SULA MAR 17
Sik Machiegni gi Riwruok mar Oganda Jehova
JAKOBO japuonjre Yesu nondiko kama: “Suduru machiegni gi Nyasaye to en bende nosud iru.” (Jak. 4:8) Ee, Jehova ok ni mabor ahinya kodwa ma ok dowinj ka waloso kode kata bed ni wan joketho. (Tich 17:27) Ere kaka wanyalo sudo machiegni gi Nyasaye? Mano nyalore ka waloso winjruok machiegni kode moriwo nyaka wuoyo kode matut e lamo. (Zab. 39:12) Wanyalo sudo machiegni gi Nyasaye bende kuom puonjore pile Wachne ma en Muma. Kuom timo kamano, wamedo ng’eyo Jehova Nyasaye, dwache, kod gigo modwaro ni watim. (2 Tim. 3:16, 17) Omiyo, wapuonjore here kendo bedo gi luor mowinjore ma biro miyo kik wachwanye.—Zab. 25:14.
2 Kata kamano, ng’ato nyalo bedo machiegni gi Jehova mana kokalo kuom Wuode ma en Yesu. (Joh. 17:3; Rumi 5:10) Mopogore gi dhano moro amora, Yesu kende e ma nyalo konyowa ng’eyo pach Jehova. Ne olony gi Wuon mare ahinya e okang’ ma ne nyalo miyo owach kama: “Onge ng’at mong’eyo Wuoyi mak mana Wuoro. Bende, onge ng’at mong’eyo Wuoro, mak mana Wuoyi kod ng’at ma Wuoyi dwaro elone.” (Luka 10:22) Kuom mano, sa ma wapuonjore buge mag Injili mondo wang’ego pach Yesu kod gik ma nomorgo kata ma ne osin-go, chalo mana ka gima wapuonjore paro ma Jehova nigo kod gik momorgo. Ng’eyo ma kamano miyo wamedo sudo machiegni gi Nyasaye.
3 Nikech Yesu Wuod Nyasaye e Wi kanyakla, wanyalo nyiso ni wan machiegni gi Jehova kuom makore motegno gi kaka bad riwruok mar oganda Nyasaye me piny chikowa mondo watim dwache. Mana kaka Mathayo 24:45-47 nokoro, Ruoth Yesu Kristo noketo “jatich mogen kendo mariek” e migawo mar pogo ne jood yie “chiembgi e kinde mowinjore.” E kindegi, jatich mogen miyowa chiemb chuny mogundho. Jehova tiyo gi jatich mogenno mondo ojiwwa wasom Wachne pile, wadhi e chokruoge mag Jokristo ma ok wabare, kendo wabed jokinda e tij yalo “wach maber mar Pinyruoth.” (Mat. 24:14; 28:19, 20; Jos. 1:8; Zab. 1:1-3) Onego wane jatich mogenno kaka Jehova kod Kristo nene, to ok mana kaka dhano nyalo nene. Onego watem matek mondo wasik ka wamakore machiegni gi bad riwruok mar oganda Jehova me piny kendo waikre luwo kaka riwruogno chikowa. Mano biro konyowa sudo machiegni gi Jehova Nyasachwa kendo biro tegowa kendo ritowa e bwo tembe kod chandruok.
SA MA TEMBE MEDORE
4 Nyalo bedo ni isebedo e adiera kuom higni mang’eny. Ka en kamano, nyaka bed ni ing’eyo kaka nano e bwo tembe ok en gi mayot. To kata ka nyocha e ka ing’eyo Jehova michako riwori gi joge, onge kiawa ni iseng’eyo ni Satan Jachien mon gi ng’ato ang’ata ma bolore ne loch Jehova. (2 Tim. 3:12) Kuom mano, bed ni isenano e okang’ matin kata malach, onge tiende mondo ibed maluor kata chunyi onyosre. Jehova singoni ni obiro riti kendo obiro guedho kindani moresi mondo idonj e ngima ma biro.—Hib. 13:5, 6; Fwe. 2:10.
5 Ka giko piny marach mar Satanni pok ochopo, onge kiawa ni waduto wabiro romo gi tembe kod chandruoge. Nyaka ne Pinyruodh Nyasaye chak locho e higa 1914, ok oseyie ne Satan donjo e polo. Nowite mwalo e piny ka mogeng’nee kaachiel gi malaikene maricho. Lit mosemedore e piny moriwo nyaka sand mager moseyudo jotich Jehova en nikech mirimb Satan, kendo mano nyiso ni adier wadak e ndalo mag giko mar loch marach mosebedo kolochogo e wi dhano.—Fwe. 12:1-12.
6 Satan nigi mirima nikech okang’ mosekawneno kendo ong’eyo ni odong’ gi ndalo manok. Kotiyo gi jochiendene, otemo ahinya mondo ochoch tij yalo wach Pinyruoth kendo temo mondo oketh winjruok maber ma jotich Jehova nigo. Mano miyo wabedo jo ma onego oked ahinya mana kaka iwachonwa ni “wan e lweny, to ok waked gi remo kod ringruok, to wakedo gi loje, gi jotelo, kod joloch mag piny mar mudhoni, kendo wakedo gi teko mar oganda mar jochiende manie kor polo.” Mondo walo lwenyno mi wasik kor Jehova, nyaka wadhi nyime kedo kendo wasik ka warwako gige lwenje duto. Nyaka ‘wachung’ motegno e kedo gi riekni mopondo’ mag Jachien. (Efe. 6:10-17) Mano dwaro ni wabed jo sinani ahinya.
NYAGO KIDO MAR SINANI
7 Ng’at ma ja sinani e yie en ng’at mochung’ motegno e timo gik makare e wang’ Nyasaye kata bed ni isande, ikwede, kata bed ni okalo e pek ma chalo nade. Kido mar sinani ok en kido minyuologo Jakristo. Nyaka onyag kidono, kendo mano kawo kinde. Kaka wamedo tego yiewa, e kaka wamedo bedo gi nyalo mar nano. Ka wanano e tembe matindo tindo ma bironwa e kinde ma e ka wachako bedo Jokristo, mago tegowa kendo ikowa ne nano e bwo tembe madongo ma biro nyimwa. (Luka 16:10) Ok wanyal rito nyaka warom gi tembe madongo e ka wachak bedo gi kinda mar chung’ motegno e yie. Nyaka wang’e chon kaka wabiro timo ka tem pok obiro. Jaote Petro nonyiso ni Jakristo onego obed gi kido mar sinani kaachiel gi kido mamoko mag Nyasaye ka nondiko niya: “Timuru kinda duto mondo e wi yie maru, ubed gi tim maber, to e wi timu maber, ubed gi ng’eyo, to e wi ng’eyo, ubed gi ritruok, to e wi ritruok, ubed gi sinani, to e wi sinani, uchiwru chuth ne Nyasaye, 7 to e wi chiwruok chuth ne Nyasaye, ubed gi hera mar owete, to e wi hera mar owete, ubed gi hera.”—2 Pet. 1:5-7; 1 Tim. 6:11.
Sinani marwa medo tegno pile ka pile seche ma waloyo tembe ma waromogo
8 Wanyalo neno ber mar nyago kido mar sinani ka luwore gi weche ma Jakobo nondiko e barupe niya: “Owetena, kwanuru ni en mana mor lilo sama uromo gi tembe mopogore opogore, ka ung’eyo ni sa ma utimo kamano, yieu ma koro osekalo e temno nyago kido mar sinani. To weuru mondo kido mar sinani ochop tichne chuth, e ka ubed moromo chutho kendo malong’o e weche duto, ma ok urem e yo moro amora.” (Jak. 1:2-4) Jakobo nyiso ni Jokristo onego oikre ne tembe kendo gibed mamor kodgi nikech mano konyogi bedo gi sinani. Be mano e paro misebedogo kuom tembe? Kae to Jakobo nyiso ni kido mar sinani nigi tich monego ochop mondo Jokristo onyag kido manyien e okang’ malong’o chuth ma nyalo miyo gibed jo ma Nyasaye oyiego. Ee, sinani marwa medo tegno pile ka pile seche ma waloyo tembe ma waromogo. Kae to sinanino miyo wanyago kido mamoko mabeyo ma dwarore.
9 Jehova mor kodwa sa ma wanyiso sinani kendo mano biro miyo omiwa mich mar ngima mochwere. Jakobo nomedo wacho niya: “Ng’at mamor en ng’at ma nano e tem, nikech ka Nyasaye oseyie kode, ng’atno biro yudo osimbo mar ngima ma Jehova nosingo ne jo ma dhi nyime here.” (Jak. 1:12) Ee, wanano nikech wang’eyo ni wabiro yudo ngima. Ka waonge gi kido mar sinani, ok wanyal siko e adiera. Ka tembe mag piny oloyowa, gikone wabiro dok e piny marachni. Ka waonge gi sinani, roho mar Jehova ok bi siko kuomwa kendo ok wabi nyago olemo mag roho mar Nyasaye e ngimawa.
10 Mondo wadhi nyime nano e kinde matekgi, onego wabed gi paro mowinjore kuom tembe kod chandruok ma Jokristo yudo. Par gima Jakobo nondiko niya: “Kwanuru ni en mana mor lilo.” Mano nyalo bedo matek sa ma ng’ato ni e rem kata pache chandore. Kata kamano, ng’e ni inyalo yudo ngima kinde ma biro mana ka inano. Gik ma ne otimore ne joote konyowa neno kaka wanyalo bedo gi mor sa ma wan e bwo tem kata sand. Wasomo e bug Tich Joote kama: “Ne giluongo joote mi gichwadogi, kendo ne gichikogi mondo giwe wuoyo ka gitiyo gi nying Yesu, kae to ne gigonyogi mi gidhi. Omiyo, ne giwuok e nyim buch Sanhedrin ka gimor nikech ne osekwan-gi kaka jo ma ichayo nikech nying Yesu.” (Tich 5:40, 41) Joote nong’eyo ni sand ma ne gikaloe ne nyiso maler ni adier ne giluwo kaka Yesu nochikogi kendo ni Jehova noyie kodgi. Higni moko bang’e ka ne Petro ndiko barupe mokwongo, nonyiso ber ma betie ka ng’ato yudo sand nikech tim makare.—1 Pet. 4:12-16.
11 Ranyisi machielo en mar gima notimore ne Paulo gi Sila. Ka ne gitiyo tijgi kaka jo misonari e taon mar Filipi, ne omakgi modonjnegi ni gikelo chochni e taondno ka ginyiso ji mondo oluw timbe ma chik okwero. Mano nomiyo orodhgi ahinya mi owitgi e jela. Muma nyisowa ni ka pod ne gin e jela ka dendgi oriemo, “Paulo gi Sila ne lemo ka gipako Nyasaye gi wer, e dier otieno kendo mabuse ne winjogi.” (Tich 16:16-25) Onge kiawa ni Paulo gi nyawadgino noneno ni sandruok nikech Kristo ne en gima nyiso ni gichung’ motegno e nyim Nyasaye kendo e nyim dhano. To ok mano kende. Bende, sandgino ne en thuolo mar chiwo neno ne jogo ma ne nyalo dwaro winjo wach maber. Sandgino bende ne dhi loko ngima jomoko. E otieno onogono, jarit-jela kod joode ne owinjo wach ma ne giyalonegi mi gibedo jopuonjre. (Tich 16:26-34) Paulo gi Sila nogeno kuom Jehova, kuom tekone, kendo kuom chuny ma Jehova nigo mar konyo joge nano e bwo sand. To adier, Jehova ne ok ojwang’ogi.
12 E kindegi bende, Jehova osechiwonwa gik moko duto ma dwarore mondo mi wanan e bwo tembe. Odwaro ni wabed jo sinani. Osemiyowa Wachne mokudh gi muche ma miyo wang’eyo dwarone e yo malong’o chuth. Timo mano gero yiewa. Wayudo thuolo mag riwore gi Jokristo wetewa kod mag tiyo tich maler mar Nyasaye. Wabedo bende gi thuolo mar wuoyo kode e lamo mondo warit winjruokwa kode omed bedo machiegni. Ochiko ite ne weche ma wapakego, kendo kaka waywakne mondo okonywa bedo jo mowinjore e nyime. (Fil. 4:13) Nitie gima jaber ma bende wiwa ok onego owilgo, ma en geno mar yudo gueth mabeyo man nyimwa.—Mat. 24:13; Hib. 6:18; Fwe. 21:1-4.
NANO E BWO TEMBE MOPOGORE OPOGORE
13 Tembe ma waromogo e ndalogi dwa chalore gi ma jopuonjre Yesu Kristo ne romogo e ndalo joote. E ndalogi, jo akwede ma ok olony kodwa maber oseyanyo kendo osesando Joneno mag Jehova. Mana kaka e ndalo joote, jo din e ma chwaloga jomoko mondo osand jotich Nyasaye. To mano en nikech Wach Nyasaye elo puonjgi mag miriambo kod timbegi maricho. (Tich 17:5-9, 13) Nitie kinde ma jo Jehova osekawo okang’ mar tiyo gi chike mag sirkal mondo giritgo ratiro ma gin-go mar yalo. (Tich 22:25; 25:11) Kata kamano, jotelo bende osegagoyo tijwa marfuk ka gitemo chungo tijewa mag Jokristo. (Zab. 2:1-3) E kinde kaka mago, wanyiso chir mana kaka joote ma ne ochung’ motegno notimo ka giwacho niya: “Nyasaye e ma nyaka wawinj nikech en e jalochwa, kar winjo dhano.”—Tich 5:29.
14 Kaka ji medo bedo gi chuny mar hero pinygi moloyo pinje mamoko, e kaka joland wach maber bende bedo e bwo tem mar weyo tijgi ne Nyasaye. Jotich Nyasaye duto kawo mapek siem manie Fweny 14:9-12 e wi lamo “ondiegno kod kido mare.” Wang’eyo pek ma weche Johana nigo ka nowacho niya: “Mano e momiyo biro dwarore ni jo maler momakore gi chike Nyasaye kendo moyie chuth kuom Yesu otim sinani.”
15 Tembe kod chandruoge ma wayudo nikech lwenje, laro loch, kata sand ma wayudo achiel kachiel, kod marfuk mag sirkal, nyalo monowa chopo ting’wa kaka Jokristo e lela. Mago nyalo monowa chokore kanyachiel kaka kanyakla. Tudruok gi bad ofis nyalo bedo ma onge. Chenro mag limbe jorit-alwora nyalo chochni. Bende, seche moko buge ok bi choponwa. Ka po ni gik ma kamago otimore, ang’o monego itim?
16 Dwoko en ni tem mondo itim duto minyalo ka luwore gi chal ma intiere. Pod inyalo dhi nyime gi timo puonjruok ma mari iwuon. Jomoko nyalo romo e grube matindo tindo e ute Jokristo mamoko. Wanyalo tiyo gi bugewa ma ne wasesomo kinde mokalo kaachiel gi Muma e timo chokruogewa. Kik kibaji goyi kata bedo gi parruok mokalo tong’. Kinde mang’eny, Bura Matayo biro temo ahinya mondo gitudre gi owete ma tayo mapiyo kaka nyalore.
17 Kata ka iyudo ni in kendi ka ma onge Jokristo weteni, ng’e ni in gi Jehova kod Wuode Yesu Kristo. Pod inyalo bedo gi yie motegno. Jehova pod nyalo winjo kwayo magi e lamo kendo onyalo tegi gi rohone. Gen kuome mondo otayi. Ng’e ni in jatich Jehova kendo ni in japuonjre Yesu Kristo. Kuom mano, ti gi thuolo moro amora moyudoreni e chiwo neno. Jehova biro guedho kindani kendo jo mamoko nyalo riwore kodi e lamo madier.—Tich 4:13-31; 5:27-42; Fil. 1:27-30; 4:6, 7; 2 Tim. 4:16-18.
18 Kata kamano, ka po ni tho ochomi mana kaka ne otimore ne joote, gen kuom “Nyasaye ma chiero jo motho.” (2 Kor. 1:8-10) Yie ma in-go kuom chier nyalo konyi nano kata mana e bwo akwede mager manade. (Luka 21:19) Kristo Yesu noketonwa ranyisi maber. Nong’eyo ni chung’ne motegno e bwo sand ne dhi tego jo mamoko mondo gibed jo sinani. In bende inyalo jiwo oweteni e yo ma kamano.—Joh. 16:33; Hib. 12:2, 3; 1 Pet. 2:21.
19 Mopogore gi sand kod akwede, nitie gik mamoko ma bende nyalo dwarore ni inyisie sinani. Kuom ranyisi, nitie jo ma chunygi nyosorega nikech ji ok dwar winjo wach maber ma giyalonegi. Nitie jo ma tuoche kod midekre obembo kendo chuno ni ginan e bwo rem kod nyawo mag dhano. Kata mana jaote Paulo bende ne nyaka nan e bwo chandruok moro ma ne chocho tije ne Nyasaye. (2 Kor. 12:7) Epafrodito ma ne en Jakristo moa Filipi bende ne ‘nigi parruok mang’eny nikech [osiepene] nowinjo ni ne otuo.’ (Fil. 2:25-27) Ketho kod rem ma wan-go kaka dhand Adam kaachiel gi mag jo mamoko nyalo miyo nano obednwa matek. Wanyalo chwanyore e kindwa gi Jokristo wetewa, to kata mana gi joodwa. Kata kamano, pod wanyalo nano e gik ma kamago mi walogi ka wamakore gi puonj manie Wach Jehova.—Eze. 2:3-5; 1 Kor. 9:27; 13:8; Kol. 3:12-14; 1 Pet. 4:8.
NG’AD MAR SIKO KICHUNG’ MOTEGNO
20 Nyaka wamakre gi Yesu Kristo ma e jal ma Jehova oseketo mondo obed Wi kanyakla. (Kol. 2:18, 19) Dwarore ni wariw lwedo “jatich mogen kendo mariek” kaachiel gi jogo moket e wiwa kaka jorit. (Hib. 13:7, 17) Ka waluwore ahinya gi chenro moket e riwruok mar oganda Jehova kendo riwo lwedo jogo ma tayo, wabiro bedo oganda mochan adier ne timo dwach Jehova. Dwarore ni wati chuth gi thuolo ma wan-go mar wuoyo gi Jehova e lamo. Ng’e ni kata mana jela, kata kit tuech moro amora ok nyal monowa wuoyo gi Wuonwa me polo moherowa, kata chocho winjruok ma jaber me kindwa kaka Jokristo.
21 Ka wan gi sinani kod chuny mar chung’ motegno, wadhiuru nyime timo duto ma wanyalo mondo wayal wach maber ka wanano e tich ma Yesu Kristo nochako ne jolupne ka nowacho bang’ chierne niya: “Kuom mano, dhiuru e ogendni duto mondo ulok ji obed jopuonjrena, kubatisogi e nying Wuoro, gi Wuoyi, gi roho maler, kendo kupuonjogi timo gik moko duto ma asechikou.” (Mat. 28:19, 20) Wananuru mana kaka Yesu. Wasik ka wan gi geno mar Pinyruoth kendo mar yudo ngima ma nyaka chieng’. (Hib. 12:2) Kaka jopuonjre Kristo mosebatis, wan gi thuolo ma jaber mar chopo weche ma Yesu nokoro e wi “giko mar ndalo.” Nowacho kama: “wach maber mar Pinyruoth ibiro yal e piny mangima mondo obed ranyisi ne ogendni duto, eka giko nobi.” (Mat. 24:3, 14) Ka wadhi nyime timo tijno gi chunywa duto, wanabed gi mor kod ilo mar yudo ngima mochwere e piny manyien kendo makare ma Jehova osesingonwa!