Puonj Nyithindi
Ne Oluonggi ni “Yawuot Mor Polo”
SAMA koth maduong’ chwe, inyalo winjo mor maduong’ mar polo. Be mor polo osegabwogi?—a Pare ni Yesu luongo jolupne moko ariyo, ni “Yawuot Mor Polo.” We wanon ane gimomiyo oluongogi kamano.
Jolup Yesu ariyogi gin Jakobo kod Johana. Gin omine, yawuot Zebedi kod Salome chiege. Nenore ni Salome en nyamin Maria ma en min Yesu. Omiyo, Yesu, Jakobo, kod Johana gin kaka owete kendo nyalo bedo ni ne gin osiepe a e tin-gi.
Zebedi en jalupo, koda Jakobo gi Johana bende. Ji ariyogi gin moko kuom jogo ma Yesu nokwongo yiero mondo obed jolupne. Kane oluongogi, gikanyono ne giweyo ohandgi mar rech kendo giluwe. Bang’e Yesu yiero ji 12 kuom jolupne mondo obed jootene. Jakobo gi Johana gin moko kuom jootego.
Dweche manok kapok oneg Yesu, en kaachiel gi jootene gidhi e alwora me wi gode mag Samaria. Piny yusonegi kuno kendo giduto giol ahinya. To Jo-Samaria wacho ni ok gidwar ni Yesu kaachiel gi jootene onind e dala ma kanyo. Be ing’eyo gimomiyo?— We wane ane.
Yesu gi jootene gin Jo-Yahudi, to thoth Jo-Yahudi mon gi Jo-Samaria. Onge kiawa ni Yesu to ok mon kodgi kata matin. En ong’won kodgi, kendo mano e kaka Jakobo gi Johana bende onego obed. Kata kamano, Jakobo gi Johana igi wang’ gi Jo-Samaria ma ne ok orwakogigo, kendo gipenjo Yesu ni: ‘Idwaro mondo wachik mach oa e polo mondo otiekgi?’ Iparo ni Yesu nodwokogi nang’o?— Onyisogi ni wacho gima rach kamano ok owinjore! Ne dwarore ni Jakobo gi Johana omed puonjore nyiso ng’wono.
Gimachielo mabende ne chando Jakobo gi Johana en ni ne gidwaro bedo mokwongo, mondo gin ema gibed gi duong’ moloyo jomoko. Matin nono kapok oneg Yesu, gioro min-gi mondo okwa Yesu kama: “Chik mondo yawuota ariyogi obed piny e pinyruodhi, achiel e badi korachwich to machielo e badi koracham.” Omiyo kane joote mamoko apar owinjo gima Jakobo gi Johana otimo, mirima nomakogi. Be in bende mirima domaki?—
Nyalo bedo ni mirima domaki. Ok wahero ka jomoko ema dwaro bedo mokwongo kata ema dwaro bedo gi duong’ moloyo jomoko. Bang’e Jakobo gi Johana fwenyo kaka gima gitimono ok ber kendo ok ng’won, kendo gitimo lokruok. Gibedo joote ma johera ahinya kendo ma jong’wono. Ang’o ma wachni nyalo puonjowa?—
Puonj monego wayud kuom Yesu en ni wan bende onego wanyisre ng’wono. Yesu notimo ne ji e yo mang’won moriwo nyaka, chwo, mon, koda nyithindo. Be kinde duto ibiro temo matek paro kendo luwo ranyisi mare?—
Som e Muma Mari
Mathayo 27:55, 56; Mariko 15:40, 41
Johana 4:4-15, 21-26; Luka 9:51-55
Mathayo 20:20-24; Mariko 10:35-37, 41
[Weche moler piny]
a Kapo ni isomo gi nyithindo, dash moket en ni mondo oparni ichung somo matin kendo ipenj nyithindogo penjono.