yadha dho ndirigoti ndi ji ná lo ndi adi ji ndi njí ro. Shetani nzá ka ndi cho ko ro kpakpanga na ko ddinga ndi bbai ndirigoti ko njini ndi bbai ri. Føri dho ke adi riji ndi njí ndi pɨ ko djo ná lo nja chulu. Loroji na, ke d’e ko ronga tso b’lo djǒ ndi sasa ná ndrŭ na. (1 Yo. 5:19) Ke adi riji ko ba saa bbo nja ko di fø ndrŭ na d’e, ngbà mai ko churi che dhó nyí kʉ ná ndrŭ adi ko “shasha” inga ndima “sa” kodhó ngaddidha ma, kodhó nyí ma na sa ro. (1 Ko. 15:33; maelezo ya chini) Fø lo njingʉe njí nji Pi Sulemani djo. Ke køngʉe nzá u Mungu ná dhɨ bí, ndirigoti fø ndrŭ “dhó nyí løngʉe ke ronga lø” ndirigoti “dzodzo dhé fø ndrŭ” tungʉe ke thí tu Yova djó ro.—1 Fal. 11:3; maelezo ya chini.
w18.07 paje 19 §9
“Yova lai djó ká kʉ ie?”
9 Yova nzɨ adi chenga djonga tso ro tsi ri. Biblia ripo: “Yova nanga kangʉeni bbo Sulemani djo, dhonalo ke thí tungʉeni tu Yova djó ro . . . , ngbà mai ke dhongʉe ndi Sulemani dho aro ina ndirigoti ngbà mai ke pongʉeri nzɨ ke njinjí nja miungu dho ro. Ro ke nzá rrngʉe nga Yova jangʉe ná lo dho ri.” Føri lingʉeri ke ví ndi tso uni Mungu na nari vi ndirigoti Mungu ndi tsotso kó nari maddi. Ke nǎ gø nzá nyongʉe pi ro Waizraeli djo ri ndirigoti ke nǎ gø bangʉe nzadha bbo cho bí kana.—1 Fa. 11:9-13.
Kiroho nǎ Mali
w18.06 paje 13-14 §5-8
Ke tso ka ndi ueni ngbà Mungu na
Ndiro ndima tsátsa d’e, Rehoboamu gbangʉe ndidhó bbasødda tso ddinga na. Ro Yova chongʉe nabi Shemaya ndi rá loti ke dho d’e, ke pongʉeri: “Nidho nzá ringani ni rá ndirigoti ni njí vita ni djoi Waizraeli tso ró ri. Ni krʉ aningʉ ni bba lú dhonalo ma i liri fø lo njini.”—1 Fal. 12:21-24.
Nde vita ma ká kpa rá nji nzɨ ddi? Addinga ngbaribbai ma fø lo ka ndi ngbʉe Rehoboamu djǒ nanga nari djo! Pi pongʉeri ndi si malipizi bbʉ tsatsa ngʉe ná ndrŭ dho che pli kʉ ná “fimbo na,” ro luti ke bbangʉe fø lo pá nari djo ká ndrŭ ka ndima ddie ngbá lo? (Anja 2 Mambo ya Nyakati 13:7.) Pi ma, ndidhó bbasødda ma na “rrngʉe nga rr Yova jangʉe ná lo dho ndirigoti kpa ngʉngʉe abba Yova pongʉeri ndima dho nari bbai.”
Fø lo na ro ká ko ba ngbá somo? Ri kʉ nyodyu dhi lo ko rrnga Mungu dho rie do ma ka ndi pá ko djo nja lo dho ri ró. Mungu dho le ngarr nari adi rili le tso uni u ke na ndirigoti le ronga leni le.—Kum. 28:2.
Nde Rehoboamu ká bangʉe ngbá matokeo? Ø si ná fø ndrŭ tsɨ tso ró ndi ráe hwini nari rɨngana, ke rrngʉe nga ndi dho le pongʉe ná lo dho ndirigoti ke rangʉe bba chɨ Yuda bbá bbu ma, Benyamini bbá bbu ma na dhó eneo na pi ndi ngʉ nyo ná bba gʉ. B’lo ronga tso le røngʉe ná vile “ronga ki ke røngʉe kpakpa pli.” (2 Nya. 11:5-12) Bbo na mana kʉ nari kʉ, ddikpa saa na ke rrngʉe nga rr Yova dhó yadha dho. Nì mai Izraeli bbá kumi kʉ ná bbu ngʉ sanamu má Yeroboamu dhó pidhinga tsena ro, bí kʉ ná ndrŭ “kongʉe Rehoboamu tsotso” Yerusalemu na ndima ra ibada safi dho nari chulu. (2 Nya. 11:16, 17) Føri dho, Rehoboamu rrngʉe nga nari lingʉeri kedhó pidhinga ngʉ kpakpa.
BI 9 DDO 19-DDO 25
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 WAFALME 13-14
“Ká addudho ringani ni nanga di jini nidhó bani ná ritsi dho ndirigoti ni é kiasi na?”
w08 15/8 paje 8 §4
Atøni chi ddi ni thí tso gbani ro
4 Fø ro Yeroboamu pori bbʉbbʉ Mungu dzá ke dho: “Asi abba, ni nyó nga ndirigoti ma bbʉ kado ni dho.” (1 Fal. 13:7) Fø ro ká nabi njiri ngbǎ? B’lo ndi d’ra lod’idha dhi lo bbu pi dho nari goti, ká ringani ke ú pi ji ndi bbʉ ndi dho ná ritsi u? (Zb. 119:113) Inga ri ká ngani ke nyi pi nzǐ ndi nari nyi, nzá mai Pi nanga ka ndi jini ri ke nyi nari dho ro? Yeroboamu dhó kʉ ndidhó bbakau dho ndi ka ndi bbʉ ná bbo ró dzi kʉ ná kado nì. Njati Mungu dzá nabi jieri ndi ba ddikpa ritsi ro ró, pi ji ndi bbʉ ná fø ritsi ka ndi ddá e ke dda. Ro Yova pongʉeri nabi dho: “Nidho nzá ringani ni nyó mukati inga ni jø dda ndirigoti nidho nzá ringani ni ngʉ ni rae lú ná chu lú ri.” Føri dzá nabi pori pi dho: “Njati ni bbʉ nidhó dza nanga ni ndo aro nari lai ma ma dho ró, ma ro nzɨ ra ni bba ndirigoti ma nyó mukati inga ma jø dda fø nga nǎ ri.” Føri goti nabi ngʉ Beteli nǎ ro d’i chulu. (1 Fal. 13:8-10) Nabi dhó longavʉdha ká ngbá lo nga ddi ko dho chi le tøni nari djo?—Rom. 15:4.
w08 15/8 paje 11 §15
Atøni chi ddi ni thí tso gbani ro
15 Ko ká ka ko ba ngbá somo ki Yuda nǎ nabi njingʉe ná kosa nǎ ro? Mezali 3:5 ripo: “Adyʉ ni Yova ro ni thí nǎ ro krʉ ndirigoti nzɨ li ni thí nidhó lochudha djo.” Yova djo dhé Yuda na pi lie ndi thí anziro ndi njieri nari bbai nari rɨngana, kpadjo ke li ndi thí ndi nganga dhó lod’idha djo. Ke njingʉe ná kosa lingʉeri ke dhedhe ndirigoti ke ma kana kau ma sangʉeni sa ddi Mungu na. Fø lo ngbaribbai ma Yova dho le njínji kiasi na ndirigoti chi le tøni ro nari dzá bblonga dhǒ ko dho!
w08 15/8 paje 9 §10
Atøni chi ddi ni thí tso gbani ro
10 Yuda nǎ nabi ka ndi d’ie ngó ngʉ ná fø nabi dhó mayele utso d’i. Ke ka ndi dhueri ndi tsó, ‘Yova ká cho ndidhó malaika d’i ke dhi ngana nja ndi si loja ma dho addudho?’ Nabi ka ndi dhue nga Yova tsó vi nja ndi chú Yova ká jiri ndi njí addu ma nari d’e, ro maandiko nzá dho ke ká njingʉeri fø ddi ma nari ro ri. Føri rɨngana, “ke lengʉe ndi tso fø [ngó ke ulu] ndirigoti ke rangʉe nga nyo ke bba ndirigoti ke jøngʉe dda.” Yova nyǒ ro nzá fø lo thongʉeri. B’lo ndi shani ro, ke ngʉngʉ Yuda na ro, ke ma singʉe nju simba na, ná simba hwingʉe ke hwi. Kedhó nabi dzá njí tso dyangʉeni che kʉ ná chu nǎ!—1 Fal. 13:19-25.
Kiroho nǎ Mali
w10 1/7 paje 29 §5
Ke adi bblo lo ne ko lai djó ro
Biblia nǎ, 1 Wafalme 14:13 nǎ kʉ ná lo bblo pli kʉ ná lo ddi ko dho Yova djo ndirigoti ke adi ne ko lai djó ro ná lo djo. Anonga nari kʉ Abiya lai djó ro ddikpa bblo lo ro ma “bangʉeni” ddi. Yova njangʉe ke thí nanga kpø ndi ra ddikpa bblo kʉ ná lo ro ba ke lai djó ro ná nga djo. Bbo zø nga ná ddikpa ke pori, njati le ddí Abiya ndidhó familia na ndrŭ na ró, ke ngʉe ddiddi “djukpá kana” vi ná mali bbai. Yova njangʉe bblo kʉ ke lai djó ná fø lo mana na, ndirigoti ke bbʉngʉe Abiya kobe zølo ndi dho ke dho dhé ke abbá che kʉ ná familia kana ro nari na.
BI 9 DDO 26–BI 10 DDO 2
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 WAFALME 15-16
“Asa njingʉe lo nga nǎ do ro nari bbai ká ni ri nji nì?”
w12 15/8 paje 8 §4
“Ni nji ná njí kobe kʉ nì”
B’lo Waizraeli bbá pidhinga nanga ddoni aro nari goti cho da 20 ro, Yuda nǎ ndrŭ ngangʉe bbapagani bbá nyí njidha tso. Asa ngʉngʉe pi 977 nǎ Y.G.N. ná saa na, pi bbá bbaidjo nga ma krʉ sangʉeni sa Bbakaanani dhó nyo ó ná miungu ndrŭ má ndi nǎ nari dho. Ro Asa dhó pidhinga djo nyakati dzá buku ripo, ke njingʉe bblo kʉ ná lo ndirigoti chø kʉ ná lo ndidzá Mungu Yova nyǒ njí.” Asa “sangʉe d’i ngø nǎ ndrŭ dhó mazabahu ma, bbobbo ngbeni ná nga ma na ndirigoti ke d’ringʉe takatifu tødha ndirigoti ke krrngʉe takatifu tsú krr.” (2 Nya. 14:2, 3) Godhé Asa dingʉe Yuda bbá pidhinga tsena ngʉ ndumba nji dini ró dho na “hekalu lú ná kpetsi kpa” ma di ddi. Asa nzá bbangʉe ritso fø ga dhé ri. Ke pongʉeri ndidhó pidhinga tsena ngʉe ná ndrŭ dho, kpa “né Yova ndima bbui dhi Mungu” ndirigoti kpa b’o Mungu dhó “yadha” ronga.—1 Fal. 15:12, 13; 2 Nya. 14:4.
w17.03 paje 19 §7
Anjinjí Yova dho ni thí nǎ ro krʉ!
7 Ko krʉ dho ringani ko né ko nanga ndiro ko chu ko ká bbʉ ko Mungu dho ko thí nǎ ro krʉ ngbà ma nari d’e. Adhuri ni tsó, ‘Ma ká vʉri ma njí Yova nyǒ tho ná lo i ngbà nja ma tilo bbʉbbʉ ibada djo ndirigoti ma b’o kedzá ndrŭ bbʉ ke dho ná ibada ronga ndiro nzɨ ri sani ró d’e?’ Addinga ngbá ngatsi ma Asa ngʉe nga nǎ do ro nari djo ndiro ndi tøni fø ngø nǎ “pi ngʉe ná isɨle” Maaka nji d’e! Njaro nzá ni chu fø le bbai njini ná le ro ri, ro njaro ni ka ni bani na ná lo ka ndi liri ni dyø Asa dhó loroji nja ni njí lo nga nǎ do ro d’e. Loroji na, ni ká ka ni njiri ngbǎ, njati nidhó familia nǎ ddikpa le inga nidhó kau njí chenga ndirigoti ke leni nzá, ndirigoti ke ngʉ mutengwa ró? Ni ká ka ni vʉri ni bbá ke na ni ni tso gba nari tso ngbà? Ni thí ká ka ndi cho ni ni njí addu?
it-1-F paje 195
Asa
Nzá mai Asa dhongʉe ndi kʉ nyodyu na ndirigoti ndi dhidhi kiroho nǎ nari ddikpa saa na ro, kedhó bblo kʉ ná sifa ndirigoti ke pʉngʉe kali dhi ibada ndidhó pidhinga tse nǎ ro ná føri lingʉeri nzɨ kedhó kosa njani bbo. Ndirigoti ke zøni Yuda nǎ chi tøngʉeni ná pikpa kana ddike. (2Ny 15:17) Asa nyongʉe pi cho 41 Yuda nǎ, fø cho kana Izraeli bbá nyongʉe pi ná pikpa ngʉe 8, føri ngʉe: Yeroboamu, Nadabu, Baasha, Ela, Zimri, Omri, Tibni (Tibni nyongʉe pi Izraeli bbá ddinga lai djó ndirigoti Omri nyongʉe pi ddinga lai djó), ndirigoti Ahabu. (1Fa 15:9, 25, 33; 16:8, 15, 16, 21, 23, 29) Asa dhe nari goti kedzá ngba Yehoshafati ngangʉe pinyodha tso.—1Fa 15:24.
Kiroho nǎ Mali
w98 15/9 paje 21-22
Ni ká adi Mungu nja nì kʉ ná ke?
Loroji na, azø Yeriko ka ndi chie ná ke ka ndi bae ná malipizi ndirigoti anja fø unabi ká njieni ngbaribbai ma nari. Yoshua 6:26 pori: “Yoshua tsongʉeni fø saa na ɨ ndi ripo ro: ‘Yeriko dhi i bba chidha dho ki si dani ná ke wani wǎ Yova nyǒ njí, ri dherr ke si li ndi tøni kprɨ ná saa na kedzá sidjó ngba dhedhe, ndirigoti ri ró dzaitso ke si li ná saa na kedzá ngókpa dhedhe.’” Fø unabi njingʉeni cho 500 goti. Dhonalo 1 Wafalme 16:34 nǎ ko rizø ɨ: “[Pi Ahabu] cho nǎ, Beteli nǎ ke Hieli chingʉe Yeriko. Ri dherr ke lingʉe ná saa na, kedzá sidjó ngba Abiramu dhengʉe dhe ndirigoti ri dhi dzaitso ke lingʉe ná saa na kedzá ngókpa Segubu dhengʉe dhe, Yova pongʉeri Nuni dzá ngba Yoshua chulu nari bbai.” Fø di ná unabi dho ka ndi ddá chutso ndirigoti ndi njini njí nari kʉ bbʉbbʉ kʉ ná Mungu dhé.
BI 10 DDO 3-DDO 9
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 WAFALME 17-18
“Ni nanga ká ka ndi rɨni aro kʉ ná nganjadha djo kpø ngbá nga djo?”
w17.03 paje 14 §6
Adho udha—Avʉ lo nanga nyodyu na!
6 Koddo le kongʉe ná ngø na, Waizraeli singʉe ná saa na, kpa bangʉeni bbo na mana kʉ ná longavʉdha nji: Føri ngʉe kpa ká ka ndima má Yova, inga kpa ká njínjí nja d’i miungu dho ma nari. (Azø Yoshua 24:15.) Njaro fø longavʉdha ka ndi njaeni sʉsʉ kʉ nari bbai. Ro bbʉbbʉ dhé, ri ka ndi lieri kpa má shi inga kpa chéni che. Waamuzi dhó saa na, Waizraeli vʉngʉe lo nanga nzá thonga nari bbai bí djaina. Kpa bbangʉe Yova bba ndirigoti kpa ngʉ kali dhi miungu má. (Amu. 2:3, 11-23) Addinga ddikpa saa na bangʉe nga føri goti ná ddikpa lo djo, Waizraeli dho ringangʉeni ndima vʉ lo nanga. Nabi Eliya pongʉeri kpa vʉ wazi kʉ ná i lo nanga: Anivʉri ni njinjí Yova dho inga kali dhi mungu Baali dho. (1 Fal. 18:21) Eliya ongʉe o kpa na kpa thí nanga ngʉ rɨni rɨ nari dho. Njaro ni ka ni ddiri føri ngʉe sʉsʉ kʉ ná longavʉdha dhonalo Yova dho le njínji nari é nyodhu dhi lo, ndirigoti faida na krʉ ddo ró. Føri dho, nì kʉ nyodyu na ná ke nzá ka ndi bbaeri ndi njinjí Baali dho ri. Nì mai ri ngʉe fø ro, Waizraeli nanga ngʉ “rɨni aro kʉ ná nganjadha djo.” Nyodyu na, Eliya nzingʉeri kpa tsó kpa vʉ bbo na mana kʉ ná madha, føri kʉ Yova dho le madha bbʉ nari.
ia paje 88 §15
Ke njingʉe lɨ tsetse ná ibada djó
15 Føri dho, Baali dhó bbanabi ngʉ njini ngbʉ djǒ ngbʉni ná kpa bbai, “kpa ngʉ nganzi ndima thí nǎ ro krʉ bbobbo ndima chu na, ndirigoti kpa thangʉe ndima ndí ronga dyʉ (kisu) na ma, lǐ na ma, kpa bbá desturi nǎ ringʉe nari bbai, kpø ju ra ndima ndi nǎ ro ná nga djo.” Ro føro nzá addu ro ma njingʉeni ddi ri! Ddikpa sauti ro ma nzá ddi singʉe ri, ddikpa logoti ro ma ngʉngʉe nzá ddi, ndirigoti ddikpa le ro ma nzá ddi ddingʉe nga kpadhó lo djo ri. (1 Fal. 18:28, 29) Bbʉbbʉ dhé, Baali ro nga ngʉe ri. Føri kʉ Shetani lingʉe ndrŭ djǒ na ná kali dhi lo, ndiro ndi tu ndrŭ da Yova ró ro d’e. Bbʉbbʉ dhé, Yova ró ro le vʉri le njínjí d’i bboke dhó ró, mwisho føri adi ra le thí bʉbʉ inga do pa le djo.—Azø Zaburi 25:3; 115:4-8.
ia paje 90 §18
Ke njingʉe lɨ tsetse ná ibada djó
18 Eliya nga sala tso nari njí, njaro ndrŭ ngʉ ridhu ndima tsó Yova ma ká ka ndi dhoni kali dhi ke i Baali bbai, ro karr nga goti, fø ngadhudha dhi jibu ngʉngʉe ngʉ. Biblia ripo: “Fø ro Yova dzá kazz thʉngʉe røna ro ndirigoti ri bɨngʉe fø bbʉdha ma, kali ma, dju ma, dz’ra ma na, ndirigoti ri ngøngʉe føga ngʉe ná bbu nǎ ngʉe ná dda ngø.” (1 Fal. 18:38) Jibu ngʉngʉe bbo ka ndi ke le nga nari bbai. Nde, fø lo Waizraeli njangʉe ná saa na ká kpa njingʉeri ngbǎ?
Kiroho nǎ mali
w08 1/4 paje 19, kisanduku
Ke dingʉe kere ndirigoti ke b’ongʉe nga
Cho dyi ká kangʉe ngbá ngatsi Eliya dhó saa na?
Yova dhó nabi Eliya d’rangʉeri pi Ahabu dho nari kʉ, bicha kangʉe ná fø cho dyi tso ka ndi sie d’ød’ø karr nga goti. Fø lo njingʉeni “ya tatu cho nǎ,” njati le zøri cho dyi ka ndi si ka ná føri Eliya d’rangʉe ná ddo djó ro ró. (1 Wafalme 18:1) Yova kongʉe dji fø lo Eliya d’rangʉe Ahabu dho nari goti tse. Føri dho, nja ndrŭ ka ndima pori nari kʉ fø cho dyi tso dyangʉeni nzá ya tatu cho tso d’e dyani ro, ná føri dho, ri nzá njingʉe cho gbo kpø ri. Nì mai ri kʉ fø ro Yesu ma, Yakobo ma na ripo ko dho nari kʉ, fø cho dyi njingʉe “cho gbo ndi djó bi aza na.” (Luka 4:25; Yakobo 5:17) Nde, Biblia ká njonjo loti?
Nzɨ, ri nga kʉ fø ri. Drdr Waizraeli bbá cho dyi ngʉ adi ká bicha, chøchø bi aza. Eliya singʉe Ahabu dhi ngana cho dyi ká nari d’ra, ná føri ngʉe b’lo cho dyi di bicha nzɨ ri adi ká nari bbai, ndirigoti makali ndi kʉ ro ri. Cho dyi tso ngangʉeni ná nga djó ro bi dangʉe aza b’lo. Føri dzá lo dho, Eliya d’rangʉe cho dyi tso si dyani nari “ya tatu cho nǎ.” Føro le zø cho ri si ka nari ke d’rangʉe ná nga djó ro ró, føri ngʉe b’lo cho dyi nji cho gbo ndi djó bi aza na ri. Cho gbo na bi aza tso dyangʉeni, Karmeli dhi ngøtsɨ djo ndrŭ gbangʉe ndima tso ndiro ndima nja bbo ngʉe ná mbudha ná saa na.
Addinga Eliya singʉe Ahabu dhi ngana ya kwanza ná saa djo. Ndrŭ ungʉeri nari kʉ Baali i kʉ “ndundu dho adi chutso ddá ná ke,” ke i kʉ dji adi kó ná mungu ndirigoti ke adi cho dyi tso d’ød’ø. Føri dho, cho dyi ngʉ ra anzi ná saa na, njaro ndrŭ ngʉ ridhu ndima tsó: Baali ká kʉ ngbaga? Ke ká si dji ko ngbá saa na? Bbʉbbʉ dhé, Eliya d’rangʉeri dji ro nzɨ ko ri, ndirigoti tsó nze kpali ro ma nzɨ ddi chɨ ri, fø lo ka ndi bʉe Baali dho ngʉ madha bbʉ ná ndrŭ thí bbo.—1 Wafalme 17:1.
BI 10 DDO 10-DDO 16
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NǍ MANA KɄ NÁ LO | 1 WAFALME 19-20
“Ane ni isopidha Yova dhó ro”
w19.06 paje 15 §5
Ali ni thí Yova djo njedha na ni thí é ná saa na
5 Azø 1 Wafalme 19:1-4. Nì mai Yova ngʉ Eliya tsotso kó ro, ke na do tangʉe pi bbá le Yezebeli ngʉ rine ndi hwi ke ná saa na. Føri dho, ke nyingʉe nga Beer-sheba nǎ eneo na. Ke thí bʉngʉeni bbo nari dho, “ke nzingʉeri ndi dhedhe.” Nde, ke thí ká bʉngʉeni fø bø addudho? Eliya ngʉe nzá kaka ná ke, “ke ngʉ ndi mbu ko adi ko mbu nari bbai.” (Yak. 5:17) Njaro ke ronga djolu vodha dangʉe da, ndirigoti ke ró klø singʉeni si. Ri njani Eliya ngʉ riddi nari kʉ ndi kpakpanga nji ndiro tsetse ná ibada ngʉ d’e ná føri kʉ pá ndi ndi nzá ri, ke ngʉ riddi nari kʉ Izraeli bbá ddikpa lo thika ro ma nzá ddi thɨni ri, ndirigoti ndi mǎ ddiro dhé Yova dho ndi njínji ro. (1 Fa. 18:3, 4, 13; 19:10, 14) Ko nanga ka ndi keni ké chi ngʉ tøni ná fø nabi njingʉe ná fø lo dho. Ro Yova famu ngʉe ngbaribbai ma ke ngʉ ndi mbu nari ngbà.
ia paje 103 §13
Ke bangʉe ndi isopidha ndidzá Mungu dhó ro
13 Yova dzá bbo Yova ji ná nabi ngʉ rinzi ngø dja nǎ tsú tsena ndi dhe é dhe nari Yova ngʉ nja ná saa na, ká ni riddi ke ngʉ ndi mbu ngbaribbai? Føri nzá ko be ri. B’lo ddo da Eliya nǎ ro, Yova chongʉe ndidzá malaika ke dhi ngana. Malaika chengʉe ke dzodzo ndirigoti ke løngʉe ke ronga ɨ ndi ripo ro: “Adani, anyonga.” Føro Eliya dangʉeni da, ji ndi nanga jini ro, malaika lingʉe bblo kʉ ná nyo ke nji. Føri ngʉe lili ka ná mukati ma, dda ma na. Fø nabi ká pongʉe mbai ddi malaika dho? Biblia pori ɨ, ke nyongʉe nga, ke jøngʉe dda, ndirigoti ke ki ngʉngʉe ddo djo. Ke ká njengʉeni nzá ka ndi tilo ná ngatsi? Rie fø ma inga nga ma ró, malaika singʉe ke ki che ya pili, njaro føri ngʉe kukutso. Godhé, ke pongʉeri ki Eliya ni: “Adani, anyonga,” føri goti ke pongʉe bbo na mana kʉ ná i lo, “dhonalo ni njí chu kʉ da go.”—1 Fal. 19:5-7.
ia paje 106 §21
Ke bangʉe ndi isopidha ndidzá Mungu dhó ro
21 Krʉ njini ná fø lo kana, ndi ndini ná lo rid’ra ko dho nari kʉ Yova ro nga ngʉe nononi ná ritsi dzá kpakpanga dhoni ná føri kana ri. Eliya chungʉeri nari kʉ Yova nga kʉ Baali bbai nzá le ka le famu ná Mungu ri, dhonalo Baali dho ngʉ madha bbʉ ná ndrŭ ngʉ ndima sha na ná lo kʉ, ke kʉ ndundu dho adi chutso ddá ná ke inga dji adi kó ná ke. Yova kʉ nononi ná ritsi dzá kpakpanga si dhó ro ná ke, ro ke dada no ndi no ná krʉ kʉ ná ritsi djolu. Ra nganga ro ma nzá ddi ka ndi ka ke dho ri! (1 Fal. 8:27) Nde, fø lo krʉ ká kongʉe Eliya tsotso ngbaribbai? Anonga nari kʉ ke ngʉe do na. Ro, Yova Mungu bbo pli dhó kpakpanga kʉ ná ke ngʉe ke lai djó nari dho, Ahabu ma, Yezebeli ma na do ke nji dho ná lo ro nga ngʉe ri!—Azø Zaburi 118:6.
ia paje 106 §22
Ke bangʉe ndi isopidha ndidzá Mungu dhó ro
22 Kazz dhe nari goti, nga gongʉe ddi ndirigoti Eliya rrngʉe ddikpa sauti “sʉʉ ndi kʉ ro, ndirigoti rere ndi kʉ ro.” Fø sauti nzingʉeri Eliya d’ra ndi thí nǎ kʉ ná lo ki vi ndirigoti ke njingʉeri fø, ke d’rangʉe ndi nanga ngʉ d’o ná lo ki vi. Njaro føri lingʉeri ke ba kpakpanga. Bbʉbbʉ dhé, føri goti “sʉʉ ndirigoti rere kʉ ná fø sauti” pongʉe ná lo lingʉe ke kpakpa bbo. Yova dhongʉeri ke dho nari kʉ, ke nga kʉ nga nǎ mana kʉ ná ke ri. Ká ngbaribbai? Yova d’rangʉe ndi pɨ ná lo ke dho nja ndi d’ø Baali dho ndrŭ ngʉ madha bbʉ nari tso Izraeli bbá ro d’e. Bbʉbbʉ dhé, Eliya njingʉe ná njí nga ngʉe pá ri dhonalo Yova ji ná lo ngʉ njini nji dhé. Føri goti Eliya njingʉe ná lo ma ngʉe ddi nja fø lo njini d’e dhonalo, Yova chongʉe ke ki vi ndiro ke rá pekee kʉ ná lo ki ja d’e.—1 Fal. 19:12-17.
Kiroho nǎ mali
w97 1/11 paje 31 §2
Bbʉ lé le bbʉ le nǎ ji na ndirigoti chi le tøni nari dhi loroji
Njʉ maddi, Mungu dzá njí dhi ndrŭ adi ndima bbʉbbʉ ndima lai ndrŭ djotsina. Nja kpa bba ndima dhó “nza ma,” ndima dhó kimwili nǎ ritsi ma ndiro ndima rá hwè dhi lo-i d’ra d’i eneo na, inga ndima rá njínji Beteli na d’e. Nja kpa ra d’i ngø nǎ ndiro ndima kó Yova dzá Dimu dhó tengenezo nǎ dza chidha dhi njí tsotso d’e. Nja kpa utso ndima njí nari kʉ sese dhó hali kʉ ná njí. Ro, Yova dho njínji nokpa bbai ná ndrŭ krʉ nzɨ adi nga na mana kʉ ná njí ro nji ri. Yova nanga adi jini bbo ndi dho njínji ji ndima nanga jini ro ná ndrŭ dho. Ndirigoti ke si kpa ndima bbʉ ndima nǎ ji na nari ronga lele.—Marko. 10:29, 30.
BI 10 DDO 17-DDO 23
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 WAFALME 21-22
“Adyø ngbaribbai ma Yova adi njínji ndidhó bbonga na nari”
it-2-F paje 1266
Bbasødda dhi Yova
Yoshua njangʉe ddikpa malaika Yeriko kuso, ro ke dhungʉeri ke tsó, ke ká kʉ Izraeli lai djó inga ndima dhó adui lai djó ná saa na, ke ngʉngʉe logoti ɨ: “Nga, ro ma kʉ Yova dhó bbasødda djó bbonga, ndirigoti ma si kpadjo go.” (Yos 5:13-15) Nabi Mikaya pongʉeri pi Ahabu ma, Yehoshafati ma na dho ɨ: “Bbʉbbʉ dhé ma nja Yova ndidhó pi dhi kiti djó ndi di ro, ndirigoti ra nǎ bbasødda krʉ tøni ke kuso thá djó ndirigoti gru djó nga lai djó,” bbʉbbʉ dhé iga le loti Yova dzá nzɨ adi njani ná nzø djo. (1Fa 22:19-21) Le ripo “bbasødda dhi Yova” ná fø lo thonga tho dhonalo kʉ, ri ridho malaiká krʉ tso gbani ddi, nì mai kpadhó aina kʉ bí ro, loroji na føri kʉ makerubi ma, maserafi ma, malaiká ma na. (Isa 6:2, 3; Mwa 3:24; Ufu 5:11) Ro kpa e bblo le kpe ná kikundi nǎ. Ri kʉ føri dho i Yesu Kristo pongʉeri “malaiká dhó dada 12 djolu ná lejio kpari” ngʉe tayari ndi tsotsokodha dho ri. (Mt 26:53) Hezekia ngʉ rinzi Yova kó ndi tsotso ná saa na ke nzingʉe ke “bbasødda dhi Yova, Izraeli dhi Mungu, makerubi kpari djó ndi di ro. Bbʉbbʉ dhé, ke ngʉ ngaddi sanduku la agano djo, ndirigoti ri tso ró kifiniko djó le thɨngʉe ró ji ná makerubi djo, Yova dhó ra nǎ pi dhi kiti ndi ngʉ dhǒ ro. (Isa 37:16; Anja 1Sa 4:4; 2Sa 6:2.) Elisha dhó njí dhi ke do ngʉ nji ná saa na, le lingʉe ke kpakpa ddù dhi maono chulu. Fø maono nǎ ke njangʉeri nari kʉ, nabi ngʉ di nǎ ná vile ronga tso le d’e d’e. Ro fø vile kuso chøchø ngʉe ná ngøtsɨ djó nga “lingʉe li Kana ma, vita dhi kazz dhi shar” ma na, føri ngʉe Yova dhó ra nǎ bbasødda dhó kikundi dhi sehemu.—2Fa 6:15-17.
“Krʉ kʉ ná kpetsi kpa djó bbonga kʉ Kristo”
9 Nyenyenga. Ní mai Yova kʉ nyodyu na pli ro, ke adi ndidzá njí dhi kpa dhó lo rr rr. (Mwa. 18:23, 24, 32) Ke ungʉe ritso ndidzá bbonga tsena kʉ ná kpa d’ra ndima dhó ngaddidha. (1 Fa. 22:19-22) Yova kʉ kaka ná ke, ro ke nzɨ adi rine ko njí lo kaka ná ndrŭ bbai ri. Ro, ke adi ndidzá njí dhi nzá kaka ná ndrŭ tsotso kó nja kpa ba bblo kʉ ná matokeo d’e. (Zb. 113:6, 7) Føri dho Biblia ripo, Yova kʉ ko “tsotso adi kó ná ke.” Zb. 27:9; Ebr. 13:6) Pi Daudi d’ingʉe ri utso nari kʉ, ndi ka ndi njí Yova bbʉe ndi dho ná bbo njí ngbà, dhonalo Yova kʉ nyenyenga na.—2 Sa. 22:36.
it-2-F paje 255
Kali
Yova Mungu ribba kali dhi lo ji ndima rr ná ndrŭ rr “kosa dhi lo” ndiro kpa u “kali dhi lo” Kristo Yesu djo kpa ue hwè dhi lo-i nari rɨngana d’e. (2Te 2:9-12) Fø kanuni nǎ kʉ ná lo njingʉeni Izraeli bbá pi Ahabu ró ná nga djó ro cho da bí. Kali dhi bbanabi pongʉeri ke dho nari kʉ, ke ka ndi si si Ramoti-gileadi dhi bbá djó. Ro Yova dhó nabi Mikaya pongʉeri fø vita sisi ke djolu si. Nabi Mikaya dho Yova dhongʉeri maono nǎ nari bbai, ke bbangʉeri ndidhó ddikpa malaika d’ra kali dhi lo Ahabu dhó bbanabi dho. Nja lo nǎ, le ka le pori fø malaika njingʉe njí ndidhó kpakpanga na ndiro nzɨ Ahabu dhó bbanabi d’ra bbʉbbʉlo ke dho, ro kpa d’ra ndima ji ná lo ndirigoti ngbà Ahabu ka ndi jie ndi rr ná lo d’e. Ngbà mai Mikaya d’rangʉe fø lo dzá bbʉbbʉnga Ahabu dho ro, ke bbangueri kali dhi bbanabi sha ndi sha, ndirigoti føri dho ke le hwingʉe hwi.—1Fa 22:1-38; 2Nya 18.
Kiroho nǎ mali
Bbʉbbʉ le leni nari na mana ká kʉ addu?
4 Yova dhó ngatsovedha singʉe mwisho djo. Yova chongʉe Eliya ndiro ke ra ngbaribbai ma ndi si malipizi bbʉ Ahabu ma, Yezebeli ma na dho nari d’ra d’e. Kpadhó familia krʉ dho ri ngangʉeni le ché ndima che. Eliya pongʉe ná lo bbʉngʉe njedha bbo Ahabu dho! Ké ka ndi ke le nanga ná lo kʉ fø nodha dhi ke “djøngʉe ndi djø.”—1 Fa. 21:19-29.
5 Ngbà mai Ahabu djøngʉe ndi djø ro, luti ke njingʉe ná lo dhongʉeri nari kʉ, ke nzá leni ndi thí nǎ ro krʉ ri. Ke nzá tungʉe Baali dho le madha bbʉ chulu ná ritsi ro ndidhó pidhinga tsena ro ri. Ndirigoti ke nzá chongʉe nja ndrŭ ronga ro ndiro ndima bbʉ madha Yova dho d’e ri. Ahabu njingʉe ná nja lo maddi dhongʉeri nari kʉ, ke nzá lengʉeni ndi nji ná lo nǎ ro ri.
6 Luti Ahabu nengʉe ndi tsotso kodha Yuda nǎ Pi Yehoshafati dhó ro ndiro ndima rá hwini Siria nǎ kpa tso ró d’e. Yehoshafati ngʉ adi ndi thí li Yova djo nari dzá lo dho, ke pongʉeri Ahabu dho ndima né Yova dhó ngaddidha kedhó nabi chulu vita dhi ngana ndima ra nari njí. Anziro nzá Ahabu ungʉe fø lo ro ri, ke pongʉeri ɨ: “Yova tso nǎ lo ko ka ko dhú tsó ná ddikpa ke ro kʉ thé; ro ma ndrorie fø ke ndro dhonalo ke nzɨ adi bblo lo ro ti ma djo ri, ro che kʉ ná lo kpali dhé.” Nì mai ringʉe fø ro, kpa rangʉe ngadhu nabi Mikaya tsó ngodhé. Ro, Mikaya d’rangʉe che kʉ ná lo Ahabu djo! Che kʉ ná fø pi Ahabu ro nzá lengʉeni ri, ndirigoti ke nzá kongʉe zø ro Mungu tsó ri, føri rɨngana ke lingʉe Mungu dhó nabi prizo na. (1 Fa. 22:7-9, 23, 27) Ngbà mai Ahabu lingʉe Mikaya prizo na ro, ke d’rangʉe ná unabi njingʉeni nji. Føri goti dangʉe ná vita nǎ Ahabu ndrŭ hwingʉe hwi.—1 Fa. 22:34-38.
BI 10 DDO 24-DDO 30
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 WAFALME 1-2
“Bblo kʉ ná mazoezi le bbʉ ndrŭ dho nari”
w15 15/4 paje 13 §15
Ngbaribbai ma wazee adi mazoezi bbʉ ndrŭ dho nari
15 Eliya rɨngana mangʉe ná nabi Elisha dhó historia ngbaribbai ma le-djoi ka ndima dhori njʉ nari kʉ, ndima heshima bbʉ nì uzoefu na kʉ ná wazee dho nari. B’lo Eliya ma, Elisha ma na bengʉe Yeriko nǎ ngʉe ná bbanabi ronga nari goti, kpa rangʉe Yordani dhi dda tso ro. “Fø dda tso ro kpa singʉe ná saa na, Eliya dzingʉe ndi ró ru, ke chingʉe ri tso ndirigoti ke tingʉe dda nanga, ndirigoti dda ndongʉe ndi nanga aro.” B’lo kpa da fø dda lú dyudyu ná dz’ djó nari goti, fø aro kʉ ná kpetsi kpa ngʉ ra anzi “lo ndima ti ndima kana ro.” Bbʉbbʉ dhé, Elisha nzɨ ngʉ riddi nari kʉ, føri ngʉe b’lo ndi chu lo krʉ ri. Elisha ngʉ ndidhó mwalimu po ná lo krʉ li ndi thí na, kpø ndima kana nga rangʉe ndoni ndo ná nga djo. Føri goti Eliya djingʉe røna bbo kʉ ná vʉvʉ nǎ. Føri goti Elisha si ngʉe Yordani dhi dda tso ro ná saa na, ke tingʉe dda nanga nabi Eliya ró ru na ndirigoti ke pongʉeri: “Yova, Eliya dzá Mungu ká kʉ ngbaga?” Fø saa na maddi dda ndongʉe ndi nanga ndo.—2 Fa. 2:8-14.
w15 15/4 paje 13 §16
Ngbaribbai ma wazee adi mazoezi bbʉ ndrŭ dho nari
16 Ni ká nja ya kwanza Elisha njingʉe ná ddù ngʉe ddiddi ya mwisho Eliya njingʉe ná ddù na nari ddi? Ká addudho føri kʉ bbo thonga ná lo? Dhonalo ri njani wazi nari kʉ, Elisha nzá ddingʉeri nari kʉ kpadjo ndi ba kpakpanga nari dzá lodho ndi ka ndi di krʉ kʉ ná lo thika ø ndi ji nari bbai ri. Ke dyøngʉe Eliya njingʉe njí na ná chu ná føri chulu, ke dhongʉe kaka ná heshima ndidhó mwalimu dho. Ndirigoti føri lingʉeri nja bbanabi ma li ndima thí Elisha djo ddi. (2 Fal. 2:15) Nabi Elisha njingʉe Yova dzá njí cho 60 nari kana, Yova bbʉngʉe ke dho ná kpakpanga na ke njingʉe ddù bí Eliya djolu. Nde ni é mwanafunzi ró, fø lo ká ddi ngbá longa ni dho njʉ?
Kiroho nǎ mali
w05 1/8 paje 9 §1
2 Wafalme dzá buku nǎ bbobbo lo
2:11—“Eliya djingʉe bbo vʉvʉ nǎ” “ra na,” fø ra ká ngʉe addu? Fø ra nga kʉ da ko adi nja røna ná rakpa ronga ri, ndirigoti ri nga kʉ Mungu ma ndidzá malaiká ma na adi di nǎ ná nzɨ adi njani ná nga maddi ri. (Kumbukumbu la Torati 4:19; Zaburi 11:4; Mathayo 6:9; 18:10) Eliya djingʉe na ná “ra” ngʉe nì kʉ røna ná nga dhé. (Zaburi 78:26; Mathayo 6:26) Eliya d’ungʉe ná kazz dhi shar djingʉe hewa lu, nari mbangʉe ke dz’ djó d’i nga laidjo, ná fø nga nǎ ke ro dingʉe shi ddikpa saa na. Fø nga djó ro cho ro da nari goti, Eliya ndingʉe barua ro maddi Yuda bbá pi Yehoramu dho.—2 Mambo ya Nyakati 21:1, 12-15.
BI 10 DDO 31–BI 11 DDO 6
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 WAFALME 3-4
“Ako nidzá ngba”
w17.12 paje 4 §7
“Ma churi ngbà ke si gaga”
7 Ya pili Biblia tilo ndrŭ ro gangʉe nari djo nari ngʉe Eliya rɨngana mangʉe ná nabi Elisha njingʉe ná ddù. Izraeli nǎ Shunemu nǎ ngʉe ná bbo chuni ná isɨle kongʉe nabi Elisha bblo pli. Føri dzá lodho, Yova ngʉngʉe nzɨ nzø ba ná fø isɨle ma, ndibbá ngó ngʉ ná ke ma na kobe, ndi lingʉe kpa ba ddikpa kpetsi ngba nari chulu. Ro nzá cho ro d’e da bí nari goti, fø kpetsi ngba dhengʉe dhe. Addinga ngbá ngatsi ma fø isɨle thí ka ndi bʉeni nari djo. Le bbá ke ungʉe ritso nari dho le njingʉe kilometre 30 ndiro ndi ra Elisha dhi ngana, Karmeli dhi ngøtsɨ djo d’e. Ro, nabi Elisha chongʉe ndidhó njí dhi ke Gehazi ndi rá fø kpetsi ngba ga d’e. Ro, Gehazi tso ri fø ngba ndi ga nari gʉngʉe gʉ. Føri goti fø isɨle ma, vengʉe si Elisha ma na.—2 Fal. 4:8-31.
w17.12 paje 5 §8
“Ma churi ngbà ke si gaga”
8 Shunemu nǎ, Elisha si nari goti ke tsungʉe adza ndirigoti ke njingʉe sala fø ngba dzá bʉ kuso ndi kʉ ro. Ddù (muujiza) chulu, Elisha gangʉe fø ngba ga, ndirigoti ngba dzá mama nanga jingʉeni bbo! (Azø 2 Wafalme 4:32-37.) Njaro le nongʉe nzɨ ngʉ adi nzø ba ná Hana njingʉe ná sala nga. Le mbangʉe ndidzá ngba Samweli ndi ra njínji tabenakulo na ná saa na le pongʉeri ɨ: “Yova adi bʉ thʉ kabuli na, ndirigoti ke adi bʉ ngbengbe.” (1 Sam. 2:6) Bbʉbbʉ dhé, Shunemu na, Mungu ngbengʉe fø ngba nari chulu ke dhongʉeri ndi kaka ndi ngʉ ndrŭ shi.
Kiroho nǎ mali
it-2-F paje 672 §6
Nabi
“Bbanabi dzá nzø.” Ddiddi Kiebrania nǎ kʉ ná lo tu ringa nari bbai (Oxford, 1952, paje 418), Kiebrania nǎ ben na mana kʉ kpetsi ngba inga benehʹ na mana kʉ kpetsi nzø. Fø lo ka ndi dhǒ “ddikpa sosiete nǎ kʉ ná ke inga ddikpa kabila nǎ inga ddikpa kikundi nǎ kʉ ná ke.” (Anja Ne 3:8, føga “marasi dhi ché te ná kpa kana ddikpa ke” le nzǐ “marasi dhi ché te ná kpa dzá ngba.”) Føri dho, “Bbanabi dzá nzø” le nzǐ ná føri ka ndi é unabi dhi fø njí dho nzingʉeni ná kpa dho le ngʉ longa ddi nǎ ná darasa inga bbanabi dhó ddikpa sosiete. Biblia ripo bbanabi dhó kikundi ngʉe Beteli nǎ ma, Yeriko nǎ ma ndirigoti Gilgali nǎ maddi. (2Fa 2:3, 5; 4:38; anja 1Sa 10:5, 10.) Samweli ma ngʉ chutso ddá ddi fø di ná kikundi dho Rama nǎ (1Sa 19:19, 20), ndirigoti ri njani nari kʉ, Elisha ma ngʉ chutso ddá ddi fø di ná kikundi dho nari bbai. (2Fa 4:38; 6:1-3; anja 1Fa 18:13.) Ddikpa historia dhori nari kʉ, bbanabi dzá nzø ngʉ adi ndima dhó dza chi ndima ro, ndirigoti kpa ngʉ adi njínji ndrŭ dhó ro ndima ø ná ritsi na, ná fø lo ridho kpa ngʉe dhʉdhʉ kʉ ná maisha nǎ. Nì mai kpa ngʉ adi di ddikpa dza nǎ bí ro ndirigoti nyonyo bí djaina ddinga ro, unabi dhi njí kpa ngʉ adi nji njonjo ro.—1Fa 20:35-42; 2Fa 4:1, 2, 39; 6:1-7; 9:1, 2.