Be Ing’eyo?
Jodolo ma ne chiwoga misengni Jerusalem ne pukoga kanye remb le ma ne giyang’o?
HIGA ka higa, jodolo ne yang’oga le mang’eny e kendo mar misango ma ne nie hekalu. Ja-histori moro miluongo ni Josephus ma nodak e kinde machon-go nowacho ni e kinde Pasaka ne ichiwoga rombe mokalo 250,000 kendo mano ne miyo ichuero remo mang’eny ahinya. (Lawi 1:10, 11; Kwan 28:16, 19) Remogo duto ne itero kanye?
Joma kunyo gik machon noyudo mtaro moro maduong’ e hekalu ma Herode nogero, ma en e hekalu ma notigo nyaka e higa mar 70 B.K. Nyaka bed ni mtarono e ma ne ipukoe remb le duto ma noyang’ e hekalu.
Ne ane gik moko ariyo ma ne konyo mondo kendo mar misango osik ka ler
Buche ma ne nie bwo kendo mar misango: Buk moro moting’o chike Jo-Yahudi ma nondik bang’ higa mar 200 B.K., lero yo ma pi kod chilo ne wuokgo e kendo mar misango. Owacho kama: “Ne nitie buche ariyo e kona achiel mar kendo mar misango. Remb le ma noyang’ kod pi ma ne itiyogo e lwoko kendo mar misango ne molga e buchego kendo ne giridore nyaka e Hoho mar Kidron.”
Jokuny gik machon oyie gi weche ma nondik e bugno. Bug The Cambridge History of Judaism nyiso ni ne nitie mtaro moro maduong’ but hekalu. Owacho kama: “Nenore ni kanyo e ma pi mokikore gi remb le ma notimgo misango ne molgo ka gia e got ma nogerie hekalu.”
Ne nitie pi mang’eny: Jodolo ne dwaro pi mang’eny ma ne nyalo romogi lwoko kendo mar misango kod mtaro ma ne ipukoe remo kod gik mamoko. Ne giyudoga pi maler kendo mang’eny kamano kanye? Pi ma ne itiyogo e kendo mar misango ne igologa e yewni, sokni, aoche, kod mtaro ma nokuny ma ne teronegi pi nyaka e hekalu. Jasayans moro miluongo ni Joseph Patrich wacho kama: “Nenore ni onge hekalu moro amora e kindego ma ne nigi yo maber mar tero pi maler e hekalu kendo golo pi mochido moloyo hekaluno.”