Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • jy sula 19 ite mar 48-ite mar 51 par. 4
  • Yesu Puonjo Dhako ma Nya-Samaria

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Yesu Puonjo Dhako ma Nya-Samaria
  • Yesu e Yo, e Adiera, Kendo e Ngima
  • Vichwa vidogo
  • Habari Zinazolingana
  • NG’ENY JO-SAMARIA KETO YIE KUOM YESU
  • Yesu Olendo ne Nya-Samaria e Dho Soko
    Weche Minyalo Puonjori e Muma
  • Yesu Wuoyo kod Dhako Moro e Bath Soko
    Buga Moting’o Sigendini mag Muma
  • “Mano e Momiyo Ne Oora”
    ‘Bi Ibed Jalupna’
Yesu e Yo, e Adiera, Kendo e Ngima
jy sula 19 ite mar 48-ite mar 51 par. 4
Yesu wuoyo gi Dhako ma Nya-Samaria e bath soko

SULA MAR 19

Yesu Puonjo Dhako ma Nya-samaria

JOHANA 4:3-43

  • YESU PUONJO DHAKO MA NYA-SAMARIA KOD JOMAMOKO

  • LAMO MA NYASAYE OYIEGO

Sama Yesu kod jopuonjrene wuok Judea mondo gidhi Galili, ging’ado e alwora mar Samaria. Giol nikech wuoth maborno. Kar sa auchiel odiechieng’ kama, gichung’ machiegni gi taon miluongo ni Sika mondo giyue e bath soko moro mar pi. Nenore ni Jakobo e ma nokunyo sokono higni mang’eny motelo, kata nyalo bedo ni nochulo jokunyo mondo otim kamano. E ndalowagi, sokono pod yudore machiegni gi taon ma sani iluongo ni Nablus.

Sama Yesu yueyo but sokono, jopuonjrene dhi e taon machiegni gi kanyo mondo ging’iew chiemo. Sama jopuonjrego osedhi, dhako moro ma Nya-Samaria biro mondo otwom pi. Yesu kwayo dhakono kama: “Mia ane pi amodhi.”—Johana 4:7.

Yesu yueyo e bath soko, jopuonjrene wuok, kae to dhako ma Nya-Samaria moro biro mondo otwom pi

Jo-Yahudi kod Jo-Samaria niga gi sigu ma miyo ok giriwre. Omiyo, dhakono bwok ahinya kendo openjo Yesu niya: “Obet nade ni kata obedo ni in Ja-Yahudi ikwaya pi modho, to an dhako ma Nya-Samaria?” Yesu dwoke kama: “Ka da bed ni ing’eyo mich ma Nyasaye chiwo nono, kendo ni en ng’a ma wachoni ni, ‘Mia ane pi amodhi,’ dikoro isekwaye, kendo dikoro osemiyi pi mangima.” Dhakono wacho ne Yesu niya: “Ruoth, ionge kata mana gi ndowo mar twomo pi, to soko tut. Kare pi mangimano idhi golo kanye? Ok iduong’ moloyo kwarwa Jakobo ma nomiyowa sokoni, kendo en kaachiel gi yawuote kod jambe ne gimodho pi sokoni, koso?”—Johana 4:9-12.

Yesu wacho ayanga ne dhakono niya: “Ng’ato ka ng’ato ma modho pigni riyo biro mako kendo. To ng’ato ang’ata ma modho pi ma abiro miye, riyo ok bi make ngang’, to pi ma abiro miye nobedne kaka soko mar pi ma bubni ka chiwo ngima ma nyaka chieng’.” (Johana 4:13, 14) Ee, kata obedo ni Yesu ool, oikore goyo mbaka gi Nya-Samaria e wi adiera ma chiwo ngima.

Kae to dhakono kwayo Yesu kama: “Mia ane pigno, mondo riyo kik maka kendo, bende mondo kik asik ka abiro twomo pi kae.” Nenore ni Yesu koro loko mbaka kendo owacho ne dhakono niya: “Dhi, iluong chwori kendo ubi kae.” Odwoko Yesu kama: “Aonge gi dichwo.” To nyaka bed ni obwok ahinya sama Yesu nyise ni: “In kare kuom wacho ni, ‘Aonge gi dichwo.’ Nimar isebedo gi chwo abich, kendo dichwo ma in-go sani ok en chwori.”—Johana 4:15-18.

Wach ma Yesu onyiseno mulo chunye ahinya, omiyo owacho ne Yesu kama: “Ruodha, aneno ni in janabi.” Kae to onyiso ni doher ng’eyo weche Nyasaye e okang’ momedore. Onyiso mano nade? Odhi nyime wacho ne Yesu kama: “Kwerewa [tiende ni Jo-Samaria] ne lemo e godni [Got Gerizim, man machiegni], to un [Jo-Yahudi] uwacho ni Jerusalem e kama ji onego olemie.”—Johana 4:19, 20.

Kata kamano, Yesu konye ng’eyo ni kama ji lemoe ok e gima duong’ e lamo Nyasaye. Yesu wachone niya: “Sa biro ma ok ubi lamo Wuoro e godni kata e Jerusalem.” Kae to onyiso dhakono kama: “Sa biro, kendo en sani, ma jolemo madier biro lamo Wuoro kuom roho kod adiera, nimar joma kamago e ma Wuoro manyo mondo olame.”—Johana 4:21, 23, 24.

Gima Wuoro manyo kuom joma lame gadier ok en kama gilamee, to en yo ma gilamego. Wechego mulo chuny dhakono ahinya. Omiyo, owacho ne Yesu kama: “Ang’eyo ni Mesia biro, miluongo ni Kristo. E kinde ma jalo nobi, obiro hulonwa weche duto ayanga.”—Johana 4:25.

Kae to Yesu elo ne dhakono adiera moro makende. Owachone kama: “An ma awuoyo kodini, an e en.” (Johana 4:26) Par ane wachno! Dhakoni obiro umbo e chuny odiechieng’. To Yesu nyise ng’wono e okang’ maduong’ ahinya. Nimar owacho ne dhakono achiel kachiel ni en e Mesia, to mano en gima pok onyisoga ng’ato ang’ata!

NG’ENY JO-SAMARIA KETO YIE KUOM YESU

Jopuonjre Yesu duogo gi chiemo ka gia e taon mar Sika. Giyudo Yesu e soko mar Jakobo kama ne giweyee. Kata kamano, giyude kowuoyo gi dhako moro ma Nya-Samaria. Sama jopuonjre Yesu chopo, dhakono weyo ndope mar pi kae to odhi nyaka taon.

Jopuonjre Yesu duogo e soko to dhako ma Nya-Samaria wuok

Kochopo Sika, dhakono pimo ne ji ka en gadier e wi weche duto ma Yesu osewachone. Owachonegi kama: “Biuru mondo une ng’at moro mosewachona duto ma asetimo.” Kae to mondo ochiew pachgi gibed gi gombo mar ng’eyo, openjogi niya: “Koso dibed ni jali e Kristo?” (Johana 4:29) Mano en penjo maduong’ ma ji osegombo ng’eyo dwokone chakre ndalo Musa. (Rapar mar Chik 18:18) Penjono miyo ji wuok ka a e taondno mondo gidhi gine anea Yesu gi wang’gi.

Dhako ma Nya-Samaria nyiso joma ni e taon mar Sika gik ma Yesu osewachone

Sama mago timore, jopuonjre Yesu kwaye mondo ocham chiemo ma gia kelo. En to odwokogi kama: “An gi chiemo monego acham ma un ok ung’eyo.” Jopuonjrene wuoro dwokoneno, omiyo gipenjore e kindgi niya: “Dibed ni ng’ato osekelone chiemo, koso?” Yesu tiyo gi weche ma konyo jolupne duto ng’eyo tiend gima owachono kama: “Chiemba en timo dwaro mar ng’at ma ne oora kendo mondo atiek tichne.”—Johana 4:32-34.

Tich ma Yesu wuoyoe ok en mar kayo cham, ma ji chiegni timo bang’ dweche ang’wen kama. Kar mano, Yesu wuoyo e wi keyo mar ranyisi. Odhi nyime wacho niya: “Ting’uru wang’u malo kendo une puothe, kaka gichiek moromo keyo. Koro jakeyo yudo pokne kendo ochoko olemo mar ngima mochwere, omiyo jachuoyo kod jakeyo bedo mamor kanyachiel.”—Johana 4:35, 36.

Nyalo bedo ni Yesu oseneno ber mosebetie nikech mbaka ma oa goyo gi dhako ma Nya-Samaria. Ng’eny jo taon mar Sika keto yie kuom Yesu nikech neno ma dhakono osechiwo, nimar owacho ne ji e wi Yesu kama: “Osewachona gik moko duto ma asetimo.” (Johana 4:39) Kuom mano, sama jogo chopo e soko mar pi ka gia Sika, gikwayo Yesu mondo omed bedo kodgi kendo omed puonjogi. Yesu yie gi kwayogino kendo omedo bet kodgi Samaria kuom odiechienge ariyo.

Sama Jo-Samaria winjo Yesu, ng’enygi keto yie kuome. Giwacho ne dhakono kama: “Koro ok wayie mana nikech gik ma niwacho; nimar wan wawegi wasewinjo kendo wang’eyo ni adier ng’atni e jawar mar piny.” (Johana 4:42) Kuom adier, dhako ma Nya-Samariano ketonwa ranyisi ma jaber ma nyiso kaka wanyalo chiwo neno e wi Kristo, ka wamiyo ji bedo gi gombo mar ng’eyo wach Nyasaye e okang’ momedore.

Ng’e ni odong’ dweche ang’wen to ji chako keyo, nenore ni en keyo mar shairi. E alworani, keyono jatimore e dwe mar Mach kata April. Kata kamano, sani to chalie ni dwe mar Novemba kata Desemba osechopo. Mani nyiso ni nyaka ne tim sawo mar Pasaka ma higa mar 30, Yesu kod jopuonjrene koro osetieko dweche aboro kata mokalo kanyo e alwora mar piny Judea, ka gipuonjo ji kendo batisogi. Sani to gichomo yo nyandwat e alwora mar Galili thurgi. Ang’o ma dhi timorenegi ka gichopo kuno?

JO-SAMARIA NE GIN JOMAGE?

Alwora miluongo ni Samaria ne yudore e kind Judea kod Galili. Judea ne ni milambo to Galili ne ni nyandwat mar Samaria. Bang’ tho Ruoth Solomon, dhoudi apar mag Israel man nyandwat nopogore yorgi mi giwere gi dhoudi ariyo mag Juda gi Benjamin.

Dhoudi apargo nochako lamo sanamu mar nyaroya. Omiyo, Jehova ne oweyo Jo-Assuria mondo omonj Samaria e higa mar 740 ka Kristo podi. Jo-Assuriago ne odaro ji mathoth koa Samaria kae to gikelo jomamoko mondo odag kanyo. Joma ne gikelogo ne wuok e alwora mamoko ma Jo-Assuria ne lochoe kendo ne gilamo nyiseche mamoko. Jogo ne okendore gi Jo-Israel ma ne odong’ e pinyno. Bang’ kinde, joma odak Samaria nochako bedo gi kit lamo mokikore gi puonj kod weche moko manie Chik Nyasaye, kaka tero ji nyangu. Kata kamano, pod ne ok nyal wach ni kit lamo ma ne giluwo ne en lamo madier.—2 Ruodhi 17:9-33; Isaiah 9:9.

E ndalo Yesu, Jo-Samaria ne oyie gi buge mag Musa, kata obedo ni ne ok gilem e hekalu man Jerusalem. Ne gisebedo ka gilemo kuom higni mogwaro e hekalu ma ne oger e Got Gerizim, ma ok bor gi taon mar Sika. Kendo Jo-Samariago ne odhi nyime lemo e godno kata mana bang’ kane oseketh hekaluno. Sigu ma ne nitie e kind Jo-Samaria gi Jo-Yahudi ne onenore ayanga e kinde ma Yesu ne tiyo ne Nyasaye e piny ka.—Johana 8:48.

  • Ang’o momiyo dhako ma Nya-Samaria wuoro ni Yesu wuoyo kode?

  • Yesu puonjo dhakono wach mane e wi pi mangima kod kama ji onego olamie Nyasaye?

  • Yesu elo ne Nya-Samaria ni en ng’a, to Yesu nyiso ni ji onego oluw kit lamo mane?

  • Dhako ma Nya-Samaria ng’ado ni Yesu en ng’a, kae to ang’o ma dhakono timo?

  • En ang’o ma Yesu kod jopuonjrene osebedo ka timo bang’ sawo mar Pasaka ma higa mar 30?

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki