ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • mwbr23 Bi 11 paje 1-11
  • “Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase”

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • “Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase”
  • Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase—2023
  • Rere lo djǒ
  • BI 11 DDO 6-DDO 12
  • BI 11 DDO 13-DDO 19
  • BI 11 DDO 20-DDO 26
  • BI 11 DDO 27–BI 12 DDO 3
  • BI 12 DDO 4-DDO 10
  • BI 12 DDO 11-DDO 17
  • BI 12 DDO 18-DDO 24
  • BI 12 DDO 25-DDO 31
Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase—2023
mwbr23 Bi 11 paje 1-11

Maisha ndirigoti lod’radha dhi njí dhi njudha dhi buku nǎ Referase

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

BI 11 DDO 6-DDO 12

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO| YOBU 13-14

“Njati ddikpa ke dhedhe ró, ke ki ká ka ndi ngʉ shi ddi?”

w99-SW 15/10 paje 3 §1-3

Ndiro ko di bicha d’e ko nji ná kpakpanga

NGBÀ mai kodhó maisha e dʉ ná fø lo ndingʉeni nari goti cho da 3 500 b’lo ro, njʉ sese kʉ ná ndrŭ dhé nzá ka ndima u fø lo ri. Drrdrr nga djó ro ndrŭ adi maisha hwè nji sese saa kana, dhonalo ndrŭ adi ngʉ ngó ndirigoti ndima dhedhe. Føri dho ndrŭ lørie chu ndiri na ndima drr maisha nanga ki d’e.

Yobu dhó saa na, Misri nǎ ndrŭ ngʉ adi zǎ klúkpa (testicules) ǎ ndiro ndima ki ngʉ jadda d’e. Anziro ndrŭ ngʉ adi rine ndima ba ndima dhó maisha nanga ndima ka ndima drr na ná dawa. Fø dawa ngʉ adi thɨ ná kpa ungʉeri nari kʉ njati le thɨ dawa or na inga le nyonga or na le thɨ ná sani djó ró, le ka le drr ledhó maisha nanga drr. Chine nǎ Tao dhi filozofia nǎ ndrŭ ngʉ adi riddi ndima ka ndima thɨ le ndí nǎ chembe thika lonanga le ddi bbo nari ma, mazoezi le nji le he pʉdha djo nari ma, ngbà thonga ná nyo le nyo nari ma na chulu.

Espagne nǎ utafiti ngʉ adi nji ná ke, Juan Ponce de León chuni chu ke nengʉe jadda le kʉ nari ká si addu nǎ ro ma nari li ndi li ndi dyu ro nari dho. Karne 18 na ddikpa dokter jangʉeri ndidhó buku Hermippus Redivivus nǎ nari kʉ, le gbá bikira kʉ ná sinzø nzø tso ddikpa dza na go ndima kʉ jadda ná saa djo ndirigoti le njú kpa he tso chupa na ndirigoti le njinjí ri na maisha nanga le drr na ná dawa. Føro mai, ddikpa chu ro ma nzá ddi drr ngʉe maisha nanga ro ri.

w15-ZS 15/4 paje 32 §1-2

Krr le krr ná tsú ki ká ka ndi tø vi ddi?

LEBANONI nǎ mwerezi dhi bbò tsú le ddi muzeituni dhi tsú na ró, muzeituni dhi tsú kʉ sese bbo. Nì mai ri kʉ føro, muzeituni dhi tsú kʉ kpakpanga na bbo nja ndi tøni tø bbò vʉvʉ tso ró d’e. Nja kʉ ná ri nji cho ro chøchø 1 000 b’lo. Muzeituni tɨtɨ adi tsu dadá dz’ na nari adi rili ri ki dde vi dhé rie b’lo ma ri tsu ngʉ ngó ri ró. Rie nzá ri tɨtɨ d’e mo go ri ró, ri ki adi tø vi.

Yobu ungʉeri u nari kʉ njati ndi dhedhe ma ró, ndi ki si ngʉ shi vi. (Yob 14:13-15) Ke tingʉe lo tsú djo, njaro føri ngʉe Muzeituni dhi tsú ndiri na ndi dhǒ Mungu kʉ kpakpanga na nì ndrŭ gadha dho nari djo ndi kʉ na ná udha d’e. Yobu pongʉeri, “Tsú djo ma le kʉ ngab’odha na ddi. Njati le krr ri krr ró, ri ki si tø vi.” Dji si ko ndi d’ø cho dyi tso ná saa na, d’yud’yue ná muzeituni dhi tsú tɨtɨ ka ndi tø ndirigoti ndi pʉ ndi “bɨ ø nga ná tsú bbai.”​—Yob 14:7-9.

w11-ZS 1/3 paje 22 §5

“Ni sie ù na bbo”

Yobu pongʉe ná lo bbo pli kʉ ná somo ddi ko dho Yova djo. Ke adi chini bbo pli nì ndima bba Yobu bbai ndi thó thina ndirigoti nì adi ribba ke rø ndima ná ndrŭ na ndiro ndima é bbo na mana kʉ ke nyǒ djó ná ndrŭ d’e. (Isaya 64:8) Yova adi chi tøni ndi dho ná ndidzá njí dhi kpa nja mana na bbo. Chi tøeni ná che cheni ná ndrŭ dho ke kʉ “ù na.” Bbo zønga ná ddikpa ke pori, Kiebrania nǎ le ripo “ù” ná føri kʉ, “li tso adi o ná ddi lo ro ndiri na le dhǒ bbo dyu na le kʉ ná ritsi d’e.” Bbʉbbʉ dhé, Yova nzɨ adi ndi dho madha bbʉ ná ndrŭ nga dhé no ri, ro ke kʉ ù na bbo nja ndi ngʉ kpa ki shi d’e.

Kiroho nǎ Mali

it-1-F paje 412

Hu

Hu (majifu) na le ngʉ adi nga na mana inga nga dhó valere kʉ ná ritsi ddi. Loroji na, Abrahamu pongʉeri, “Ma kʉ dz’ hø ndirigoti hu” Yova nyǒ njí. (Mwa 18:27; føri kina anja Isa 44:20; Yob 30:19.) Ndirigoti Yobu ddingʉe ndi iso singʉe pɨ ri ngʉ ndima nzĭ ná kpa dhó lo “hu dhi mezali” na.​—Yob 13:12.

BI 11 DDO 13-DDO 19

MUMGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO| YOBU 15-17

“Elifazi nzá tingʉe le isopɨdha dhi lo ri”

w05-SW 15/9 paje 26 §4-5

Akotøni kpakpa che kʉ ná ngaddidha tso ró!

Elifazi pongʉe ná gbo kʉ ná lo kana, ke pongʉeri Mungu adi lo nzĭ bí ndidhó njí dhi kpa tso, ná føri dho kpa nji ná ddikpa lo ma nzɨ ddi adi hwè ro bbʉ ke dho ri. Elifazi pongʉeri Yobu ní: “Anja! Ke ro nga kʉ udha na ndidhó njí dhi kpa djo ri ndirigoti kedhó malaiká ma ke adi nja kosa dhi ri dhé.” (Yobu 4:18, maelezo ya chini) Luti Elifazi pongʉeri Mungu djo: “Ke nga kʉ udha na ndidhó watakatifu djo ri ndirigoti bbʉbbʉ dhé, rà nganga ro ma nzá ddi tse ke nyǒ djó ri.” (Yobu 15:15) Ndirigoti ke dhungʉeri: “Ni chølo nji nari i ká ka ndi bbʉ hwè bbʉ krʉ ritsi na ka ná Ke dho?” (Yobu 22:3) Bildadi gbangʉe ndi tso gba fø lo na dhonalo ke pongʉeri: “Bi ma nzɨ ddi mwangaza ro bbʉ ndirigoti dyødyø nganga ro ma nzá ddi tse [Mungu] nyǒ djó ri.”​—Yobu 25:5.

Ringani ko b’o ko ronga bbo fø di ná ngaddidha ró. Ri ka ndi liri ko di riddi nari kʉ Mungu nzĭ ko tso ná lo kʉ bí. Fø di ná ngaddidha adi ko kana kʉ Yova na ná kau sasa. Nde, njati le oo ko na føri bbai ko ngaddi nari dho ró ká ko ka ko njiri ngbǎ? Nyenyenga na ko ué ko na le o nari tso nari rɨngana, ko nanga ka ndi “kani ka Yova djo” ndirigoti ko li lo ko thí na ke djo. (Mezali 19:3) Føri kʉ bbo ka ndi sa ko kana kau Yova na ná lo!

w15-ZS 15/2 paje 9 §16

Adyø Yesu dhó nyenyenga ma, kedhó zølo ma na

16 Zølo na ko ti ná lo. Ko lai ndrŭ dhi ri zø ko nji nari adi ko cho ko “tilo pɨ ka ndi pɨ bʉ thí bʉni ná ndrŭ iso ná chu nǎ.” (1 Te. 5:14) Ko ká ka ko po ngbá lo ndiri na ko li fø di ndrŭ kpakpa d’e? Ko ka ko dhori kpa dho pʉlʉpʉlʉ ko ti ná lo chulu nari kʉ ko ngaddi bbo kpa djo. Ko ka ko má kpa ma ko thí nǎ ro krʉ ndiro ko kó kpa tsotso kpa nja ndima dhó bblo kʉ ná sifa ma, ndima dhó uwezo ma na d’e. Ko ka ko nonga kpa dho nari kʉ Yova drr kpa le Ddù dhi ngana kpa na mana ke nja bbo nari dho. (Yoh. 6:44) Ko ka ko dhori kpa dho Yova ngaddi bbo “bʉ thí bʉni” inga “d’rɨ thí nanga d’rɨni” ná ndidzá njí dhi kpa djo. (Zb. 34:18) Zølo na ko ti ná lo ka ndi kó kpakpa dhó lo uri ko li ndima ná ndrŭ tsotso ko.​—Mez. 16:24.

Kiroho nǎ Mali

w06-ZS 15/3 paje 14 §11

Yobu dzá buku nǎ bbo na mana kʉ ná lo

7:9, 10; 10:21; 16:22​—Yobu pongʉe ná fø lo ká ridho ke nzá ungʉe gadha ri? Føga Yobu ngʉ loti dhe ndi dhe nari goti thei si njini ná lo djo. Nde, ke ká ngʉ riji ndi pori ngbǎ? Njaro ke ngʉ riji ndi pori nari kʉ, b’lo ndi dhe nari goti nzá ndidhó saa na ngʉe ná ndrŭ ka ndima nja ndi ki vi ri. Kpa nzá ka ndima b’oeri ki ro ke ngʉ ndibbá dza na kpø Mungu li ná saa si ná nga djo ri. Njaro Yobu ngʉ riji ndi pori nari kʉ ddikpa le ro ma nzá ddi ka ndi vʉ kabbuli nǎ ro ndi nganga dhó kpakpanga na ri. Yobu 14:13-15 ridho wazi nari kʉ Yobu ungʉeri u gadha sie nì gosi ná saa na.

BI 11 DDO 20-DDO 26

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 18-19

“Nzɨ bba ni lai Wakristo”

w22.01 paje 16 §9

Yesu dzzngʉe dzz nari nǎ ro ko ka ko ba ná somo

9 Ni ka ni kó bʉ thí bʉni ná ndrŭ tsotso ko. Yesu nzá dzzngʉe dzz dhé Marta ma, Maria ma na ri, ro ke rrngʉe ndrŭ dhó lo nari goti, ke pɨngʉe ndrŭ iso pɨ. Ko ma ka ko njiri føi bʉ thi bʉni ná ndrŭ dho. Australia nǎ di ná ddikpa muzee Dan pori ɨ: “Mabbá le dhengʉe ná saa na, madhó lo jingʉeri ndrŭ kó ma tsotso ko. Bí kʉ ná dza dhi ndrŭ ngʉ adi saa ba ndiro ko di ndima na dyina ma, kuna ma, nja ndima rr madhó lo d’e. Kpa ngʉ adi ribba ma d’ra ngbaribbai ma má ma mbu nari ndima dho. Ndirigoti kpa nzɨ ngʉ adi ma dzz nari ro nja che ri. Kpa ngʉ adi ma tsotso kó nja njí na maddi. Loroji na, nja saa na kpa ngʉ adi madhó motokari ronga ma ʉ, kpa ngʉ adi ra ritsi ro ma dzi ma dho, ndirigoti kpa ngʉ adi nyo ma ri ma dho, ma di ma mbu nzá dho fø lo ka ndi njini nari bbai ná saa na. Kpa ngʉ adi sala nji bí ina ma na. Kpa dhongʉe ndima bbʉbbʉ kʉ ná kau ma dho ndirigoti ‘kpakpalo dhi saa dho gøni’ ná le-djoi.’”​—Mez. 17:17.

w21.09 30 §16

Ji ko ji ná le bbá Yova dho ndi njínji nari tso ná saa na

16 Akodi chi tøni ná familia tsotso koko. Kpa dhó lo jiri ni dhǒ jidha ndirigoti ni li kpa kpakpa. (Ebr. 10:24, 25) Nja saa na mutegwa kʉ nǎ ná familia adi ndima mbu bbatengwa kʉ nari bbai njati ko di loti nzá kpa na ró. Ro, ri nzá ngani ko njiri fø ri! Njati ddikpa gø dhi ndrŭ dhi ngba bbá Yova ró, ringani ko li kpa kpakpa. Maria bbá ke bbangʉe Yova ndirigoti ke bbangʉe familia, le pori ɨ: “Bí kʉ ná bbakau ngʉ adi si ma bba ndirigoti kpa ngʉ adi ma tsotso kó nyo ridha na ma ndirigoti ko ngʉ adi ibada ya familia ma nji kpa ma na. Kpa thí ngʉ adi njedha ba bbo madzá lo dho ndirigoti ko ngʉ adi dzzdzz kpa ma na. Ndrŭ ti chelo ma ma djo ró kpa ngʉ adi rine ndima tu rinanga ndiro fø ndrŭ chu nari kʉ ma nga kʉ kosa na ri. Kpa lingʉe ma kpakpa bbo!”​—Ro. 12:13, 15.

w90-SW 1/9 paje 22 §20

Ni ká kpakpanga nji nì nja ni tso si ri djó d’e?

20 Baraza la wazee dho ringani ndima chu nari kʉ muzee inga mutumishi wa huduma e ná ke le tutu inga ke bbá fø daraka ndi ndiro ma ró, ke thí ka ndi bʉni bʉ. Ro, njati rie nzá ke ngʉ mutengwa ri, ro wazee rá riutso d’i ke thí bʉni bʉ ró, ringani kpa kó ke tsotso kiroho nǎ ndirigoti jidha na. (1 Watesalonike 5:14) Ringani kpa kó ke tsotso ke churi nari kʉ kutaniko kʉ ndidhó lazima na. Njati rie shauri ma le bbʉe ke dho ri ró, nyenyenga na ndirigoti nì mbai po ná ke nzá ka ndi b’onga bicha ndidhó ngʉe kutaniko nǎ ná daraka djo ndi ngʉ nari dho ri.

Kiroho nǎ Mali

w94-SW 1/10 paje 32

Bblo le ti ná lo dzá kpakpanga

Yobu dhó lo ungʉeri le li ndi kpakpa ná saa djo nzá Elifazi ma, ndi lai kpa ma na tingʉe bblo lo ri. Kpa pongʉeri ke nji kosa, ná føri dho i ke bani fø kpakpalo na ndirigoti njaro ke nji ddikpa kosa ro siri nǎ. (Yobu 4:8) Fø lo djo Biblia djo tilo ná ddikpa buku (The Interpreter’s Bible) pori: “Yobu dhó lo jingʉe ndrŭ thí nǎ ro si ná zølo. Ro, ke ngʉ adi rr nari ngʉe dini nǎ kali dhi lo, nì mai ringʉ njani ‘bbʉbbʉ’ ndirigoti thothonga nari bbai ro.” Føri dho Yobu thí bʉngʉeni bbo Elifazi ma, ndi lai kpa ma na tingʉe ná lo dho, kpø ke høngʉe ɨ: “Ni ká ka ni liri ma thí nanga kani ndirigoti ni vo ma thí ronga nidhó lo na kpø ngbá saa djo?”​—Yobu 19:2.

Ri nzá ngani ko liri Mungu dho njínji ná ke hø kpakpalo kana ndi kʉ ná saa na, nzá nanga ko ne ndirigoti nga kʉ bblo ná lo ko ti ke djo nari dho ri. (Anja Kumbukumbu la Torati 24:15.) Biblia nǎ ddikpa mezali pori: “Ni po ná lo ka ndi b’o shinga ronga b’o inga ndi sa ri sa; føri dho ringani ni u ni ti ná lo bbʉ ná matokeo u.”​—Mezali 18:21.

BI 11 DDO 27–BI 12 DDO 3

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NǍ MANA KɄ NÁ LO | YOBU 20-21

“Mali kʉ le dhó nari na mana nga kʉ le kʉ chølo dhi ke ri”

w07-SW 1/8 paje 29 §12

Ni ká kʉ “Mungu nyǒ njí mali i nì”?

12 Yesu pongʉeri Mungu nyǒ njí le kʉ mali nari kʉ njonjo bbo le ritsi tso nju inga le rine ledhó é mali kimwili nǎ nari ró ro. Yesu ngʉ ji ndi pori, ri nzá ngani ko di ngaddi bbo kimwili nǎ ritsi ko baé inga ko baé hwè ri nǎ ro nari djo ri. Føri rɨngana, ringani ko njínji kodhó mali na ngbà ka ndi thɨ ko kana kau Yova na inga ndi ngʉ ko kana kau kpakpa ke na ná chu nǎ. Fø ko njiri ró, ko sie mali Mungu nyǒ njí. Ká addudho? Dhonalo ri ka ndi liri ko ba ledha bbo ke dhó ro. Biblia ripo ko dho: “Yova dhó ledha adi rili ko é mali ndirigoti ri nzɨ adi ddikpa kpakpalo ki ndri ndi kina ri.”​—Mezali 10:22.

Kiroho nǎ Mali

w95-SW 1/1 paje 9 §19

Asisi Shetani ma, ndidhó njí ma na djó

19 Mungu dzá njí dhi ke Yobu hwingʉeni Shetani pongʉe Elifazi ma, Sofari ma na chulu ná “ngbʉ ka ndi ngbʉ le djǒ nanga ná lo” tso ró, ná føri kʉ bbo thonga ná lo Yobu njingʉeri. (Yobu 4:13-18; 20:2, 3) Yobu thí bangʉe “njedha bbo” nari lingʉeri, ke “ti lo che dhé” ndi djǒ nanga ngʉ ngbʉ ná “do dhi lo” dho. (Yobu 6:2-4; 30:15, 16) Elihu rrngʉe Yobu ddi ndi go ro ndirigoti ke kongʉe Yobu tsotso ndiro ke nja ngbaribbai ma Yova dhó nyodyu kʉ fø lo djo nari d’e. Føri bbai njʉ, nì nga famu ná wazee adi ndima ngaddi nì kpakpalo na bani ná ndrŭ djo nari dhǒ nzɨ ndima “nzadha” ki ndri fø di ná ndrŭ djo nari chulu. Føri rɨngana Elihu bbai, kpa adi fø ndrŭ rr ngatsovedha na ndirigoti kpa adi bblo dho le le mbu ná che d’ri kpa ro, ná føri i kʉ Mungu dzá lo. (Yobu 33:1-3, 7; Yakobo 5:13-15) Føri dho, ddikpa le di nzani ndi thí ró, bbʉbbʉ njini ná lo dho inga ddi ndi ddi ná lo dho inga le “do di nji . . . ndi nyonyoe inga ndi ba ná maono dho” Yobu bbai ró, fø le ka ndi ba kpakpa ka ndi li ndi ná lo Maandiko chulu kutaniko nǎ.​—Yobu 7:14; Yakobo 4:7.

BI 12 DDO 4-DDO 10

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 22-24

“Ndrŭ na mana ká ka ndi é ddi Mungu nyǒ njí?”

w05-SW 15/9 paje 27 §1-3

Ahwini che kʉ ná ngaddidha tso ró!

Le ripo Mungu rinzi le tsó nga djolu ná fø lo ma tso nju bbo pli le ripo Mungu nzɨ ndrŭ ro nja faida ri nari na. Ya tatu Elifazi tingʉe ná lo nǎ ngʉe i ngadhudha: “Ndrŭ ká ka ndi é faida ddi Mungu dho ndirigoti nì lo famu ná ke ká ka ndi é faida ddi ke dho?” (Yobu 22:2) Elifazi pongʉeri ndrŭ nǎ faida ro nga kʉ Mungu nyǒ djó ri. Føri bbai Bildadi pongʉeri: “Dhe ka ndi dhe ná ndrŭ ká ka ndi é chø Mungu nyǒ njí ngbaribbai inga isɨle na gøni ná ke ká ka ndi é tse ndi tse ro ngbaribbai?” (Yobu 25:4) Fø ngaddidha ró ro, dhe ka ndi dhee ná pá kʉ ná ke Yobu ká ka ndi ddieri ngbaribbai nari kʉ ndi kʉ chølo dhi ke Mungu nyǒ njí?

Njʉ bí kʉ ná ndrŭ adi nzani ndima ndima mbu nga na mana kʉ ri nari dho. Njaro føri ka ndi é kpa dhie nǎ ná familia ma, kpa bani na maisha nǎ ná lo ma, kpadhó rangi ma inga kpadhó bbu ndrŭ ndrondro nari dho. Ro, Shetani ma, ndidhó gó ma na nanga adi jini ji ndrŭ nzadha dho. Njati kpa liri ddikpa le di ndi mbu nzɨ ddikpa bblo lo ro ma nji ddi Ritsi ddi na ka ná Mungu nyǒ djó nari bbai ró, rie sʉsʉ fø le thí bʉni bʉ. Njaro føri ka ndi liri le d’i ji ndirigoti le bbá shi di ná Mungu bba.​—Waebrania 2:1; 3:12.

Kodhó cho ra anzi nari ma, kodhó afya ma na ka ndi liri nzɨ nja ritsi njini ko dho. Pidhinga dzá njí kana ko nji ná njí ka ndi njani sese bbo jadda ko ngʉe ro, bblo kodhó afya ngʉe ro ndirigoti kpakpa ko ngʉe ro ko ngʉ nji ná ri na le ddi ri ro. Ri kʉ bblo ko churi nari kʉ Shetani ma, ndidhó gó ma na adi riji ko di riddi ko nji ná ritsi ro nga kʉ bblo Mungu nyǒ djó ri! Ringani ko hwini hwi fø di ná ngaddidha tso ró.

w95-SW 15/2 paje 27 §6

Ngbaribbai ma le ka le hwini kpakpalo na nari djo kʉ ná somo

Yobu dhó gbo kʉ ná bbakau bʉngʉe ke thí bʉ dhonalo kpa njingʉe njí ndima dhó ngaddidha na Mungu dhó nyodyu na ndima njie njí nari rɨngana. Elifazi gʉ pongʉeri nari kʉ ‘Mungu nga kʉ udha na ndidhó njí dhi kpa djo ri’ ndirigoti Yobu é chø nì ma inga nga ma ró Yova nzɨ føri ro nja ri. (Yobu 4:18; 22:2, 3) Føri kʉ bbo ka ndi bʉ le thí ná lo ndirigoti kali dhi lo! Nzá ka ndi ké le nanga ná lo kʉ, luti Yova ongʉe o Elifazi ma, ndi lai kpa ma na na kpa tingʉe ná fø chelo djó. Ke pongʉeri: “Kpetsi kpa, ni nzá ti bbʉbbʉ kʉ ná lo ro ma djo ri.” (Yobu 42:7) Ro, che bbo kʉ ná nja lo ngʉe go ndi si ro.

w03-SW 15/4 paje 14-15 §10-12

Hwè adi bbʉ Yova thí dho ná jadda kpa

10 Biblia nǎ kʉ ná lo ridho nari bbai, Shetani pongʉe ná fø lo nzá løngʉe Yobu ngʉ tøni chi nari ronga dhé ri, ro nì njínji Mungu dho ná nja ndrŭ ronga maddi, føri i kʉ ni maddi. Føri dho ke pongʉeri Yova ni: “Ddikpa ke [nga Yobu dhé ri, ro krʉ ndrŭ maddi] ka ndi bbʉ ndidhó kʉ ná ritsi krʉ ndidhó shinga djotsina.” (Yobu 2:4) Ni ká nja ngbaribbai ma bbo na mana kʉ ná fø lo lø ni ronga nari ddi? Mezali 27:11 ridho nari bbai, Yova ripo ni ka ni bbʉ ndi dho ná ddikpa ritsi ro kʉ thé ndiri na ndi ngʉ ndi chø ná ke Shetani dhó logoti d’e. Addinga djo nari kʉ, Bbo pli kʉ bbonga na ná ke nidhó ngatsotsokodha ne ndiro fø logoti ngʉ d’e. Føri kʉ bbò daraka ndirigoti bbò pendeleo. Nde, ni ká ka ni njí Yova nzĭ ni tso ná fø lo ddi? Yobu njingʉe fø lo nji. (Yobu 2:9, 10) Yesu ma, drrdrr ngʉe ná bí kʉ ná nja ndrŭ ma, bí ngʉe ná jadda kpa ma na maddi njingʉeri fø. (Wafilipi 2:8; Ufunuo 6:9) Ni ma ka ni njiri fø ddi. Achuri nari kʉ nidhó lo uri ni ro é ddikpa nga laidjó ngodhé. Ni nji ná lo chulu ni ka ni dhori ni gba ni tso Shetani na inga Yova nzi ni tso ná lo na. Ni ká ka ni vʉ ngbá ri?

Yova ngaddi nì ni djo!

11 Yova ronga ká ni nanga vʉ ná lo adi lø bbʉbbʉ? Nde, b’lo tøni chi ná ndrŭ njingʉe ná lo ká ka nzá ndiri na ke ngʉ Shetani dhó logoti d’e? Bbʉbbʉ dhé, Ibilisi pongʉeri ddikpa le ma nzá ddi ka ndi njinjí ro Yova dho ndi ji ke ji nari dho ri, ná fø lo njarieni kali dhi lo b’lo. Ro, Yova jiri godhé ni gba ni tso ndidhó bbonga na dhonalo ndi ngaddi nì ni djo. Yesu pongʉeri: “Madzá ra nǎ Baba nzá jiri ro rere fø nzø kana ddikpa ngba ma ba sadha ro ddi ri.”​—Matayo 18:14.

12 Bbʉbbʉ dhé, Yova nanga adi jini bbo ni nanga vʉ ná lo dho. Føri djolu pli, ke ronga ni nanga vʉ ná lo adi lølø. Biblia ridho wazi nari kʉ ndrŭ vʉ longa bblo inga che nari adi Yova thí ronga lø bbo. Loroji na, Waizraeli ngʉ adi tsá Yova ro bí ina ná saa djo, ke thí ngʉ adi “njedha ba.” (Zaburi 78:40, 41) Noa dhó saa na, bbò dji ko nari njí, “ndrŭ ngʉ nji ná chelo ngʉe bbo” nari dho, Yova “thí bangʉe njedha.” (Mwanzo 6:5, 6) Addinga fø lo na mana djo. Njati ni vʉri ni njí chelo ró, ni ka ni bbʉ njedha ni no ná Ke dho. Føri na mana nga kʉ Mungu kʉ zaifu inga ke thí adi bʉni tse ri. Føri na mana kʉ, ke ji ni ji ndirigoti ke ngaddi nidzá bblonga djo. Nja chu nǎ, le ka le pori ni njí chølo ró, ni hwè bbʉ ke dho. Yova nga kʉ hwè na ndi ba Shetani dho ndi bbʉ ná jibu nari dho dhé ri, ro ndi ka ndi bbʉ ni kobe njʉ nari dho maddi. Ndirigoti føri kʉ ji ke ji ndi njí ná lo. (Waebrania 11:6) Yova Mungu kʉ bbo ji ni ná Baba!

Kiroho nǎ Mali

w04-SW 15/7 paje 21-22

Ali kiroho nǎ muradi ni nji nja ni bbʉ madha ni no ná Ke dho d’e.

Addinga ngbaribbai ma Yova dyangʉe dz’ nodha djo ndi pɨngʉe ná lo tso nari djo di. Le ripo “ngasdjó nga singʉe ndirigoti bbʉtso nga singʉe,” ná fø lo ridho nari kʉ, Yova lingʉe saa krʉ ritsi nodha dho. (Mwanzo 1:5, 8, 13, 19, 23, 31) Ddikpa ritsi ndi ji ndi nó nari njí, ke ngʉ adi fø dyinga dho ndi pɨ ndi njí ná lo chu bblo. Føri dho Mungu njingʉe ndi pɨngʉe nga nodha djo ná lo nji. (Ufunuo 4:11) Yobu pongʉeri, “[Yova] jiri ndi njí ddikpa lo ró ke adi ri njinji.” (Yobu 23:13) Yova bangʉe hwè bbo ndi njangʉe “krʉ ndi njie ná ritsi” ro ndirigoti ke pongʉeri ri kʉ “bblo pli.”​—Mwanzo 1:31.

Ndiro ko tso si ko njí ko lie ná muradi djo d’e ringani ko é ri djo sidha dhi ù na bbo. Addui ká ka ndi kó ko tsotso ndiro ko é kodhó muradi djo ko ka ko si na ná ù na bbo d’e? Nì mai dz’ ngʉe nga ró ji ro ndirigoti nga djó ritsi ro ro, Yova njangʉeri anziro dhé nari kʉ ri sie d’a d’ani ná nga ndirigoti nì madha ma, kadha ma na bbʉ ndi dho ná nga. Føri bbai, njati ko di ngaddi b’lo ko si kodhó muradi djo ró ko si ba ná bblo matokeo ma, faida ma na djo ró, ko sie ù na bbo nja ko si ri djo d’e. Føri kʉ 19 dhó cho kʉ ná Tony ró dho kʉ ná ke njingʉe ná lo. Ke nzá vingʉe ngbaribbai ma Europe nǎ dyi tsu ná nga laidjó kʉ ná Yova dzá Dimu dhó tawi ronga ndi rangʉe be ro ndi mbungʉe ndi nari nga ro ri. Fø dyinga djó ro, Tony dhó ngaddidha nǎ ngʉe ná ngadhudha kʉ, ‘Njati ma di føga ndirigoti ma di njínji fø di ná ngana ró ka madhó maisha ka ndi é ngbaribbai?’ Tony nzá bbangʉe fø ngadhudha djo ndi ngaddi nari tso ro ri, ke njingʉe kpakpanga bbo nja ndi si ndidhó muradi djo d’e. B’lo cho ro da nari goti ke tso ungʉeni ndi njinjí tawi nǎ ná saa djo ke bangʉe hwè bbo!

BI 12 DDO 11-DDO 17

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 25-27

“Chi le tøni nari nzá uri le é kaka ná le i di ri”

it-1-F paje 1194

Chi le tøni nari

Yobu. Yobu dingʉe Yosefu dhe ná saa ma kana Musa dhó saa na. Ke le nzi “nzá njingʉe kosa ná ke [Kiebrania nǎ tam], chi kʉ ná ke, Mungu do nji ná ke ndirigoti ndi chutɨ lé chelo dho ná ke.” (Yob 1:1; anja YOBU.) Chi ndrŭ ka ndima tøni ngbà ná føri kʉ nzɨ djó Yova Mungu ma adi rrni Shetani na ná lo. Fø lo dhongʉeni wazi Mungu dhungʉe Yobu djo ndidhó mbuba Shetani tso ná lo ró malaiká njungʉe ndima tso ra na pi dhi kiti nji ná saa djo. Shetani pongʉeri Yobu ronga chelo cho Mungu dho ndi bbʉ ná madha kana. Ke pongʉeri Yobu nzɨ njínji Mungu dho ndi ji ke ji nari dho ri, ro ke rinji fø nja ndi ba faida d’e. Ke lingʉeri ndrŭ nanga rɨni rɨ Yobu tøni chi Mungu dho nari djo. Ngbà mai Shetani tso ungʉeni ndi sa Yobu dhó mali ma, kedzá nzø ma na ro, ke dho nzá ri ro kangʉe ndi sa chi Yobu kʉ nari ro ri. (Yob 1:6–2:3) Luti ke pongʉeri Yobu kʉ tayari ndi ve ndidhó mali ma, nzø ma na ndi vi ná føri tso njati ndi ndí i gø ngbà ró. (Yob 2:4, 5) Føri goti ke ro bbo dro o ndirigoti sa ka ndi sa le ndí ná dhe tangʉe. Ndirigoti ke nganga bbá le ma, kedhó bbakau ma na ngʉ nzá gbani Mungu dhó kanuni ma, kedhó tsodha ma na ná lo ti ke djo. (Yob 2:6-13; 22:1, 5-11) Yobu ngʉngʉe logoti nari kʉ, ndi nzɨ bba chi ndi tøni nari tso ro ri. “Kpø ma dhedhe ná nga djo, ma nzɨ bba chi ma tøni nari tso ro ri! Ma b’o madzá chølo ronga ndirigoti ma nzɨ bba ri ro ri; ma thí nzɨ d’ilo ro ma djo shi ma kʉ nari kana ri.” (Yob 27:5, 6) Chi ke tøngʉeni nari na ke dhongʉeri Mungu dhó mbuba kʉ kali ba.

w19.02-ZS paje 3 §3-5

Ara anzi chi ni kʉ nari!

3 Yova dzá nji dhi ndrŭ ko kʉ ro, ko dho chi le tøni nari na mana kʉ ko thí nǎ ro krʉ ko ji Yova ndirigoti ko chini ke na nari, ná føri dho ke ji ná lo ko ka ko di li anziro kodhó lonangavʉdha krʉ kana. Akotilo ro ngbaribbai ma le njinjí “chi le kʉ” ná fø lo na Biblia nǎ nari djo. Ya kwanza ri na mana kʉ: nzá tso vʉni ná ritsi, nga ró tsu kʉ ná ritsi inga lú kʉ ná ritsi. Loroji na, Waizraeli ngʉ adi zǎ bbʉ bbʉdha Yova dho, ro yadha pongʉeri ringani zǎ é nga ró tsù ro. (Law. 22:21, 22) Mungu dzá ndrŭ dho nzá ringangʉeni ndima bbʉ ddikpa kó kʉ, ddikpa bɨ kʉ inga ddikpa nyǒ kʉ inga dhe nji ná zǎ ri. Ri ngʉe bbo na mana kʉ ná lo Yova dho, zǎ é nzá ndi tso vʉni ro, nzá ndi tsu ro inga lú. (Mal. 1:6-9) Ko ka ko famu addudho ma Yova jingʉeri bbʉdha é nzá ndi tsu ro ndirigoti nzá ndi tso vʉni ro nari ngbà. Njati ko rá ddikpa ritsi ro dzi ró, ko nzɨ adi riji ko dzi momo ná tunda ma, nzá dhó paje tso ka ná buku ma, inga sa sani ná ritsi ri. Ko adi riji ri tso kaka, ri é nga ró kosa ro inga lú. Ri kʉ føri bbai i Yova adi riji ko dhǒ ndi dho ná jidha ma, chi ko tøni ndi dho nari ma na é nzá ndi tso vʉni ro, nga ró tsu ro ndirigoti lú.

4 Ri ká ngani ko é kaka ná ndrŭ ndiro ko é chi kʉ ná ndrŭ d’e? Nja saa na ko ka ko mbu ko vʉ tso vʉni ri ndirigoti nzá thonga ná lo nji bí ina nari bbai. Akonja nzá ringani ko njí do dho ná lo ro aro. Ya kwanza, Yova nzɨ adi kodhó kosa dhé nja ri. Kedzá lo ripo ko dho: “Njati rie kosa ni adi nja ri ró, E Yah, føro ká ie, E Yova ka ndi tøeni ni njí?” (Zb. 130:3) Ke churi chu ko kʉ nzá kaka ná ndrŭ, chenga dhi ndrŭ ndirigoti ke adi ko zø nji ji ndi nanga jini ro. (Zb. 86:5) Ya pili, Yova chu kodhó kpakpanga chu ndirigoti ke nzɨ adi rinzi ko njí ritsi dada kodhó kpakpanga djolu ná ngatsi ri. (Azø Zaburi 103:12-14.) Nde, ko ká ka ko é nzá ko tso vʉni ro, nga ró tsu ro inga lú ke nyǒ njí ngbaribbai?

5 Yova dzá njí dhi ndrŭ dho, chi le kʉ nari adi si jidha nǎ ro. Ko ji Mungu nari ma, chi ko tøni ro ko bbʉ ko kodhi ra nǎ Baba dho nari ma na ringani é nzá ndi tso vʉni ro, nga ró tsu ro inga lú. Njati kodhó jidha di fø dhé mbudha nǎ ma ko kʉ ná saa djo ró, ko kʉ chi kʉ ná ndrŭ. (1 Ny. 28:9; Mt. 22:37) Akoddinga ki anziro ko tielo djo ná gbo e ná Yova dzá Dimu djo di. Kpa ká njieri fø addudho? Fø singba ngba ká ndro e ziaka ndi nji darasa nǎ nari ndro, inga fø jadda ke ká jieri ndi djo do pá nyumba kwa nyumba ndi lod’ra ná saa djo inga fø dzaba ká jieri ndi bbá ndidhó njí bba? Bbʉbbʉ dhé nzá. Føri rɨngana kpa churi nari kʉ Yova dhó kanuni e chø ndirigoti kpa li ndima thí ndima dhi ra nǎ Baba nyǒ tho ná lo ndima nji nari djó. Ke dho kpa kʉ na ná jidha kpa cho kpa li ke anziro krʉ nanga ndima vʉ ná lo kana. Føri dho, kpadhó nyi ridho kpa kʉ chi nì.

Kiroho nǎ Mali

w16.11-ZS paje 9 §3

Lo kpeni Mungu dzá buku ridho nari bbai

3 Nononi ná ritsi ridho nari kʉ Mungu bbai lo kpe ná ndrŭ ro nga kʉ ri. Biblia pori, “Yova lingʉe dz’ dherr nyodyu na. Ke lingʉe ra kprɨ lo utsod’idha na.” (Mez. 3:19) Ko chu “[Mungu] dzá njí ro sese” ndirigoti “ke djo rrni ná bbolobbolo dhi lo dhé.” (Yob. 26:14) Ro, sese dhé ko chu planete ma, dyødyø ma, dyødyø dhi galaksi ma na djo ná lo rili ko churi nari kʉ, rakpa ro lu ritsi kpeni ké dho le nanga keni ná chu nǎ. (Zb. 8:3, 4) Dyødyø dhi galaksi nǎ dyødyø kʉ mamilioni, ro ri krʉ bbi utaratibu na. Ké ka ndi ké le nanga ná lo kʉ, kodhó planete adi krr dyi ro lu nyenyenga na, chu nǎ sheria ronga b’o nari bbai! Bbʉbbʉ dhé, nononi ná ritsi kpeni nari ko tsotso kó ko nja nari kʉ “ufundi na njingʉe ra” ma, dz’ ma na ná ke Yova kaka ko bbʉ kadha ndi dho, ko tøni chi ndi dho ndirigoti ko bbʉ madha ndi dho.​—Zb. 136:1, 5-9.

BI 12 DDO 18-DDO 24

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO| YOBU 28-29

“Ni djo ká ndrŭ adi bblo lo ti Yobu bbai nì?”

w02-SW 15/5 paje 22 §19

Anidho jidha na kʉ ná zølo mahitaji na kʉ ná ndrŭ dho.

19 Biblia nǎ ko tielo djo ná lo ridho nari kʉ jidha na kʉ ná zølo le ka le dhǒ nzɨ dho ndima dhó mahitaji tso gbani ná ndrŭ dho. Abrahamu dhó lo ungʉeri Betueli kó ndi tsotso ndiro ndi nǎ gø rá anzi d’e. Yakobo dhó lo ungʉe Yosefu kó ndi tsotso ndiro ndidzá bʉ rá d’øni Kanaani na d’e. Ndirigoti Naomi dhó lo ungʉeri Rutu kó ndi tsotso nja ndi ba uriti si ba ná ngba d’e. Abrahamu ma, Yakobo ma, Naomi ma na nzá ka ndima gbae fø lo tso ro ngadhi le tsotsokodha ro ri. Føri bbai, njʉ ringani ko dhǒ jidha na kʉ ná zølo mahitaji na kʉ ná ndrŭ dho. (Mezali 19:17) Ringani ko dyø Yobu “ndima tsotsokodha ró ngʉ hø ná njedha na kʉ ná ndrŭ ma, nga dzá baba kʉ ná ngba ma, nzá ba ndi tsotso ko ná ndrŭ ro ná le ma, “chøchø si dhe ró ná le ma na” djo ndi ngʉ adi ngaddi ro. Føri kina, Yobu ‘ngʉ adi rili dhe bbá ke dhe ná isɨle thí ba hwè’ ndirigoti ke ngʉe ‘le nyǒ, nga nyǒ kʉ ná ndrŭ dho ndirigoti le kó, tsutsu ná ndrŭ dho.’​—Yobu 29:12-15.

it-2-F paje 1144

Ru

Bí kʉ ná nja lo nǎ le tilo ru djo loroji chulu. Føri bbai, iniforme inga pekee kʉ ná ru adi ddikpa le kʉ nǎ ná sosiete inga chama dhǒ, føri bbai Biblia nǎ le tilo ru djo loroji chulu ndiri na le dhǒ ddikpa le kʉ na ná bbonga ma, le nji ná njí ma na d’e. Fø di ná lo djo Yesu tingʉe lo ndoa dhi ru djo ndi bbʉngʉe ná loroji nǎ. (Mt. 22: 11, 12; anja DJOKA LE THƗ NARI) Ufunuo 16:14, 15 nǎ Bboke Yesu Kristo jangʉe lo kiroho nǎ le ddo ndirigoti le ribba le kʉ bbʉbbʉ Mungu dhó Dimu nari dhi alama sani nari dhi hatari djo. Føri kʉ bbo ka ndi si njedha bbʉ ná lo “Ritsi ddi na ka ná Mungu dzá bbò ddo dyina si ngaba ná vita” si si chøchø ró.

w09-SW 1/2 paje 15 §3-4

Dho na mana ma ká e ddi?

Ko nga e kpakpanga na kalʉ ro le bbʉngʉe ko ro ná dho djo ri. Nì mai ri kʉ føro, ko ká ka ko é ngbá nyi na ma nari ko adi vʉ ko koro. (Mezali 20:11) Adhuri ni tso: ‘Njati Yesu inga mitume dho le pongʉeri ndima li dho ma ro ró, ká kpa ka ndima lie ngbá dho? Bbo ma adi dhǒ ná sifa inga ná nyi ronga ka ndi thoe bbo nari ká ka ndi é ngbá dho?’

Fø ngadhudha djo ri uri ko ddinga bbo. Ká addudho? Pi Sulemani ndingʉeri: “Ri kʉ bblo le vʉ bblo kʉ ná dho le ro, bbo kʉ ná mali le vʉ nari djolu.” (Mezali 22:1) Bbʉbbʉ dhé, njati ko ro bblo dho lini inga ko djo ndrŭ ti bblo lo ró, ko ba bbo na mana kʉ ná ritsi. Bbo na mana kʉ ná lo kʉ njati ko li bblo dho ko ro Mungu nyǒ njí ró, ko ba kʉ bicha di ná mali. Ká ngbaribbai? Mungu tsoni ndi si nì ndi do nji ná ndrŭ ró dho ndi ndidhó “longanodha dhi kitabu” na ndirigoti ndi si choro nŭnŭ di ná shinga bbʉ kpa dho.​—Malaki 3:16; Ufunuo 3:5; 20:12-15.

Kiroho nǎ Mali

g00-SW 8/7 paje 11 §3

Nga le gbǒ nari na mana kʉ bbo ni dho!

Nga le gbǒ nari ká adi lo thí ø ddi? Ni ká no ddikpa le gboenga nari lieri ni mbu ni bblo inga ko jotso ko nari bbai ná saa nga ddi? Inga nzá le gboenga nari lieri ni mbu ni d’idhé inga bʉ thí bʉni nari bbai ná saa nga ddi? Bbʉbbʉ dhé, nga le gbǒ nari adi lo thí ø nì. Ri adi rili ngagboe ná le ma, nga le gbǒe dho ná le ma na mbu ndima bblo. Biblia tilo djo ná ke Yobu pongʉeri ɨ ndidzá mbubai djo: “Ma gbongʉe nga kpa dho, ro kpa nzá ungʉeri ri ndirigoti ma nyǒ djó kadha bbʉngʉe ngab’odha kpa dho.” (Yobu 29:24) Yobu nyǒ djó “kadha” na njaro le e kedhó hwè ma, ke ndí nanga sisi nari ma na dhǒ.

BI 12 DDO 25-DDO 31

MUNGU DZÁ LO NǍ BBO NA MANA KɄ NÁ LO | YOBU 30-31

“Yobu rangʉe anzi tse ndidhó nyi tse nari na”

w10-SW 15/4 paje 21 §8

Nzɨ bbari ni nyǒ nja nzá thonga ná lo!

8 Le nyǒ ma, le ndí ma na dhi tamaa ka ndi é che kʉ ná kpakpanga na bbʉbbʉ Wakristo djo maddi. Føri dho, Mungu dzá lo ko li kpakpa ko bbʉ nizamu ko dho, nja ko nja ná ritsi ma, ji ko ji ná ritsi ma na djo. (1 Ko. 9:25, 27; azø 1 Yohana 2:15-17.) Chølo dhi ke Yobu d’ingʉe utso nari kʉ ddikpa ritsi le nja nari ma tso njunju fø ritsi le tamani nari na. Ke pongʉeri: “Ma nji koddo ma nyǒ na. Føri dho ma ká ka ma li ma thí ngbaribbai bikira djo?” (Yob. 31:1) Yobu nzá gʉngʉe ndi ka ndi lø isɨle ronga nzá tsetse ná chu nǎ nari dhé ri, ro ke nzá ka ndi bbaeri fø di ná ngaddidha ro tsu ndidhó akili kpali na maddi ri. Yesu dhongʉeri, ri kʉ bblo ko b’o kodhó akili ronga nzá tsetse ná ngaddidha ró, ɨ ndi pongʉeri ná saa na: “Ddikpa ke di isɨle nja ndirigoti ke na tamaa tsu ró, fø ke nji uzinifu b’lo fø le na ndi thí nǎ.”​—Mt. 5:28.

w08-SW 1/9 paje 11 §4

Addinga “ya mwisho si ngaba ná lo djo”

Ddikpa chu nǎ ni bbi tso nga nari njí, adhuri ni tso, ‘I chu ká ka ndi mba ma ngbaga?’ Ni ngaddi “ya mwisho si ngaba ná lo djo” nari ka ndi b’o ni ronga ni ka ni baeni na ná kpakpalo ró. SIDA ma, ngono chulu le ba ná nja dhe ma, nzá djo le ddienga ná lɨnga ma, lɨnga sadha ma, le kana kau sani nari ma, ledhó zamiri sani nari ma na kʉ nzɨ le le thí li fø di ná lo djo nari bbʉ ná kpakpalo. Nzá tsetse ná nyi nji ná ndrŭ dhó chu tso si ra d’ø ná nga nanga mutume Paulo tu wazi. Kpa “nzɨ si tsu Mungu dhó Pidhinga na ri.”​—1 Wakorinto 6:9, 10.

w10-SW 15/11 paje 5-6 §15-16

Jadda kpa, anibbari Mungu dzá lo ddá chutso ni dho

15 Ni ká ddiri chi ni tøni Mungu dho nari ka ndi tsu mbudha na bbo ngbá saa djo? Ri ká kʉ nja ndrŭ na ni kʉ ná saa djo inga ddiro ni kʉ ná saa djo? Bbʉbbʉ dhé, darasa nǎ inga njí dhi ngana ni kʉ ná saa na, ri ka ndi uri ni tilo nidhó udha djo bbo. Ndirigoti ni é krr hatari na ka ndi tsu nidhó kiroho ná lo djo. Ro, njati ni é krr nga ni nyǒ ro ni dje ná saa na ró, ni ka ni tsu tse hatari na ka ndi tsu ni ná nzá tsetse ná nyí na.

16 Nde, ddiro ni kʉ ná saa djo ká ringani ni rrnga Yova dho addudho? Ano i lo nga: Ni ka ni liri Yova thí ronga vovo inga ke thí ba hwè. (Mwa. 6:5, 6; Mez. 27:11) Yova thí ronga ni nji ná lo adi lølø dhonalo ke adi “ngaddi ni djo nì.” (1 Pe. 5:7) Ke jiri ni rrnga ndi dho ndiro ni ba faida d’e. (Isa. 48:17, 18) Izraeli nǎ ngʉ adi njínji drrdrr Yova dho ná ndrŭ kana nja ndrŭ nzá rrngʉe nga kedhó shauri dho ri ná saa djo ke thí bangʉe vodha. (Zb. 78:40, 41) Føri ró ro njonjo, Yova jingʉe nabi Danieli bbo dhonalo malaika nzingʉe ke “bbo na mana kʉ ná ke.” (Da. 10:11) Ká addudho? Dhonalo Danieli rangʉe anzi chi ndi tøni Mungu dho nari na nga ndrŭ kana dhé ri, ro ddiro ndi kʉ ná ngana maddi.​—Azø Danieli 6:10.

Kiroho nǎ Mali

w05-SW 15/11 paje 11 §3

Jidha na le ndrŭ rr na ná ufundi

Yobu lai kpa rrngʉe Yobu dhó ro ná hotuba ngʉe chøchø kumi ngatsi. Føri dho, Yobu pongʉeri: “Ri eé bblo ddikpa le rr ma po ná lo.” (Yobu 31:35) Fø ká ke pongʉeri addudho? Dhonalo ngbà mai kpa rrngʉe ke ro, kpa nzá pɨngʉe ke iso ro ri. Kedzá lo nzɨ ngʉ kpa nanga ro d’o ri ndirigoti kpa nzɨ ngʉ riji ndima famu ngbaribbai ma ke ndi mbu nari ri. Ke ndima rr nari kana kpa nzɨ ngʉ ndima ro li ke rɨngana ri. Ro, mutume Petro bbʉ i shauri ko dho: “Ni krʉ anidi ddikpa ngaddidha na, anili ni nja ndrŭ rɨngana, ni é le-djoi dzá jidha na, ni é zølo na bbo ndirigoti nyenyenga na.” (1 Petro 3:8) Ko ká ka ko dhǒ ko ko li nja ndrŭ rɨngana nì nari ngbaribbai? Fø ko ka ko njiri ná ddikpa chu kʉ, ko li ko thí ngbaribbai ma ke ndi mbu nari djo ndirigoti ko neri ko famu ke bblo. Ko ka ko dhǒ ko ngaddi ke djo nì nari zølo na kʉ ná ɨ di lo ko po nari na, “fø lo nga ka ndi ée sʉsʉ ni dho ri” inga “ni ka ni mbue ni nzɨ ro ndrŭ famu nari bbai.” Nja chu kʉ, ni ro ngʉ ni dho ke e ti ná nja lo ro djolu ni nganga dhó bbadha nǎ, ná føri si ridho nari kʉ ni famu ke e ti ná lo ngbà. Jidha na le ngarr nari kʉ le rr ke ti ná lo ndirigoti ngbaribbai ma ke ndi mbu nari maddi.

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri