WECHE MOMEDORE
1 JEHOVA
Nying Nyasaye en Jehova, kendo tiend nyingno en ni “Omiyo Gima Odwaro Timore.” Jehova e Nyasaye ma nyalo duto kendo en e ma nochueyo gik moko duto. En gi teko mar timo gimoro amora modwaro.
Nying Nyasaye ne ondik gi nyukta ang’wen e dho Hibrania. Nyuktago gin YHWH kata JHVH e dho Luo. Nying Nyasaye yudore nyadi 7,000 kama, e Ndiko mag dho Hibrania ma nokwong ndik. E piny mangima, ji luongo nying Jehova e yore mopogore opogore kaluwore gi dhoggi.
2 MUMA “OKUDH GI MUCH NYASAYE”
Nyasaye e wuon Muma, kata kamano, notiyo gi dhano mondo ondike. Inyalo pime gi maneja ma nyiso sekretarine weche moko mondo ondikne e barua. Nyasaye notiyo gi roho mare e chiko jondik Muma mondo gindik pache. Roho mar Nyasaye notayogi e yo mopogore opogore, seche moko ne gineno fweny kata lek kae to gindikogi.
3 PUONJ
Gin adiera manie Muma. Kuom ranyisi, puonj ma wacho ni “osiepe maricho ketho timbe mabeyo,” konyowa ng’eyo ni joma wang’iyogo nyalo miyo wabed gi timbe mabeyo kata timbe maricho. (1 Jo-Korintho 15:33) Bende, puonj ma wacho ni “gimoro amora ma ng’ato chuoyo, mano bende e ma noka,” konyowa ng’eyo ni gik moko duto ma watimo nyalo konyowa kata nyalo hinyowa.—Jo-Galatia 6:7.
4 WECHE MOKOR
Magi gin weche moa kuom Nyasaye. Ginyalo bedo weche ma lero dwaro mar Nyasaye, timbe ma odwaro ni ji obedgo, chike, kata kum. Bende, ginyalo bedo weche ma lero gik ma biro timore e kinde mabiro. Nitie weche mang’eny ma ne okor e Muma mosetimore.
5 WECHE MA NE OKOR E WI MESIA
Yesu e ma nochopo weche mang’eny ma ne okor e wi Mesia. Som sanduk ma wiye wacho ni “Weche ma ne Okor e Wi Mesia.”
▸ Sula mar 2, par. 17, weche moler piny
6 DWARO MAR NYASAYE NE PINY
Jehova nochueyo piny kodwaro ni obed Paradiso kama ji duto mohere dakie. Dwacheno pok olokore. Machiegnini, Nyasaye biro golo gik maricho duto kae to omiyo joge ngima ma nyaka chieng’.
7 SATAN JACHIEN
Satan e malaika ma ne ochako tim mar ng’anjo ne Nyasaye. Iluonge ni Satan, tiende ni “Jakwede,” nikech okwedo loch mar Jehova. Bende, iluonge ni Jachien, tiende ni “Jaketh Nying.” Ne omiye nyingno nikech owachoga miriambo e wi Nyasaye kendo owuondoga ji.
8 MALAIKE
Jehova nochueyo malaike chon ka ne pok ochueyo piny. Ne ochuegi mondo gidag e polo. Nitie malaike mang’eny ahinya. (Daniel 7:10) Gin gi nyingegi kod kido mopogore opogore. Gibolre kendo ok giyiega mondo dhano olamgi. Gin kod migepe kod tije mopogore opogore. Moko kuom tije mopogore opogore momigi gin kaka tiyo e nyim Jehova, kowo ote, rito kendo tayo jotich Jehova manie piny, ng’ado bura, kod siro tij lendo. (Zaburi 34:7; Fweny 14:6; 22:8, 9) E kinde mabiro gibiro konyo Yesu kedo e lweny mar Har–Magedon.—Fweny 16:14, 16; 19:14, 15.
▸ Sula mar 3, par. 5; Sula mar 10, par. 1
9 RICHO
Gimoro amora ma waparo kata ma watimo mopogore gi dwach Jehova en richo. Nyasaye omiyowa chike kod puonj ma nyalo konyowa mondo kik watim richo goyiem kendo ketho winjruokwa kode. Kar chakruok, gik moko duto ma Nyasaye ne ochueyo ne beyo kendo ne gin kare. Kata kamano, ka ne Adam gi Hawa otamre winjo Jehova, ne gitimo richo ma gibedo joma ok kare. Ne gibedo moti ma githo. To nikech wan koth Adam, wan bende inyuolowa gi richo ma miyo wabedo moti kendo watho.
▸ Sula mar 3, par. 7; Sula mar 5, par. 3
10 HAR-MAGEDON
En lweny ma Nyasaye biro kethoe piny Satan kendo golo gik maricho duto.
▸ Sula mar 3, par. 13; Sula mar 8, par. 18
11 PINYRUODH NYASAYE
Pinyruodh Nyasaye en sirkal ma Jehova ochungo e polo. Yesu Kristo e ma en Ruodh Pinyruodhno. E kinde mabiro, Jehova biro golo gik maricho duto e piny kotiyo gi Pinyruodhno. Pinyruodh Nyasaye biro locho e wi piny.
12 YESU KRISTO
Nyasaye ne ochueyo Yesu ka ne pok ochue gimoro amora. Jehova nooro Yesu e piny mondo otho ne ji duto. Ka ne oneg Yesu, Jehova nochiere. Sani Yesu locho e polo ka en Ruoth mar Pinyruodh Nyasaye.
13 WECHE MA NE OKOR E WI JUMBE 70
Muma ne okoro chon kinde ma Mesia ne dhi biroe. Ne odhi biro e giko jumbe 69. Ne ochak kwan jumbego e higa mar 455 Ka Kristo Podi (K.K.P.), kendo ne girumo higa mar 29 Bang’ Kristo (B.K.).
Ere kaka wanyalo ng’eyo ni jumbego ne orumo e higa mar 29 B.K.? Ne ochak kwan jumbe 69 e higa mar 455 K.K.P., e kinde ma Nehemia nodok Jerusalem mondo gigere kendo. (Daniel 9:25; Nehemia 2:1, 5-8) Juma achiel oting’oga odiechienge abiriyo. Kata kamano, weche ma nokorgi ok wuo e wi jumbe ma nigi odiechienge abiriyo abiriyo, to owuoyo e wi jumbe moting’o higni abiriyo. Weche ma ne okorgo wacho niya: “higa achiel kar odiechieng achiel.” (Kwan 14:34; Ezekiel 4:6) Mano nyiso ni juma achiel nigi higni abiriyo, to jumbe 69 nigi higni 483 (69 x 7). Ka wachako kwano higni 483 chakre higa mar 455 K.K.P., wabiro chopo e higa mar 29 B.K. Ma e higa ma ne obatisie Yesu mobedo Mesia.—Luka 3:1, 2, 21, 22.
Weche ma ne okorgo ne owuoyo bende e wi juma achiel, ma bende ne en higni abiriyo momedore. Wechego nonyiso ni ne idhi neg Mesia ka hignigo pok orumo. Ne onege e higa mar 33 B.K. Kae to bang’e e higa mar 36 B.K., ne idhi chak land wach maber mar Pinyruodh Nyasaye ne ogendni mamoko duto, to ok ne Jo-Yahudi kendgi.—Daniel 9:24-27.
14 PUONJ MAR MIRIAMBO NI NYASAYE EN NYADIDEK
Muma puonjo ni Jehova Nyasaye en Jachuech kendo ni ne ochueyo Yesu ka pok ne ochueyo gik mamoko duto. (Jo-Kolosai 1:15, 16) Yesu ok en Nyasaye Manyalo Duto. Onge kama ne osewache ni oromre gi Nyasaye. En owuon nowacho niya: “Wuora duong’ moloya.” (Johana 14:28; 1 Jo-Korintho 15:28) Kata kamano, dinde moko puonjo ni Nyasaye en nyadidek, tinde ni en Wuoro, Wuoyi, kod roho maler. Onge kama Muma wachoe ni “Nyasaye en nyadidek.” Puonjno en miriambo.
Roho maler en teko Nyasaye, ok wanyal neno tekono. Nyasaye tiyo kod tekoneno e timo dwache. Roho maler ok en ng’ato. Kuom ranyisi, Muma nyisowa ni, ‘roho maler nopong’o,’ Jokristo ma chon. Bende, Jehova nosingo niya: “Anaol rohona kuom ji duto.”—Tich Joote 2:1-4, 17.
▸ Sula mar 4, par. 12; Sula mar 15, par. 17
15 MSALABA
Ang’o momiyo Jokristo madier ok ti gi msalaba e lamo Nyasaye?
Dinde mag miriambo osebedo ka tiyo gi msalaba kuom higni mang’eny. Kinde machon, dinde mag miriambo ne tiyo gi msalaba sama ne gilamo gik mochue kata ka ne gitimo nyasi motudore gi timbe mag nindruok. Kuom higni 300 bang’ ka Yesu nosechier, Jokristo ne ok tiga gi msalaba e lamo. Kata kamano, bang’e jaloch mar Jo-Rumi ma ne iluongo ni Constantine noketo msalaba mondo obed gima inyalo fwenygo din mar Jokristo. Ne oti gi ranyisi mar msalaba mondo ji mang’eny ofwenygo din mar Jokristo. Kata kamano, ne onge tudruok moro amora e kind msalaba gi Yesu Kristo. Buk miluongo ni New Catholic Encyclopedia wacho niya: “Msalaba ne nitie ka pok ochak din mar Jokristo kendo joma ne ok gin Jokristo ne tiyo kode.”
Yesu ne ok otho e msalaba. E dho Grik wach molok ni “msalaba” tiende en, “yien kata yath moriere tir.” Loko mar Muma miluongo ni The Companion Bible lero kama: “Onge wach moro amora e [Muma Manyien] ma notigo kiwuoyo e wi yiende ariyo.” Yesu ne otho e yath moriere tir.
Jehova ok dwar ni walame ka watiyo gi kido mopa mar gimoro amora.—Wuok 20:4, 5; 1 Jo-Korintho 10:14.
16 NYASI MIPAROGO THO MAR YESU
Yesu nonyiso jopuonjrene ni giparga thone. Gitimoga kamano higa ka higa e Nisan 14, ma en e tarik ma Jo-Israel bende ne time nyasi mar Pasaka. Ji duto mobiro e chokruogno yudoga thuolo mar neno makate ma ochung’ ne ringre Yesu, kod divai ma ochung’ ne rembe. Jogo ma biro locho gi Yesu e polo chamoga makate kendo madhoga divai. Joma nigi geno mar dak e piny nyaka chieng’ dhiga e nyasino, kata kamano, ok gichamga makate kendo ok gimadh divai.
17 BE NITIE GIMA DHI NYIME BEDO MA NGIMA KA NG’ATO OTHO?
Ji mang’eny paroga ni ka ng’ato otho, chunye dhi ir kwerene ma ne osetho chon. Jomoko to paro ni ka ng’ato otho, to chunye nyalo konyo joma ngima kata hinyogi. Muma puonjo ni onge gima dhi nyime bedo ma ngima ka ng’ato osetho. Muma wacho ni onge gima ng’ato nyalo timo ka osetho. “Jo mangima ong’eyo ni gibiro tho, to jo motho ok ong’eyo gimoro amora, kendo gionge pok moro amora nikech wich osewil kodgi. Hera kod sigu kaachiel gi nyiego ma ne gin-go osedhi kodgi, kendo kargi oselal nono kuom gik ma timore e piny.” (Eklesiastes 9:5, 6, 10) Muma wacho ni ka ng’ato otho, “odok e lowo” kendo ni ‘gik ma oparo duto lal’. (Zaburi 146:4; Chakruok 3:19) Onge kamoro amora ei Muma ma puonjo ni chuny ok tho.
▸ Sula mar 6, par. 5; Sula mar 15, par. 17
18 GEHENA
Gehena en nying hoho moro maduong’ ma ne iwang’e yugi. Hohono yudore machiegni gi Jerusalem. Onge gima nyiso ni e kinde Yesu ne iwang’o dhano kata le mangima e hohono. Omiyo, Gehena ok ochung’ ne kamoro ma ok nyal ne ma isande kendo iwang’e jomotho nyaka chieng’. Ka ne Yesu wuoyo e wi joma iwito e Gehena, ne owuoyo e wi kethruok ma nyaka chieng’.—Mathayo 5:22; 10:28.
19 LAMO MAR RUOTH
Mani en lamo ma ne Yesu opuonjo jopuonjrene mondo ging’e kaka ginyalo lemo. Bende, iluonge ni Alam mar Ruoth. Kuom ranyisi, Yesu ne opuonjo ni walem niya:
“Nyingi mondo obed maler”
Wakwayo Jehova mondo omi nyinge obed maler kuom golo miriambo duto ma iwacho kuome. Mano en ni mondo ji duto manie polo kod piny omi nying Jehova duong’.
“Pinyruodhi mondo obi”
Wakwayo mondo Pinyruodh Nyasaye ogol gik maricho duto, oloch e wi piny, kendo olos pinyni obed Paradiso.
“Dwaroni mondo otimre e piny”
Wakwayo mondo dwaro mar Nyasaye otimre e piny mondo dhano makare odag e Paradiso nyaka chieng’ mana kaka Jehova ne dwaro ni otimore ka ne ochueyo dhano.
20 MISANGO MAR YESU
Jehova nochiwo Yesu kaka misango mondo owar dhano a e richo kod tho. Ne dwarore ni Yesu otho mondo ochul ngima makare ma Adam ne olalo. Thoneno bende e ma ne dhi loso winjruok ma nokethore e kind dhano gi Jehova. Nyasaye nooro Yesu e piny mondo otho ne joricho duto. Dhano duto koro nigi thuolo mar dak nyaka chieng’ ka gin gi ngima makare nikech Yesu nothonegi.
▸ Sula mar 8, par. 21; Sula mar 9, par. 13
21 ANG’O MOMIYO HIGA MAR 1914 EN HIGA MAKENDE?
Weche ma nokor e bug Daniel sula mar 4 konyowa ng’eyo ni Nyasaye ne dhi chungo Pinyruodhe e higa mar 1914.
Weche ma nokor: Jehova nokelo ne Ruoth Nebukadereza lek moro. Noleko ni ne otong’ yath moro maduong’ molwar piny, kae to kisiki mar yath ma ne otong’no notwe gi chuma mokik gi mula mondo kik otwi nyaka “higni abiriyo” kadhi. Hignigo bende iluongo ni ndalo abiriyo. Bang’ hignigo yadhno ne dhi twi kendo.—Daniel 4:1, 10-16.
Weche ma nokorgo puonjowa ang’o? Yadhno ochung’ ne loch mar Nyasaye. Jehova notiyo gi ruodhi ma ne wuok Jerusalem mondo oloch e wi oganda mar Jo-Israel. (1 Weche mag Ndalo 29:23) Kata kamano, ruodhigo ne ok oluwo chike mag Jehova omiyo lochgi norumo. Ne oketh Jerusalem e higa mar 607 K.K.P. Mano e higa ma ne ochak kwanie “higni abiriyo” ma ne okorgo. (2 Ruodhi 25:1, 8-10; Ezekiel 21:25-27) Yesu bende ne owuoyo e wi ‘higni abiriyogo’ ka ne owacho ni, “ogendni mamoko [ne dhi] nyono Jerusalem nyaka chop kinde ma ne oket ne ogendnigo orum.” (Luka 21:24) Kuom mano, ‘higni abiriyogo’ ne ok orumo ka ne Yesu nie piny ka. Jehova nosingo ni nodhi keto Ruoth moro ka “higni abiriyo” orumo. Ruodhno en Yesu, kendo loch mare biro kelo gueth mogundho ne jotich Nyasaye duto ma biro dak e piny nyaka chieng’.—Luka 1:30-33.
Thuolo ma “higni abiriyo” ne dhi kawo: ‘Higni abiriyogo’ nokawo thuolo ma romo higni 2,520. Ka wachako kwano higni 2,520 chakre higa mar 607 K.K.P., wabiro chopo e higa mar 1914. Mano e higa ma Jehova noketo Yesu ma en Mesia mondo obed Ruoth e Pinyruodhe e polo.
Higni 2,520 oa kanye? Muma wacho ni ndalo adek gi nus romre gi odiechienge 1,260. (Fweny 12:6, 14) Kuom mano, higni kata ndalo abiriyo gin ndalo adek gi nus nyadiriyo kata odiechienge 2,520. Odiechienge 2,520 romre gi higni 2,520 nikech ne okor ni, “higa achiel kar odiechieng’ achiel.”—Kwan 14:34; Ezekiel 4:6.
22 MALAIKA MADUONG’ MILUONGO NI MIKAEL
“Malaika maduong’” en “malaika motelo ne malaike mamoko.” Muma wuoyo e wi malaika achiel kende maduong’ miluongo ni Mikael.—Daniel 12:1; Juda 9.
Mikael e motelo ne malaike duto mag Nyasaye. Fweny 12:7 wacho niya: “Mikael gi malaikene ne okedo gi thuol mang’ongono, . . . gi malaikene.” Bug Fweny nyiso ni Yesu e ma otelo ne oganda lweny mar Nyasaye. Kuom mano, Mikael en nying ma bende iluongogo Yesu.—Fweny 19:14-16.
23 NDALO MAG GIKO
Wachno itiyogo kiwuoyo kuom kinde ma lokruoge madongo ne dhi timore e piny ka pok Pinyruodh Nyasaye oketho piny ma Satan lochoeni. Weche ma bende Muma tiyogo kowuoyo kuom kindego gin kaka “giko mar ndalo,” kod “ndalo ma Wuod dhano nitie.” (Mathayo 24:3, 27, 37) “Ndalo mag giko” nochakore e kinde ma Pinyruodh Nyasaye nochako locho e polo e higa mar 1914. Ndalogo biro rumo e kinde mibiro keth piny ma Satan lochoeni e lweny mar Har–Magedon.—2 Timotheo 3:1; 2 Petro 3:3.
24 CHIER
Chier tiende en ni Nyasaye miyo ng’at mosetho bedo ma ngima kendo. Muma wuoyo kuom ji ochiko ma ne ochier. Joma ne ochierogi ne gin Elija, Elisha, Yesu, Petro, kod Paulo. Nyasaye e ma ne omiyogi teko mar chiero jogo. Jehova osingo ni obiro chiero “jo ma kare gi jo ma ok kare” mondo gidag e piny ka. (Tich Joote 24:15) Muma bende nyiso ni nitie joma ichiero mondo odhi e polo. Jogo gin joma owir ma Nyasaye chiero mondo gidhi gidag gi Yesu e polo.—Johana 5:28, 29; 11:25; Jo-Filipi 3:11; Fweny 20:5, 6.
25 JUOK
Juok en tudruok gi jochiende achiel kachiel kata kokalo kuom ng’at machielo kaka ajuoga kata jakor. Ji timoga timbe juok nikech giyie gi puonj mar miriambo ni chuny ng’at motho pod ngima kendo nigi teko. Jochiende bende wuondoga dhano mondo giketh chike Nyasaye. Timbe juok bende oriwo koro wach e wi gik ma pok otimore, timo honni, tiyo gi bilo, kod mamoko. Buge mang’eny, gasede, sinembe, kod thumbe moko jiwo timbe juok kendo miyo ginenre kaka gik ma ok richo. Nitie gik ma ji timoga bang’ ka ng’ato osetho ka giparo ni ng’at mothono pod ngima. Gigo gin kaka dok e liel, timo sap jomotho, arita, kod mamoko. Timbego bende nyalo miyo ng’ato otudre gi jochiende. Thoth ji tiyoga gi yedhe moko mondo giyud teko mag jochiende.—Jo-Galatia 5:20; Fweny 21:8.
▸ Sula mar 10, par. 10; Sula mar 16, par. 4
26 LOCH MAR JEHOVA
Jehova e Nyasaye Manyalo Duto kendo en e ma nochueyo polo gi piny. (Fweny 15:3) En e Wuon gik moko duto kendo en gi ratiro mar locho e wi gik ma nochueyogo. (Zaburi 24:1; Isaya 40:21-23; Fweny 4:11) Oseketo chike ma tayo gik moko duto ma nochueyo. Jehova nigi ratiro mar keto jomoko obed joloch. Wanyiso ni wariwo lwedo loch mar Jehova ka wahere kendo waluwo chikene.—1 Weche mag Ndalo 29:11.
27 GOLO ICH
Golo ich en gima ng’ato timo goyiem mondo oneg nyathi ma pod nie ich. Ok en gima pore ne ng’ato kata gima timore ne ng’ato nikech tuo moro. Chakre chieng’ ma ng’ato omako ich, nyathi manie iyeno en dhano.
28 MEDO REMO
Mae en kit thieth ma imedoe ng’ato remb ng’at machielo kata rembe owuon ma nogolo chon mokano, kata achiel kuom ng’injo ang’wen madongo mag remo. Ng’injo ang’wen madongo mag remo gin, ng’injo marokwere (red cells), ng’injo marochere (white cells), ng’injo ma miyo remo poto (platelets), kod ng’injo ma miyo remo bedo mochot (plasma). Jokristo ok yie mondo omedgi remo moro amora kata ng’injo ang’wen madongogo.
29 KUM
Kaluwore gi Muma, kum ok en mana chwado ng’ato kata goye. Sama imiyowa kum, ipuonjowa, kata irieyowa. Jehova ok riega joge gi gero kata gi ayany. (Ngeche 4:1, 2) Oseketo ne jonyuol ranyisi maber mondo giluw. Jehova nyalo rieyo ng’ato kopuonje e yo ma nyalo miyo ng’atno oher puonj mimiyego. (Ngeche 12:1) Jehova ohero joge kendo otiegogi. Opuonjogi mondo gichak paro kendo timo gik moko e yo mamore. Sama jonyuol rieyo nyithindgi, onego gikonygi ng’eyo gimomiyo dwarore ni gibed joma winjo wach. Bende, onego gipuonjgi kaka ginyalo hero Jehova, Muma, kod puonj manie iye.
30 JOCHIENDE
Magi gin malaike maricho man gi teko moloyo dhano. Ne gibedo malaike maricho ka ne gitamore luwo chike Nyasaye ma gibedo jowasike. (Chakruok 6:2; Juda 6) Gin bende ne ging’anjo ne Jehova mana kaka Satan.—Rapar mar Chik 32:17; Luka 8:30; Tich Joote 16:16; Jakobo 2:19.