Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase
© 2022 Christian Congregation of Jehovah’s Witnesses
BI 1 DDO 2-DDO 8
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 WAFALME 22-23
“Nyenyenga na ká ringani le é addudho?”
w00 15/9 paje 29-30
Nyenyenga na ngʉe ná ke Yosia tso ungʉeni u Yova nyǒ njí
Hekalu nǎ njí dhi kpa ngʉ adi njínjidha tso nga bbʉtso tsé. Bbʉbbʉ dhé, Yosia pongʉe mbai bbo Yova dho fø kpa sangʉe ndi bbui kana nja kpa lingʉe Mungu dzá dza na ná sanamu nari dho. Ddiddi njí ngʉ ra anzi nari bbai, Shafani singʉe rapor bbʉ ke dho. Nde ke thó thi ká ngʉe ngbà di ná kú nanga le ku ná kitabu? Ke d’rangʉeri, Bbo Kuhani Hilkia bà “Musa chulu Yova bbʉngʉe ná yadha dhi buku.” (2 Mambo ya Nyakati 34:12-18) Føri ngʉe bbʉbbʉ dhé anziro le ndingʉe ná yadha!
Yosia ngʉe ù na bbo ndi rr fø buku nǎ le ndi ná lo. Shafani ngʉ ri zø ná saa na, pi ngʉ ngaddi ngbaribbai ma fø yadha lø ndi ronga ndirigoti nja ndrŭ ronga nari djo. Ke nanga kengʉeni bbo, fø buku nǎ lo ngʉ ngbaribbai ma bbʉbbʉ ibada kʉ mana na bbo nari dhǒ nari dzá lo dho ndirigoti ri d’rangʉe ndrŭ ka ndima ba ná wá ma, ndrŭ ka ndima rae uhamisho na nari ma njati ndrŭ gbae ndima tso kali dhi ibada na ró. Yosia rangʉe ri utso d’i nari kʉ Mungu dhó yadha dho nzá ndrŭ bbʉe heshima ro ri ná saa na, ke thangʉe ndi ró ru nanga ndirigoti ke pongʉeri Hilkia ma, Shafani ma, ndirigoti nja kpa ma na dho: ‘Anidhunga Yova tsó i buku nǎ kʉ ná lo djo; dhonalo Yova nanga kani bbo ko lai djo, ko bbui nzá rr i buku nǎ lo ri nari dho.’—2 Wafalme 22:11-13; 2 Mambo ya Nyakati 34:19-21.
w00 15/9 paje 30 §2
Nyenyenga na ngʉe ná ke Yosia tso ungʉeni u Yova nyǒ njí
Yosia chongʉe ná kpa rangʉe nabi ngʉe ná isɨle Hulda dhi ngana Yerusalemu na ndirigoti kpa ngʉngʉe le d’ra ná lo na Yosia dhi ngana. Hulda pongʉe Yova dzá lo kpa dho, le pongʉeri: Ø buku nǎ le ba ná fø kpakpalo na si bani nari kʉ tsatsa ná ndrŭ tsɨ. Ro, Yosia djøngʉeni djø Yova nyǒ njí nari dho, ke ro nzá bangʉeni fø kpakpalo na ri. Ke ma tso le si gba ndi bbui na ndirigoti ke si ra kabbuli na ngoi na.—2 Wafalme 22:14-20; 2 Mambo ya Nyakati 34:22-28.
Kiroho nǎ Mali
w01 15/4 paje 26 §3-4
Ni tsotso ka ndi koni ko rie ngbà di ná hali na ma ni dhi ri ró
Ngbà mai Yosia dhingʉe che kʉ ná ngana ro, ke njingʉe chø kʉ ná lo Yova nyǒ njí. Føri dho, Biblia pori ɨ kedhó pidhinga djo: “Ke njí ma ngaddi ngʉe Yova dho njingʉe njí ndi thí nǎ ro krʉ, ndidzá nafsi na krʉ, ndidzá kpakpanga na krʉ ke bbai ná pi ro ri, ddiddi Musa dzá yadha ridho nari bbai; ndirigoti ke goti ma nzá ddi fø di ná pi ro bangʉeni ri.”—2 Wafalme 23:19-25.
Føri kʉ kpakpa ka ndi li le ná loroji Yosia bba kpakpalo na bangʉeni go ndima ngʉe re ro ná ndrŭ krʉ dho ri! Kedhó loroji nǎ ro ká ko ka ko ba ngbá somo? Addui ká kongʉe Yosia tsotso ndi vʉ bblo chu ndirigoti ndi má ma ri na?
BI 1 DDO 9-DDO 15
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 2 WAFALME 24-25
“Adi krr ko kʉ nǎ ná i saa na”
w01 15/2 paje 12 §2
Yova dhó lod’idha dhi ddo kʉ chøchø!
Bbʉbbʉ dhé, unabi ndi d’ra nari chulu, Sefania kongʉe jadda pi Yosia tsotso ndiro ke si nzá tsetse ná ibada Yuda nǎ ro d’e. Ngbà mai pi d’øngʉe nzá tsetse ná madha tso ro, føri nzá singʉe chelo ro krʉ ndrŭ kana ro ri ndirigoti føri nzá singʉe kedzá tata Manase njingʉe ná chenga ro ri, Pi Manase “d’røngʉe nga nǎ kosa kʉ ná ndrŭ ju bbo Yerusalemu nǎ.” (2 Wafalme 24:3, 4; 2 Mambo ya Nyakati 34:3) Føri dho, Yova dhó lod’idha dhi ddo dho ringangʉeni ndi sisi.
w07 15/3 paje 11 §10
Yeremia dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
Cho 607 Y.G.N. ngʉe b’lo Sedekia nyopi cho 11 ri. Føri ngʉe b’lo bi da 18 Babiloni nǎ Pi Nebukadneza løngʉe Yerusalemu nanga ná nga djó ro ri. Ndirigoti b’lo Nebukadneza nyopi cho 19 ro, bi 5 ddo 7 dyina kedhó bbasødda djó bbonga Nebuzaradani singʉe Yerusalemu na. (2 Wafalme 25:8) Njaro ndidhó Ka (camp) nǎ ro, Nebuzaradani ngʉ ngbaribbai ma ndi si Yerusalemu lø nari nja. Ro ddo gbo goti, bi ddo 10 dyina, ke ‘tsungʉe’ Yerusalemu na ndirigoti ke bɨngʉe Yerusalemu nanga bɨ.—Yeremia 52:12, 13.
Kiroho nǎ Mali
w05 1/8 paje 12 §1
2 Wafalme dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
24:3, 4. Manase d’røngʉe ná ju djotsina, Yova “nzá njingʉe Yuda zø ri.” Mungu adi nga nǎ kosa kʉ ná ndrŭ ró ju nja mana na bbo. Ko ka ko uri u nari kʉ nga nǎ kosa ngʉe ná checheni ná ndrŭ be ke si wøwø, kpa chengʉe ná ndrŭ ndi si sa nari na.—Zaburi 37:9-11; 145:20.
BI 1 DDO 16-DDO 22
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 1-3
“Biblia kʉ bbʉbbʉlo dhi buku, nga ka le ka ná lo dhi buku ri”
w09 1/9 paje 14 §1
Adamu ma Eva na ká ngʉe bbʉbbʉ kʉ ná ndrŭ i nì?
Loroji na, akonja Wayaudi djó lonanga le tu Biblia nǎ 1 Mambo ya Nyakati sura 1 djó ro kpø 9 djo ndirigoti Luka dzá Enjili sura 3 nǎ nari. Fø lonanga le tu bblo pli nari tsu kizazi ndi nǎ 48 ndirigoti 75. Luka tu fø lonanga kpø Yesu Kristo djo ndirigoti Mambo ya Nyakati tu lonanga Izraeli bbá pi dza nǎ ndrŭ djo ndirigoti njí ngʉ adi nji Izraeli bbá ná ndrŭ tsɨ djo. Fø kpa kana kʉ bbo chungʉeni ná kpa ro maddi, føri ngʉe Sulemani ma, Daudi ma, Yakobo ma, Isaka ma, Abrahamu ma, Noa ma, ndirigoti Adamu ma. Fø lo nǎ le tilo djo ná kpa krʉ kʉ bbʉbbʉ ngʉe ná kpa, ndirigoti fø lo krʉ dhori nari kʉ Adamu ngʉe nì ngʉe ná ke, ya kwanza ndrŭ bbu ndi ngʉe ro.
w08 1/6 paje 3 §4
Noa ndirigoti Garika ká ngʉe bbʉbbʉ inga ri ká kʉ ka le ka ná lo
Biblia nǎ le tilo djo ná aro kʉ ná lo ridho Noa ngʉe nì kʉ ná ke. (1 Mambo ya Nyakati 1:4; Luka 3:36) Fø lo djo tilo ná kpa, Ezra ma, Luka ma na nengʉe fø lonanga bblo pli. Luka nzi Noa Yesu Kristo bbui kana ddikpa ke ro.
w09 1/9 paje 14-15
Adamu ma Eva na ká ngʉe bbʉbbʉ kʉ ná ndrŭ i nì?
Akotilo Mungu dho madha bbʉ ná ndrŭ urie Biblia nǎ ná lo djo, nari kʉ le ødha dhi be. Fø mafundisho ridho nari kʉ, Yesu bbʉngʉe ndidhó kaka ná shinga le ødha dhi be ndiri na ndi ø ndrŭ chenga nǎ ro d’e. (Matayo 20:28; Yohana 3:16) Ko churi nari bbai, le ødha dhi be kʉ ddiddi dhó valer kʉ ná ritsi le bbʉ le ø na inga le dzí na ddikpa vivie ná ritsi nari. Føri dho, Biblia nzi Yesu “ddiddi dhó valer kʉ ná le ødha dhi be.” (1 Timoteo 2:6) Njaro ko ka ko dhuri, ddiddi ká ri dhó valer kʉ addu na? Biblia ngʉ fø logoti: “Adamu chulu ndrŭ adi cheni che, ro Yesu chulu ndrŭ krʉ si ngʉ shi.” (1 Wakorinto 15:22) Yesu bbʉngʉe ndidhó kaka ná shinga nì ngarr ná ndrŭ ødha dho ná føri ngʉe ddiddi Adamu vingʉe nari na chenga ke njingʉe Edeni na ná saa na. (Waroma 5:12) Bbʉbbʉ dhé, njati rie nga Adamu ngʉe ri ró, Kristo dhó le ødha dhi be na mana ro ma ngaddi ka ndi é e ri.
Kiroho nǎ Mali
it-1-F paje 977 §3-4
Jenealoji
Isɨ ndrŭ ró dho. Rie historia nǎ ddikpa lo djo le lo ro ti ri ró, nzɨ le ngʉ adi loti bbo isɨ ndrŭ ró dho djo ri. Mwanzo 11:29, 30 nǎ, le tilo Sarai (Sara) djo, dhonalo le chulu dhé ko ddo le ko ná gø ka ndi sie, nga Abrahamu bbá d’i le chulu ri. Njaro Milka ró dho le ndi fø andiko nǎ le ngʉe Isaka bbá Rebeka dzá mamai nari dho, føri na le ngʉ riji le dhori nari kʉ Rebeka nǎ gø si Abrahamu dhó familia nǎ ro, dhonalo Isaka nzá ka ndi køe dhɨ d’i ndrŭ tsɨ kana ro ri. (Mwa 22:20-23; 24:2-4) Mwanzo 25:1 nǎ, le tilo Abrahamu bbá luti le Ketura djo. Fø lo ridho Abrahamu chingʉe ndoa ki vi Sara dhe nari goti ndirigoti b’lo Yova klo ke nǎ gø tso nari goti, ke ngʉe godhé gø dhi kpakpanga na cho 40 kana. (Ro 4:19; Mwa 24:67; 25:20) Godhé, føri Midiani nǎ bbu ma, Waarabu ma na kana ngʉe Izraeli na ná kau dhǒ.
Lea ma, Raheli ma, Yakobo bbá nja isɨ ndrŭ ma ndirigoti kedzá kpetsi nzø ma na krʉ ró dho djo le tilo ti. (Mwa 35:21-26) Føri ko tsotso kó ko famu ngbaribbai ma Mungu lingʉe ndi thí fø kpetsi nzø djo luti nari. Føri bbai le tilo nja isɨ ndrŭ ró dho djo maddi ndrŭ njingʉe ná lo djotsina. Wɨ (uriti) le ngʉ bbʉ kpa dho ná saa na, kpa ró dho djo le ka le tielo ti. (Hes 26:33) Bbʉbbʉ dhé, Tamara ma, Rahabu ma, Ruta ma na ró dho ro ma ra tini ngodhé ndrŭ kana. Krʉ kʉ ná lo kana, le tu lonanga ngbaribbai ma fø isɨ ndrŭ ró dho ra bani Masiya, Yesu Kristo bbui kana nari djo. (Mwa 38; Rut 1:3-5; 4:13-15; Mt 1:1-5) Loroji na, fø isɨ ndrŭ kana nja ndrŭ djo le tilo 1 Mambo ya Nyakati 2:35, 48, 49; 3:1-3, 5 nǎ.
BI 1 DDO 23-DDO 29
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 4-6
“Madhó sala ká adi addu dhǒ ma djo?”
w10 1/10 paje 23 §3-7
“Sala adi rr ná ke”
Yabesi ngʉe bbo ngʉ adi sala nji ná ke. Ke ngangʉe ndidhó sala tso Mungu dhó lédha ndi ngʉ nzǐ nari na. Føri goti, ke nzingʉe gbo kʉ ná lo Mungu tsó, nari ngʉ kedhó kpakpa kʉ ná udha dhǒ.
Ya kwanza, Yabesi nzingʉeri Mungu tsó ɨ: “Aliri madhó eneo é bbo.” (Verse 10) Heshima dhi fø ke nzɨ ngʉ ndi lai kpa dhó eneo dda nji ri. Bbʉbbʉ dhé, ke ngʉ nganzi ndrŭ dhó lo djo i pli eneo djo ndi nzie nga nari rɨngana. Njaro ke ngʉ rinzi ngoi kana ndidhó eneo nanga ndrini bbo ndiro bbʉbbʉ Mungu dho madha bbʉ ná ndrŭ é bí ri nǎ d’e.
Ya pili, Yabesi ngʉ nganzi ndiro Mungu “thó” é ndi na d’e. Mungu thó le nzǐ nari kʉ ke dho madha bbʉ ná ndrŭ tsotso ke adi kó na ná kpakpanga. (1 Mambo ya Nyakati 29:12) Nja ndi ba ndi dhó lo u ná ritsi d’e, Yabesi ngʉ adi ndi thí li Mungu djo dhonalo ke thó nga e dʉ nì udha dhǒ ndi dho ná ndrŭ tsotsokodha dho ri.—Isaya 59:1.
Ya tatu, Yabesi nzingʉeri: “Ab’o ma ronga kpakpalo ró, ndiro nzɨ ri vo ma ronga ró.” Le ripo ndiro “nzɨ ri vo ma ronga ró” ná fø lo na nzɨ Yabesi ngʉ rinzi, nzɨ kpakpalo ba ndi ri, ro ke ngʉ rinzi nzɨ kpakpalo dadá ndi ronga djolu inga ndi sisi nzadha nǎ ro ndi ba ná kpakpalo djolu.
Yabesi dhó sala ngʉ dhǒ nari kʉ, ke nanga ngʉ d’o bbʉbbʉ ibada djo ná lo ma, kedhó udha ma, ke ndi thí li sala adi rr ná ke djo nari ma na. Nde Yova ká ngʉngʉe kedhó sala goti ngbaribbai? Fø lo tso dyani i lo na: “Mungu njingʉeri ke nzingʉeri ndi tsó nari nganga bbai.”
Kiroho nǎ Mali
w05 1/10 paje 9 §7
1 Mambo ya Nyakati dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
5:10, 18-22. Pi Sauli dhó saa na, Yordani nǎ dyi si ná nga lai djó kpa singʉe Wahagri djolu si, ngbà mai Wahagri dhó hesabu dangʉe kpa djolu aro ina ro. Ká addudho? Dhonalo kpa kana kpakpa ngʉe ná kpetsi kpa lingʉe ndima thí Yova djo ndirigoti kpa ngʉ ndima tsotsokodha ne ke dhó ro. Akodi ko thí li Yova djo kiroho nǎ là ko nji nari kana njati rie ko di ko mbu nga ró klø kʉ nari bbai ma ró.—Waefeso 6:10-17.
BI 1 DDO 30–BI 2 DDO 5
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 7-9
“Yova dhó le tsotsokodha chulu ni ka ni njí nidhó bbʉni ná kpakpa kʉ na njí ngbà”
w05 1/10 paje 9 §8
1 Mambo ya Nyakati dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
9:26, 27. Dzaitso ronga ngʉ adi b’o ná Walawi ngʉ adi bbo na mana kʉ ná njínji. Kpa dhona le ngʉ adi hekalu nǎ takatifu kʉ ná ngana le tsu lú ná dzaitso dhi kle bba. Krʉ ddo ró kpa ngʉ adi dzaitso pʉdha dhi fø njínji bblo pli. Ko maddi, ko tsó rinzini ko rá kodhó eneo nǎ ndrŭ dhi ngana ndiro ko kó kpa tsotso ndima si Yova madha dho d’e. Ri ká ngani ko é li djó ndrŭ lingʉe ndima thí ná Walawi bbai nzá kodhó bbʉni ná njí kana?
w11 15/9 paje 32 §7
Ni ká ka ni é Finehasi bbai bbʉbbʉ kpakpalo na ni bani ná saa na?
Finehasi ngʉe bbo pli kʉ ná pendeleo na Izraeli nǎ; ro ke nǎ nga do ro ngʉe ri, ke ngʉe akili na, ndirigoti ke ngʉ adi ndi thí li Mungu djo nari dho, ke singʉe si kpakpalo djolu. Ke ngʉ adi ndi bbʉbbʉ Mungu dhó kutaniko nǎ nari dho, ke tso ungʉeni u Yova na. B’lo cho da 1 000 nari goti, Mungu dhó chutso ddadha chulu Ezra ndingʉeri: “Ri kʉ Eleazari dzá ngba Finehasi i ddangʉe chutso kpa dho b’lo da ná saa na ri. Yova ngʉe ke na.” (1 Ny. 9:20) Mungu kʉ njonjo kʉ ná njínji Wakristo dhó kutaniko nǎ ná ndrŭ na ndirigoti ni njínji ndi dho chi ndima tøni ro ná ndrŭ krʉ na nì.
Kiroho nǎ Mali
w10 15/12 paje 21 §6
Aningoni Yova dho!
6 Bbʉbbʉ dhé ndidhó nabi chulu, Yova ddangʉe chutso ndi dho madha bbʉ ná ndrŭ dho ndiro kpa di madha bbʉ ndi dho dyi chulu d’e. Dyi ngʉ adi ngo ná kpa nzɨ ngʉ adi nja Walawi dho ri ngʉ ngani ndima njí ná njínji ri. Føri ngʉ adi rili kpa ba saa bbo dyi tudha dho nja ndima ddí ri nanga bblo d’e.—1 Ny. 9:33.
BI 2 DDO 6-DDO 12
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 10-12
“Aliri Yova ni ji nari dhi ù dhidhi ni na”
w12 15/11 paje 6 §12-13
“Addi ni ji ná lo njidha nga ma dho”
12 Daudi chungʉe Mungu dhó yadha tsu ndi nǎ ná kanuni chu ndirigoti ke ngʉ adi riji ndi njínji ri na. Addinga ddikpa cha ke ngʉ riji ndi “jø Betelehemu nǎ ddikpa kisima nǎ ddà ná saa na njingʉeni ná lo djo.” Daudi dhó gbo kʉ ná kpa tsungʉe tsu kpakpanga na Wafilisti bbá vile na ndirigoti kpa ngʉngʉe dda na ngʉ ke jø. Nì mai ringʉe føro, “Daudi nzá ungʉeri ndi jø fø dda ro ri, ro ke d’røngʉe fø dda Yova nji.” Ká addudho? Daudi pongʉeri: “Ri ro nzá ka ndi ka ma dho, ma njí fø di ná lo madzá Mungu lai djo ri. Ma ká ka ma jø fø kpa ju, hatari na ndima lie ndima dhó shinga ro? Fø kpa lie ndima dhó shinga hatari na nja ndima si fø dda na ma jø d’e.”—1 Ny. 11:15-19.
13 Daudi chungʉeri nari kʉ Yadha nzá u ritso ro le nyó ju ri, ro le d’rø ri Yova nji. Ndirigoti ke chungʉe fø le ka le njiri dho ná nja lo maddi. Daudi chungʉeri nari kʉ “le ndí dzá shinga kʉ ju nǎ.” Ro, føri ngʉe dda, nga ju ri. Nde, Daudi ká nyingʉe fø dda ndi jø nari addudho? Ke chungʉe fø lo dyʉ ndi ró ná kanuni chu. Daudi njangʉe fø dda ddiddi gbo ngʉe ná fø kpetsi kpa ró ju na. Føri dho, ri ro nzá ka ndi kae ke dho ndi jø fø dda ri. Fø dda ndi jøe nari rɨngana, ke njangʉeri ndi d’rø ri dz’ djo.—Law. 17:11; Kum. 12:23, 24.
w18.06 paje 17 §5-6
Abbari Yova dhó yadha ma, kedhó kanuni ma na ddi longa nidhó zamiri dho
5 Ndiro ko ba faida Yova dhó yadha nǎ ro d’e, kodho nzá ringani ko zø ri zø dhé inga ko churi chu dhé ri. Kodho ringani ko ji ri ji ndirigoti ko bbʉ heshima ri dho. Mungu dzá Lo pori: “Andro che kʉ ná lo ndro, ndirigoti aji bblo kʉ ná lo.” (Amosi 5:15) Nde, føri ká ko ka ko njí ngbaribbai? Bbo na mana kʉ ná lo kʉ ko di lo nja Yova adi lo nja nari bbai. Akobbʉ loroji: Njaro ni nyǒ na ddo si nari e kpakpa. Føri dho, nidhó munganga pori ni di nganyo bblo, ni di mazoezi nji, ndirigoti ni ø nidhó nja kʉ ná lo thika. B’lo ni nji ke po ni dho ná fø lo nari goti, ni njari nari kʉ ri ko ni tsotso ko! Bbʉbbʉ dhé, ni ka ni po mbai bbo nidhó munganga dho ke ko ni tsotso nari dho.
6 Føri bbai, Ngano ná ke bbʉ yadha ko dho ndiri b’o ko ronga ko ka ko bani na ná kpakpalo ró ndirigoti kodhó maisha é bblo d’e. Addinga ngbaribbai ma Biblia nǎ yadha dho ko ngarr nari ko tsotso kó nari djo, føri kʉ loroji na kali ma, che kʉ ná lo le pɨ le njí nari ma, gbʉ ma, uasherati ma, fudjo ma ndirigoti gó na le loti nari ma na. (Azø Mezali 6:16-19; Ufu. 21:8) Ko di faida ba Yova dhó yadha na ko njínji nari nǎ ro ná saa na, føri adi kodhó jidha ki ndrindri Yova djo ndirigoti kedzá yadha djo.
Kiroho nǎ Mali
it-1-F paje 492 §1-2
Le thí
“Le thí nǎ ro krʉ” le njínji nari. Le thí nganga dho ringani ndi é bblo nja ndi njinjí d’e, ro mufano dhi le thí nanga ka ndi ndoni ndó nja saa na. Daudi nzingʉeri: “Aliri ma thí tso gbani ddi ndiro ma njí ni ró dho do d’e,” føri ridho, le thí nanga ka ndi ndoni ndó le di ddikpa lo nanga ne inga le di do nji ró. (Zb 86:11) Fø di ná le “thí nanga” ka ndi ndoni ndó, nzá ndi nanga jini ro ndi Mungu má nari kana. (Zb 119:113; Ufu 3:16) Nja le “thí ka ndi é aro” maddi (le thí ma, le thí ddiri ma na), føri na mana kʉ le rine le njinjí aro kʉ ná bbobbonga dho inga le di nja lo tso ú nja lo djo le ngaddi ná saa na nari. (1Ny 12:33; Zb 12:2, maelezo ya chini) Yesu ongʉe bbo aro thí nanga ndongʉeni ná unafiki ngʉ nji ná kpa na.—Mt 15:7, 8.
Ngbà jiri ndidzá lo tho Mungu nyǒ ná le dho nzá ringani ndi thí nanga ndoni ndó inga ndi thí é aro ri, ro ndi njínjí ke dho ndi thí nǎ ro krʉ. (1Ny 28:9) Ndiro ko njiri fø d’e, ringani ko njí kpakpanga bbo, dhonalo le thí kʉ che pli kʉ ná ritsi ndirigoti lɨ chelo lɨ ndi nǎ ro. (Yer 17:9, 10; Mwa 8:21) Ndiro ko b’o ko thí ronga ddi ndi tso gbani ro d’e, ringani ko di sala nji ko thí nǎ ro krʉ, (Zb 119:145; Omb 3:41), ko di Mungu dzá lo zø bí ina (Ezr 7:10; Mez 15:28), ko di hwè dhi lo-i d’ra kpakpanga na (anja Yer 20:9), ndirigoti ko di kau nji ngbà thí tso gbani ddi Yova djo ná ndrŭ na.—Anja 2Fa 10:15, 16.
BI 2 DDO 13-DDO 19
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 13-16
“Chutso ddadha dho le ngarr nari adi faida bbʉ”
w03 1/5 paje 10-11
Ni ká adi ridhu ni tsó, “Yova ká kʉ ngbaga?”
12 B’lo le ngʉ koddo dhi sanduku na Izraeli nǎ ndirigoti b’lo le b’o ri ronga cho bí Kiriat-yearimu nǎ nari goti, Pi Daudi jingʉeri le ngʉ ri na Yerusalemu na. Ke ma njingʉe shauri chutso ngʉ ddá ndrŭ dho ná bbobbonga na ndirigoti ke pongʉeri nari kʉ sanduku na le si rara fø ga ro ‘njati ri tho kpa nyǒ ndirigoti Yova nyǒ ngbà ró.’ Ro, ke nzá nengʉeri ndi chú Yova ji ná lo fø lo djo ri. Njati ke njieri ndi né Yova dhó nganjadha ró, Sanduku ro nzá le ka le lie shareti djo ri. Wakohati ka ndima d’ue ri ndima kù djó, Yova jangʉeri nari bbai. Nì mai Daudi ngʉ adi ngadhu bí ina Yova tsó ro, ddikpa saa na ke njingʉe ndi ji ná lo fø lo ridho nari bbai. Føri bbʉngʉe che pli ngʉe ná matokeo. Luti Daudi pongʉeri: “Yova nanga kangʉeni ka kodhi lo dho, ko nzá rrngʉe nga kedhó yadha dho ri nari dho.”—1 Mambo ya Nyakati 13:1-3; 15:11-13; Hesabu 4:4-6, 15; 7:1-9.
w03 1/5 paje 11 §13
Ni ká adi ridhu, “Yova ká kʉ ngbaga?”
13 Sanduku Walawi d’ungʉe Obedi-edomu bbá dza nǎ ro Yerusalemu na ná saa na, ndrŭ ngongʉe Daudi kangʉe ná ddikpa dyi. Fø dyi nǎ ngʉe bbo ka ndi lø le thí ronga ná i lo: “Anine Yova ndirigoti kedzá kpakpanga, anine ke nyǒ djó nga krʉ saa ró. Anino ke nji ná ké dho le nanga ka ndi keni ná njí nga, ke nji ná ddù nga ndirigoti ke tso nǎ chi kʉ ná lod’idha nga.”—1 Mambo ya Nyakati 16:11, 12.
Kiroho nǎ Mali
w14 15/1 paje 10 §14
Anima Yova, Theinga dho di ná Pi
14 Daudi mbangʉe koddo dhi sanduku Yerusalemu na. Fø hwè dhi saa na, Walawi ngongʉe madha dhi dyi, 1 Mambo ya Nyakati 16:31 nǎ i lo bani ndi nǎ ro: “Anid’rari ndrŭ tsɨ kpari kalu: ‘Yova ngʉ Pi!’” Njaro nja ke ka ndi dhuri ndi tsó ‘Yova kʉ theinga dhi Pi, nde Yova ká ngʉngʉe Pi fø saa na ngbaribbai?’ Yova adi ngʉ Pi ndi di njínji ndidhó bbonga na inga ndi li ddikpa ke ndi djó lotidha dho inga ddikpa pekee kʉ ná lo njidha dho ró. Yova dzá bbonga dhǒ ná fø ritsi na mana e bbo. Daudi dhe nari njí, Yova tsongʉeni ke dho nari kʉ, kedhó pidhinga sie ngadhi mwisho ro: “Ma si ni nǎ gø li pi ni goti, ni nganga dzá kpetsi ngba, ndirigoti ma si kedhó pidhinga li ndi é kpakpa.” (2 Sa. 7:12, 13) Daudi nǎ fø “gø singʉe” b’lo cho da 1 000 djolu ro. Nde fø gø ká ngʉe ie ndirigoti ke ká ka ndi ngʉe pi ngbá saa na?
BI 2 DDO 20-DDO 26
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 17-19
“Ab’o nidhó hwè ronga ngodhé rie bʉ ma ni thí bʉni ri ró”
w06 15/7 paje 19 §1
Ali ni thí Yova dhó tengenezo nǎ bblo lo djo
DAUDI kʉ Ebrania nǎ maandiko tilo djo ná bbo chuni ná kpa kana ddike. Ke ngʉe miya ró rø ná ke, miziki ti ná ke, nabi ndirigoti ke ngʉe nì ndi thí li Yova Mungu djó ná pi. Daudi jingʉe Yova bbo nari dho, ke jingʉeri ndi chi dza Mungu dho. Fø dza inga fø hekalu ka ndi ngʉe Izraeli bbá bbʉbbʉ ibada dhi bbonga. Daudi chungʉeri nari kʉ, føri ndi njí nari ka ndi bbʉ hwè ndirigoti ledha Mungu dzá ndrŭ dho. Føri dho, Daudi ngongʉeri: “Hwè na kʉ nari kʉ ni [Yova] vʉ ni dho ná le ndirigoti ni nzǐ ndi di nidzá bbaidjó ná le. Bbʉbbʉ dhé, ko nanga si lɨlɨ nidzá dza, takatifu kʉ ná hekalu nǎ bblonga dzá lo dho.”—Zb 65:4.
Aba hwè ni kʉ na ná pendeleo djotsina
11 Ko ka ko é hwè na Yova dzá njí kana njati ko di rinji ko thí nǎ ro krʉ ró. “Anjinjí bbo” lod’radha dhi njí kana ndirigoti anjiri ni di njínji ddinga kutaniko nǎ ndrŭ na. (Mdo. 18:5; Ebr. 10:24, 25) Adi matayarisho nji bblo njudha dho ndiro ni li nja ndrŭ kpakpa njudha dhi ngana d’e. Ni dho le bbʉ ni si nji njudha dhi ngana ná kipindi dho anji matayarisho bblo. Njati ni dho le bbʉ ddikpa njí kutaniko nǎ ró, nzɨ di si retar ndirigoti anjiri ni dho le pori nari bbai. Nzɨ di ni dho le bbʉ ná njí be pá, adi rinji bblo. Anjiri ni é ufundi na bbo ni dho le bbʉ ná njí kana. (Mez. 22:29) Ni di njínji bbo Yova dho ró, ni kana kau ka ndi ngʉ kpakpa ke ma na ndirigoti ni ka ni é hwè na. (Gal. 6:4) Ndirigoti ri ka ndi liri ni nanga jini ji njati nja ndrŭ ba ni jie ná fø pendeleo ma ró.—Ro. 12:15; Gal. 5:26.
Kiroho nǎ Mali
w20.02 paje 12, kisanduku
Ko jirie kodhi Baba Yova ji
Yova ká adi ma nja nì?
Ni ká d’erie ri ro dhu ni tsó ɨ b’lo, ‘Dz’ djó mamilioni kʉ ná ndrŭ kana ro, Yova ká adi ma nja addudho?’ Njati rie b’lo ni dhurie fø lo ro ni tsó ri ró, achuri ni ba bblo pli kʉ ná kau. Pi Daudi ndingʉeri: “Ee Yova, ndrŭ ká kʉ addu nja ni chú ndi nyi, dhe ka ndi dhè ná ndrŭ ddù ká kʉ addu ni vé ni thí li ndi djo d’e?” (Zb. 144:3) Daudi chungʉeri chu nari kʉ Yova chu ndi bblo pli. (1 Ny. 17:16-18) Yova dzá Lo ndirigoti kedzá tengenezo chulu, ke ni li kpakpa ni churi nari kʉ, ndi dho ni dhǒ ná jidha ndi nja nì. Anja Biblia nǎ nja kʉ ná lo ro, nari ka ndi kó ni tsotso ni ú fø lo u:
• Yova njangʉe ni nzá ni d’e gøni nari njí.—Zb. 139:16.
• Yova chu ni thí nǎ kʉ ná lo bblo pli, ndirigoti ke chu ni ddí ná lo maddi.—1 Ny. 28:9.
• Yova adi nidhó sala krʉ rr rr.—Zb. 65:2.
• Ni nji ná lo adi Yova ronga lølø.—Mez. 27:11.
• Yova drr ni ndi ró.—Yoh. 6:44.
• Njati ni dhedhe ma ró, Yova dho ri si kaka ndi gá ni dhonalo ke chu ni bblo pli. Ke si rili ni ndí ma, nidhó ngaddidha ma, nidhó nja kʉ ná lo ma na ngʉ ø.—Yohana 11:21-26, 39-44; Matendo 24:15.
BI 2 DDO 27–BI 3 DDO 5
MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | 1 MAMBO YA NYAKATI 20-22
“Ako jadda kpa tsotso ndima njí ndima dhó bbʉni ná njí d’e”
w17.01 paje 29 §8
“Fø ritsi abbʉ chi tøni ná kpetsi kpa dhona”
8 Azø 1 Mambo ya Nyakati 22:5. Daudi ka ndi poeri nari kʉ Sulemani dho nzɨ ri ro ka ndi njí bbo na mana kʉ ná njí ri. Krʉ kʉ ná lo kana, ringʉngani le “chɨ hekalu bblo pli,” ndirigoti fø saa na, Sulemani ngʉe “jadda ndirigoti nzá ndidhó nyodyu d’e si bbo go ro.” Ro, Daudi chungʉeri nari kʉ Yova ka ndi kó Sulemani tsotso ndi njí Yova bbʉ ndi njí ná fø njí ngbà. Føri dho, Daudi njingʉe ndi ka ndi njí ná lo ndiro ndi bbʉ ngbà thonga ná ritsi fø njí dho d’e.
w17.01 paje 29 §7
“Fø ritsi abbʉ chi tøni ná kpetsi kpa dhona”
7 Daudi nzá chongʉe ndi ronga tso ro ndi ka ndi njí ná ritsi ró ri inga ndi di riddi hekalu chidha dhi fø njí nzá le bbʉ ndi dhona ri. Fø hekalu chungʉeni Sulemani dhó ri, nga Daudi dhó ri ri. Ngbà mai Daudi thí bʉngʉeni bʉ ndi jingʉe ndi njí ná fø njí tso ko nzá ndi djo nari dho ro, ke kongʉe fø njí tsotso ko dhé. Bbò hwè na, ke kpengʉe njonjo kʉ ná njí ndirigoti ke gbángʉe chuma ma, kuivre ma, mbø ma, or ma, bbo ró dzi ngʉe ná tsú ma na tso. Godhé, ke lingʉe Sulemani kpakpa ɨ ndi pongʉeri ke dho nari na: “Kpadjo, madzá ngba, Yova é ni na ndirigoti nidhó lo krʉ bbí bblo ndirigoti achi nidzá Mungu Yova dzá dza, ke pori ni dho nari nganga bbai.”—1 Ny. 22:11, 14-16.
w18.03 paje 11-12 §14-15
Gø dhi ndrŭ, ni ká nidhi nzø tsotso kó nì ndima tso si kpø batiso djo d’e?
14 Kiroho nǎ miya ró rø ná kpa bbai, kutaniko nǎ wazee ka ndima li gø dhi ndrŭ kpakpa bblo kʉ ná lo ndima ti kpa na kiroho nǎ muradi djo nari chulu. Cho 70 djolu nji painia dzá njí ná ddikpa le-ve no go ndidhó cho ngʉe 6 ro ndima tingʉe le-djo Charles T. Russell ma na ná lo bbʉngʉe ná faida nga. Le pori, “Ke ngʉ adi saa ba miniti 15 nja ndi tilo ma na madhó kiroho nǎ muradi djo d’e.” Bbʉbbʉ dhé, bblo lo le ti ndirigoti kpakpa ka ndi li le ná lo le ti nari adi faida bbʉ ddo bí goti ma nì dhé. (Mez. 25:11) Wazee ka ndima kó gø dhi ndrŭ tsotso ma, nzø tsotso ma nja ndima njí Pidhinga dzá dza nǎ njí d’e. Kpa ka ndima bbʉ nì njini nzø dho ná njí nì ndima ngaddi nzø dhó cho ndirigoti nzø dhó uwezo djo ro.
15 Kutaniko nǎ ndrŭ ka ndima kó ngatsotso, jadda kpa ro ndima ndima dyu li nari chulu. Loroji na, adi ni thí ro lili kiroho nǎ kpa njí ná maendeleo djo. Yenga ddo kana le adi nji ná njudha nǎ ká ke nji kipindi ro inga ke ká bbʉ bbo thonga ná ddikpa komatere ro maddi? Ke ká tøni chi mbudha tso ró inga ke ká ba chu ro ndi tilo ndidhó udha djo maddi darasa nǎ? Adi ke pongeza ni thí nǎ ro krʉ. Ni ká ka ni njí fø di ná lo ro njudha njí inga njudha goti nzá lo ni ti ke na nari chulu? Njati rie fø chu nǎ ma inga nja chu nǎ ma ró, jadda nzø ka ndima famu ri nari kʉ ndima kʉ nì “kutaniko” nǎ sehemu ro ri.—Zb. 35:18.
Kiroho nǎ Mali
w05 1/10 paje 11 §6
1 Mambo ya Nyakati dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo
21:13-15. Yova pongʉeri ddikpa malaika cho nya ndi nanga nyá ná dhe tso ndrŭ ró ro dhonalo ke ngʉ ngaddi nì ndidzá ndrŭ djo. Bbʉbbʉ dhé, “kedzá zølo kʉ bbo pli.”