Ohinga mar Jarito LAIBRARI E INTANET
ohinga mar jarito
LAIBRARI E INTANET
Dholuo
  • MUMA
  • BUGE
  • MIKUTANO
  • jy sula 27 ite mar 68-ite mar 69 par. 6
  • Yesu Luongo Mathayo

Hakuna video yoyote kwa sasa.

Samahani, haikuwezekana kupakia video.

  • Yesu Luongo Mathayo
  • Yesu e Yo, e Adiera, Kendo e Ngima
  • Habari Zinazolingana
  • Be Ing’eyo?
    Ohinga mar Jarito ma Lando Wach Pinyruoth (Mar Puonjruok)—2021
  • Yesu Chiwo Puonj e Wi Bolruok
    Yesu e Yo, e Adiera, Kendo e Ngima
Yesu e Yo, e Adiera, Kendo e Ngima
jy sula 27 ite mar 68-ite mar 69 par. 6
Jo-Farisai rango Yesu ka chiemo gi josol osuru kod joricho e od Mathayo

SULA MAR 27

Yesu Luongo Mathayo

MATHAYO 9:9-13 MARIKO 2:13-17 LUKA 5:27-32

  • YESU LUONGO MATHAYO MA JASOL OSURU

  • YESU RIWORE GI JORICHO MONDO OKONYGI

Kuom ndalo moko manok bang’ chango jatuo mar abach, Yesu medo bet e alwora mar Kapernaum e bath Nam Galili. Oganda biro ire kendo, kae to ochako puonjogi. Sama owuotho, oneno Mathayo ma bende iluongo ni Lawi, kobet e ofis mar josol osuru. Yesu gwele ne tich makende kowachone niya: “Bed jalupna.”—Mathayo 9:9.

Nyalo bedo ni Mathayo oseng’eyo puonj mag Yesu kod honni mosetimo e alworano mana kaka Petro, Andrea, Jakobo, kod Johana bende ong’eyo. Omiyo, Mathayo yie luwo Yesu gikanyono mana kaka jowetenego notimo. Mathayo lero okang’ ma ne okawono e Injili ma nondiko kowacho kama: ‘Eka [Mathayo owuon] noa malo moluwo’ Yesu. (Mathayo 9:9) Kuom mano, Mathayo weyo tije mar solo osuru chien, kae to obedo japuonjre Yesu.

Yesu neno ka Mathayo obet e ofis josol osuru kae to ogwele mondo obed jalupne

Bang’ ndalo manok, Mathayo dhi mondo olos nyasi moro maduong’ e ode, samoro mondo onyisgo ni oyie gi luong makende ma Yesu oluongego. Mopogore gi Yesu kod jopuonjrene, gin jomage ma bende ogwel e nyasino? Gin osiepe Mathayo ma chon ne gisologo osuru. Osuru ma gisolo en mar loch Rumi ma en loch ma ji ne ok ohero. Osurugo isologa kuom meli mobiro e wadhgi, geche mag punda kata farese, kod mwandu moa e pinje mamoko. Kinde mang’eny, Jo-Yahudi niga gi paro mane e wi josol osurugo? Gichayogi nikech gin jo mibadhi ma kawo pesa mang’eny mokalo osuru ma chik oketo. Bende, nitie ‘joricho’ mobiro e nyasino, joma kitgi ong’ere kaka joma siko ka timo gik ma ok kare.​—Luka 7:37-39.

Bang’ neno ka Yesu chiemo gi joma kamago, Jo-Farisai ma neno ni gin joma kare moloyo jomamoko penjo jopuonjre Yesu kama: “Ang’o momiyo japuonju chiemo gi josol osuru kod joricho?” (Mathayo 9:11) Yesu winjogi kae to odwokogi niya: “Joma ngima ok dwar laktar, to joma tuo e ma dwaro. Omiyo, dhiuru kendo upuonjru tiend wach ma wacho niya: ‘Ok adwar misango, to adwaro ni ubed joma kecho jomoko.’ Nikech ne abiro luongo joricho, to ok joma kare.” (Mathayo 9:12, 13; Hosea 6:6) Jo-Farisai ok nyis chuny matir sama giluongo Yesu ni ‘Japuonj.’ Kata kamano, Yesu nigi nyalo mar konyogi ng’eyo gik makare.

Nenore ni Mathayo ogwelo josol osuru kod joricho e ode mondo giwinj Yesu kae to gilok timbegi. “Nimar ne nitie ji mang’eny kuomgi ma ne luwe.” (Mariko 2:15) Yesu dwaro ni jogo obed gi winjruok maber gi Nyasaye. Mopogore gi Jo-Farisai ma kawore giwegi ni gin joma kare, Yesu to ok ochayo joma kamago. Nikech okecho ji kendo ong’won, onyalo chango joricho kuom miyo gibed gi winjruok maber gi Nyasaye.

Yesu nyiso josol osuru kod jorichogo ng’wono, to mano ok nyis ni oyie gi richogi. Kar mano, okechogi mana kaka ne okecho joma ne nigi tuoche mag ringruok. Kuom ranyisi, inyalo paro kane okecho jadhoho moro mi omule kowachone niya: “Ee, adwaro! Bed maler.” (Mathayo 8:3) Donge onego wabed gi chuny mar kecho ji kamano kendo konyo joma nigi chandruok, to moloyo wakonygi e yor chuny, tiende ni mondo gibed gi winjruok maber gi Nyasaye?

  • Mathayo timo ang’o sama Yesu nene?

  • Ang’o momiyo Jo-Yahudi mamoko ochayo josol osuru?

  • Ang’o momiyo Yesu riwore gi joricho?

    Buge mag Dholuo (1993-2025)
    Toka
    Ingia
    • Dholuo
    • Shiriki
    • Kaka Daher
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Chikewa
    • Rito Weche
    • Mpangilio wa Faragha
    • JW.ORG
    • Ingia
    Shiriki