ETERNET djó kʉ ná Watchtower LIBRARY
Dzamu dhi Munara
ETERNET DJÓ KɄ NÁ LIBRARY
Baledha
  • BIBLIA
  • VICHAPO
  • NJUDHA
  • w22 Bi 7 paje 14-19
  • Drdr le d’rangʉe ná bbo na mana kʉ ni dho ná unabi

I sehema nǎ, tayari kʉ ná video ro nga

Dzodzo dhé, video ni telesharje ro ddikpa kosa banga.

  • Drdr le d’rangʉe ná bbo na mana kʉ ni dho ná unabi
  • Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2022
  • Rere lo djǒ
  • I UNABI NǍ KÁ LE TILO IE MA DJO?
  • B’LO YOVA NJI NÁ LO NDIRO FØ UNABI NJINI D’E
  • KO KÁ ADI FAIDA BA NGBARIBBAI FØ UNABI NǍ RO?
Dzamu dhi Munara Yova dzá Pidhinga ndi d’ra ruo (Longanedha dhi ri)—2022
w22 Bi 7 paje 14-19

LONGANEDHA DHI RI 30

Drdr le d’rangʉe ná bbo na mana kʉ ni dho ná unabi

“Ma si mbu li ni kana isɨle na.”​—Mwa. 3:15.

DYI 15 Madha Yova dzá sidjo ngba dho!

RI NǍ LE SI CHU NÁ LOa

1. Adamu ma, Eva ma na nji chenga nari goti tsé ká Yova njingʉeri ngbǎ? (Mwanzo 3:15)

ADAMU ma, Eva ma na nji chenga nari goti tsé Yova bbʉngʉe ngab’odha kpa nǎ gø dho, bbo na mana kʉ ná ddikpa unabi chulu. Ke pongʉe ná lo kʉ Mwanzo 3:15 nǎ.​—Azø.

2. Ká addudho føri kʉ bbo na mana kʉ ná unabi?

2 Fø unabi kʉ, Biblia nǎ ya kwanza buku nǎ. Ro Biblia nǎ nja kʉ ná buku krʉ ma tso ro nju ngbà fø unabi nǎ kʉ ná lo na. Ddiddi buku chuti d’ø adi bí kʉ ná papie tso gba ddi nari bbai, Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná lo gba Biblia nǎ krʉ kʉ ná buku nǎ kʉ ná lo tso ddi. Mungu ka ndi choe ndrŭ si gø ná ke, nja ke sa Ibilisi ma, ndi na gba ndima tso ná kpa ma na krʉ d’e.b Føri sie bbo thonga ná lo ngbà jirie Yova ná ndrŭ dho!

3. I lo nǎ ká ko si loti ngbá lo djo?

3 I lo nǎ, ko si Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná unabi djo, i ngadhudha goti ngʉ: I unabi nǎ ká le tilo ie ma djo? Fø unabi ká njingʉeni ngbaribbai? Ko ká ka ko ba faida ri nǎ ro ngbaribbai?

I UNABI NǍ KÁ LE TILO IE MA DJO?

Collage: “Mwanzo 3:14, 15 nǎ le tilo djo ná lo.” 1. Su: Shetani, kʉ nzɨ nyi njani ná le ndi na. 2. Su nǎ gø: che kʉ ná malaiká. 3. Isɨle: chi tøni ná malaiká. 4. Isɨle nǎ gø: Yesu Kristo ma, ndima si pinyo na ná 144 000 kʉ ná ché na le d’ri ná kpa ma na. Fø lo djo le tilo paragrafu 4, 5, 7, ndirigoti 8 nǎ.

4. “Su” ká kʉ ie ndirigoti føri ká ko chu ngbaribbai?

4 Mwanzo 3:14, 15 nǎ le tilo “su” djo, su nǎ “gø” djo ndirigoti “isɨle” djo, isɨle ná “gø” djo. Biblia ko tsotso kó ndiro ko chu fø kpa krʉ nyi d’e.c Akonga lotidha tso su djó ro. Bbʉbbʉ dhé, su nzá ka ndi famungʉe Yova pongʉe Edeni dhi i nǎ ná fø lo ri. Yova d’ingʉe lo djo nari ngʉe nì kʉ akili na ná nononi ná ritsi. Nde, Yova ká ngʉ loti ie djo? Ufunuo 12:9 tu su ká kʉ ie ma nari nanga wazi. Fø andiko pori “kpawá nǎ su” kʉ Shetani Ibilisi. Nde, su nǎ gø ká kʉ ie?

Shetani, kʉ nzɨ nyi njani ná le ndi na.

SU

Ufunuo 12:9 nzǐ Shetani Ibilisi “kpawá nǎ su” (Anja paragrafu 4)

5. Su nǎ gø ká kʉ ie ma?

5 Nja saa na, Biblia di loti “gø” djo ró føri na mana e chøchø ngana ro ddikpa ke dyø ná kpa, føri dho le ka le nzǐ kpa kedzá nzø. Føri dho su nǎ gø le nzǐ nari kʉ, Shetani bbai nzá tøni chi Yova Mungu dho ná malaiká ma, ndrŭ ma na. Ndirigoti kpa ddani dda Yova Mungu ma, ndidzá ndrŭ ma na tso ró. Føri kʉ Noa cho na bbangʉe ra nǎ nga ná malaiká ndirigoti chelo nji ná ndrŭ ndima dhi baba Ibilisi bbai.​—Mwa. 6:1, 2; Yoh. 8:44; 1 Yo. 5:19; Yud. 6.

Che kʉ ná malaiká.

SU NǍ GØ

Che kʉ ná malaiká, nzɨ ngarr Yova Mungu dho ná ndrŭ ndirigoti kedzá ndrŭ dhó lo adi gʉ ná ndrŭ (Anja paragrafu 5)

6. Ká addudho “isɨle” nga ka ndi é e Eva ri?

6 Kpadjo ringani ko chu “isɨle” ká kʉ ie ma nari. Føri nga ngʉe Eva ri. Ká addudho? Akonja ddikpa sababu. Unabi pori nari kʉ, isɨle nǎ gø ka ndi sie su djǒ nanga “d’rid’ri.” B’lo ko njaeri nari bbai, su kʉ che kʉ ná malaika Shetani ndirigoti Eva nǎ nzá kaka ná gø nga ka ndi é kpakpanga na ndi d’ri ri djǒ nanga ri. Nde, fø ro ká Shetani ka ndi sie sadha ba ngbaribbai?

7. Ufunuo 12:1, 2, 5, 10 ridho nari bbai, Mwanzo 3:15 nǎ le tilo djo ná isɨle ká kʉ ie?

7 Biblia nǎ ya mwisho buku d’ra isɨle ká kʉ ie ma nari ko dho. (Azø Ufunuo 12:1, 2, 5, 10.) Føri nga kʉ isɨle nganga ri! Dhonalo le kó tsena kʉ bi (mwezi) ndirigoti le djǒ ró kʉ 12 kʉ ná dyødyø dhi taji. Le gø bbo dhó kpakpanga kʉ ná ngba, føri kʉ Mungu dhó Pidhinga. Fø Pidhinga kʉ ra nǎ, føri dho fø isɨle dho maddi ringani ndi é ra nǎ. Fø isɨle kʉ Yova dhó ra nǎ tengenezo ró sehemu, chi tøni ná malaiká kʉ ndi nǎ ro.​—Gal. 4:26.

Chi tøni ná malaiká.

ISƗLE

Yova dhó ra nǎ tengenezo chi tøni ná malaiká e ndi nǎ ro (Anja paragrafu 7)

8. Isɨle nǎ gø dzá sehemu ya kwanza ká kʉ ie ndirigoti isɨle nǎ gø dzá sehemu ya kwanza ká ke ngʉngʉe ngbá saa na? (Mwanzo 22:15-18)

8 Mungu dzá Lo ko tsotso kó ko chu isɨle nǎ gø ya kwanza ká kʉ ie ma nari. Ringangʉeni føri é Abrahamu nǎ gø. (Azø Mwanzo 22:15-18.) Unabi d’rangʉeri nari bbai, Yesu ngʉe Abrahamu nǎ gø. (Lu. 3:23, 34) Ro fø gø dhó kpakpanga dho riengani ndi é bbo ndrŭ dhó kpakpanga djolu dhonalo ke ka ndi hwie Shetani Ibilisi hwi. Føri dho Yesu dhó cho ngʉe 30 ná saa na, ke le d’ringʉe ché na roho takatifu chulu. Yesu le d’ringʉe ché na ná saa na, ke ngʉngʉe isɨle nǎ gø dzá sehemu ya kwanza. (Gal. 3:16) Yesu dhe ndirigoti ke ga nari goti, Mungu thongʉe “kadha ma, madha ma na dhi taji” ke djǒ ro, ndirigoti ke bbʉngʉe ke dho “krʉ kʉ ná bbonga . . . ra nǎ ndirigoti dz’ djo,” føri dho ke sí “Ibilisi dhó njí sasa.”​—Ebr. 2:7; Mt. 28:18; 1 Yo. 3:8.

Yesu Kristo ma, ndima si pinyo na ná 144 000 kʉ ná ché na le d’ri ná kpa ma na.

ISƗLE NǍ GØ

Yesu Kristo ma, ndima si pinyo na ná 144 000 kʉ ná ché na le d’ri ná kpa ma na (Anja paragrafu 8-9)

9-10. (a) Isɨle nǎ gø dzá sehemu ya pili ká kʉ ie ma, ndirigoti fø kpa ká adi ngʉ isɨle nǎ gø dzá sehemu ya pili ngbá saa na? (b) Kpadjo ká ko si ngbá lo nja?

9 Ro Yesu kina, nja kʉ ná kpa ka ndima sie ddi isɨle nǎ gø dzá sehemu ya pili. Mutume Paulo tingʉe lo fø gø djo, ché na le d’ri ná Wayaudi ma, nga kʉ Wayaudi ná ndrŭ ma na dho ndi pongʉeri ɨ ná saa na: “Njati rie Yesu dzá ke ni kʉ ri ró, ni kʉ Abrahamu nǎ gø nganga, ni si Mungu tsoni djo ná wɨ ba.” (Gal. 3:28, 29) Njati Yova d’ri ddikpa ke ché na roho takatifu chulu ró, ke adi ngʉ isɨle nǎ gø dzá sehemu ya pili. Føri dho isɨle nǎ gø kʉ Yesu Kristo ma, ke ma si pinyo na ná 144 000 kʉ ná kpa ma na. (Ufu. 14:1) Fø kpa krʉ adi kpakpanga nji ndima dyø ndima dhi Baba Yova Mungu.

10 Ko chu Mwanzo 3:15 nǎ le tilo djo nari ká kʉ ie ma nari b’lo. Kpadjo akonja b’lo Yova njingʉe ná lo ndiro fø unabi njini ndirigoti ngbaribbai ma ri ka ndi kó ko tsotso njʉ nari

B’LO YOVA NJI NÁ LO NDIRO FØ UNABI NJINI D’E

11. Unabi pongʉeri isɨle nǎ gø “kó djuti” su ka ndi sie bbɨ, føri na mana ká ngʉe addu?

11 Mwanzo 3:15 nǎ unabi dhongʉeri su ka ndi sie isɨle nǎ gø kó “djuti” bbɨ. Fø lo njingʉeni Shetani chongʉe Wayaudi ma, Waroma ma na kpa hwi Mungu Ddù ná saa na. (Lu. 23:13, 20-24) Ddiddi ddikpa ke kó djuti ronga vóvo ró, ri nzá ka ndi ka ke dho ke bbí ddikpa saa na ri nari bbai, Yesu dhó dhe lingʉeri nzɨ ke njinjí kabbuli nǎ ke ngʉe ná saa na.​—Mt. 16:21.

12. Su djǒ nanga ká le si d’ri ngbaribbai ndirigoti ngbá saa na?

12 Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná unabi ridho nari kʉ, Yesu nzá ka ndi mae kabbuli na ri. Ká nzá addudho? Dhonalo unabi dhongʉeri, isɨle nǎ gø ka ndi sie su djǒ nanga d’rid’ri. Fø lo ridho, Yesu ka ndi gae ga. Ndirigoti bbʉbbʉ dhé ri njingʉeni fø! Yesu dhe nari goti ddo gbo djó, ke gangʉe nzá ki ka ndi dhedhe ná shinga na. Mungu vʉ ná saa na, Yesu si Shetani sasa. (Ebr. 2:14) Yesu ma, ke ma si pinyo na ná kpa ma na si Mungu dhó mbubai sasa, føri i kʉ su nǎ gø.​—Ufu. 17:14; 20:4, 10.d

Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná bbo na mana kʉ ná lo njini nari

Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná lo njini nari dhǒ ná ji. A. 1943 Y.G.N.: Abrahamu ra kpa ró dyødyø nja. B. 29 Y.G.G.: Yesu le d’ri che na roho takatifu chulu Yohani bbʉngʉe batiso ndi dho nari goti. C. Paska 33 Y.G.G.: Yesu nzani nzadha dhi tsu bba djó. D. Patekoste 33 Y.G.G.: “Kazz dà” tøni Yesu unakpa djǒ djó. E. Cho 1914 Y.G.G.: Yesu, di Shetani ma, ndi una gó ma na ra nǎ ro. F. Cho 1000 goti : Shetani ma, ndi una gó ma na le si bu kazz dhi jʉdda na.
  1. A. Cho 1943 Y.G.N.

    Mungu tsongʉeni djo ná gø ya kwanza ka ndi sie Abrahamu nǎ gø nǎ ro ná lo njingʉeni nari. (Mwa. 12:1-3; 22:15-18)

  2. B. Cho 29 Y.G.G.

    Yesu le d’ringʉe ché na ná saa na, ke ngʉngʉe isɨle na gø dzá sehemu ya kwanza. (Mt. 3:16; Gal. 3:16)

  3. C. PASKA 33 Y.G.G.

    Yesu dhe ndirigoti ddo gbo djó ke gaga. (Mt. 16:21; 26:1, 2)

  4. D. PATEKOSTE 33 Y.G.G.

    Isile nǎ gø dzá sehemu ya pili kʉ ché na le d’ri roho takatifu chulu ná ndrŭ. (Mdo. 2:1-4; Gal. 3:29)

  5. E. Cho 1914 djo

    Shetani le dingʉe ra nǎ ro ndirigoti isɨle ná gø nzáni nari ra anzi. (Ufu. 12:9, 12, 17)

  6. F. CHO 1000 TSO DYANI NARI GOTI

    Shetani si sadha ba theinga dho. (Ufu. 20:7, 10)

KO KÁ ADI FAIDA BA NGBARIBBAI FØ UNABI NǍ RO?

13. I unabi njini nari nǎ ro ká ko ba faida ngbaribbai?

13 Njati ni é Yova dzá njí dhi ke ró, ni adi faida ba fø unabi njini nari nǎ ro. Yesu gøngʉeni dz’ djo ndrŭ bbai. Ke dyøngʉe ndidzá Baba dhó sifa kaka nari bbai. (Yoh. 14:9) Føri dho ko di lochu Yesu djo ró, ko ka ko chu Yova Mungu bblo ndirigoti ko ka ko ji ke ji. Ko adi faida ba Yesu dhó mafundisho nǎ ro ndirigoti ngbaribbai ma, ke adi chutso ddá Wakristo dhó kutaniko dho njʉ nari nǎ ro maddi. Ke ddingʉe addu ma ko ka ko njí nari ko dho ndiro ko tso uni Yova na d’e. Ndirigoti Yesu dhe nari nǎ ro ko krʉ ka ko ba faida. Ká ngbaribbai? Yesu gangʉe nari goti, Yova ungʉe ndi Ddù bbʉ ndi kaka ná bbʉdha nari tso u, nari “sa kodhi krʉ kʉ ná chenga” d’e.​—1 Yo. 1:7.

14. Yova d’rangʉe Edeni nǎ ná unabi nzá njingʉeni thei ri nari ká ko chu ngbaribbai? Aturinga

14 Yova d’rangʉe Edeni nǎ ná unabi ngʉ ridho nari kʉ, ddikpa saa ro ka ndi dae vi ndiro fø unabi njini krʉ d’e. Ri ka ndi ue saa ndiro isɨle gøe tsodha le njingʉe djo ná ngba d’e, ndiro Shetani gbáe ndi unakpa tso d’e, ndirigoti ndiro mbu bae nga fø aro kʉ ná kikundi kana d’e. Njati ko famu fø unabi ngbà ró, ri ka ndi kó ko tsotso ko, dhonalo ri rid’ra ko dho nari kʉ, Shetani pinyo djo ná dz’ sie Mungu dzá njí dhi ndrŭ ndrondro. Luti Yesu ma d’rangʉe fø di ná lo ddi ndi unakpa dho. (Mk. 13:13; Yoh. 17:14) Bbʉbbʉ dhé, ko nja fø unabi dzá sehemu njini nari b’lo da ná cho 100 kana. Ká ngbaribbai?

15. Shetani ma, ndidzá dz’ ma na ká ndro isɨle nǎ gø njʉ bbo addudho, ro ko ká ka ko njí Shetani do nzá addudho?

15 Yesu le lingʉe Pi 1914 na nari goti tsé, le bungʉe Shetani ra nǎ ro. Kpadjo ke kʉ dz’ djó ndirigoti ke ndi le si sa nari b’o. (Ufu. 12:9, 12) Ro ke nzɨ ngab’o di ndi di ro ri. Shetani kʉ thø na ndirigoti ke là nji Mungu dzá ndrŭ na. (Ufu. 12:13, 17) Ri kʉ føri dho i Shetani dzá dz’ ndro ko bbo ri. Ro Shetani ma, ndi unakpa ma na do ka ndi njí ko dho ná lo ro nga kʉ ri. Føri rɨngana ko ka ko u mutume Paulo ungʉe ná i lo: “Njati Mungu é ko na nì ró, ká ie ka ndi é ko dho che?” (Ro. 8:31) Ringani ko li kodhó ngab’odha lú Yova djo dhonalo b’lo ko njari nari bbai, Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná unabi ró bí nga njini b’lo.

16-18. Curtis ma, Ursula ma, Jessica ma na ká bangʉe faida ngbaribbai Mwanzo 3:15 ndima famu nari nǎ ro?

16 Mwanzo 3:15 nǎ Yova nji ná tsodha ka ndi kó ko tsotso ko hwini ko ba ná kpakpalo krʉ na. Guam nǎ njínji ná misionere Curtis pori ɨ: “Madhó maisha nǎ ma bangʉeni na ná lo lingʉeri rie kpakpa ma dho ma tøni chi Yova dho. Ro Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná unabi djo ma ngaddi nari kongʉe ma tsotso ma rá anzi madzá ra nǎ Baba djo ma ma thí li nari na.” Curtis adi ndi thí li gosi ná saa na, Yova si ko adi bani na ná kpakpalo krʉ tso d’ød’ø nari djo.

17 Bavaria nǎ Ursula ró dho kʉ ná ddikpa le-ve pori nari kʉ, Mwanzo 3:15 nǎ unabi ndi famungʉe nari kongʉe ndi tsotso ndi uri u Biblia si Mungu dhó ro. Le njangʉe ngbaribbai ma nja unabi ma ronga nju fø unabi na nari ndirigoti føri kengʉe le nanga bbo. Le pori ri ki: “Yova løngʉe mupango thei ndiro ndi bbʉ ngab’odha ko dho d’e, nari ma jifunza nari lingʉeri ma ji ke bbo.”

18 Micronesia na Jessica ró dho kʉ ná le-ve pori nari kʉ, “Ngbaribbai ma, ma mbungʉe ma ma rangʉe ri utso d’i ya kwanza ma ba bbʉbbʉlo ro nari nga ma adi no go! Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná unabi kʉ nji ndi njini ro nari kongʉe ma tsotso ma famu nari kʉ, njʉ ko kʉ na nari nga kʉ bbʉbbʉ maisha ri. Fø unabi lingʉe madhó udha ki kpakpa djo nari kʉ, Yova dho le njínji nari ka ndi liri ma é bblo pli kʉ ná maisha na njʉ ndirigoti gosi ná saa na.”

19. Ká addudho ko ka ko uri u nari kʉ, i unabi dzá ya mwisho sehemu maddi si njini nji?

19 Ko njari nari bbai, Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná lo kʉ godhé ndi njini ro. Isɨle nǎ gø ma, su nǎ gø ma na ká kʉ ie ma nari dhongʉeni wazi. Isɨle nǎ gø dzá sehemu ya kwanza, Yesu kʉ b’lo ndi kó djuti ró kilonda dji ro, ndirigoti kpadjo ke kʉ kpakpanga na kʉ ná nzɨ ro dhedhe ná Pi. Isɨle nǎ gø dzá ya pili sehemu kʉ chøchø ndi tso kaka ro. Fø unabi nǎ ya kwanza sehemu njini b’lo nari dho, ko ka ko uri u nari kʉ ya mwisho sehemu ma si njini ddi, føri kʉ su djǒ nanga le si d’ri nari. Mungu dzá ndrŭ sie hwè na bbo Shetani le si sa ná saa na! Nzɨ bbari ni njeni kpø fø ddo si ná nga djo. Kodhi Mungu kaka le li le thí ndi djo. Isɨle nǎ gø chulu, ke si bí kʉ ná ledha bbʉ dz’ djó “krʉ kʉ ná ndrŭ tsɨ dho.”​—Mwa. 22:18.

MWANZO 3:15 NǍ KɄ NÁ UNABI NANGA KÁ NI KA NI TUTU?

  • “Su” ma, ndi nǎ gø ma na ká kʉ ie ndirigoti “isɨle” ma, ndi nǎ gø ma na ká kʉ ie?

  • B’lo ká fø unabi ro njini ngbaribbai?

  • Fø unabi ro njini nari nǎ ro ká ni nganga ba faida ngbaribbai?

DYI 23 Yehova Anaanza Kutawala

a Ko nzá ka ko famu Biblia ro bblo ri njati ko famu Mwanzo 3:15 nǎ kʉ unabi nzá ró. Fø unabi nǎ lo ko chú nari ka ndi li kodhó udha ngʉ kpakpa Yova djo ndirigoti ko uri u ko thí nǎ ro krʉ nari kʉ, ke si b’lo djo ndi tsoni ná lo njinji.

b Anja Nyongeza B1, “Ujumbe wa Biblia,” Biblia—Tafsiri ya Ulimwengu Mupya nǎ.

c Anja kisaduku “Mwanzo 3:14, 15 nǎ le tilo djo ná lo.”

d Anja kisanduku “Mwanzo 3:15 nǎ kʉ ná bbo na mana kʉ ná lo njini nari.”

    Bbaledha nǎ Vichapo (2015-2025)
    Avʉvʉ
    Atsu
    • Baledha
    • Ando ri
    • Ji le ji nari
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Njí le nji na nalo
    • Ruruni nalo ronga le b'o nari
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Atsu
    Ando ri