Sula mar Piero Ariyo
Beduru Kuketo Odiechieng’no mar Jehova e Pachu
1. Chieng’ ma nikwongo puonjri ni resruok kuom chandruok mag piny machonni okayo machiegni, ne iwinjo nade?
ACHIEL kuom gik ma nikwongo puonjri ei Muma ne en ng’eyo ni dwaro mar Jehova en ni mondo piny duto obed paradis. E piny manyienno, lweny, mahundu, dhier, tuoche, chandruok, koda tho ok nochak obedie kendo. Kata mana jo motho nochak obed mangima. Mano kaka wageno gik mabeyo miwuoro! Gima nyiso ni kinde mag yudo gwethgo duto okayo machiegni, nenore maler kuom ng’eyo ni bedo mar Kristo e loch kaka Ruoth ma ok ne, ne ochakore e higa mar 1914 kendo chakre kanyo wasebedo ka wadak e ndalo mag giko mar piny marachni. E giko mar ndalogi mag giko, Jehova biro ketho chenro mar piny masani, mi okel piny manyien manosingi!
2. “Chieng’no mar” Jehova en ang’o?
2 Muma luongo kinde mabiro mar kethruokno ni, “chieng’no mar” Jehova. (2 Petro 3:10) En odiechieng’ kata “ndalo mar mirimb Jehova” e wi piny duto ma Satan oteloeni. (Zefania 2:3) Kindeni nochop e gikone “e lweny mar chieng’ maduong’no mar Nyasaye Manyalo Duto . . . miluongo gi dho Hibrania ni Har–Magedon,” kama ibiro tiekoe “ruodhi duto mag piny ngima.” (Fweny 16:14, 16) Be kit ngimani nyiso ni iyie chuth ni “ndalo maduong’ mar Jehova” okayo machiegni?—Zefania 1:14-18; Jeremia 25:33.
3. (a) Odiechieng’no mar Jehova nobi karang’o? (b) Ere kaka bedo ni Jehova ok osefwenyo “chieng’no gi sano” osekonyo?
3 Muma ok nyiswa tarik sie ma Yesu Kristo nobie kaka Jal ma Jehova omiyo migawo mar ketho chenro mar piny ma Satan oteloeni. Yesu ne owacho ni, “kuom chieng’no gi sano onge ng’a mong’eyo, kata malaika manie polo, kata Wuowi, to mana Wuoro kende.” (Mariko 13:32) Ka nitie ng’at ma ok ohero Jehova gadier, obiro bedo ka ochwalo odiechieng’no nyime e pache mi ochak luwo weche mag pinyni. Kata kamano, jogo mohero Jehova gadier, biro tiyone gi chunygi duto ma onge dewo ni giko mar piny marachni nobi karang’o.—Zaburi 37:4; 1 Johana 5:3.
4. Yesu ne ochiwo siem mane?
4 Yesu ne ochiwo siem ne jogo mohero Jehova kama: “Ritreuru, nenuru; nikech ukiya ni notimre karang’o.” (Mariko 13:33-37) Ojiwowa ni kik wawe mondo chiemo gi metho kata ‘parruok mag ngima’ okaw pachwa duto mami kik wakaw kindegi kaka kinde monego wabedie motang’ moloyo.—Luka 21:34-36; Mathayo 24:37-42.
5. Mana kaka Petro ne olero, ang’o ma notimre e odiechieng’no mar Jehova?
5 Petro bende miyowa siem ni kinde duto waket e pachwa “chieng’no mar Nyasaye,” ma “en chieng’ ma nomi polo wang’ kendo oleny nono, kendo gik moko duto noleny nono.” Sirkande duto mag dhano—tiende ni “polo”—nokethi, mana kaka noketh bende dhano duto maricho— tiende ni “piny”—kaachiel gi “gik moko duto,” paro gi timbe mag piny marachni, kaka kido ma ji nigo mar kwedo loch Nyasaye koda timbegi mag anjawo kod hero mwandu. Kar gigi noketie “polo manyien [tiende ni Pinyruodh polo mar Nyasaye], gi piny manyien [tiende ni oganda dhano manyien ma nodag e piny], ka ma wach makare odakie.” (2 Petro 3:10-13) Gik ma notimregi nobwog piny kendo ginitimre apoya nono, e odiechieng’ gi sa ma ji ok ong’eyo.—Mathayo 24:44.
Yaw Wang’i Ne Ranyisi
6. (a) Dwoko ma Yesu ne ochiwo ne jopuonjrene ne dhi timore e okang’ maromo nade e kinde mag giko mar oganda Jo-Yahudi? (b) Gin weche mage e dwoko ma Yesu ne ochiwo mawuoyo kuom kido kod gik ma ne dhi timore chakre higa mar 1914 ka dhi nyime?
6 Kaluwore gi kinde ma wadakiegi, onego wang’e weche duto motudore gi ranyisi mawuoyo kuom gik mang’eny ma ne idhi fwenyo godo ndalo mag giko —tiende ni “giko mar ndalo.” Ng’e ni kane Yesu dwoko penjo ma jopuonjrene ne openje kaka ondiki e Mathayo 24:3, moko kuom gik ma ne owacho e kwan matindo 4 nyaka 22 ne dhi timore e okang’ matin kuom oganda Jo-Yahudi e kind higa mar 33 gi 70 E Ndalowa. Kata kamano, weche ma ne okorgo ne dhi timore e okang’ malach moloyo, chakre higa mar 1914 kinde ma Kristo ne dhi bedoe e loch, kinde “mar giko mar ndalo.” Mathayo 24:23-28 nyiso gima ne dhi timore chakre higa mar 70 E Ndalowa, nyaka e kinde ma Kristo ne dhi bedoe e loch. Weche mondiki e Mathayo 24:29–25:46, gin gik ma ne dhi timore e ndalo mag giko.
7. (a) Ang’o momiyo wan wawegi onego wayaw wengewa ne kaka gik matimore kindegi chopo ranyisino? (b) Dwok ane penjo manie giko paragrafni, ka inyiso kaka ranyisino osebedo kachopo chakre higa mar 1914.
7 Wan wawegi onego wayaw wengewa ne kido mag ji kod gigo matimore manyiso ni ranyisi ma ne ochiwno dhi nyime kachopo. Tudo gik matimoregi kod weche ma Muma okoro biro konyowa keto odiechieng’no mar Jehova e pachwa kinde duto. Timo kamano bende biro miyo wakony ji e yo mamulo chunygi seche ma wachiwo siem ni odiechieng’no koro okayo machiegni. (Isaiah 61:1, 2) Ka wan gi wechegi e pachwa, we mondo wanon ane penjo maluwogi ma gin penjo ma jiwo moko kuom gik ma iwacho e ranyisino, kaka ondiki e Mathayo 24:7 kod Luka 21:10, 11.
Wach ma ne okor ni “oganda noked gi oganda, kendo pinyruoth gi pinyruoth” osebedo kachopo e okang’ maduong’ maromo nade chakre higa mar 1914? Kaluwore gi wach lwenje, ang’o ma osetimore chakre kindego?
Be inyalo paro ni en tuwo mane ma nonego ji e higa mar 1918, ma en tuwo ma ne omiyo ji otho mokalo kata mana joma ne oneg e Lweny Mokwongo mar Piny? Kata obedo ni dhano osetimo dongruok e yore mag thieth, gin tuoche kaka mage ma pod nego ji mang’eny?
Nok mar chiemo osehinyo piny e okang’ maromo nade kata obedo ni jo sayans osetimo dongruok chakore higini mag 1,900?
Ang’o ma miyo iyie ni weche manie 2 Timotheo 3:1-5, 13 ok wuo mana kuom ngima kaka osebedo nyaka nene, to owuoyo kuom gik maricho ma osemedo bedo maricho moloyo kaka wamedo chomo giko mar ndalo mag giko?
Pogo Ji
8. (a) En ang’o ma bende Yesu ne otudo gi wach giko mar ndalo kaluwore gi Mathayo 13:24-30, 36-43? (b) Tiend ranyisi ma Yesu ne ochiwono en ang’o?
8 Nitie gik mamoko madongo ma bende Yesu ne otudo gi wach giko mar ndalo. Achiel kuomgi en tij pogo “nyithind pinyruoth” kod “nyithind Ng’a Marachno.” Yesu ne owacho mae e ngerone mar puoth ngano ma jasigu ne obiro mopidhoe ogolo kata buya. E ngerono, “ngano” ochung’ne Jokristo madier mowir mo kuom roho. “Ogolo” kata buya gin jogo mawacho ni gin Jokristo to gik ma gitimo nyiso ni “gin nyithind Ng’a Marachno,” nikech gimakore ahinya gi piny ma Jachien oteloeni. Jogi ipogo kuom “nyithind pinyruoth” mar Nyasaye, kendo iketonegi ranyisi mar kethruok. (Mathayo 13:24-30, 36-43) Be mani en gima osetimore?
9. (a) Bang’ Lweny Mokwongo mar Piny, en tich mane maduong’ mar pogo jogo maluongore ni Jokristo ma ne otimore? (b) Jokristo mowir mo kuom roho ne onyiso nade ni ne gin jotich madier mag Pinyruoth?
9 Bang’ Lweny Mokwongo mar Piny, ne nitie tij pogo jogo duto ma ne luongore ni Jokristo e grube ariyo: (1) Jotend dinde maluongore ni Jokristo ma ne riwo lwedo Riwruok Matudo Pinje (League of Nations) (masani iluongo ni Riwruok mar Pinje) kata obedo ni jotend dindego podi ne riwo lwedo ahinya pinje ma ne giwuokie, koda (2) Jokristo madier ma ne nitiere bang’ lwenyno, ma ne riwo lwedo chuth Pinyruodh Nyasaye e bwo Mesia, to ok ogendini mag piny. (Johana 17:16) Jogi ne onyiso gi timbegi ni gin jotich madier mag Pinyruodh Nyasaye ka gilando “Wach Maberni mar pinyruoth” e piny mangima. (Mathayo 24:14) Tij lendono ne onyuolo ang’o?
10. Ang’o ma ne okwongo timore nikech tij lando wach Pinyruoth?
10 Mokwongo, ne nitie tij choko jo modong’ mowir mo kuom roho mar Nyasaye, kendo gin joma nigi geno mar bedo gi Kristo e Pinyruodh polo. Kata obedo ni jogi ne onwang’o oke ei ogendini, ne ochokgi ma gibedo riwruok achiel. Giko mar keto kido kuom jogo mowir mo kuom roho medo kayo machiegni.—Fweny 7:3, 4.
11. En tij choko mane ma dhi nyime ndalogi, to mano timore kaluwore gi weche mage ma ne okor?
11 Bang’e, e bwo Kristo kaka jatelo, tij choko “oganda mang’ongo . . . moa e pinje duto, gi dhoudi duto, gi ogendini duto, gi dhok duto” ne ochakore. Magi e joma loso kweth mar “rombe moko” mabiro tony e masira kata “sand maduong’no” ma gidonj e piny manyien mar Nyasaye. (Fweny 7:9, 14; Johana 10:16) Tijni mar lando Pinyruodh Nyasaye ka giko pok obiro en tich ma podi dhi nyime nyaka e ndalogi. Oganda mang’ongo mag rombe mamoko masani gin dhano tara gi tara, riwo lwedo jo modong’ mowir mo kuom roho ka gikonyogi e lando wach Pinyruoth. Milomeni ilando e pinje duto.
Ang’o Mabiro Timore e Kinde Mabiro?
12. Tij lendo podi onego otimre e okang’ maromo nade kapok odiechieng’no mar Jehova ochopo?
12 Weche duto monyis malogi nyiso ni wachiegni gi giko mar ndalo, kendo ni odiechieng’no mar Jehova chiegni ahinya. Kata kamano, be nitie weche mamoko ma ne okor mabiro timore kapok odiechieng’no makelo luoro ochakore? Ee, nitie. Mokwongo, tij pogo ji kaluwore gi wach Pinyruoth podi ok orumo. Kuonde ma akwede ne ng’enyie ahinya chon kuom higini mang’eny, gie sani, nitie medruok mar jopuonjre manyien. Kata mana kuonde ma ji tamore winjoe wach maber, ng’wono mar Jehova nyisore kuom tij lendo ma watimo kuondego. Kuom mano, kare we wadhiuru nyime gi tich! Yesu singonwa ni ka tich orumo, giko nobi.
13. Kaluwore gi weche mondiki e 1 Jo Thessalonika 5:2, 3, en wach mane maduong’ ma podi onego otimre to pok otimore, to en gima biro mulowa nade?
13 Wach machielo maduong’ ma okor e Muma wacho ni: “Ka ji wacho ni, ‘kuwe nitie, kendo weche ni kare’, eka keth bironigi apoya, kaka muoch poyo dhako man gi ich; kendo ok ginitony kata matin.” (1 Jo Thessalonika 5:2, 3) Yo ma ji biro goyo godo milome mar ‘kuwe, kendo ni weche ni kare’ en gima podi warito neno. Kata kamano, en adier ni en gima ok nonyis ni koro jotend pinyni osetieko chuth chandruoge mag dhano. Jogo ma keto odiechieng’no mar Jehova e pachgi kinde duto ok nowuondi gi milomeno. Ging’eyo ni mapiyo nono bang’ mano, kethruok nobi apoya.
14. Gin gik mage ma notimre e kinde mag masira maduong’, to gibiro luwore e yo mane?
14 E kinde ma masira maduong’no chakore, joloch nolokre ne Babulon Maduong’, ma en nying’ ma ochung’ne dinde duto mag miriambo manie piny, mi ginikethe chuth. (Mathayo 24:21; Fweny 17:15, 16) Bang’ mano, ogendini nolokre mondo omi gikedi gi jogo ma riwo lwedo loch mar Jehova, mi ginichwak mirimb Jehova kuom sirkande mag siasa kaachiel gi joma riwogi lwedo, mi nokethgi giduto te. Mano nobed Har–Magedon, ma e giko mar masira maduong’no. Bang’e, nowit Satan kod jochiendene e bur matut, mondo kik gibed gi teko e wi oganda dhano. Mani ema nobed giko mar odiechieng’no mar Jehova, kinde ma nyinge noting’re malo chuth.—Ezekiel 38:18, 22, 23; Fweny 19:11–20:3.
15. Ang’o momiyo paro ni odiechieng’no mar Jehova podi bor ok en gima nyiso rieko?
15 Giko mar pinyni biro timore e wang’ sa, mana kaka Nyasaye oseketo. Ok noriwni. (Habakkuk 2:3) Ng’e ni kethruok mar Jerusalem e higa mar 70 E Ndalowa ne obiro piyo, e kinde ma Jo-Yahudi ne ok par ni dobie nikech ne giparo ni masirano ne osekalo. To nade Babulon machon? Ne en piny ma nigi teko, piny ma ogenore kende, kendo ma nigi ohinga madongo dongo molworo dalano. Kata kamano, ne opodho e otieno achiel kende. Kamano bende, kethruok ma apoya nobi ne piny masani rachni. Ka kindeno ochopo, weuru mondo onwang’wa ka wariwore e lamo madier, nikech ne wasebedo ka waketo odiechieng’no mar Jehova e pachwa kinde duto.
Be Inyalo Paro?
• Ang’o momiyo dwarore ahinya ni mondo waket odiechieng’no mar Jehova e pachwa kinde duto? To wanyalo timo kamano e yo mane?
• Tij pogo ji masani dhi nyime mulo ngimawa nade ng’ato ka ng’ato?
• Kapok odiechieng’no mar Jehova ochakore, gin gik mage ma podi ni nyime? Kuom mano, onego obed ni watimo ang’o ng’ato ka ng’ato?
[Picha manie ite mar 180, 181]
E kinde mokayo machiegni, ndalo mag giko biro rumo ka iketho piny ma Satan oteloeni