ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • mwbr23 Bi 9 paje 1-12
  • “Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku” nǎ Referase

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • “Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku” nǎ Referase
  • Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase—2023
  • Rere lo djǒ
  • BI 9 DDO 4-DDO 10
  • BI 9 DDO 11-DDO 17
  • BI 9 DDO 18-DDO 24
  • BI 9 DDO 25–BI 10 DDO 1
  • BI 10 DDO 2-DDO 8
  • BI 10 DDO 9-DDO 15
  • BI 10 DDO 16-DDO 22
  • BI 10 DDO 23-DDO 29
  • BI 10 DDO 30–BI 11 DDO 5
Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase—2023
mwbr23 Bi 9 paje 1-12

Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

BI 9 DDO 4-DDO 10

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | ESTA 1-2

“Anji kpakpanga ni é kiasi na Esta bbai”

w17.01-ZS paje 25 §11

Ri ka ndi kaka ni é kiasi na mbudha dhi saa na

11 Kiasi na ko kʉ nari ka ndi tsu mbudha na njati ndrŭ di ko ndrendre inga ko máma nga djolu ró. Anja Esta njingʉe ná bblo pli kʉ ná lo nzá djo le ddinga ná lo njingʉe ni ná saa na. Le d’angʉeni bbo ndirigoti cho ddi kana le ronga le thɨngʉe pekee kʉ ná chu nǎ. Le ngʉe Uajemi nǎ pidhinga nǎ pi dho ngʉ ndima thɨ ndima køni ná isɨ ndrŭ kana. Nì mai ri kʉ føro, le ngʉe heshima na ndirigoti le thí ro nzá ka øni ri. Ngbà mai pi vʉngʉe le ndibbá le ro, le ro nzá ngʉngʉe nodha nari inga ndi é ngadhi kiasi ro ri.​—Esta 2:9, 12, 15, 17.

ia-ZS paje 130 §15

Le dangʉeni Mungu dzá ndrŭ dhi lo dho

15 Saa singʉe ndiro Esta si pi dhi ngana d’e ro, ritso ungʉeni u le vʉ ndidhó lo ji ná ritsi krʉ, njaro ndiro ndi d’ani bbo d’e. Ro, kiasi na le kʉ nari lingʉeri le kó Hegai pongʉe le dho ná ritsi dhé. (Esta 2:15) Le njangʉeri nari kʉ, d’a ndi d’ani nari dhé nzá ka ndi thǒ pi nyǒ gʉ bbo ri, ro nyenyenga ma, kiasi ma na na ndi kʉ nari maddi. Nde, føri ká ngʉe bbʉbbʉlo?

w17.01-ZS paje 25 §12

Ri ka ndi kaka ni é kiasi na mbudha dhi saa na

12 Krʉ ddo ró kiasi na ko kʉ nari adi ko tsotso kó ko thɨ ko ronga, ko thó ko ronga bblo ndirigoti nì heshima bbʉ ko dho nari bbai. Nodha na ko kʉ inga ndrŭ nyǒ ko drr ko djo nari djolu ko adi kpakpanga nji “ko é ko ko jotso ko ro ndirigoti nyenyenga na.” (Azø 1 Petro 3:3, 4; Yer. 9:23, 24) Ko ngaddi ko djo dhé nari ka ndi njani kodhó nyi chulu. Loroji na, ko ka ko di riji ko di njani dada nja ndrŭ djolu ri kodhó kʉ ná pendeleo ma, ko chu ná lo ma inga kodhó bbakau kʉ madaraka na kʉ ná le-djoi nari dho. Inga ko ka ko di ko ró dzi ngbé ddikpa ritsi ko njie nari dho, ngbà mai nja ndrŭ ma koe ko tsotso ddi fø ritsi njidha na ro. Ro, Yesu bbangʉe bblo kʉ ná loroji. Krʉ ke ngʉ adi ti ná lo ngʉ adi ndi dyʉ Maandiko ya Kiebrania ro. Ke ngʉ adi loti kiasi na ndiro ndrŭ churi chu nari kʉ, ndi d’ra ná lo si Yova dhó ro, ro nga ndidhó akili nǎ ro inga ndidhó nyodyu nǎ ro ri.​—Yoh. 8:28.

Kiroho nǎ Mali

w22.11 paje 31 §3-6

Ni ká chu ri ngbà?

Reshershe nji ná kpa bangʉe Uajemi nǎ nga le adi ndi djo ná ritsi djó ngʉe ná lo, ri djó le ndingʉe Marduka ró dho kʉ ná ddikpa ke ró dho (Baledha nǎ le adi ke nzǐ Mordekai). Ke ngʉe administratere, mbø nanga ndi ngʉ adi ø Shushani nǎ ro. Bbo chuni historia nǎ ná ddikpa ke Arthur Ungnad pongʉeri nari kʉ, “Mordekai djo Biblia tingʉe ná lo” bangʉeni fø saa na Uajemi nǎ nga le ngʉ adi ndi djo ná fø ritsi djó dhé.

Ungnad bbʉngʉe ná rapor goti, utafiti nji ná kpa lengʉe Uajemi nǎ fø lo thika mamia kʉ ná nja luga nǎ. Føri kana ngʉe nga le ndingʉe djó ná dju maddi, sasangʉeni ná ritsi kana le bangʉe ndi Persépolis dhi vile kuso ro. Fø dju djo le ndingʉe nga Pi Xerxès I dhó saa na. Føri ra bani Elamite dhi luga nǎ ndirigoti ri djó Esta dzá buku nǎ kʉ ná dho bani bí.

Xerxès I ngʉ pinyo ná saa na ngʉ njínji pi dza nǎ Shushani nǎ ná ke ró dho ngʉe Marduka. Ke ró dho le ndingʉe Persépolis dhi vile kuso ngʉe ná bí kʉ ná dju djó. Ri kana ddi ri nzi Marduka lo thika ngʉ le ná ke. Fø lo tso njunju Biblia d’ra Mordekai djo ná lo na. Ke ngʉe Pi Ahasuero (Xerxès I) bbá pi dza nǎ ngʉ njínji ná ke ndirigoti ke ngʉ aro kʉ ná luga ti. Mordekai ngʉ adi di bí ina pi bbá dzaitso ró Shushani nǎ. (Esta 2:19, 21; 3:3) Fø dzaitso ró le chingʉe ddikpa dza ndirigoti pi bbá njí dhi kpa ngʉ adi njínji fø ga.

Dju djó le tilo djo ná Marduka ma, Biblia tilo djo ná Mordekai ma na djo nju tso nju ná lo kʉ bí. Kpa ishi ngʉe ddikpa saa djo, ddikpa ngana ndirigoti kpa ngʉe ddikpa bbonga na, ddikpa njí ndima ngʉ nji ro. Fø lo krʉ ridho nari kʉ, arkeolojia dhi kpa tingʉe lo djo nari kʉ Esta dzá buku tilo djo ná Mordekai.

BI 9 DDO 11-DDO 17

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | ESTA 3-5

“Ako nja ndrŭ tsotso kpa njí ndima ka ndima njí ná lo krʉ d’e”

it-2-F paje 345

Mordekai

Ke gʉngʉe Hamani nji ndi koni nari gʉ. Føro Ahasuero lingʉe Hamani Mwagagi ndi é premier ministre ndirigoti ke jangʉeri pi bbá dzaitso ro di ná ndrŭ krʉ koni ke nji ke ba ná bbonga djotsina. Mordekai gʉngʉe fø lo bbo ndi chu na ndi kʉ Muyaudi nari nanga ndi tu ro. (Est 3:1-4) Mordekai gʉngʉe fø lo gʉ dhonalo kʉ, ke ma kana nga ngʉe chøchø ndidzá Mungu Yova na ndirigoti ke ngʉe bbʉbbʉ ndi Yova dho ná Muyaudi. Ke d’ingʉeri utso nari kʉ Hamani nji ndi koni ná føri tsu ndi nǎ ná lo dada ndi koni ndi d’eti djo ddikpa bbonga ná kʉ ná ke dho nari djolu, Waizraeli njingʉeri anziro nari bbai, fø di ná bbonga nji ndima koni nari na. (2Sa 14:4; 18:28; 1Fa 1:16) Hamani dhó hali nǎ, Mordekai ngʉe bblo kʉ ná sababu na nzɨ ndi koni ke nji. Njaro Hamani ngʉe Muamaleki ndirigoti Yova pongʉeri Waameleki na ndi lɨ nji “Gø djó ro gø djo.” (Kut 17:16; anja HAMÂN) Mordekai njangʉeri ri kʉ bbo na mana kʉ ná lo ndi tøni chi Mungu dho, ro nga politiki nǎ lo dho ri.

it-2-F paje 345

Mordekai

Ke na Mungu njingʉe njí ndiro ndi gø Waizraeli d’e. Ke rrngʉe Wayaudi krʉ tso le si d’ød’ø pidhinga tsena ro nari ná saa djo, Mordekai ungʉeri u nari kʉ Esta ngʉ pi bbá le ngbà thonga ná saa na nari ka ndi liri Wayaudi gøgø. Ke dhongʉe Esta dhó bbʉni ná bbonga ndirigoti ke pongʉeri le nzi zølo ma, le tsotsokodha ma na pi tsó. Ngbà mai føri ka ndi lingʉe Esta dhó shinga hatari na ro, le ungʉe fø lo ndi nji nari tso u.​—Est 4:7–5:2.

ia-ZS paje 133 §22-23

Le dangʉeni Mungu dzá ndrŭ dhi lo dho

22 Esta thí do løngʉe bbo le rrngʉe fø lo ná saa na. Ledhó udha mbungʉeni bbo pli. Mordekai dho le ngʉngʉe ná jibu ridho le do ngʉ nji. Le nongʉe pi dhó yadha nga Mordekai dho. Njati ddikpa le si nzá le nzi ndi ro pi bba ró, ringangʉeni le hwi fø le hwi. Njati pi dhǒ le ndidhó pikpa adi njínji na ná or dhi tsu na ró dhé le ka ndi gøgø. Vashti nzá rrngʉe nga pi nzi ndi ná ngana ndi si nari dho ri ná saa na njingʉeni le ró ná lo djo Esta ddienga ró ká le ngʉe bblo kʉ ná sababu ro na ddi ndi ddiri ndi nzá le ka le hwieri? Esta pongʉeri Mordekai dho nari kʉ pi nzá d’e ma ro nzi ma si ndi njari ná nga djó ro ddo da 30 b’lo! Esta ro nzá ke d’engʉe nzi ddo bi kana ri nari dho, le chungʉeri pi nzá ka ndi le ndidhó ngaddidha thika ro ri ndirigoti ke nanga jini ndidzá lo dho ri.​—Esta 4:9-11.

23 Mordekai ngʉngʉe Esta dhó logoti kpakpa ka ndi li ledhó udha ná lo na. Ke pongʉeri le dho njati le njí ddikpa lo ro ma nzá ddi ró, Wayahudi ka ndima bae gødha d’i chu lu maddi. Nde, le ká ka ndi gøe bbʉbbʉ Wayahudi chedha tso le ngae ná saa na? Fø saa na Mordekai dhongʉe ndi kʉ udha na Yova djo bbo nari. Ke ungʉeri u Yova nzɨ bba ndidzá ndrŭ ro cheni ri ndirigoti ke ndi tsoni djo ná lo njinjí. (Yos. 23:14) Føri goti Mordekai dhungʉeri Esta tsó: “Ri ká kʉ ie i churi nari kʉ ri kʉ i di ná saa dho i ni ba heshima ni ngʉ pi bbá le ri?” (Esta 4:12-14) Ni ká njari nzá ri thonga tho le dyø Mordekai dhó loroji? Ke lingʉe ndi thí lu ndidzá Mungu Yova djo. Ko ká adi rinji fø i nì?​—Mez. 3:5, 6.

Kiroho nǎ Mali

kr-ZS paje 160 §14

Anji kpakpanga ndiro ni ba uhuru madha bbʉdha dho d’e

14 Esta ma, Mordekai ma na bbai, njʉ Yova dzá ndrǔ adi kpakpanga nji ndiro ndima ba uhuru nja ndima má Yova ngbà tso ke u ná chu lu d’e. (Esta 4:13-16) Nde, ni ká ka ni kó fø lo tsotso ro ngbà? Ngbao. Ni ka ni di sala nji krʉ ddo ró le-djoi ma, le-vei ma na dho njʉ ndima nzani nga kʉ chø ná lo chulu ro. Fø di ná sala ka ndi kó kpakpalo ma, ndrǔ ndima nzá nari ma na dho nzani na le-djoi ma, le-vei ma na tsotso bbo. (Azø Yakobo 5:16.) Nde, Yova ká adi fø di ná sala goti ngʉ ddi? Tribinale njí ko adi ba ná ushindi adi ridho bbʉbbʉ dhé Yova adi fø di ná sala goti ngʉ nì!​—Ebr. 13:18, 19.

BI 9 DDO 18-DDO 24

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | ESTA 6-8

“Bblo le loti nari ka ndi bbʉ ná somo”

ia-ZS paje 140 §15-16

Le njingʉe lo nyodyu na, nga nǎ do ro ndirigoti ngadhi dya ro

15 Esta ngʉe ngatsovedha na nari dho le b’ongʉe ngbà thonga ná saa ndiro ndi d’ra ndi nzǐ ná lo pi dho d’e, Hamani dho saa mangʉe ndiro ke kpe ndi nganga ró si njini ná lo d’e. Nde, njaro ká Yova Mungu i lingʉeri nzɨ ddo si pi nyǒ na? (Mez. 21:1) Ko nanga nzá ka ndi keni Biblia ripo ko di “ngab’o ngatsovedha na” nari dho ri! (Azø Mika 7:7.) Ko di ko thí li Mungu djo nì ko ngab’o ro ró, ko si rinja nari kʉ ke si kodhó kpakpalo tsotso koko, ko e riddi ná nga djolu.

Le tingʉe lo nga nǎ do ro

16 Ya pili Esta nzingʉe pi fete dho ro, le nzá rɨngʉeni pi dho riengani ndi po ná lo ró ri, ro le d’rangʉe krʉ kʉ ná lo ke dho. Ká ngbaribbai? Ngbà thonga ná saa na, pi bbangʉe nga le dho ndirigoti ke pongʉeri le d’ra ndi ji ná lo. (Esta 7:2) Esta ka ndi “tielo ná saa” singʉe b’lo.

ia-ZS paje 140 §17

Le njingʉe lo nyodyu na, nga nǎ do ro ndirigoti ngadhi dya ro

17 Ko ka ko ddinga ngbaribbai ma Esta ka ndi nzienga ndidzá Mungu tsó ndi thí nǎ i lo ndi po nari njí nari djo: “Njati rie ngbà ma tso uni ni nyǒ njí, pi Jee ri ró, ndirigoti rie ngbà ri tho pi nyǒ ri ró, ma jiri le gø madzá shinga ndirigoti ma rinzi le gø madzá ndrǔ.” (Esta 7:3) Anjari nari kʉ, le bbʉngʉe heshima pi dhó lod’idha dho ngbà ka ndi tho ke nyǒ ná lo djo. Esta ngʉe njonjo pi bbá anziro ngʉe ná le Vashti ró ro, nda na ndi kpengʉeri ndi pa do ndibbá ke djo ro! (Esta 1:10-12) Føri goti Esta nzá tingʉe chelo ro pi djo ke lingʉe ndi thí ngadhi nyodyu ro Hamani djo nari dho ri. Ro, le nzingʉeri pi b’o ndi ronga hatari na ka ndi tsungʉe ndidhó shinga ná lo ro.

ia-ZS paje 141 §18-19

Le njingʉe lo nyodyu na, nga nǎ do ro ndirigoti ngadhi dya ro

18 Bbʉbbʉ dhé, pi bbá isɨle nzingʉe ná fø lo chongʉe ke ronga ndirigoti ri kengʉe ke nanga ke. Ri ká kʉ ie i rimbu ndi li pi bbá le dhó shinga hatari na ri? Esta rangʉe anzi ɨ ndi ripo ro: “Ko nanga le dzɨe dzɨ, ma ma, madzá ndrŭ ma na, nja ndrŭ si ko si, ndrŭ ché ko ché ndirigoti ndrŭ d’ø ko tso d’ø krʉ d’e. Ro, njati le dzɨe ko nanga nokpa ma, noi ma ró, ma goe ddi. Ro, fø lo nzá thonga ro ri dhonalo ri si vodha bbʉ pi dho.” (Esta 7:4) Anjari nari kʉ Esta tilo pʉlʉpʉlʉ ndima si ba ná kpakpalo djo ndirigoti le pori ndi ka ndi goe go njati le dzɨe ndima nanga nokpa ma ró. Ro, le pori ndi nzɨ go ddi ndima le si cheche nari djo ri, dhonalo føri ka ndi bbʉ vodha bbo pi dho.

19 Esta dhó loroji ddi lo nga bbo ko dho ndiro ko é ufundi na lotidha dho ndiri liri ndrŭ u ko po ná lo u d’e. Rie ddikpa lɨ tso o ná lo ni ji ni d’ra ji ni ji inga bbonga na kʉ ná le dho ri ró, adi ngatsovedha na, heshima na ndirigoti atilo pʉlʉpʉlʉ.​—Mez. 16:21, 23.

Kiroho nǎ Mali

w06-SW 1/3 paje 11 §1

Esta dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo

7:4​—Wayahudi le ngʉ si sisi ná føri ká ka ndi bbʉngʉe “vodha pi dho” ngbaribbai? Nyodyu na ndi Wayahudi nanga le ka le dzɨe nokpa bbai nari djó nga nyá pi dho nari na, Esta dhongʉe ndima si sadha ba nari ka ndi bbʉe pi dho ná vodha. Hamani tsongʉeni ndi bbʉ 10 000 kʉ ná mbø le li pi bbá sanduku ná d’e ná fø mbø ngʉe sese pli njati ke dzɨe Wayahudi nanga nokpa ró sie ná mbø dho. Hamani kpengʉeri le che Wayahudi ná fø lo njieni njí ró, pi bbá le ma ngʉ dhedhe ddi.

BI 9 DDO 25–BI 10 DDO 1

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | ESTA 9-10

“Ke njingʉe njí ndidhó bbonga na ngadhi dya ro”

it-2-F paje 346

Mordekai

Kpadjo Mordekai ngʉ premier ministre Hamani rɨdjo ndirigoti pi bbʉngʉe ndidhó kashe le du na ná pete ke dhona ke di na kashe du dokima djo d’e. Esta lingʉe Mordekai ndi nja ndi dho pi bbʉngʉe ná Hamani dhó dza djó nga. Føro pi bbʉngʉe ndi dho ná rusha na Mordekai ndingʉeri, Wayahudi kʉ haki na ndima ti ndima djó lo pʉlʉpʉlʉ sheria njí. Wayahudi dho føri ngʉe gødha dhi kadha bbai ndirigoti bbo hwè dhi lo. Uajemi nǎ pidhinga nǎ bí kʉ ná ndrŭ gbangʉe ndima tso Wayahudi na ndirigoti pi pongʉe ná lo ngʉ si njini Adari dhi bi ddo 13 dyina, ná fø dyinga singʉe Wayahudi ro tayari. Bbobbonga na kʉ ná kpa kpengʉe ndima ddinga laidjo Mordekai dhó bbʉni ná bbonga dho. Suza nǎ dangʉe ná lɨ dhi ddo ki le ndringʉe ndri. Uajemi nǎ Wayahudi dhó 75 000 djolu da ná mbubai chengʉeni che, føri kana ngʉe Hamani dzá kpetsɨ nzø 10. (Est 8:1–9:18) Esta tso nǎ lo na Mordekai jangʉeri le di fete nji cho ró Adari dhi bi ddo 14 ndirigoti ddo 15 dyina, føri ngʉe “Purimu dhi ddo” ndiro le njí hwè, le njí fete ndirigoti le bbʉ kado le kana ndirigoti njedha kʉ ná ndrŭ dho. Wayahudi ungʉe fø fete tso u ndirigoti kpa jangʉe fø lo ndima nǎ gø ma, ndima na gba ndima tso ná ndrŭ ma na dho. Bbʉbbʉngʉe ndima Mungu dho ná ndrŭ; Wayahudi bbʉngʉe heshima Mordekai dho ya pili ndi kʉ bbonga na pidhinga nǎ ro ndirigoti ke rangʉe anzi kpa dhi bblonga dho ndi njínji nari na.​—Est 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.

it-2-F paje 628

Purimu

Kusudi. Ngbà mai nja kʉ ná kpa pori njʉ kʉ ná Wayahudi nji ná Purimu dhi fete nzɨ gbani dini nǎ lo na ri, nja saa na ri nǎ kʉ ná lo da nga djolu ro, drrdrr ri tso ngangʉeni ná saa djo nzɨ ri ngʉ njini fø ri. Mordekai ma, Esta ma na ngʉ njínji bbʉbbʉ Mungu Yova dho ndirigoti fø fete le lingʉe le bbʉ na madha ke dho. Le ka le pori fø saa na gøngʉe Wayahudi nari ngʉe Yova Mungu dhonalo føri njingʉeni Mordekai tøngʉeni chi ke dho ndi madha bbʉ nari kana. Hamani ka ndi é ngʉe Mwamaleki, wa Yova wangʉe ná ndrŭ tsɨ ndirigoti sadha ngʉ b’o ná ndrŭ. Mordekai bbʉngʉe heshima Mungu ja ná lo dho ndirigoti ke gʉngʉe Hamani nji ndi koni nari gʉ. (Est 3:2, 5; Kut 17:14-16) Føri kina, Mordekai pongʉe Esta dho ná lo (Est 4:14) dhori nari kʉ, ndiro Wayahudi ba gødha d’e ke lingʉe ndi thí bbo pli kʉ ná kpakpanga djo. Ndirigoti Esta chingʉe nyo pi nji ndi si nari njí ndiro ndi po ndi ji ndi nzi pi ma fete dho nari d’e, nari dhori le ngʉ Mungu dhó le tsotsokodha ne.​—Est 4:16.

cl-SW paje 101-102 §12-13

“Aningʉ Mungu dyø ná ndrŭ” nidhó bbonga na ni njínji nari kana

12 Yova li kutaniko djó nga nja ná kpa nja ndima ddá chutso kutaniko dho d’e. (Waebrania 13:17) Ngbà kaka ná fø kpetsi kpa dhó Mungu bbʉ bbonga ndiro ndima bbʉ miya dhó lo u ná ritsi miya dho ndirigoti ndima nja ri dhó afya ká kʉ bblo nì nari d’e. Nde, wazee dhó bbʉni ná fø bbonga ká adi rili kpa di pinyo ndima lai Wakristo djo? Karrnø ma nzɨ ddi! Wazee dho ringani ndima é bblo kʉ ná nganjadha na, nyenyenga na ndima dhona bbʉni kutaniko nǎ ná njí kana. (1 Petro 5:2, 3) Biblia ripo kutaniko djó nga nja ná kpa dho: “Anirø Mungu dzá kutaniko ró, ke dhi Ddù na ró ju na ke dzɨe ndi ro.” (Matendo 20:28) Føri dho ringani kpa dhǒ jidha krʉ kʉ ná chembø dho.

13 Ko ka ko bbʉ fø loroji iri bbai. Chøchø na ni kana nga kʉ ná kau pori ni b’o ndidhó bbo na mana kʉ ná ritsi ronga. Ni churi nari kʉ nidhó kau vie mbø bbo fø ritsi ró. Nde, ni ká ka ni b’o fø ritsi ronga li ni li ni dyu ró nzá? Føri bbai, Mungu bbʉ bbonga wazee dhona ndiro kpa b’o bbo na mana kʉ ná mali ronga, ná føri i kʉ kutaniko, chembø na le ddi ndi nǎ kʉ ná ndrŭ ro. (Yohana 21:16, 17) Yova ji ndidhó chembø bbo pli, føri dho ke dzɨngʉe ri ndi dhi Ddùna ddikpa dhé gøni ná ke Yesu Kristo ró ju na. Yova dzɨ ndidhó chembø bbò pli kʉ ná dzɨ na. Nyenyenga na wazee adi fø lo ngano ndirigoti kpa adi njini Yova dhó chembø na ke ji nari bbai.

Kiroho nǎ Mali

w06-SW 1/3 paje 11 §4

Esta dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo

9:10, 15, 16​—Ngbà mai pi ungʉeri tso ndrŭ dhʉ ndima dhó mbubai dhó ritsi dhʉ ro, Wayahudi ká chongʉe ndima tso fø lo ró addudho? Kpa nzá dhʉngʉe ritsi ro ri ná føri dhori pʉlʉpʉlʉ kpa jingʉeri ndima bbá ndrŭ gøgø, nga ndima ba mali ri.

BI 10 DDO 2-DDO 8

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 1-3

“Ara anzi ngbá ngatsi ma ni ji Yova nari ni dhǒ nari na”

w18.02-ZS paje 6 §16-17

Adyø Noa ma, Danieli ma, Yobu ma na dhó udha ma, ngarrdha ma na

16 Yobu bangʉeni na ná kpakpalo. Yobu dhó maisha øngʉe ndi thika njonjo kʉ ná chu nǎ. Fø mbudha njí, ke ngʉe “bbo pli kʉ ná ke dyi si ná nga laidjo ngʉe ná ndrŭ kana.” (Yob 1:3) Kedhó mali ngʉe bbo pli, ke chungʉeni bbo ndirigoti bbo dho ndrŭ heshima bbʉ ná ke. (Yob 29:7-16) Ro, fø lo krʉ kana, Yobu nzɨ ngʉ ndi nja bblo pli inga ndidhó lo nzá u Mungu ri. Føri dho, Yova nzingʉe ke “madzá njí dhi ke,” ke ndringʉeri ki: “Ke kʉ chølo dhi chi kʉ ná kpetsi ke, Mungu do nji ndirigoti chelo pʉ ndi ró ro ná ke.”​—Yob 1:8.

17 Sese saa kana dhé, Yobu dhó maisha øngʉe ndi thí che bbo pli. Ke rangʉe ndi ba njedha konga ndirigoti ngadhi ngab’odha ro. Ko churi chu fø lo singʉe ko adi bbø ná ke Shetani dhó ro, ke bbøngʉe Yobu na ná lo ngʉe, ke Mungu má ndi ba faida d’e. (Azø Yobu 1:9, 10.) Yova nzá bbangʉe fø kali ro pá ri. Føri rɨngana, ke lingʉeri Yobu dhori nari kʉ ndi kʉ chi ndirigoti ndi Yova má tsetse ná ndi thí na, ro nga ndi ba faida d’e ri.

w19.02-ZS paje 5 §10

Ab’o chi ni kʉ nari ronga!

10 Shetani adi fø lo po ko krʉ djo. Føri ká lø ni ronga ngbaribbai? Ke adi ripo ni nzá ji Yova Mungu ni thí nǎ ro krʉ ri, ni ka ni bba ke dho ni njínji nari tso bbá nja ni gø nidhó shinga d’e ndirigoti chi ni tøni ná føri kʉ kali! (Yob 2:4, 5; Ufu 12:10) Fø lo ká liri ni mbuni ngbǎ? Ni ka ni mbuni che. Nì mai ri kʉ føro addinga i lo djo: Yova li ndi thí ni djó nja ni dhǒ ni kʉ chi nari d’e. Yova bbanga Shetani dho ndiro ke mbu chi ni kʉ nari d’e. Yova churi chu ni ka ni tøni chi ngbà ndirigoti ni ka ni dhori Shetani kʉ kali ba. Ndirigoti Ke tsoni ndi si ni tsotso koko ni njiri fø d’e. (Ebr 13:6) Ngø lu djo kʉ Bbonga na ná ke ndi thí li le djo nari kʉ bbo pli kʉ ná pendeleo! Ni ká nja addudho ma chi le kʉ nari na mana kʉ bbo nari ngbà? Ri ko tsotso kó ko nyá Shetani dhó kali djó nga, ko gba ko tso kodhi Baba ró bblo dho na ndirigoti ko gba ko tso ke pinyo nari na. Nde, ko ká ka ko dhi bbo na mana kʉ ná fø sifa ngbaribbai?

Kiroho nǎ Mali

w21.04 paje 11 §9

Yesu Pongʉe ya Mwisho ná lo nǎ ro ko ka ko ba ná Somo

9 Yesu ká pongʉe ngbá lo? Yesu dhe nari njí, ke høngʉe: “Madzá Mungu, madzá Mungu, ma ká ni bba addudho?” (Mt. 27:46) Biblia nzá tu fø lo Yesu pongʉe dho ná lo nanga ro ri. Akonja fø lo nǎ ro ko ka ko ba ná somo. Fø lo nǎ ro ko ka ko chu ná lo kʉ, fø lo chulu ngʉ njini nari kʉ Zaburi 22:1 nǎ kʉ ná unabi. Godhé fø lo ridho nari kʉ Yova nzá “lingʉe le ronga b’o ná lubba ro” ndidzá ngba ro lu ri. (Yob. 1:10) Yesu d’ingʉe ri utso nari kʉ, ndidzá Baba bbari ndidhó udha mbuni kpø dhe djo. Ndirigoti ddikpa le ro ma nzá ddi d’engʉe fø di ná mbudha ro ba ri. Føri djolu pli ke pongʉe ná fø lo ridho ke nzá njingʉe hwi djó le ka le hwi ke ná lo ro ri.

BI 10 DDO 9-DDO 15

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 4-5

“Anipʉ nga kʉ d’ʉ ná eformasio ni ró ro”

it-1-F paje 725

Elifazi

2. Ke ngʉe Yobu dhó gbo ngʉe ná bbakau kana ddike. (Yob 2:11) Ke ngʉe Mutemani, arø ro kʉ ya kwanza djó ná ke nǎ gø, føri pori ke ngʉe Abrahamu nǎ gø ndirigoti ke ma dhó família ronga ro njungʉe nju Yobu na. Ke ma, ndi goti gøni ná kpa ma na ngʉ ndima máma ndima dhó nyodyu djotsina. (Yer 49:7) Yobu “iso ngʉ pi ná kpa” gbo kana, Elifazi ngʉ ndi dhǒ bbo na mana kʉ ná ke ndirigoti pli ndi nji ná ke, ná føri ridho njaro kedhó cho dangʉe da nja kpa djolu. Fø kpa gbo kana ke i tingʉe lo ya kwanza ndirigoti kedhó lo kʉ da nja kpa tingʉe ná lo djolu.

w05-SW 15/9 paje 26 §2

Atøni che kʉ ná ngaddidha tso ró!

Nga kʉ kawaida ná ddikpa lo njini nari djo ndi ngaddi ro, Elifazi pongʉeri: “Ddikpa roho dangʉe ma nyǒ djolu; ma ndí ró ká dangʉeni da. Føri goti ri dangʉeni nzá ndi ronga ja ro, ro ma nzá chungʉe ri nyi ri; ddikpa ritsi ngʉe ma nyǒ njí; føro nga gongʉe ddi nari goti ma rrngʉe ddikpa le chu.” (Yob 4:15, 16) Ri ká kʉ ngbǎ di ná roho i øngʉe Elifazi dhó ngaddidha thika ri? Føri goti ke pongʉe ná che kʉ ná lo ridho nari kʉ, bbʉbbʉ dhé fø roho nga ngʉe Mungu dhó chølo nji ná malaiká kana ddi ke ri. (Yob 4:17, 18) Ri ngʉe nononi ná che kʉ ná roho. Nde rie e fø nga ró, luti ká Yova ka ndi óe Elifazi ma, ndi lai aro kʉ ná kpa ma na na kpa tingʉe ná kali dhi lo dho addudho? (Yob 42:7) Bbʉbbʉ dhé, Elifazi gó dhó kpakpanga ngʉ cho. Ke tingʉe ná lo ngʉe njonjo Mungu dhó ngaddidha ró ro.

w10-SW 15/2 paje 19 §5-6

Atøni Shetani dhó kali dhi lo tso ró!

Shetani njingʉe njí Yobu ronga singʉe be ná gbo ngʉe ná kpetsi kpa kana ddi ke Elifazi na ndiro ndi tsuri Yobu djǒ na ndrŭ kʉ zaifu bbo d’e. Elifazi pongʉeri ndrŭ “di nzz na le chi ná dza nǎ” ndirigoti ke pongʉeri Yobu dho: “[Kpa] dherr kʉ dz’ hø nǎ! Kpa nanga le ka le d’ri tse brɨbrɨ leni ná ucha bbai. Bbʉtso nga djó ro kpø ngasdjó nga djo kpa nanga le d’ri niní, kpa sadha ba theinga dho ndirigoti ddikpa le ma nzɨ ddi ndi thí ro lɨ ri djo ri.”​—Yobu 4:19, 20.

Nja kʉ ná Maandiko nǎ le ddi ko “dz’ na le rø ná no” na, ri kʉ nzz na le rø ná sʉsʉ kʉ ná chǎ bbai. (2 Ko. 4:7) Ko e zaifu dhonalo ko riti chenga ma, nzá le kaka nari ma na. (Ro. 5:12) Ko nganga dhó klø na nzá ko ka ko si Shetani nji ko tso ró ná la djolu ri. Ro, ko kʉ Wakristo nari dho ko nga kʉ ngadhi le tsotsokodha dho ri. Nì mai ko kʉ zaifu ro, ko kʉ mana na bbo Mungu nyǒ njí. (Isa. 43:4) Føri kina, Yova adi roho takatifu bbʉ nì ri nzǐ ndi tsó ná ndrŭ dho. (Lu. 11:13) Kedhó roho ka ndi bbʉ “dada kawaida kʉ ná kpakpanga djolu ná ri” ko dho, ri ka ndi liri ko ve Shetani bbʉ ko djo ná kpakpalo krʉ tso ve. (2 Ko. 4:7; Flp. 4:13) Njati ko tøni Ibilisi tso ro nì ko kʉ “kpakpa udha nǎ” ro ró Mungu si rili ko tøni kprɨ ndirigoti ko é kpakpa. (1 Pe. 5:8-10) Føri dho, Ibilisi do ko nji dho ná lo ro nga.

mrt-SW 32 §13-17

Ab’o ni ronga nga kʉ d’ʉ ná eformasio ró

● Anja lo si ná nga ndirigoti ri nǎ kʉ ná lo bblo

Biblia pori: “Anine krʉ kʉ ná lo nanga bblo.”​—1 Watesalonike 5:21.

Ddikpa rie bbo chuni ná lo ma, inga bí ina ndrŭ ti ná lo ma ró, ri ni u inga ri ni nanga pli nari njí, ane ri ká kʉ bbʉbbʉlo nì ma nari nanga vi. Ká ngbaribbai?

Ane lo si ná nga. Eternete ma, nja kʉ ná sosiete ma na ka ndima d’ra nzá dzá bbʉbbʉnga chuni ná lo turusa inga politiki dhi lo djo. Addi ddikpa ngana ni ba ná ø lo nja kʉ ná ngana kʉ ná lo na. Nja saa djo bbakau ka ndima cho nga kʉ d’u ná eforomasio mesage inga eternete chulu. Føri dho, nzɨ u ddikpa lo nzá ni d’e ri si ná nga chu bblo ró.

Aneri ni chu ri nǎ ká kʉ ø lo ndirigoti d’ʉ kʉ ná lo i nì nari. Ane ri dhi bi ddo, ane ri nanga bblo ndirigoti ane ri kʉ nì bbʉbbʉlo nari dhǒ ná lo. Adi krr ndiro ni chu lo nanga gʉ ká le tu nga djolu inga ri ká le po le tá na do ndrŭ na inga le bbʉ hwè ndrŭ dho nari d’e.

Kiroho nǎ Mali

w03-SW 15/5 paje 22 §5-6

Atøni kprɨ ndirigoti asisi shinga dhi ngana le d’a ná ngø kana

Dz’ djolu gble kʉ ná bbʉbbʉ Wakristo kʉ nǎ ná tengenezo nǎ ko kʉ nari ka ndi liri ko tøni kprɨ. Ri kʉ bbò ledha le gba le tso jijini ndima kana dz’ djolu gble ná le-djoi na! (1 Petro 2:17) Ndirigoti ko ka ko kó ko lai Wakristo tsotso nja ndima tøni kprɨ d’e.

Anja chølo dhi ke Yobu njingʉe ná ko ka ndi kó le tsotso ná lo. Ke isopɨdha dho si ri ngʉ ndi nzǐ ná ke Elifazi maddi le chongʉe ndi pori ɨ: “Ddikpa le bʉni bʉ ró, nidzá lo ngʉ adi le dada; ndirigoti sʉsʉ d’etɨ ngʉ ná le ni ngʉ adi li kpakpa.” (Yobu 4:4) Fø lo na ká ko ka ko kó ie ma tsotso? Ko krʉ dhó bbʉni ná njí kʉ ko kó kiroho nǎ ko djoi ma, ko vei ma na tsotso ndima ve ngatso Mungu dzá njí kana. Kpa tsotso ko kó nari kana, ko ka ko njiri i lo ripo nari bbai: “Anili le thó zaifu ngʉ nari kpakpa ndirigoti ta ronga ta ná le d’etɨ ndi tøni kprɨ.” (Isaya 35:3) Nde, ká addudho ko ka ko li muradi ro nzá ko nji ko li ko lai ddikpa inga aro kʉ ná Wakristo kpakpa ko di nju kpa na ná saa krʉ ró? (Waebrania 10:24, 25) Ko thí nǎ ro krʉ ko kpa má ndirigoti ko mbai po kpa kpakpanga nji ndima bbʉ hwè Yova dho d’e nari ka ndi kó kpa tsotso bbo ndiro kpa tøni kprɨ ndirigoti kpa sisi shinga dhi ngana ndima d’a ná ngø kana.

BI 10 DDO 16-DDO 22

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 6-7

“Kodhó maisha nǎ ngatsovedha di njani kpakpa ko dho ná saa na.”

w06-SW 15/3 paje 14 §10

Yobu dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo

7:1; 14:14​—“Cho le le cho dho ná njí” na mana ká kʉ addu? Yobu bangʉe ná kpakpalo ngʉe bbo nari dho ke pongʉeri maisha kʉ kpakpa cho dho le le cho ná njí e kpakpa nari bbai. (Yobu 10:17, maelezo ya chini) Yobu ddingʉe cho le le cho dho ná njí kabbuli nǎ ringani le di ná saa na, føri i kʉ dhe le dhe nanga djó ro kpø gadha djo.

w20.12-ZS paje 16 §1

“Yova . . . adi bʉ thí bʉni ná ndrŭ gøgø”

NJA SAA NA, ko ka ko ddiri maisha kʉ dʉ ndirigoti kodhó ddo kʉ “lɨ ndi lɨ ndi nǎ kpakpalo” na ro. (Yob 4:1) Føri dho nja saa na ko thí ka ndi bʉni ngbà. Yova dho ngʉ njínji drrdrr ná bí kʉ ná ndrŭ thí ma bʉngʉeni ddi. Kpa kana nja kpa jingʉeri ndima dhedhe. (1 Fa 19:2-4; Yob 3:1-3, 11; 7:15, 16) Ro, kpa lingʉe ndima thí djó ná Yova Mungu pingʉe kpa iso ndirigoti ke lingʉe kpa kpakpa. Kpadhó lo le ndingʉe ndiro ndi li ko kpakpa ndirigoti ndi ddi longa ko dho d’e.​—Ro 15:4.

g-SW 1/12 paje 16-17

Ni di ni mbu nzá ki die shi nari bbai ró

Njati nidhó hali di njani kpakpa kʉ nari bbai ró, anonga nari kʉ ni nga kʉ ddiro ri ndirigoti ni kuso lu krʉ kʉ ná nja ndrŭ ma hwini fø di ná nja kpakpalo na ddi njʉ. Biblia pori: “Nononi ná ritsi krʉ dzz ddinga ndirigoti ri vodha ba ddinga.” (Waroma 8:22) Kpadjo nidhó kpakpalo di njani nzá tso ka ndi d’ø nari bbai ma ró, lo thika adi øni ddo da nari bbai. Nde, fø saa kana ká addu ka ndi kó ni tsotso?

Ad’ra ngbaribbai ma ni ni mbu nari dhidhi kiroho nǎ inga li djo ni adi ni thí li ná kau dho. Biblia ripo: “Bbʉbbʉ kau adi jidha dhǒ krʉ saa ró ndirigoti ke kʉ kpakpalo dhi saa djotsina gøni ná le-djo.” (Mezali 17:17) Biblia tilo djo ná chølo dhi ke Yobu d’rangʉe ndi thí nǎ lo nja ndrŭ dho kpakpalo dhi saa na. Ke mbungʉe ndi “ndrondro ndidhó shinga” nari bbai ná saa na, ke pongʉeri: “Ma si ma nanga rid’o nari dhodho. Ma si loti ma thí nǎ njedha na!” (Yobu 10:1) Nja ndrŭ dho ko ngbaribbai ma ko ko mbu nari d’ra nari ka ndi ngʉ d’od’o nanga ngʉ ndirigoti ri ka ndi liri ko é bblo kʉ ná nganjadha na ko bani na ná kpakpalo djo.

Apo ni thí nǎ kʉ ná lo krʉ Mungu dho sala nǎ. Nja ndrŭ adi riddi sala adi ngbaribbai ma le le mbu nari tsotso ro kó sese saa dho dhé, ro Biblia po ná lo kʉ njonjo fø lo ró ro. Zaburi 65:2 nzi Yova Mungu “sala adi rr ná ke” ndirigoti 1 Petro 5:7 ripo: “Ke ngaddi nì ni djo.” Biblia ngʉ bí ina Mungu djo le le thí li nari dzá faida djolu. Loroji na:

“Ali ni thí Yova djo ni thí nǎ ro krʉ ndirigoti nzɨ li ni thí nidhó akili djo. Addinga ke djo nidzá krʉ kʉ ná chu nǎ ndirigoti ke si rili nidhó chu é mbrø.”​—MEZALI 3:5, 6.

“[Yova] si ndi do nji ná ndrŭ dhó tamaa tso gbagba, ke si kpa tsotso kodha ró kpa hø nari rr ndirigoti ke si kpa gøgø.”​—ZABURI 145:19.

“U ko u ke djo ná lo kʉ ena, njati ko nzi ngbá lo ma ke tsó, ro ri gbani gba ke ji ná lo na ró ke ko rr rr.”​—1 YOHANA 5:14.

“Yova kʉ da chelo dhi ndrŭ ró ro, ro chølo dhi ndrŭ dhó sala ke adi rr rr.”​—MEZALI 15:29.

Njati ni d’ra ni hwini tso ró ná kpakpalo Mungu dho ró, ke si ni tsotso koko. Ri kʉ føri dho i Biblia ni li kpakpa “ni li ni thí ke djo krʉ saa ró . . . Ni d’ra ni thí nǎ lo krʉ ke dho ri.”​—Zaburi 62:8.

Kiroho nǎ Mali

w20.04-ZS paje 16 §10

Arrnga, aneri ni chu lo ndirigoti adho zølo.

10 Ko ka ko dyø Yova ko rimbu ko di ko famu ko kana nari chulu. Aneri ni chu ni djoi ma, ni vei ma na bblo. Atilo kpa na njudha njí ndirigoti ri goti, ad’ra lo kpa na, ndirigoti ngbà ri ka ró anzi kpa nyo dho. Fø ni njíri ró, ni ka ni ra riba nari kʉ nzɨ adi kau nji ri ni adi nja ná le-ve kʉ do adi pá djo ná le, ni adi ddi bbo ji kimwili nǎ ritsi ná le-djo kʉ lʉ adi kó ná ke inga retar adi si njudha dhi ngana ná familia kʉ upinzani na ndi adi bani ro. (Yob 6:29) Bbʉbbʉ dhé, ri nzá ngani ko di ko “tsu ndrŭ dhó lo na ri.” (1 Ti 5:13) Nì mai ri kʉ føro, ri kʉ bblo ko chu lo ro ko djoi ma, ko vei ma na djo ndirigoti kpa thí ronga lø ná lo djo.

BI 10 DDO 23-DDO 29

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 8-10

“Mungu dhó chi kʉ ná jidha adi ko ronga b’o Shetani dhó kali ró”

w15-ZS 1/7 paje 12 §3

Ni ká ka ni njí Mungu nyǒ tho ná lo bbʉbbʉ?

Yobu bangʉeni nga kʉ chø ná lo bbai ngʉ njani ná kpakpalo na bí. Ke ddingʉeri che nari kʉ Mungu nzɨ nga ro ddi ndi djo ri njati ndi é udha na nì ma inga nga ma Ke djo ró. (Yob 9:20-22) Yobu lingʉe ndi thí bbo ndidhó chølo djo, føri dho nja ndrŭ pongʉeri ke ndi bbe ndindiro chølo dhi ke Mungu djolu.​—Yob 32:1, 2; 35:1, 2.

w21.11 paje 6 §14

Yova dzá chi kʉ ná jidha ká ngbá lo ngaddi ni dho?

14 Mungu dzá chi kʉ ná jidha adi le ronga b’o kiroho nǎ. Yova tsó ndi nganzi ro Daudi pongʉeri: “Ni kʉ ngatso le nyi nanga ma dho; ni si ma ronga b’o nzɨ ma bani kpakpalo na ró. Ni si ma ronga tso d’e gødha dhi bbo hwè dhi hø na. . . . Ngbà li ndi thí Yova djó ná ke ronga tso Yova si d’e ndidzá chi kʉ ná jidha na.” (Zb. 32:7, 10) Biblia le ngʉ ndi ná saa na, le ngʉ adi bbobbo bba ronga tso d’e ukuta na ndiri b’o ndrŭ ronga mbubai ró d’e. Yova dzá chi kʉ ná jidha kʉ fø ukuta bbai nari adi ko ronga b’o hatari na ka ndi li ko kana kau Yova na ná lo ró. Føri dho Yova dzá chi kʉ ná jidha adi ke ronga cho ndiro ke ndrini chøchø ko ro d’e.​—Yer. 31:3.

Kiroho nǎ Mali

w10-SW 15/10 paje 6-7 §19-20

“Ri ká kʉ ie i chu Yova dhó akili ri?”

19 Ko ká chu ngbá lo “Yova dhó akili djo”? Ringani ko bbá Mungu dzá lo rø ko ndiro ko famu Yova dhó akili d’e. Ri nzá ngani ko li kodhó yadha Yova nji ndi ri ma, kodhó ngaddidha ma na ró ro i ko di lod’i ke djo ri. Yobu pongʉeri: “[Mungu] nga kʉ ma bbai di ná ke ndiro ma ngʉ kedhó logoti nari kʉ, ringani ko si ddinga lod’idha dhi ngana ri.” (Yob 9:32) Yobu bbai, njati ko ngá Yova dhó akili ko famu nari tso ró, ko ka ko pori: “Anja! I ri kʉ ke nji ná ritsi dzá sese ri dhé ndirigoti ke djo ko rr e ná lo kʉ sese pli kʉ nari dhé! Nde, ie i ká ka ndi famu ke dd’ŭ nari?”​—Yob 26:14.

20 Maandiko ko zø ná saa djo ká ringani ko njí ngbá lo njati ko si nzɨ ko famu ná lo djo, pli si ri ri é Yova dhó ngaddidha ronga lø ná lo ró? Njati rie b’lo ma ko ne lo ddikpa lo djo ri, ro ko ba wazi kʉ ná jibu nzá ró, ko ka ko njari føri kʉ mbudha na ko li ko thí Yova djó nari tsu ri. Anonga nari kʉ, Biblia nǎ ko zø nja saa djo ná lo adi nga bba ko dho ndiro ko dhǒ ko ká kʉ udha na nì Yova dhó sifa kana nari d’e. Nyenyenga na akochuri nari kʉ, ko nzá ka ko famu ke nji ná ritsi krʉ ri. (Muh 11:5) Føro ko si ko tso gba mutume Paulo pongʉe ná i lo na: “Kii Mungu dhó mali ma, nyodyu ma, lochudha ma na kʉ bbo pli! Kedhó lod’idha le famu nari kʉ kpakpa ndirigoti kedhó chu ro nzá le ka le chu bblo pli ri! Dhonalo ‘ri ká kʉ ie i chu Yova dhó ngaddidha inga ndi é ke dho shauri bbʉ ná ke ri?’ Inga, ‘Ie i ká bbʉe ritsi ya kwanza ke dho ndiro ke ngʉ ri ndi dho d’e?’ Dhonalo krʉ kʉ ná ritsi si kedhó ro, ke chulu ndirigoti ke dho. Madha é ke dho theinga dho. Amina.”​—Ro 11:33-36.

BI 10 DDO 30–BI 11 DDO 5

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 11-12

“Nyodyu le ka le ba ndirigoti le ka le ba faida ri nǎ ro ná gbo kʉ ná chu”

w09-SW 15/4 paje 6 §17

Yobu bbʉngʉe madha Yova ró dho dho

17 Addui ká kongʉe Yobu tsotso ndi b’o chi ndi kʉ nari ronga d’e? Bbʉbbʉ dhé, kpakpalo ke ba nari njí, ke ngʉe nì ndi kpakpanga nji ndima kana nga é chøchø Yova na ro. Ke ká chungʉe Shetani bbø Yova na ná lo ngbà ma nari dhǒ ná lo ko chu nzá ma ró, Yobu vʉngʉeri ndi tøni chi. Ke pongʉeri: “Kpø ma dhedhe nanga djo ma nzɨ bba chi ma kʉ nari ro ri!” (Yob 27:5) Yobu ká dhingʉe ndima kana kau ngbaribbai? Bbʉbbʉ dhé, ke rrngʉe ngbaribbai ma Yova njingʉeni ndi bbui kpa, Abrahamu ma, Isaka ma, Yakobo ma na nari ná fø ri kongʉe ke tsotso bbo. Ndirigoti nononi ná ritsi Yobu nja nari chulu ke ka ndi chue lo bbo Yova dhó sifa djo.​—Azø Yobu 12:7-9, 13, 16.

w21.06 paje 10 §10-12

Yova kʉ ni na, ni nga kʉ ddiro ri

10 Aliri ni kana kau é kpakpa chi kʉ ná Wakristo na. Ane lo ni ka ni chu dhó ro ná kau kutaniko nă, kpadhó cho é bbo ma, sese ma ni dho inga rie d’inga na ma kpa dhi ró. Biblia ripo ko dho nyodyu “adi bani ngókpa kana.” (Yob. 12:12) Bbobbokpa ma ka ndima chu lo bbo ddi chi kʉ ná jadda kpa dhó ro kutaniko nǎ. Daudi ngʉe jadda Yonatani dho, ro føri nzá chongʉe kpa ronga tso ro kau kpa nji nari ró ri. (1 Sa. 18:1) Daudi ma kongʉe ndima tsotso Yonatani ma na ndima njínji Yova dho nì mai kpa ngʉe kpakpalo kana bbo ro. (1 Sa. 23:16-18) Irina pori ɨ, ddiro ndi kʉ ndima bbá familia kana Yova dzá Dimu ro: “Ko djoi ma, ko vei ma na ka ndima é kodhi gø dhi ndrŭ bbai inga ddinga na ko dhi ná ndrŭ bbai. Yova ka ndi kó ko tsotso kodhó lo ji nari bbai kpa chulu.”

11 Ø kʉ ná kau tso ni nga nari e kpakpa, rie nzɨ ni adi loti bbo ri ró. Ratna nzɨ adi loti bbo ri ndirigoti le chungʉe bbʉbbʉlo kpakpalo kana, le pori “Madho ringangʉeni ma chu nari kʉ madhó lo jie le-djoi ma, le-vei ma na dhó ngatsotsokodha kutaniko nǎ.” Ri ka ndi é kpakpa ni d’ra ngabribbai ma ni ni mbu nari nja ndrŭ dho, ro ni po nidhó lo ndrŭ dho ró føri ka ndi liri kpa ngʉ nidhó kau. Nidhó kau adi riji ndima li ni kpakpa ndirigoti ndima kó ni tsotso ko, ro ndiro kpa kó ni tsotso bblo d’e nidho ringani ni d’ra ngbaribbai ma ni ni mbu nari kpa dho.

12 Ndiro ni kana kau é chøchø nja ndrŭ na d’e, nidho ringani ni di lod’ra kpa na. Carol po ri ki: “Ma bangʉe bblo kʉ ná kau bí ddinga ko lod’ra nja kʉ ná le-vei ma na nari chulu ndirigoti Yova dzá nja kʉ ná njí ma ko nji nari chulu. Yova kongʉe ma tsotso bicha fø kau chulu.” Ri kʉ bblo ko di kau nji chi kʉ ná Wakristo na. Yova adi ni tsotso kó fø bbakau chulu ndiro kpa li ni kpakpa njati rie njedha na ma ni thí kʉ ri ró, loroji na rie ddiro ma ni ni mbu ri ró.​—Mez. 17:17.

it-2 F paje 851-852

Nyodyu

Mungu dhó nyodyu. Ka tso ka ná nyodyu bani Yova Mungu lai djó “ddiro dhé ndi kʉ nyodyu” ro. (Ro 16:27; Ufu 7:12) Lochudha na le kʉ nari kʉ, le chu lo njinjini ná lo djo bblo nari ndirigoti Yova kʉ ngano ná ke, nì kʉ ná ke, “nŭnŭnga djó ro kpø nŭnŭnga djo” (Zb 90:1, 2), ke chu ngbà le ka le chue nononi ná ritsi djo ná lo krʉ, ngbaribbai ma le thɨ ri nari, ri nǎ kʉ ná ritsi, ri dhó historia kpø kpadjo nga djo. Nononi ná ritsi dho adi chutso ddá ná sheria ma, ngbaribbai ma ri adi njínji nari ma, ndrŭ adi njínji na ndiro ndima nji utafiti ndirigoti ndima thi ø ritsi ná yadha ma na si ke dhó ro. Ndirigoti fø ritsi é nga ró ndrŭ nzá ka ndima ba ndima tsotso ka ndi kó ná ritsi ndiro ndima njí ndima nji ná lo ri. (Yob 38:34-38; Zb 104:24; Mez 3:19; Yer 10:12, 13) Bbʉbbʉ dhé, kedhó nyi djo tilo ná yadha kʉ mana na bbo ndrŭ dho ndiro ndima jotso koko, ndima ndo longa bblo ndirigoti ndima dhó maisha é bblo d’e. (Kum 32:4-6; Anja YOVA [Nyi djo tilo ná yadha bbʉ ná Mungu].) Kedhó nyodyu djolu da ná lo ro nga. (Isa 40:13, 14) Nì mai nja saa djo ke adi ribba njonjo kʉ ndidhó chølo dhi yadha ró ro ná lo njini ro, gosi ná saa na si njini ná lo gʉ mǎ kedhó ndirigoti ke si ndi ji ná lo njinji ndirigoti ke si b’lo ndi po “ná lo njinji nganga.”​—Isa 55:8-11; 46:9-11.

Kiroho nǎ Mali

w08-SW 1/8 paje 11 §5

Jadda nzø na le loti nari

▪ ‘Ma ká adi rine ma chu po le po ná lo na mana bblo nì?’ Yobu 12:11 ripo: “Le bɨ ká adi le tso nǎ lo mbu nzɨ le da adi nyo dzɨ mbu nari bbai?” Kpadjo i saa na nja kʉ ná saa krʉ djolu, ringani ni “mbu” addu ma nidzá kpetsi ngba inga singba ngba po nari. Bí ina jadda nzø adi loti ddikpalo djo krʉ saa ró ri adi njini fø nari bbai. Loroji na, nidzá kpetsi ngba inga singba ngba ka ndi pori, “Krʉ ddo ró ni adi njini ma na ddikpa ngba bbai” inga “Ni nzɨ adi riji ni rr ma ri.” Ni lie ni thí bbo nidzá ngba ripo “krʉ ddo ró” ndirigoti “ni nzɨ adi,” ná fø lo djo nari rɨngana, achuri føri kʉ loroji chulu ngba loti ri. Loroji na, “Krʉ ddo ró ni adi njini ma na ddikpa ngba bbai” nari na mana ka ndi é “Ma rinja ni nzɨ adi ni thí li ma djo ri” ndirigoti “Ni nzɨ adi riji ni rr ma ri” nari na mana ka ndi ngʉe “Ma ji ma po ni dho ngbaribbai ma má ma mbu nari.” Amburi ni chu po le po ná lo na mana bblo.

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri