KUNJILE ƊIMLEY GÓ 16
KIRE ALE 64 Joyeux dans la moisson
Nogo naa ba ŋga habeŋgu kuloŋgo eywa neyẽ da ále gó jee ni ga
« Naŋgu guye bé Johba ná kuloŋgo eywa » (KIR. 100:2).
GÓ MARGA ƊEG-DEG
Kunjile kaŋ ná, ná gile kiyẽ gó je oojeŋga gó ŋga habeŋgu ná kuloŋgo eywa neyẽ da ále gó jee ni.
1. E jee ále kolo kolo kindiŋ bé bayndi gó gí seniy ɗéŋ ná, kara kaŋyẽ je kirbige ne me ba da mani ga (gula poto lay).
DAŊGA gó ŋga je tabŋgu Johba, Bádiŋga gó jen da tele danaŋ ná, ŋga je jeeŋgu ále bekolo ŋga tobiŋguy lay, ŋga tobŋgu gó ooje kumaŋdiŋga gó di kunjulu gó sinãy lay. Kara gó jee ále tóme je habge kuloŋgo eywa da ále gó jeeŋ ni. Alla dage kaŋyẽ ná, je habge kuloŋgo eywa ɗé. Ne kolo me ga. Dage kaŋyẽ ná, je gayge kolo nẽy ɗé kolo kirbige gó nage je ɓaale ɗé. Dage kaŋyẽ, e tugu bayndi key base gó ge tegegeŋ ná, je jogige. Dage kaŋyẽ, sonduro je nege kolo bay gó tuguŋ na yaa bége kolo gó kúra ɗé. Kayey ná, dage kaŋyẽ ne kolo gile gó habge ná mãywẽdige tegŋ, ɗewgere je sondirige kolo na je baa da kara durodige ni. Ɓaŋyãdiŋga kiyẽŋ koloŋ, tobge Johba nẽy, alla mogli bége gó ee yaage kolo kúraŋ bé bayndi gó seniyge ɗéŋ ɗé. Se senge gó guyeŋ koloŋ ná kawriy nẽy ba je e jeege áleŋ jumar. Johba kusiy je egey da cadige ni.
Gí tob ále gó jeeŋ ga (gula paragrap gó 1).
2. Mabana ési bígi gó gí habe kuloŋgo eywa da ále gó jee ni ɓeey piyã ná, ne kolo me ba gí ɗee kusum maa gbol ɗé ga.
2 Máni ná, ési bígi gó gí habe kuloŋgo eywa da ále gó jee ni kolo kayã kaŋyẽ gó ŋga yaaŋguje koldige kaŋ ga. Na ne mániŋ ná, ɗaa kusum ma gbol ɗé. Mabana gí ɓal gó nee kayã ɗé ná, gó kindiŋ, gí ne bayndi gó je jee cay kusuyõ lay, gí tob gó weeye kara kindige sé cam ni ɗé, ɗewgere gí tob gó ge yaa kolum niyã dila ɗé lay. Mabana bayndi na ná ne kirbe gó oje kara gó ɗaŋ ná, tobdi gó nage yaa béy kolo gó siyã ɗé. Bám gó jen da tele danaŋ sen kayã gó je jogigiŋ koloŋ lay, tob gó ojegi lay (Isa. 41:13). Da kunjile kaŋ ni ná, ŋga je gooleŋgu kayã bay gó ŋga ɓalŋgu gó nee kolo ŋga deleŋgu ná sonduro kaŋga cay lay, ŋga habeŋgu ná kuloŋgo eywa neyẽ da ále gó jee ni lay.
ƊAA KOLO KUMNO KEY DI BIGI ESUWA
3. Ne me ba be Jermi esuwa gó jee ná ále ga.
3 Da kurweley gó tumo ni gag guda kaŋ ná, kur gó Johba je be guye gó esuwa gó jee ále kara kay ná, kolo koloŋ bege esuwa. Yaaŋgaŋgu kolo Jermi bay gó ɗode kolo Kumno key. Kur gó Johba yaa béy na ira jaa áleŋ ná, gooldi kusiy gó nãy je ɓaale ɗé. Yaadi na : « Ŋ sen gó yaa kolo ɗé, ŋ ne kormo mayõ » (Jer. 1:6). Nogo naa ba andi del ca da kirbe gó nãy ɓal gó nee kayã ná kandiy ɗéŋ ni ga. Ne kolo Johba key gó yaa béyŋ ba bey esuwa. Yaadi na : « Koloŋ da mugliniŋ ni ginane tuwa máni, je loriŋ. Ŋ oom kusiŋ ési gó na wula da kuleniŋ ni, alla ŋ ɓal ɗé » (Jer. 20:8, 9). Jermi je jee ále bé ne kara gó náge ná kirbe gó ɗeŋle koloŋ ɗé, alla kolo gó Johba yaa béy na ɗuda koloŋ ba bey esuwa gó ne ná guyeŋ koloŋ.
4. Ne me ba je kaal kur gó ŋga je tibŋgu Kolo Kumno key lay, ŋga je kirbiŋgu da mani layŋ ga (Kolos 1:9, 10).
4 Kretiyẽ kiyẽ je habge esuwa da kolo Kumno key ni. Da letre gó Pol bay gó e guye kijiri bé kretiyẽ kiyẽ gó Kolos ni ná, yaa bége na senge kolo kindiŋ ná, na je jibe tédige gó ‘neege ná kayã gó ee boge ná tobe gó Johba key’ lay, ‘neege ná kayã kiyẽ gó kúra lay’ (tub Kolos 1:9, 10). Ále gó jee gó gisi kolo kindiŋ ná, ne guye gó kúra nẽy. Ne máni ba, kur gó ŋga je tibŋgu kolo Kumno key lay, ŋga je kirbiŋgu da mani lay ná, súbu kaŋga gó sé gó ŋga ná da Johba cay niŋ téy je germi ési lay, ŋga je senŋgu gó ne kolo me ba ále gó jee gó gisi detugu dó Kumno téyŋ ná, ná kawriy lay ga.
5. Nogo naa ba ŋga haabeŋgu kayã kúra da tibe Bible kaŋga ni lay, da kunjile koro ni lay ga.
5 Gó ŋga haabeŋgu kayã kúra da kolo Kumno key ni ná, kúr gó ŋga je kunjiliŋgudu lay, ŋga je tibŋgudu lay, ŋga je kirbiŋgu da mani layŋ, ŋga neeŋgu ná harwese ɗé. Mabana gí hab berse gó nagi sen téy ɗéŋ ná, ɗaa kaala da mani mugla cab ɗé, alla aga kur poliy kom hama téy. Hama koloŋ téy da Index des publications des Témoins de Jéhovah ni, ɗewgere da Guide de recherche pour les Témoins de Jéhovah ni. Mabana gí aga kur poliy kom nagi jina kunjulu Bible ná, gí je geerme sene kom gó kolo Kumno keyŋ ná, nogo kindiŋ téy (1 Tes. 5:21). Gí je booge kirbe kom da kolo Kumno key ni lay, gí je ee tiyã gó yaa kolo kayã gó gí kunjiliŋ bé kara gó ɗaŋ máni tum lay.
MAGLA KUSUM KÚRA GÓ E JEE ÁLE
6. Ne kolo me ba ŋga magleŋgu kusiŋga kúra cub ɓey ba ŋga ee jeeŋgu ále ga.
6 Mabana gí magla kusum kúra gó e jee áleŋ ná, kusum je eegegi kur gó gí je yaa kolo bé kara. Cub ɓey gó Jesu guuye karma kunjile kay na ira jaage áleŋ ná, maglige tumo cub (Luk 10:1-11). Kur gó karma kunjile kayŋ nege guye ná kunjile keyŋ ná, nege kayã kiyẽ gó ɓeeydam lay, eje ná bége kuloŋgo eywa nẽy lay (Luk 10:17).
7. Nogo naa ba ŋga magleŋgu kusiŋga gó e jee ále ga (gula poto lay).
7 Nogo naa ba ŋga magleŋgu kusiŋga gó e jee ále ga. Nogo ŋga kirbeŋgu da kayã gó ŋga je yaaŋgu ni lay, nogo naa ba ŋga yaaŋguy ga lay. Mabana ŋga kurbuŋgu tumo cub da kayã gó kara gó ŋga je jeeŋgu bége áleŋ je yaage béŋgaŋgu ni lay, na ŋga kurbuŋgu nogo naa ba ŋga jeeŋguge kolo da mani lay ná, je nee ná kawriy béŋgaŋgu. Je oojeŋga gó ŋga yaaŋgu kolo bé bayndi ná kuloŋgo eywa lay, ná kirbe gó kúra da kur gó jee ále ni máni tum lay.
Magla kusum kúra da ále gó jee ni (gula paragrap gó 7).
8. Ne kolo me ba Pol yim kretiyẽ kiyẽ gisi ná degle gó gurmo ga.
8 Pol bay gó e guye yaa koldiŋga da kur gó jee ále ni ginane kaŋ máni na : « Ni ná kayã orgeŋ koloŋ da degle kiyẽ gó gurmo ni » (2 Kor. 4:7). Kayã orgeŋ koloŋ ná, ne me ga. Ne ále gó jee gó gisi Detugu dó Kumno tey gó je boore kara geyleŋ (2 Kor. 4:1). Ne me ba ne degle kiyẽ gó gurmoŋ ga. Ne kara e guye Kumno kay gó je jeege ále kolo key bé kárandige. Da kurweley gó Pol key ni ná, kara cibe yĩre je nege guye ná degle kiyẽ gó gurmo kolo kejege ná kayã kiyẽ gó ná kawdige ginane kayãlee máni lay, kere lay, gursu máni lay. Ginane koloŋ máni gag, Johba beŋga kayã ndoje gó ne kolo kúraŋ. Ná oje Johba key ná, ŋga je haabeŋgu esuwa kolo ŋga yaaŋgu ná koloŋ bé kara ee ná kindiŋga tumoni kog.
ULA KUMNO KOLO GÍ HABE NÁ ESUWA
9. Nogo naa ba ŋga deeleŋgu sonduru gó nage je yaa béŋga kolo gó kúra ɗé, ɗewgere nage je gage ná indiŋga koloŋ cay ga (gula poto lay).
9 Kur kaŋyẽ ná, ŋga je neeŋgu sonduru gó nage je yaa béŋga kolo gó kúra ɗé, ɗewgere nage je gage ná indiŋga kolo. Nogo naa ba ŋga aaneŋgu dele ca da sonduro koloŋ ni ga. Mabana ŋga kurbuŋgu da ole gó kara e guye kege gó olge Kumno kur gó ge narge kire na jaage áleŋ ná, je oojeŋga. Gó ɗeege sonduroŋ toloŋ dele cadige ɗéŋ ná, oliyge gó na bege esuwa kolo nage « ee ná kindige tumoni kog da kur gó yaa kolo key ni ná kirbe gó kúra ». Johba se jeege da ole kege ni mogli cab (Kan. 4:18, 29, 31). Mabana sondire bayndi induwa na je neŋgaŋ ná, tunaŋga oje gó Johba key. Tunaŋgaŋguy gó di ujaŋga gó ŋga deeleŋgu ná sonduro kaŋga cay ná nenogoca kaŋga gó bé kara.
Ula Kumno kolo gí habe ná esuwa (gula paragrap gó 9).
10. Nogo naa ba Johba je ojiŋga gó ŋga weeyeŋgu ne kara dere to naji key ga (Isay 43:10-12).
10 Johba terŋga gó na ŋga wuyaŋgu ne kara dere to naji kay lay, boydi béŋga tubra gó nãy je béŋga esuwa lay (tub Isay 43:10-12). Yaaŋgaŋgu kolo kire kiyẽ teŋ-teŋ poriŋ gó je oojiŋgadi ná. Gó ca tumo ná, Jesu ná indiŋga jumar kur gó ŋga je jeeŋgu ále kolo kolo kúraŋ (Mat. 28:18-20). Gó ca so key ná, Johba ay guye boy da kara e guye kay gó da dana kabdige ni gó na ujaŋgaŋguge (Kbt. 14:6). Gó ca subu key ná, Johba je beŋga oje ná kire gó tuno key gó kuloŋgo bore gó ɗee kulendiŋga bore ná da kayã gó ŋga kunjiliŋguŋ ni (Jã 14:25, 26). Gó ca poriŋ key ná, Johba je ojiŋga ná kire gó ɓaŋyãdiŋga kiyẽ kege. Isaŋ pina piyã nalŋgaŋgu ɗé. Ná oje gó Johba key lay, ná nenogoca gó ɓaŋyãdiŋga kiyẽ kege lay ná, ŋga jene jeeŋgu ále ná esuwadiŋga kog.
ƊAA KUSUM HAMLA LAY, ŊGIMA KIRBE GÓ KÚRA LAY
11. Nogo naa ba gí habe kara neyẽ gó gí jee bege ále ga (gula poto lay).
11 Máni ná, kusum je ma gbol kur gó gí je hab kara da tugu kege ni ɗéŋ ga. Na ne o-oŋ, tuna kusum kolo na : « Karaŋ koloŋ ná, ege ne mina ga (Kayãne 16:13). Ege kur guye ni ga. Ege sug ni ga. » Na jen ginane koloŋ mániŋ ná, gí je haabe kara neyẽ mabana gí jee ále bé kara da kire niŋ ga. Ɓendiŋga gó kondiy na Joshua, yaa na : « Ŋ je hab kara nẽy gó jee bége ále da ne kur gó cibe yĩre ni lay, da ne kur gó kara tóme kege ni lay. » Dage ná tamay Bridget, je habge kara nẽy da tugdige ni kur gó je jeege ále ná mboyro, ɗewgere ná dimas ndubayõ (Epe. 5:15, 16).
Nara kusum gó gene kayãne kom kaŋyẽ ɗé (gula paragrap gó 11).
12. Nogo naa ba ŋga seneŋgu kayã gó bayndi je boy kirbe key da mani, ɗewgere kayã gó je jogiyŋ ga.
12 Mabana da kur kom gó jee ále ni, kolo gó da Bible niŋ na ege kara nẽy ɗé ná, hama kire gó sene kayã gó boyge kirbe kege da cay niŋ, ɗewgere kayã gó je jogige. Gó Joshua dage ná Bridget sége kolo téy gó ca tumo ná, je nege guye ná kolo tone gó da trak kiyẽ kargadige ni. Kur gó je gilge trak gó Ne me ba ne Bible ga ná, yaage na : « Kara kaŋyẽ kirbige gó Bible ná, na ne maktub gó na seje da Kumno kusiy ni. Dage kaŋyẽ je teyge togyo da Bible caro ni. Digiŋ ale, gí kirbi ne me ga. » Sé kolo téy gó ginane kaŋ máni ná, je eeje ná kolo gaye jumar.
13. Mabana kara nẽy na je ɗeŋliŋgage ɗé ɓeey piyã ná, ne kolo me ba ŋga gooleŋgu ále kaŋga gó jeeŋ ginanogo an del ca máni ga (Kolo yóro 27:11).
13 Ne kayã gó ŋga je habŋgu da ále gó jee niŋ ba ŋga gooleŋgu ginanogo ŋga anŋgu del ca da ále gó jee niŋ máni ɗé. Ne kolo me ga. Bekolo kur gó ŋga je jeeŋgu ále ná, ŋga je neŋgu kayã gó Johba dage ná Korendiy tonŋgage gó na ŋga naŋgu : Ŋga je derŋgu to naji gisi cadige ; ne kayã gó ná kawriy nẽy (Kayãne 10:42). Mabana ŋga habŋgu bayndi gó ŋga jeeŋgu béy áleŋ ɗé, ɗewgere na ge je kano kolo kaŋga ɓeey piyã ná, ŋga ɗeeŋgu kusiŋga egeŋga bekolo ŋga senŋgu gó Johba kusiy je eegey da cadiŋgaŋ ni (tub Kolo yóro 27:11).
14. Ne kolo me ba ŋga ɗeeŋgu kusiŋga egeŋga kur gó ɓendiŋga gó da koŋgregasiyõ ni na hab bayndi gó ná kirbe gó kúra gó ɗeŋle kolo kindiŋ ga.
14 Kur gó ɓendiŋga gó da koŋgregasiyõ ni na hab bayndi gó tob kolo kindiŋ ná, ŋga ɗeeŋgu kusiŋga egeŋga. Burgu go came kara ay ále gó jeeŋ gisi ná kormo gó kay. Kara nẽy je eege go hamey lay, je hamiyge da kur ni teŋ-teŋ lay. Alla kur gó ge hab kormoŋ ná, kara ped kusige je egege, alla ne day gó hab kormoŋ tew ɓeey ɗé. Ne máni gag, guye gó weye kara ne karma kunjile Jesu kay ná, ne guye gó kara ped kege. Ŋga náŋgu ná guye da kur gó jee ále ni ped lay, daŋga ped ŋga je neeŋgu ná kuloŋgo eywa kur gó bayndi na eje da dawe ca kaŋga kiyẽ ni.
TUMO CUB NÁ, TUBA JOHBA LAY, KUMAM LAY
15. Nogo naa ba Matiyo 22:37-39 oojeŋga gó ŋga jeeŋgu ále ná kuloŋgo eywa ga (gula poto gó da gejero ni lay).
15 Ŋga je haabeŋgu kuloŋgo eywa da ále gó jee ni mabana ŋga ɗaaŋgu kulendiŋga bura da kayã gó ná kawriy ni, nogo ŋga tobeŋgu Johba lay, ŋga tobeŋgu kumadiŋga lay (tub Matiyo 22:37-39). Kurbu da kuloŋgo eywa gó Johba je hab kur gó ŋga je neŋgu guye gó ay boy da kabdiŋga niŋ koloŋ lay, kara kusige je egege kur gó je kunjilege Bible lay. Kurbu da kara gó je borege geyle kur gó je tegege sumadige ɗeŋle ále kaŋga gó jeeŋ cadige ni (Jã 6:40; 1 Tim. 4:16).
Ŋga je habeŋgu kuloŋgo eywa da ále gó jee ni mabana ŋga ɗaŋgu kulendiŋga bura gó kayã gó ná kawriy ná, nogo ŋga tobeŋgu Johba lay, ŋga tobeŋgu kumadiŋga lay (gula paragrap gó 15).
16. Kur gó ŋga habŋgu kire gó e jee ále ɗéŋ ná, nogo naa ba ŋga habeŋgu kuloŋgo eywa ga. Aga kayã pina gusu ná.
16 Máni ná, kayã koŋ nargi kire gó ane kuwani e jee ále ga. Na ne mániŋ ná, kurbu da kayã gó gí nee kolo gí gile ná nenogoca kom bé Johba lay, bé kumam lay. Kur gó homyã gó KOBID-19 ayto ná, Samuel dage ná Dania habge kire gó anege kuwani ɗé. Da kur poliy gó esuwa koloŋ ni ná, je jeege ále jumar ná kire gó telepon lay, ná kire gó letre lay, je kunjilige Bible ná kara ná kire gó Zoom lay. Samuel je yaa kolo súbu key gó sé bé kara gó habge da kur gó ayẽ mum gó gisi kaŋser key ni. Derdi téy na : « Kayã gise kur kiyẽŋ koloŋ je nee gó kusiŋga je maa gbol da kirbe kaŋga ni lay, da siikusiŋga ni lay, da kire Kumno key ni lay. Ŋga ɓalŋgu gó habe kuloŋgo eywa da guye kaŋga gó ŋga je neŋgu bé Johba ni. » Dania ná, baadu ba, weldu da gilaro ni gidire subu. Ɓal ginane gidire meneŋ máni ná, je edu kur ná pusu gó kara modu kege. Yaadu na : « Ŋ je por kusiŋ gó ŋ nee kayã gó esuwaniŋ ɓal gó nee. Ŋ je jee ále bé dogdor dó je eeje béŋ mum da tugni lay, kara gó je ejege ná béŋ kayã da tugni lay. Ŋ gay kolo da telepon ni ná tama dó je ne guye da kur gó kile mum ni. » Kayã gó an da Samuel dage ná Dania cadige ni ná, narge kire gó neege kayã kaŋyẽ, alla porge kusige gó nee kayã gó esuwadige ɓal gó nee lay, habge kuloŋgo eywa nẽy máni tum lay.
17. Nogo naa ba ŋga neeŋgu guye ná kolo gandige kiyẽ gó ge sí béŋga da kunjile kaŋ ni ga.
17 Mabana ŋga naŋgu guye ná kolo gandige kiyẽ gó da kunjileŋ kaŋ ni ná, ŋga je habeŋgu kayã kúra da mani. Kolo gandige kiyẽŋ koloŋ pina pina ped ná, sí ginane ɗogo gó ge jee da kayãde ni máni. Ne kur gó ge jee ɗogo da kayãde niŋ ba je yilme da kum ni. Ne máni gag, mabana ŋga naŋgu guye ná kolo gandige kiyẽŋ koloŋ ped ná, ŋga je waayeŋgu dojo ná kirbe kiyẽ gó siyã lay, ŋga je haabeŋgu kuloŋgo eywa da ále gó jee ni lay.
NOGO NAA BA KOLO GANDIGE KIYẼ KAŊ OOJEGI GÓ GÍ HABE NÁ KULOŊGO EYWA NEYẼ DA ÁLE GÓ JEE NI :
kur gí age kur poliy kom gó magle kusum kúra ga.
kur gí je ol kolo habe ná esuwa ga.
kur gí ɗe kulom bor gó kayã gó ná kawriy ná, ne tobe Johba lay, tobe kumam lay ga.
KIRE ALE 80 « Goûtez et voyez que Jéhovah est bon »