Be En Adier ni Josephus Ema Nondike?
Buk miluongo ni Jewish Antiquities, Na. 20, ma nondik gi Flavius Josephus ma ne en Ja-Histori machon e ndalo Jokristo mokwongo, nowuoyo kuom tho mar “Jakobo owadgi Yesu, ma bende niluongo ni Kristo.” Josomo mang’eny oyie ni wachno en adier. Kata kamano, moko kuomgi keto kiawa e wi wach moro mawuoyo kuom Yesu ma nondiki e bugno. Sula mong’ere kaka Testimonium Flavianum, somore kama:
“Koro gie kindeno, ne nitie jal moro mariek ma ne iluongo ni Yesu, kapo ni owinjore oluonge ni dhano, nikech ne otimo tije madongo, ji mang’eny nohero chiko itgi sama ne opuonjo. Joma ne luwe ne ng’eny nimar ne giwuok e oganda mar Jo-Yahudi kaachiel gi ogendini maok Jo-Yahudi. En ema ne en Kristo; kendo kane Pilato ong’adone buch tho kotiyo gi paro ma jodongo wetewa nochiwone, Pilato nokume mondo otho e msalaba, kendo jogo ma nokwongo bedo jolupne, ok ne oringe nimar bang’ chierne, ne ginene bang’ ndalo adek mana kaka jonabi mag Nyasaye nosekoro. Jonabigo bende noyudo osekoro weche mamoko mabeyo alufu apar e wi Yesu, kendo joma luwe miluongo ni Jokristo pod nitie nyaka sani.”—Josephus—The Complete Works, moloki gi William Whiston.
Chakre giko mar higini 1500, ne nitie ywaruok maduong’ e wi weche mondik malogo. Jomoko ne neno ni wechego gin adier, to jomoko to ne nigi kiawa kabe Josephus ema nondiko wechego. Serge Bardet, ma en Ja-Histori mawuok e piny Faransa, kendo molony ahinya e nono buge mondiki, osetemo matek mondo otiek ywaruok mosebedoe kuom higini mia ang’wen kama mosekadho. Ne ondiko nonro ma ne otimo e buk miluongo ni Le Testimonium Flavianum—Examen historique considérations historiographiques (The Testimonium Flavianum—A Historical Study With Historical Considerations).
Josephus ok ne en Jakristo. Ne en mana jal manono histori mar Jo-Yahudi; omiyo ywaruok maduong’ ne en kabe nondiko ni Yesu en “Kristo.” Bang’ timo nonro maber, Bardet nonyiso ayanga ni kane Josephus oluongo Yesu ni “Kristo,” mano “nowinjore ahinya gi kaka ne iluongo nying ji e dho-Grik.” Bardet nomedo wacho ni kaluwore gi Jo-Yahudi koda Jokristo, “ok en gima kawowa gi wuoro kane Josephus oluongo Yesu ni Christos,” to nikech mano, “kata joma kwedo wachni ok ni kare timo kamano.”
Be dibed ni ng’at machielo ema nomedo wechego kotemo kopo yo ma Josephus ne ndikogo? Kotiyo gi gik machon ma notimore kaachiel gi gik manyiso ni Josephus ema nondiko wechego, Bardet nong’ado ni nyalo bedo hono maduong’ kapo ni ng’at machielo ne nyalo ndiko kaka Josephus ne ndiko. Mano ne dwaro ni ng’atno obed machalre chuth gi Josephus.
To kare ang’o momiyo josomo moko keto kiawa kuom weche ma Josephus nondikogo? Konyiso gima kelo ywaruok, Bardet nonyiso ayanga ni “ji keto kiawa kuom Testimonium (weche mayudore e paragraf mar ariyo)—mopogore gi weche mamoko ma ne ondik chon—mana nikech ji mang’eny osebedo gi penjo mang’eny e wi Testimonium.” Odhi nyime wacho ni ji osebedo gi paro maok kare e wi Testimonium kuom higini mang’eny nikech gin gi “dwaro moko maricho maling’ ling’,” kar timo nonro adimba e wi wachni mondo gifweny adiera mantie e wi wechego.
Warito neno kabe nonro ma Bardet notimo e wi Testimonium Flavianum biro miyo josomo mang’eny olok pachgi e wi wachni. Gie sani Pierre Geoltrain ma en profesa molony e weche Jo-Yahudi kaachiel gi ngima Jokristo machon, oseyie ni nonro ma Bardet notimono en adier. Pierre Geoltrain noyudo osebedo gi paro ni Testimonium ne gin mana weche ma ng’ato ema nomedo, kendo ne ojaro joma ne oyie gi weche mag Testimonium. Kata kamano ne oloko pache. Osenyiso ayanga ni nonro ma Bardet notimo ema nomiyo oloko pache. Geoltrain sani koro wacho ni ‘ng’ato ang’ata ok onego ohedhre wuoyo marach e wi weche ma Josephus nondiko.’
En adier ni Joneno mag Jehova to nigi gik mathoth mamiyo giyie ni Yesu e Kristo—wechego yudore e Muma wuon.—2 Tim. 3:16.