KUNJILE ’DIMLEY GO 41
KIRE ALE 13 Christ, notre modèle
Kanya go kurweley kinye go ’dudu go 40 go Jesu key go da kusunyo cay ning kundjilinga
« Gil bége kusiy kurweley 40 lay, yaa na bége kolo go detugu do Kumno tey lay » (KAN. 1:3).
GO MARGA DEG-’DEG
Nga je yaangu kolo kurweley Jesu kaykinye go 40 go ’dudu go da kusunyo cay ni lay, nga je goolengu nogo naa ba nga ndajenguy lay ga.
1-2. Kur go je ege da tugu do Emayus ná, ne me ba an da Jesu bogey kinye go song cadige ni ga.
Nga da wele 16 go Nisan go ’digle 33 go da kurweley kanga kaang ni. Jesu bogey kinye tirtinya nege neny lay, sonduro del cadige mani tum lay. Dage kangnye so sege da Jurusalem je ege da Emayus (’bal ginane kilometre 11 na Jurusalem mani). Kusige ma gbol kolo Jesu go je tabiygeng ge digriy. Kirbige go day go ne Mesi je ne kanya kinye go ’beeydam bé Jup kinye, alla síge kulongo wele perere kege da màni ’dé. Kanya go bore kur libge je mboobge da màni.
2 Bayndi go seniyge ’dé je kaw da jadige ni. Bogey kinye je yaage béy kolo kanya go an da Jesu cay ning lay, kanya go teny kulendigeng lay. Bayndi go seniyge ’déng kolong je yaa bége kolo go je gene jene kege. « Ayto na Monyusu lay, na kara ’dode kolo Kumno key ped lay » ná, der bége tey go ne kolo me Mesi gile kindiy lay, ma lay ga. Kur go kara go subung kolong ange da tugu do Emayus ni ná, bayndi go seniyge ’déng kolong gil kusiy bége go na ne : Jesu go an da kulma tumadu ning. Kur go bogey kinye senge go Mesi na na kindiy ná, nege kulongo eywa neny (Luk 24:13-35).
3-4. Kur go Jesu an da bogey kinye kindige ni ná, nogo naa ba ne guye da cadige ni ga lay, ne me ba nga je goolengu da kunjile kaang ni lay ga (Kanyane. 1:3).
3 Kurweley kinye go ’dudu go 40 go Jesu ne da kusunyo cay ning ná, andi da bogey kinye kindige ni ca tome (tub Kanyane. 1:3). Da kur poliy kolong ni ná, tirtinya kege lay, sonduro kege lay, wey ne kulongo eywa kege lay, boyge kirbe kege da cay ni lay, bege esuwa lay. Weyge ne kara jee alé lay, kara go kunjile kanya go gisi Detugu do Kumno key na kusu go hamle laya.
4 Sene kanya go kaal da jene go Jesu key ni ná, ’bal go kunjilenga kanya nenye. Da kunjile kaang ni ná, nga je goolengu kanya go Jesu ne kolo 1) yé na ba da bogey kinye kulendige ni lay, 2) ojege go senege na kolo kinye go da Bible ning nee kúra lay, 3) maglege mboobe na guye go gumnya go je négeng lay. Nga je goolengu nogo naa ba nga ndajengu kanyane go Jesu key ga.
YÚ BÁ DA KARA GO ’DANG KULENDIGE NI
5. Ne kolo me ba Jesu bogey kinye ege tinya go ge yé ba da kulendige ni ga.
5 Jesu bogey kinye ege tinya go ge yé ba da kulendige ni. Ne kolo me ga. Bekolo dage kangnye ’dege tugu kege sí lay, nojudige kinye lay, guye kege lay, kolo tabeyge (Mat. 19:27). Dage kangnye ge ’dumanyige lay, ge ’dadige kolo weyge ne bogey kinye (Jann 9:22). Dage ped weyge kusige ne kanya wale kubaro kolo senge go ne Mesi go ge yaa koliyng (Mat. 16:16). Alla kur go ge digriy ná, kulongo wele perere kegeng wileng lay, nage na esuwa ’dé lay.
6. Kur go Jesu an da kulma tumadu ni ná, se nedi ne me ga.
6 Go kinding ná, Jesu sen go tirtinya go bogey kinye kegeng ne godile go da kire Kumno key ni ’dé, alla ne tirtinya go na kirey kur go kanya na an da cam ni. Ne mani ba wele go andi da kulma tumadu ning du ba e yí ba da bogey kinye kulendige ni. Tumo cub ná, andi da Mari do Magdala kundo ni da kur go edu da catingna key ni (Jann 20:11, 16). Ping ’bedeng, andi da bogey kinye so go nga yaanguje koldige da kunjile tey go sé ning kindige ni. ’Bedeng andi da Piyer bay go e guye kindiy ni (Luk 24:34). Kanyane key ná, kunjilinga ne me ga. Cub ’bey go nga jeengu kolo da kolo tone kaang ni ná, gulangangu kanya go kaal kur go andi da Mari do Magdala kundo ning.
7. Da Jann 20:11-16 ni ná, Jesu gool ne me ba na wanyngulu ’bib da kurweley 16 go nisan ni ga lay, se jib tey go nedi na ne me lay ga (gula poto lay).
7 Tub Jann 20:11-16. Na wanyngulu ’bib da kurweley 16 go nisan ni ná, kamda go írge njang na tomedige ege da kur go ge im Jesu da màning (Luk 24:1, 10). Gulanga kanya go an da dadu tong pina caro ni, Mari do Magdala. Kur go ejedu da catingna ni ná, gool kulendiy wel eye. Gir e yaadu bé Piyer dage na Jann, je tabdu kargadige kur go sege cab ege da catingna ning. Kur go goolge catingnang wel eye ná, kara bangnwe go song kolong kinge cadige da tugu kege ni. Alla Mari kin caro ’dé. Jendu da màni je ile. Sendu go Jesu je ’dongnyidung ’dé. Je gooldi tama do íre njang tolong kundo kamdiy lay, je ney tirtinya lay. Se an da kundo ni nedi kanya go mani nya ’beey ba yí na ba da kulondo ni. Yaa budu kolo lay, se ay na guye go na kawriy boy da kabro ni : na ira yaa bé ’bangnyay kinye kolo ane kulma tumadu key ni (Jann 20:17, 18).
Ndaja Jesu : jina ’dungnya kanya lay, gul goole bayndi kindiy tinyaro kom bé dage go kusige ma gbolng lay (gula paragrap go 7).
8. Nogo naa ba nga ndajengu Jesu ga.
8 Nogo naa ba nga ndajengu Jesu ga. Nga porengu kusinga nenye kolo yé ba da ’bangnyadinga kinye kulendige ni go ge taba Johba kog. Go nga yéngu ba da kulendige ni ginanogo Jesu key maning ná, nga senengu ne gileti kinye go kange ba daage da màni ga lay, nga yaangu bége kolo na kirbekoliy lay. Jocelyn, do tumdo maa da aksidan ni e tinya go ge sé kindige da caro ni. Yaadu na : « Gidire tome ná, ng ne tirtinya neny nogo goo ’dé ». Alla ’bendinga kong dage na tamay teyduge da tugdige ni, ’dengligedu na kirbekoliy lay, borge kulondo go na na kawro da Johba kindiy ni nogo goo ’dé lay. Jocelyn der tey na : « Sí ginanogo Johba ne guye na kire kege ba deringje na da kama belmey ni an ining kuwani mani. Kin benge esuwa go tabey na íre njang kog. » Danga pinya nga yéngu ba da ’bangnyadinga kinye kulendige ni go ge taba Johba kog nogo nga tegengu sumadinga ’denglege lay, nga yaangu bége kolo na kirbekoliy lay (Rom 12:15).
GAYA KOLO NA KIRE GO BIBLE KORO
9. Ne me ba Jesu bogey kinye senge ’dé ga lay, nogo naa ba Jesu ojige lay ga.
9 Jesu bogey kinye boyge kirbe kege da kolo Kumno key ni lay, je porge kusige go sóge gile koro kinye lay (Jann 17:6). Senge go ne kolo me ba Jesu ge ’dagiy da hida ni ginane bayndi go culo mani gang ’dé. Jesu sen go mabana je teyge togyo ná, ne kolo mugludige ba sinya ’dé, alla ne kolo senge kolo kinyeng tedige ’dé (Luk 9:44, 45 ; Jann 20:9). Ojige go gayege kolo na kire go Bible koro. Gulangangu nogo naa ba Jesu ne kanya kur go an da bogey kinye go song kindige ni da kire go Emayus ni ga.
10. Nogo naa ba Jesu gil bé bogey kinye nee kúra go nany ne Mesi ga (Luk 24:18-27).
10 (Tub Luk 24:18-27.) Nga senngu go Jesu se cab yaa bé kara go song kolong go nany ne wéy gang ’dé. Se tonge ne kolo kinye ’bey. Ne kolo me ga. Ne kolo sene na kirbe kege lay, kanya go je jogigeng lay. Ne kanya go nege. Yaage béy go nage boy kirbe kege da Jesu cay ni kolo na je éje dere kara go Isirayel da agekubu go Rom kinye kege ni. Kur go ’de bége kire go yaage kolo sole kegeng ná, Jesu ne guye na kolo Kumno key ba ojige go senge na kanya go kaalng teyb. Ping ’bedeng, da mboriyo kolong ni du ná, ay kur poliy key go kunjili na kolo kindi kinyeng kolong gag bogey kinye go ’dang (Luk 24:33-48). Kunjilingangu ne me ga.
11-12. 1) Nga kunjilengu ne me ba da kire go Jesu ay go je kunjili na kolo kindi kinye go da Bible ning ga (gula poto lay). 2) Nogo naa ba bayndi go kunjili kanya na Nortey ojiy ga.
11 Nogo naa ba nga ndajengu Jesu ga. Kur go gi je kunjili Bible na bayndi ná, sú tom tunay kolo, kolo gi sene na kanya go je kirbiding lay, kanya go je jogiyng lay (Koy. 20:5). Kur go nagi sen kanya go da mugluy ni ale ná, guliy nogo naa ba habe berse kinye go gisi kolo key cay ga. Nara kusum go gi yaa béy kanya go nédi. Alla ujay go sene kolo kinye go Bible ning tedige lay, sene nogo naa ba né na guye da jene key ni lay ga. Ne kire go bayndi go kunjile kanya na Nortey ne na guye, ’bendinga go Ghana.
12 Nortey ayto kunjili Bible na ’digle 16. Alla nojiy kinye tobge na indiy ’dé. Ne me ba ojiy go ír na esi njang ga. Bayndi go je kunjili na indiy kanyang ne guye na Matiyo 10 go yaa na kretinye kinye go kinding nage je gile kindige. Yaadi na : « Kur go ge je ne na ining onn ná, ng se sen nee kúra go ng hab kolo kinding ale. » Bayndi go je kunjili na indiy kanyang se gay na indiy kolo gisi Matiyo 10:16 go gil béy go na kawriy go jene cogom lay, só kariy kinye lay, kur go je yaa bége kolo lamaso key. Kur go Nortey ne batem ’de ná, tobdi go wéye piyoniye, alla báy tob go na ira da inibersite ni. Go bayndi go kunjiley kanyang yaa béy kanya go néng ná, se toniy kolo kinye lay, ojiy na kire go Bible koro lay. Kayey ná, eje na ne me ga. Nortey sí timey ni go nany wéye piyoniye. Báy tey da tugriy ni. Guda kaang ná, Nortey kirbe key jen nogo naa ga. Yaadi na : « Ng sen go ng ay kanya go kúra ba sí timening ni go né ». Jen ginane kolong mani gag, kur go nga je ojingu kara na kire go Bible koro ná, nga je ojinguge go ge wuya ne kretinye kinye go nengle (Epe. 3:16-19).
Ndaja Jesu : uja kara go gayege kolo na kire go Bible koroe (gula paragrap go 11).
BAWDA KINYE, UJANGU ’BANGNYADUNGU KINYE GO BANGNWE GO GE WUYA NE « KANYANOJU GO NE KARA INDUWE »
13. Jesu ne ne me ba alé go jeeng e na kundo tumo ni kog kur e dana aleng ga (Epes 4:8).
13 Jesu ne guye go Báy ay boy da kabiy ni go na na da kusunyo cay ning an del ca njirid (Jann 17:4). Jesu ne kara go je yaage kolo ginane kaang maning ’dé : je yaage na « Mabana gi tob go guye kom na ane dele cang ná, digi kusum ba na. » Da guye key go jee alé go ne ’digle subu na jay kolong ni ná, kunjilidi kanya bogey kinye. Mabana dage kangnye da durodige ni na nage na ’digle goro so ’dé ’beey pinya ná, cub ’bey go édi danang, ay guye go na súge kindige da dobengu Johba kaykinye cadige ni lay, na súge kindige da guye go jee alé ni lay, kunjile kanya kara lay, boy da kabdige ni (tub Epes 4:8). Nogo naa ba da kurweley kinye go ’dudu go 40 go daadi da kusunyo cay ning ná, ojidi kara go nege guye kúra lay, íre njang lay, weyge ne « kanya noju go ne kara induwe » lay ga.
14. Nogo naa ba da kurweley kinye go ’dudu go 40 go Jesu da kusunyo cay ning ná, ojidi bogey kinye go hinge da kire Kumno key ni ga (gula poto lay).
14 Jesu yaa kolo kpas bé bogey kinye, alla na ne nenogoca. Be gile dage kangnye go je teyge togyo da ane kulma tumadu key ning (Luk 24:25-27 ; Jann 20:27). Bor bogey kinye kulendige go na súge na ne guye go Kumno key ba tumo cub ’bey ba guye go gisi cadige ’bey (Jann 21:15). Bor kulendige ’bedeng go na agage guye kege go je nege bé Johba gusu na kárandige kege ’dé (Jann 21:20-22). Kayey ná, ’birge da kirbe kege go na kirey ’dé gisi da Detugu do Kumno tey ning lay, yí ba da kulendige ni go súge na ne alé go jee go gisi kolo kúrang ba tumo lay (Kan. 1:6-8). Ne me ba bawda kinye ’balge go kunjilege da Jesu kusiy ni ga.
Ndaja Jesu : uja ’bangnyam kinye go habege na nabra kinye go ’balege go nege na guye kinye go ’dang ’bedeng (gula paragrap go 14).
15-16. 1) Nogo naa ba bawda kinye ndajege Jesu ga. 2) Ne kanya kúra go kange ba Patrick hab kur go nedi guye na gile kinye go ge beyng ga.
15 Nogo naa ba bawda kinye ndajege Jesu ga. Bawda kinye ngu ndaje Jesu nogo ngu bé gile lay, ngu oje ’bagnyadungu kinye go bangnwe lay, dage go kondire lay. Ujanguge go ’balege go nége guye kinye go gomnyec. Mbubangu aywa ndann da kusige ni ’dé. Bunguge gile na nenogoca kolo habege na sene lay, senege na jee ca kúsunyo lay, íre njang lay, ne guye bé kara go ’dang lay, kawdige (1 Tim. 3:1 ; 2 Tim. 2:2 ; 1 Piy. 5:5).
16 Gulangangu kanya go an da ’bendinga Patrick cay ni. Kur go nedi ne kormo muduro ’bey ná, nadi na kirbe go yaa kolo na esuwa bé kara kangnye, bé ’bangnyadinga kinye go kamda lay, je ne na indige kanya go kúra ’dé lay. Alla bawda kong go nengle gooliy gaw ba sé bey gile kinye da mani. Patrick yaa na : « Ng ne béy mersi nogo goo ’dé ». Tumo ná, kusing je ma gbol kur go ng gool go ge ay guye go dang pinya ng tob go ne lay, boy da ’bangnyaning kinye go ’dang kabdige ning. Alla bawda kolong ojing go ng se sen na go ne guye bé ’bangnyaning kinye ba na kawriy del go ge age guye boge kabing ni da kongregasinyo ni. » Na ne gile kinye go Patrick hab kolong lam ba se wey na bawda kur go nadi na ’digle 20 na jay (Koy. 27:9).
17. Nogo naa ba Jesu gil go nany boy kirbe key da bogey kinye cadige ni ga.
17 Jesu ay guye go jee alé lay, day go kunjile kanya kara lay, boy da bogey kinye kabdige ni (gula not go « Kunjulunguge » go gisi da Matiyo 28:20 ni). Jesu bogey kinye goolge kusige go nage je ’bale go né guyeng kolong ’dé. Alla Jesu tey togyo ndi go na je ’balege ’déng ’dé dug-dug. Day kusiy pinya yaa bége lay. Boydi kirbe key na koli ped da cadige ni na kolo kinyeng kaang : « Ginanogo Báning guyingjeng mani ná, dang pinya ng guyngu lay » (Jann 20:21).
18. Nogo naa ba bawda kinye ndajege Jesu ga.
18 Nogo naa ba bawda kinye ndajege Jesu ga. Nogo bége guye kara go ‘’dang (Pil. 2:19-22). Dam ’dé yaage bé karma kondire na kamla go na aje kujage kúl go dawe ca ’dewgere, ngemege. Mabana ayge guye boy da bayndi kabiy ni ’de ná, bogege kirbe kege da cay ni nogo yaage béy lay, beyge gile da mani lay. Matthew, ’bendinga go wey bawda keleng kaang ’bey yaa go nany pidi bawda kinye go nengle go na beyge gile lay, na gilge béy go nany je ane dele ca da guye keyng kolong ni lay. Yaadi na : « Kur go ng je ne kanya na kirey ’dé ’beey pinya ná, je yaage béng go da ne kurng kaang ni ba nang kunjile go sene na kanya lay, je ojinge go nang gina kanyane konong layd. »
19. Nga írengu njang go né ne me ga.
19 Da kurweley kinye go ’dudu go 40 go Jesu key go da kusunyo cay ning ná, yídi ba da kara kulendige ni lay, kunjilige lay, bege gile lay (1 Piy. 2:21). Sinanga gaw go je ojengadi lay. Boydi bénga tubra na : « Ng je gé na undungu kurweley pina pina ped gag da tuwa do kaye ngod ni » (Mat. 28:20).
KIRE ALE 15 Vive le Premier-né de Jéhovah !
a Ebanjil kinye lay, na maktub kangnye go da Bible ni lay, yaage go da ane kulma tumadu key ni ná, Jesu an da Mari do Magdala kundo ni lay (Jann 20:11-18) ; an da kamda kinye go ’dang kindige ni lay (Mat. 28:8-10 ; Luk 24:8-11) ; an da bogey kinye kindige ni lay (Luk 24:13-15) ; an da Piyer kindiy ni lay (Luk 24:34) ; an da kara go e guye kaykinye kindige ni kur go Tomas màni ’dé (Jann 20:19-24) ; an da kara e guye kaykinye kindige ni kur Tomas manidiy (Jann 20:26) ; an da bogey kinye mataling kindige ni (Jann 21:1, 2) ; an da bogey kinye 500 kindige ni (Mat. 28:16 ; 1 Kor. 15:6) ; an da ’bendiy Jak kindiy ni (1 Kor. 15:7) ; an da kara e guye kaykinye na koldige ped kindige ni (Kan. 1:4) ; an da kara e guye kay kangnye kindige ni kur go mirage na tugu do Betani (Luk 24:50-52). Dam ’dé Jesu an da bogey kinye kindige ni da kur poliy kangnye ni, alla Bible yaa koliy ’dé (Jann 21:25).
b Gi je habe kolo kinye go ge ’dodige gisi da Mesi cay ni da jw.org ni, da kunjile go « Les prophéties messianiques prouvent-elles que Jésus était le Messie ? ».
c Da kur poliy kangnye ni ná, ’bangnyadinga kinye go bangnwe go nage na ’digle 25 lay, 30 lay ná, ’balge go wéyege ne responsable kinye go sirkonskripsinyo. Ped ginane kolong mani ’beey pinya ná, ’bangnyadinga kinye go bangnwe kolong wéyege ne bawda kinye tumo cub ’bey lay, nége na sene go da kire Kumno key ni lay.
d Gi je habe gile kangnye go gi ’bal go oje na karma kondire go habege na nabra kinye go ’balege go né na guye kinye go ge je boge da kabdige ning da Tour de Garde go ut 2018 p. 11-12, § 15-17 ni lay, da Tour de garde go abril 2015, p. 3-13 ni lay.
e POTO TEY GO DERE ni : ’Bendinga kong je oji bayndi go je kunjili na indiy kanya go gaye kolo na kire go Bible. Kargani key ná, bayndi go je kunjili Bible yim kanya kaykinye go je ne na sore do Nuwel boyge da gubu cay ni.