KUNJILE ƊIMLEY GÓ 47
Nogo naa ba ŋga ŋgemeŋgu nenogoca gó ŋga náŋgu ná bé kusiŋgaŋ ga
« Naŋganogoca kusiŋga pina pina ped, kolo nenogoca seje da ne Kumno kusiy ni » (1 JÃ 4:7).
KIRE ALE 109 « Aimons intensément, avec le cœur »
KOLO SOLIYa
1-2. 1) Ne kolo me ba Pol yaa na nenogoca ná, ne nabra gó del kárandiy ped ga. 2) Ne kolo tone kiyẽ gó kaŋge ba ŋga je jeeŋgu kolo da mani ga.
KUR GÓ yaadi kolo gó súbu gó sé lay, kuloŋgosé ná nenogoca lay ná, Pol bayndi gó e guye gil gó « nenogoca gumyã delge ped » (1 Kor. 13:13). Ne me ba ɗe béy kire ba yaadi ná máni ga. Da kurweley gó tumo ni ná, ŋga je eeŋgu tiyã gó sé súbudiŋga da tubra Kumno key gó gisi da duniyã gó hirwa ni ɗé ale bekolo tubra kay kiyẽ je aanege nee ped. Alla ŋga je toobeŋgu Johba ná ɓaŋyãdiŋga kiyẽ kog. Gó kindi ná, nenogoca kaŋga gó bégeŋ je baa gumyã kog.
2 Bekolo nenogoca ne nabra gó ŋga je eeŋgu tiyãy kog ná, ŋga toneŋgu kusiŋga kolo kiyẽ kaŋ : 1) Ne kolo me ba ŋga tobeŋgu kusiŋga ga. 2) Nogo naa ba ŋga neŋgunogoca kusiŋga ginane kara ɓaŋyã máni ga. 3) Nogo naa ba nenogoca kaŋga gó bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ jene ese dele ga. Da kunjileŋ kaŋ ni ná, ŋga je jeeŋgu kolo da kolo tone kiyẽ gó subu kaŋ ni.
NE KOLO ME BA ŊGA TOBEŊGU KUSIŊGA GA
3. Kolo me ba ŋga tobeŋgu kusiŋga ga.
3 Kolo me ba ná kawriy gó ŋga tobeŋgu kusiŋga ga. Nenogoca ná, ne nabra gó kretiyẽ kiyẽ gó kindiŋ kege ɓirag. Jesu yaa bé karma kunjile kay na : « Kayã gó ge seeneŋgu ná gó ŋgu ne karma kunjile kanaŋ ŋgoŋ ba kaŋ : Naŋgunogoca kusuŋgu pina pina ped » (Jã 13:35). Piŋɓedeŋ nenogoca gó ŋga náŋgu ná bé kusiŋga je boyŋga tum. Pol yaa na nenogoca ná, ne « day ba ne kayã gó bogeŋgu tum sad ná kusuŋgu » (Kol. 3:14). Piŋɓedeŋ kayã koŋ gó ɗaŋ gó ná kawriy gó ŋga tobeŋgu ná kusiŋga da mani. Jã bayndi gó ee guye kijiri maktub bé ɓaŋyãy kiyẽ yaa bége na: « Bayndi gó nenogoca Kumno ná, ndod neenogoca ɓendiy lay » (1 Jã 4:21). Kur gó ŋga je neŋgunogoca kusiŋga gó ɓaŋyã ná, ŋga je neeŋgunogoca Kumno lay.
4-5. Nogo naa ba nenogoca kaŋga gó bé Kumno ná, saray e boy tum ná nenogoca kaŋga gó bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ ga. Aga kayã pina gusu ná.
4 Nogo naa ba nenogoca kaŋga gó bé Kumno ná, saray e boy tum ná nenogoca kaŋga gó bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ ga. Yaaŋgaŋgu kolo kayã gó gisi mugludiŋga saray ná siikusiŋgaŋ. Kur gó medesin je lam kilabadiŋga gó na lerwi, ɗewgere lerwi ɗé ga ná, je ɗe béy kire gó seene ná kayã gó da mugludiŋga niŋ. Kayã gó ge ay gisi ná kaŋ ná, ŋga neeŋgu na guye nogo naa ga.
5 Ginanogo medesin je lerwiŋga kolo sene ná gó mugludiŋga na je kaw kúraŋ ná, daŋga piyã ŋga seneŋgu gó nenogoca kaŋga gó bé Kumno je baa gumyã ne kur gó ŋga je neŋgunogoca ɓaŋyãdiŋga kiyẽ lay. Esuway na wileŋ na ne máni ndi ɓeey piyã ná, je giile gó nenogoca kaŋga gó bé Kumno kin kargani. Mabana ŋga je gilŋgu nenogoca kaŋga bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ ná, nenogoca kaŋga gó bé Kumno je baa gumyã.
6. Kur gó nenogoca kaŋga gó bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ na kin jal ná, ne kolo me ba soleŋga ga (John 4:7-9, 11)
6 Mabana nenogoca kaŋga gó bé ɓaŋyãdiŋga na kin jal ná, je sooleŋga. Ne kolo me ga. Bekolo gil gó ŋga náŋgu ná joge da kire Kumno key ni. Ne kayã gó an kpas da kolo Jã key kaŋ ni : « Bayndi gó nenogoca ɓendiy gó gooliy ná kindiy ɗéŋ ná, neenogoca Kumno gó goliy ɗéŋ nogo nanha ga » (1 Jã 4:20). Kunjiliŋgaŋgu ne me ga. Johba kusiy je egey da cadiŋga ni ne kur gó ‘ŋga je tobŋgu kusiŋga’ (tub 1 Jã 4:7-9, 11).
NOGO NAA BA ŊGA NEŊGUNOGOCA KUSIŊGA GINANE KARA ƁAŊYÃ MÁNI GA
7-8. Nogo naa ba ŋga gileŋgu bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ gó na ŋga neŋgunogocadige ga.
7 Agekubu gó yaa na ‘ŋga tobeŋgu kusiŋga’ ná, ŋga habŋgu ca tóme da Bible ni (Jã 15:12, 17; Rom. 13:8; 1 Tes. 4:9; 1 Piy. 1:22; 1 Jã 4:11). Alla nenogoca ná, ne nabra gó je seje da bayndi mugluy ni. Gó kindi ná, bayndi pina piyã ɓal gó goole kayã gó ŋga náŋgu ná da mugludiŋga niŋ ɗé. Máni ná, nogo naa ba ŋga giileŋgu nenogoca kaŋga kuwani kpas ga. Ná ne kolo yaa kaŋga lay, ná kayãne kaŋga máni tum lay.
8 Kire kiyẽ nẽy mani gó ŋga gileŋgu bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ gó na ŋga tobŋguge. Puyaŋga gile kiyẽ gó Bible yaa koldige gó e boy ná koloŋ kaŋ : « Wéy wéy piyã yaa kolo kindi bé kumandiy » (Ja. 8:16). « Jinaŋgu ná jalwalom ná kara ped » (Mark 9:50). « Naŋgunogoca gó ɓaŋyã sáraŋgu bugaŋgu tum » (Rom. 12:10), « Umaŋgu kusuŋgu kúra » (Rom. 15:7), « Ɗaaŋgu kulonduŋgu bura mbid bé kusuŋgu pina pina ped » (Kol. 3:13), « Kijaŋgu kayã nee ná kusuŋgu pina pina ped » (Gal. 6:2), « Yúŋgu ba da kuloduŋgu ni pina pina ped » (1 Tes. 4:18), « Cubŋgu […] kusuŋgu kabu pina pina ped ginanogo ŋgu je ne tumo ɗeŋ mani » (1Tes. 5: 11) lay, « Ulaŋgu bé kusuŋgu pina pina ped » lay (Jak. 5:16).
Nogo naa ba ŋga ojeŋgu ɓendiŋga, ɗewgere timdiŋga gó da tirtiyã ni ga (gula paragrap gó 7-9).
9. Ne kolo me ba ná kawriy gó ŋga gileŋgu nenogoca kaŋga bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ da kur gó ŋga je jeŋguge landire ni ga (gula poto lay).
9 Gulaŋgaŋgu kire koŋ pina gó ŋga gileŋgu ná nenogoca kaŋga gó ŋga yaaŋguje koliy da paragrap gó tumoŋ ni. Gulaŋgaŋgu kolo Pol key kaŋ : « Yúŋgu […] ba da kuloduŋgu ni pina pina ped. » Ne kolo me ba ná kawriy gó ŋga gileŋgu nenogoca kaŋga ginane kaŋ máni ga. Maktub gó dere kolo tey yaa kayã gisi kolo Pol key gó na « Yúŋgu ba da kulonduŋgu ni pina pina ped» téy gó dere ná, ne « íre mira ná bayndi bekolo gí jeey landire kolo gileti gó an da cay ni ». Ne máni ba kur gó na ŋga je jeeŋgu landire ɓendiŋga gó gileti an cay niŋ ná, ŋga je ojiyŋgu bekolo di úr isa lay, di ira kindiy tumoni kog da kire gó geyle ni lay. Kur gó ŋga je ojiŋgu ɓendiŋga jumar ná, ŋga je gilŋgu béy nenogoca kaŋga (2 Kor. 7:6, 7, 13).
10. Goole bayndi kindiy tiyãro lay, jee bayndi landire lay ná, e boyge tum nogo naa ga.
10 Goole bayndi kindi tiyãro lay, jee bayndi landire lay ná, ne kayã gó piraŋ pina. Gó kindi ná, bayndi gó je gool kara kindige tiyãro ná, je jen cogom kolo jeege landire lay, bége esuwa da kur poliy gó gileti ni lay. Gó gí jee bayndi landire ná, tob gó gí kirbe koliy cub. Gula kayã gó Pol yaa gisi kirbekoliy gó Johba key lay, ná jee kur landire key lay. Yaadi kolo gisi cay na « Ne Badiŋga gó je kirbi koldiŋga lay, jeeŋga landire da gileti kiyẽ ni ped layŋ » (2 Kor. 1:3). Kolo Pol key gó « Badiŋga gó je kirbi koldiŋga » gil ná nogo day je gool kindiŋga tiyãro. Ne máni ba ge téy Kumno na ne Badiŋga, ɗewgere ne kur gó kirbekoliy je seeje da maniŋ ná, ne kolo gó goole kara kindige tiyãro na seje da ne day kusiy ni ɓirag. Ne máni ba kirbekoliy key je jib téy gó je “Jeeŋga landire da gileti kaŋga kiyẽ ni ped” (2 Kor. 1:4). Ginanogo kama gó aywa ndá je digri kub haywa kara kege máni ná, Johba je be esuwa lay, je jee landire kara gó daage da gileti ni. Nogo naa ba ŋga ɓaleŋgu gó kirbe kara koldige lay, jeege landire ginane Johba key máni lay ga. Nogo ŋga haameŋgu kire gó habe nabra kiyẽ gó seje da bayndi mugluy ni kolo ŋga jeeŋgu ná ɓaŋyãdiŋga kiyẽ landire. Nabra kiyẽŋ koloŋ ná, ne kaŋge ga.
11. Da Kolos 3:12 ni lay, da 1 Piyer 3:8 ni lay ná, ne nabra kaŋge ba je oojeŋga gó ŋga tobeŋgu ná kárandiŋga lay, ŋga jeeŋguge ná landire lay ga.
11 Nogo naa ba ŋga ŋgemeŋgu nenogoca gó ŋga eŋgu tiyãy kolo ŋga ‘jeeŋgu ná kárandiŋga landire kog’ ga. Ŋga gooleŋgu kárandiŋga kindige tiyãro lay, ŋga gileŋgu bége nenogoca kaŋga lay, kuloŋgo kúra kaŋga lay (tub Kolos 3:12; 1 Piyer 3:8). Nogo naa ba nabra kiyẽ koloŋ oojeŋgaŋguge ga. Kur gó ŋga je goolŋgu kara kindige tiyãro lay, ŋga je kirbiŋgu koldige lay ná, ŋga je jeeŋguge landire kur gó daage da gileti ni. Jesu yaa na : « Kayã gó wẽy bayndi mugliyŋ ba je aaneje da kibiy ni. » Kin yaadi gó ɗaŋ na : « Bayndi ná kayã gó kúra da mugliy niŋ ná, je aane ná ne kayã gó kúraŋ téy kuwani lay » (Mat. 12:34, 35). Ná kawriy gó ŋga gileŋgu nenogoca kaŋga bé ɓaŋyãdiŋga nogo ŋga jeeŋguge landire.
NOGO NAA BA NENOGOCA KAŊGA GÓ BÉ ƁAŊYÃDIŊGA KIYẼ JENE ESE DELE GA
12. 1) Ne kolo me ba ŋga gooleŋgu kusiŋga ná kúray ga. 2) Ne kolo tone gó koŋgo ba ŋga je jeeŋgu kolo da mani ga.
12 Daŋgaŋgu ped ŋga tobŋgu gó ‘neenogoca kusiŋga pina pina ped’ (1 Jã 4:7). Ná kawriy gó ŋga boreŋgu kulendiŋga gó Jesu cibŋga kabu na ‘nenogoca gó kara tóme kege je kiine jaale ɗeŋ-ɗeŋ’ (Mat. 24:12). Koloŋ kaŋ ná, je tob yaadi nogo karma kunjile kay je bayẽge gó neenogoca kusigeŋ ɗé. Alla ŋga gooleŋgu kusiŋga ná kúray kolo nenogoca gó duniyã koro ɗa na guye cadiŋga ni ɗé. Ne máni ba jaaŋgaŋgu kolo da kolo tone gó ná kawriy kaŋ ni : nogo naa ba ŋga seneŋgu gó nenogoca kaŋga gó bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽŋ na jen esi ga.
13. Ne me ba ɓal gó naa nenogoca kaŋga gó bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽŋ ga.
13 Gó ŋga seeneŋgu gó nenogoca kaŋga gó bé ɓaŋyãdiŋga na jen esiŋ ná, ŋga gooleŋgu nogo naa ba ŋga je se neŋgu kayã da kur poliy kaŋyẽ ni ga (2 Kor. 8:8). Piyer bayndi gó e guye yaa kolo kur poliy koloŋ ginane kaŋ máni na : « Naŋgunogoca kusuŋgu lag-lag pina pina ped, kolo nenogoca eje ná kuloŋgo bore mbid da isiyã kiyẽ ná tómedige cadige ni » (1 Piy. 4:8). Godile kiyẽ lay, ná kayãne kara kaŋyẽ kege ɓalge gó naage nenogoca kaŋga.
14. Da 1 Piyer 4:8 ni ná, ne nenogoca gó naa ba ŋga neeŋgu ná bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ ga. Dira tey.
14 Gulaŋgaŋgu kolo Piyer key kaŋ niyã dila. Da berse gó 8 jay gó ca tumo gil ne nenogoca gó naa ba ŋga neeŋgu ná bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ gó kretiyẽ ga, ne : « nenogoca gó lag-lag ». Kolo gó Piyer yaa na « lag-lag » ŋgoŋ ná, téy gó dere ne « ɗey baa gumyã ». Da berseŋ jay gó so ni ná, gil kayã gó nenogoca gó lag-lag ɓal gó eeje ná : je dandi isiyã gó ɓaŋyãdiŋga kiyẽ kege. Ŋga ageŋgu kayã gise ná máni : nenogoca sí ginane gurbolo gó ŋga lawŋgu ná isiyã cay gó je dandi ne isiyã pina ɗé lay, so ɗé lay, alla je dandi « isiyã ná tómedige ». Kolo gó ge yaa kaŋdi na « dandi » téy gó dere ne ɗe kulom bore mbid. Ginanogo gurbolo dandi ndula gó bayndi kusiy ni máni ná, nenogoca ɓal gó dande godile gó ɓaŋyãdiŋga kiyẽ kege lay.
15. Mabana nenogoca gó ŋga náŋgu ná bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ na jen esiŋ ná, ŋga je neeŋgu ne me ga (Kolos 3:13).
15 Kur gó na jen esi nẽy ɓeey piyã ná, nenogoca gó ŋga náŋgu ná bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ jene ese kúra ba ŋga je ɗeŋgu ná kulendiŋga bore mbid da cadige ni (tub Kolos 3:13). Mabana ŋga neŋgu máni ná, gil gó nenogoca kaŋga jen esi kúra bége lay, ŋga je aayẽŋgu Johba kindiy lay. Ne me koŋ gó ɗaŋ ba oojeŋga gó ŋga ageŋgu ná cadiŋga mgbaŋ da kayãne gó ɓaŋỹadiŋga kiyẽ kege gó je jogiŋgaŋ ni ga.
Ginanogo ŋga je ŋgemŋgu poto kaŋga kiyẽ gó kúra lay, ŋga je tẽyŋgu dage gó siyã lay ná, ŋga je ɗeŋgu kulendiŋga bor da kayãne gó kúra gó ɓaŋyãdiŋga kiyẽ kege ni lay, ŋga je porŋgu kusiŋga gó girbe kayãne kege gó siyã máni tum lay (gula paragraph gó 16-17).
16-17. Ne me koŋ gó ɗaŋ ba oojeŋga gó ŋga ageŋgu ná cadiŋga mgbaŋ da kayãne gó ɓaŋỹadiŋga kiyẽ kege gó je jogiŋgaŋ ni ga. Aga kayã pina gusu ná (gula poto lay).
16 Sú kunum da ne kayãne kiyẽ gó kúra gó ɓaŋyãm gó kretiyẽ kege ni, alla da ne godile kege ni ɗé. Agaŋgaŋgu kayã pina gusu ná : Kurbu gó gí jen mige gó boryo ná ɓaŋỹam kiyẽ. Ŋgu jen mige gó kúra, alla njar ɓey gó ŋgu pasine ná, gi ne poto ná ɓaŋyãm kiyẽ. Dam ɗé gó tumo siyã ɓey gere ná, gí kin ne poto so. Poto kiyẽŋ dawge ne subu. Alla gí gool da poto koŋ ni ná, ɓonum koŋ jum kindiy. Ne me ba gí nee ná potoŋ koloŋ ga. Gí je teyẽ potoŋ koloŋ caani bekolo da dage gó so niŋ ná, ŋgu je asuwi ná kolduŋgu ped.
17 Ŋga ɓalŋgu gó yimeŋgu poto kiyẽŋ koloŋ gise ná kayã kiyẽ gó ŋga tobŋgu gó ŋgeme gise ɓaŋyãdiŋga kiyẽ cadige. Ŋga náŋgu ná kirbe kiyẽ gó kúra gisi kur poliy gó ŋga sãyŋgu kindiŋga ná ɓaŋyãdiŋga kiyẽ. Alla kurbuŋga má, wele pina ɓendiŋga, ɗewgere timdiŋga toŋ yaa, ɗewgere ne kayã koŋ gó ná kirey ɗé. Ŋga neeŋgu ne me ba ná poto koloŋ ga. Ne kolo me ba ŋga teyẽŋguy ginane poto koloŋ máni lay, ɗé ga (Koy. 19:11; Epe. 4:32). Ŋga ɗeeŋgu kayãne gó ɓendiŋga key gó tẽy kulendiŋgaŋ kargay béy, alla ŋga ɗeeŋgu kulendiŋga bore da kayã kúra kiyẽ gó ŋga neŋgu tum ná indiy ni lay. Ne kirbe kiyẽ gó kúraŋ koloŋ ba ŋga tobŋgu gó ŋgeme gise cay.
NE KOLO ME BA NENOGOCA NÁ KAWRIY GUDA GA
18. Kolo kiyẽ gó ná kawdige da kunjile kaŋ ni ná, ne dage gó kaŋge ga.
18 Ne kolo me ba ŋga tobŋgu gó ŋgeme nenogoca gó jen esi kúra bé kusiŋga ga. Ginanogo ŋga goolŋguje mániŋ, nenogoca ɓaŋyãdiŋga kiyẽ ná, ne tobe Johba. Nogo naa ba ŋga gileŋgu nenogoca kaŋga bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ ga. Nogo ŋga jeeŋguge landire. Ne kirbekoliy ba je jiibe tediŋga gó ‘ŋga jeeŋgu ná kusiŋga landire kog’. Kayey ná, nogo naa ba ŋga ŋgemeŋgu nenogoca gó jen esi kúra bé kusiŋga ga. Nogo ŋga ɗeeŋgu kulendiŋga bore mbid da cadige ni.
19. Ne kolo me ba ne guda kaŋ ba ná kawriy gó ŋga gileŋgu nenogoca kaŋga bé kusiŋga ga.
19 Ne kolo me ba ne guda kaŋ teg ba ná kawriy gó ŋga gileŋgu nenogoca kaŋga bé kusiŋga ga. Gulaŋgaŋgu kolo gó Piyer yaa béŋgaŋgu : « Kayã kiyẽ ped kibdige gó age ŋgod gi mira ale. […] Naŋgunogoca kusuŋgu lag-lag pina pina ped » (1 Piy. 4:7, 8). Duniyã gó culo kaŋ gi mira gó kaye ale, ŋga mboobeŋgu gó ne me ba je aane da cadiŋga ni ga. Jesu yaa bé karma kunjile kay na : « Kara ped je kanoŋguge kolo daŋ caniŋ » (Mat. 24:9). Gó ŋga ageŋgu cadiŋga mgbaŋ da ɗade koloŋ ni ná, ŋga ŋgemeŋgu boge tum kaŋga. Mabana ŋga boyŋgu tum da nenogoca ni ná, Seydan je ɓaale gó poreŋga da « kayã gó boyŋga tum sad sarŋga ná ɗumlumŋ ɗé » (Kol. 3:14; Pil. 2:1, 2).
KIRE ALE 130 Pardonnons volontiers
a Keleŋ kaŋ ná, ná kawriy gó ŋga gileŋgu bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ gó ŋga tobŋguge. Ne kolo me ba ná kawriy ga lay, nogo naa ba ŋga gileŋgu bé ɓaŋyãdiŋga kiyẽ gó na ŋga tobŋguge lay ga.