Sula mar Apar Gariyo
Tiend Batiso Mari
1. Ang’o momiyo batiso mar pi onego obed gima ng’ato ka ng’ato kuomwa paro ahinya?
NE OBATIS Yesu e higa mar 29 E Ndalowa, kane Johana Jabatiso onyume ei pi e Aora Jordan. Jehova owuon ne ng’iyo kendo ne onyiso ni oyie kendo omor kode. (Mathayo 3:16, 17) Kuom mano, Yesu noketo ranyisi ma jopuonjrene duto ne biro luwo. Higini adek gi nus bang’e, Yesu ne ochiko jopuonjrene kowacho kama: “Teko duto e polo gi piny osemiya. E momiyo dhiuru utim ogendini duto jopuonjrena, kubatisogi e nying Wuoro gi Wuowi gi Roho Maler.” (Mathayo 28:18, 19) Be osebatisi kaka Yesu ne ochiko kanyo? Kapo ni podi, be iikori mar timo kamano?
2. Kaluwore gi wach batiso, gin penjo mage monego wayud dwoko?
2 Kata obedo ni osebatisi kata podi, ng’ato ang’ata madwaro tiyo kendo dak e piny manyien mar Jehova kama tim makare nobedie, dwarore mondo ong’e tiend batiso e yo malong’o chuth. Dwarore dwoko penjo kaka magi: Be batiso mar Jokristo mitimo kindegi, nyiso gimoro achiel kod batiso ma ne otimne Yesu? Tiend batiso “e nying Wuoro gi Wuowi gi Roho Maler,” en ang’o? Dak kaluwore gi tiend batiso mitimo ne Jokristo en ang’o?
Batiso Ma Ne Itimo Gi Johana
3. Batiso ma Johana ne timo, ne en mar jo mage kende?
3 Chiegni dweche auchiel kapok obatis Yesu, Johana Jabatiso nodhi yalo e thim mar Judea kowacho niya, “Lokuru chunyu, nikech pinyruodh polo chiegni.” (Mathayo 3:1, 2) Ji ne owinjo wach ma Johana ne wacho, ma gitiyo gi wachno. Ne gihulo richogi e lela ma giweyo richogo, ma gibiro ir Johana mondo obatisgi e Aora Jordan. Batisono ne en mitimo ne Jo-Yahudi kende.—Luka 1:13-16; Tich 13:23, 24.
4. Ang’o momiyo ne dwarore mondo Jo-Yahudi olok chunygi kuom richogi mapiyo?
4 Ne dwarore mondo Jo-Yahudigo olok chunygi kuom richogi mapiyo. Kane gin e Got Sinai e higa mar 1513 Ka Ndalowa Podi, kweregi notimo singruok kagin kaka oganda—matiende ni singruok makende—e kindgi gi Jehova Nyasaye. Kata kamano, nikech richo madongo ma ne gitimo, ne ok girito singruok ma ne gitimono, ma kuom mano, ne gibedo joma oromo yudo kum. Kane ochopo kinde mag Yesu, winjruok e kindgi gi Jehova ne osebedo marach moloyo. “Ndalo maduong’ kendo malich mar Jehova” ma ne okor gi Malaki, ne chiegni. E higa mar 70 E Ndalowa, “ndalo” kata odiechieng’no nochopo kane jolweny mag Jo-Rumi oketho Jerusalem gi hekalu mare, kendo Jo-Yahudi tara achiel ne onegi. Ne oor Johana Jabatiso, jal ma ne nigi kinda e lamo madier, kapok kethruokno ochopo, “mondo olos ni Ruoth oganda moikore.” Ne dwarore mondo giwe richogi ma ne gitimo ka ne gin e bwo singruok mar Chike Musa, mondo omi giikre mar rwako Yesu Wuod Nyasaye, ma ne Jehova oro negi.—Malaki 4:4-6; Luka 1:17; Tich Joote 19:4.
5. (a) Kane Yesu obiro mondo obatise, ang’o momiyo Johana ne temo tamore wachni? (b) Batiso mar Yesu ne nyiso ang’o?
5 Yesu owuon ne en achiel kuom jogo ma nobiro ir Johana mondo obatise. To nikech ang’o? Johana nong’eyo ni Yesu onge richo ma ne onego ohul, kuom mano nowacho kama: “An e ma adwaro mondo ibatisa, to in kendo e mibiro ira koso?” Kata kamano, batiso ma ne otimne Yesu ne nyiso gima opogore. Kuom mano, Yesu ne odwoko ni: “Yiena koroni; nikech e kaka owinjore mondo wachop tim makare duto.” (Mathayo 3:13-15) To nikech Yesu ne onge richo, batiso mare ne ok en mar loko chuny kuom richo; bende ne ok ochuno ni nyaka ochiwre ne Nyasaye, nikech ne onyuole e oganda ma ne onwang’o osechiwore ni Jehova. Mopogore gi mago, batiso mar Yesu ka en ja higini 30 ne en gima kende ni en owuon, kendo ne en gima nyiso ni ne ochopo e nyim Wuon mare manie polo mondo otim dwaro mar Nyasaye ma ne omedne.
6. Yesu ne onyiso nade ni timo dwaro mar Nyasaye ne en gima duong’ ahinya e ngimane?
6 Dwaro mar Nyasaye ne Kristo Yesu ne en korka wach Pinyruoth. (Luka 8:1) Bende ne oriwo kata chiwo ngimane makare kaka rawar mabedo mise mar timo muma kata singruok manyien. (Mathayo 20:28; 26:26-28; Jo-Hibrania 10:5-10) Yesu ne okawo tiend batiso mare ei pi kaka gima duong’ ahinya e ngimane. Ne ok oweyo mondo gimoro amora olal pache e weche mamoko. Ne ochung’ motegno e timo dwaro mar Nyasaye nyaka e giko mar ngimane e pinyka, koketo lando wach Pinyruodh Nyasaye obedne tich maduong’ moloyo.—Johana 4:34.
Batiso mar Pi Mitimo Ne Jopuonjre Yesu
7. Chakre Pentekost higa mar 33 E Ndalowa, ang’o ma ne owachne Jokristo mondo otim kaluwore gi wach batiso?
7 Johana ne obatiso jopuonjre Yesu mokwongo ei pi, ma bang’e kendo okowogi ne Yesu kaka jogo ma ne inyalo yier mondo obed e Pinyruodh polo. (Johana 3:25-30) Ka gin e bwo Yesu, jopuonjregi bende ne obatiso jomoko bende, batiso ma ne chalo gi ma Johana ne timo. (Johana 4:1, 2) Kata kamano, chakre Pentekost higa mar 33 E Ndalowa, ne gichako batiso ji “e nying Wuoro gi Wuowi gi Roho Maler,” mana kaka ne ochikgi mondo gitim. (Mathayo 28:19) Ibiro puonjori mathoth ahinya ka inono tiend wechegi.
8. Tiend batiso “e nying Wuoro” en ang’o?
8 Batiso “e nying Wuoro” tiende en ang’o? Tiende en yie gi nyinge, yie gi loch kata duong’ ma Jehova nigo, kendo yie gi teko ma en godo kaachiel gi dwarone koda chikene. Par ane gima mani nyiso. (1) Zaburi 83:18 wacho kama kuom nyinge: “Ni mondo ging’e ni in, ma nyingi Jehova, in kendi e ng’a Ma Malo Chutho e piny ngima.” (2) Ndiko mar 2 Ruodhi 19:15 wacho kama e wi loch mar Nyasaye: “Yaye Jehova . . . , in e Nyasaye mana in kendi.” (3) To e wi teko mare, Fweny 4:11 wachonwa ni: “Iwinjori nwang’o duong’ gi pak gi teko; Nikech in e ma nichueyo gik moko duto, kendo dwaroni omiyo gintie, kendo nochuegi.” (4) Nyaka wang’e bende ni Jehova e Jachiw-Ngima, ma dwarone en resowa kuom richo koda tho: “Resrwok en mar Jehova.” (Zaburi 3:8; 36:9) (5) Dwarore wayie ni Jehova e Jachiw-Chike Man Malo Chuth moloyo jomoko duto: “Jehova en jang’ad buchwa, Jehova e moketonwa chik, Jehova en ruodhwa.” (Isaiah 33:22) To nikech omako migawogo duto, ijiwowa ni: “Her Ruoth Nyasachi gi iyi duto, kendo gi chunyi duto, kendo gi riekoni duto.”—Mathayo 22:37.
9. Tiend batiso “e nying . . . Wuowi” en ang’o?
9 Batiso “e nying . . . Wuowi” tiende en ang’o? Tiende en yie gi nyinge, yie gi migawo momiye, kaachiel gi teko ma Yesu Kristo ni godo. Tiend nying’ Yesu en ni “Jehova En Warruok.” Migawo ma en godo ne omiye nikech en Wuod Nyasaye ma miderma, chwech ma Nyasaye nokwongo chweyo. (Mathayo 16:16; Jo Kolosai 1:15, 16) Ka owuoyo kuom Wuowini, Johana 3:16 wachonwa kama: “Nyasaye nohero piny [tiende ni oganda dhano minyalo resi] ahinya, omiyo nochiwo Wuode ma miderma, mondo ng’a ma oyie kuome kik lal, to obed gi ngima mochwere.” To nikech Yesu ne otho ka ochung’ motegno, Nyasaye ne ochiere ma omiye migawo momedore. Kaluwore kod gima jaote Paulo nowacho, Nyasaye ne ‘oting’o [Yesu] malo ahinya’ e wi polo gi piny, ka en namba ariyo bang’ Jehova kende. To mano emomiyo “e nying Yesu gik moko duto ogo chonggi piny. . . kendo lep ka lep ohul ni Yesu Kristo en Ruoth, mondo Nyasaye Wuoro omi duong’.” (Jo Filipi 2:9-11) Mani tiende en ni onego wamak kendo waluw chike ma Yesu miyowa kowuok kuom Jehova owuon.—Johana 15:10.
10. Tiend batiso “e nying . . . Roho Maler” en ang’o?
10 Batiso “e nying . . . Roho Maler” tiende en ang’o? Tiende en ng’eyo kendo yie gi tije ma roho maler timo. To roho maler en ang’o? En teko Jehova, motiyo godo e miyo dwaro mage mondo otimre. Yesu nowacho ne jolupne niya: “Anakwa Wuoro, kendo nomiu Jakony machielo, mondo osik kodu nyaka chieng’, en Roho mar adiera.” ( Johana 14:16, 17) Rohoni ne dhi miyo gitim ang’o? Yesu ne omedo wachonigi ni: “Unuyud teko ka Roho Maler obiro kuomu; kendo unudok jonenona e Jerusalem, gi Judea duto, gi Samaria, kendo nyaka tung’ piny.” (Tich Joote 1:8) Bende, kotiyo kod roho maler, Jehova ne omiyo ondik Muma: “Wach mokor ne ok obiro kuom dwaro mar dhano ngang’, to ji ne wacho wach moa kuom Nyasaye, kaka Roho Maler ne telonigi.” (2 Petro 1:21) Kuom mano, seche ma wapuonjore Muma, wanyiso ni wayie kod tij roho maler. Yo moro machielo ma wanyiso godo ni wayie gi teko mar roho maler, en ka wakwayo Jehova mondo okonywa e nyago ‘nyak mag roho’ magin “hera, mor, kuwe, horuok, miwafu, ng’wono, bedo adiera, muolo, ritruok.”—Jo Galatia 5:22, 23.
11. (a) Tiend batiso ma itimo kindeni en ang’o? (b) Batiso chalo kaka tho gi chier e yo mane?
11 Jogo ma ne okwong batiso kaluwore kod kaka Yesu ne owacho ne gin Jo-Yahudi kaachiel kod jogo ma ne ok gin Jo-Yahudi ma nodonjo e din mar Jo-Yahudi. Mano ne otimore chakre higa mar 33 E Ndalowa. Kinde matin bang’ mano, thuolo majaberni ne oyaw ne Jo-Samaria bende. Bang’e e higa mar 36 E Ndalowa, ne oyaw thuolono ne ogendini mamoko ma ne ok gin Jo-Yahudi kendo ma ne ok oter nyangu. Ka podi ok obatisgi, Jo-Samaria kaachiel gi ogendini ma ne ok Jo-Yahudi ne nyaka chiwore ne Jehova ng’ato ka ng’ato mondo omi gitine kagin jopuonjre mag Wuode. Mani podi e tiend batiso mar nyumo ei pi ma Jokristo timo nyaka chil kawuono. Nyumo chutho ei pi en gima nyiso chiwruok ma ng’ato timo owuon, nikech batiso en ranyisi mar yik. Donjo e bwo pi sa batiso, nyiso ni ng’ato tho kaluwore gi kit ngima ma ne en-go chon. Golo ng’ato ei pi chalo gi chiero ng’ato mondo ochak dak e ngima machielo mar timo dwaro mar Nyasaye. ‘Batiso achielni,’ itimo ne jogo duto mabedo Jokristo madier. Seche ma ibatisogi, gibedo Jokristo ma gin Joneno mag Jehova, jotich moyiedhi mag Nyasaye.—Jo Efeso 4:5; 2 Jo Korintho 6:3, 4.
12. Batiso mar pi mitimo ne Jokristo chalo gi ang’o, to e yo mane?
12 Batiso ma kamano en gima duong’ e wang’ Nyasaye nimar onyalo kelo warruok. Kuom ranyisi, bang’ wacho ni Noa ne ohondho yie ma ne oresego kaachiel gi joode e Ataro, Petro nomedo ndiko ni resruok mar Noa: ‘Nobedo ranyisi mar batiso makoro resou (batiso ok golo chilo a e ringruok, to en dwoko mar chuny maler e nyim Nyasaye) kuom chier mar Yesu Kristo.’ (1 Petro 3:21) Yie ma ne ogerono nonyiso ratiro ni Noa notimo tijno mana kaka Nyasaye ne ochike. Bang’e ka tij gero yie ne orumo, ‘piny mangima machonno, nokethi kane pi motak oime.’ (2 Petro 3:6) Kata kamano, Noa kaachiel gi joode, “ji aboro,” ne oresi e Atarono—1 Petro 3:20.
13. Jakristo ireso kuom ang’o kokalo kuom batiso mar pi?
13 Kindewagi, jogo ma chiwore ne Jehova nikech bedo gi yie kuom Kristo ma en jal ma nosechier, nyiso chiwruokno kokalo kuom batiso. Bang’ mano, gidhi nyime gi timo dwach Nyasaye mar kindewagi, kendo iresogi kuom piny marachni. (Jo Galatia 1:3, 4) Koro ok gin joma ochomo e kethruok mabiro yudo piny marachni. Iresogi kuom kethruokno, kendo Nyasaye miyo gibedo gi chuny maler e nyime. Jaote Johana jiwo jotich Nyasaye kama: “Piny kadho, gi gombone: to ng’a ma timo gi ma Nyasaye dwaro osiko nyaka chieng’.”—1 Johana 2:17.
Chopo Migawo ma Wan Godo
14. Ang’o momiyo batiso kende ok en singo ni ng’ato biro yudo warruok?
14 Ok en gima kare paro ni batiso kende en singo mar yudo warruok. Onyalo mana konyowa ka kuom adier ng’ato osechiwore owuon ne Jehova kokalo kuom Yesu Kristo, to bang’ mano, odhi nyime timo dwaro mar Nyasaye kochung’ motegno nyaka giko. “To ng’a ma notim kinda nyaka giko ema nokwo.”—Mathayo 24:13.
15. (a) Dwaro mar Nyasaye ne Jokristo ma osebatisi e kindewagi en ang’o? (b) Bedo Jakristo ma japuonjre onego obed gima duong’ e ngimawa e okang’ maromo nade?
15 Dwaro mar Nyasaye ne Yesu ne oriwo kata yo ma ne odhi tiyo godo gi ngimane kaka dhano. Ne onego ochiw ngimane obed kaka misango kokalo kuom tho.Wan to onego wachiw ringrewa ne Nyasaye, kendo dak e ngima mar chiwruok ka watimo dwaro mar Nyasaye. (Jo Rumi 12:1, 2) Kuom adier, ok wabi bedo ni watimo dwaro mar Nyasaye ka kinde moko wabedo gi timbe kaka mag jopiny molworowa kata dak e ngima mar luwo yorewa wawegi, kendo timo mana ranyisi matin kende ni watiyo ne Nyasaye. (1 Petro 4:1-3; 1 Johana 2:15, 16) Kane Ja-Yahudi moro openjo gima onego otim eka mondo oyud ngima mochwere, Yesu ne onyiso gimomiyo en gima ber dak e ngima maler. Kata kamano, Yesu nowuoyo kuom wach moro maber moloyo: bedo Jakristo ma japuonjre tiende ni jalup Yesu. Mano ema nyaka bed gima duong’ e ngimawa. Ok wanyal weyo wach dwaro mwandu ema mondo obed mokwongo e kit ngimawa.—Mathayo 19:16-21.
16. (a) Jokristo duto nigi migawo mane kaluwore kod wach Pinyruoth? (b) Mana kaka onyisi e piche manie ite mag 116 kod 117, gin yore mage mabeyo mag timo tij lando wach Pinyruoth? (c) Tiyo tij chiwo neno gi chunywa duto nyiso ang’o kuomwa?
16 En gima onego ojiw kendo ni, dwaro mar Nyasaye ne Yesu ne oriwo kata tiyo tich makende ma otudore gi wach Pinyruodh Nyasaye. Yesu owuon ne owir mo kuom roho mondo obed Ruoth. Kata kamano, ka podi ne en e piny, ne otimo neno motegno kuom wach Pinyruoth bende. Wan kod tij timo neno machalo kamano monego watim, kendo wan gi gimomiyo onego watime gi chunywa duto. Ka watimo kamano, to wanyiso ni wariwo lwedo ratiro ma Jehova nigodo mar locho e wi gik moko duto, kendo ni wahero dhano wetewa. (Mathayo 22:36-40) Wanyiso bende ni wariwore gi Jokristo wetewa e piny mangima, ma bende gin joland wach Pinyruoth. Wadhi nyime waduto e manyo ngima mochwere, ka wan e winjruok achiel e piny mangima kendo ka wageno dak e piny kae e bwo Pinyruodhno.
Be Inyalo Paro?
• Batiso ma ne otimne Yesu gi batiso mar nyumo e pi mitimo e kindewagi chalre e yo mane, to kendo gipogore e yo mane?
• Tiend batiso “e nying Wuoro gi Wuowi gi Roho Maler” en ang’o?
• Ang’o madwarore e chopo migawo magwa kaka Jokristo ma osebatisi ei pi?
[Piche manie ite mag 116, 117]
YORE MAG LANDO WACH PINYRUOTH
Lendo ot ka ot
To relatives
To workmates
To schoolmates
On the streets
Dok limo joma gombo puonjre
Chenro mar puonjruok Muma