“Ng’a ma Dimiya Luoro?”
“Kata lweny dibukre kuoma, to kata kamano anagen chutho.”—ZAB. 27:3.
KALUWORE GI NDIKOGI, ANG’O MANYALO KONYI BEDO GI CHIR?
1. Zaburi mar 27 biro konyowa nwang’o dwoko mag penjo mage?
ANG’O momiyo tijwa mar lendo medo dhi nyime kata obedo ni gik matimore e piny medo mana bedo maricho? Ang’o momiyo wachiwore tiyo gi thuolo kod tekowa kata bed ni yore mag yuto medo bedo matek? Ere kaka wanyalo siko ka wan gi chir kata bed ni ji mang’eny nigi luoro e wi ngima mar kinde mabiro? Weche ma Ruoth Daudi nowacho e Zaburi 27 miyowa dwoko.
2. En ang’o ma luoro nyalo timo ne ng’ato, to chir mane ma wan-go?
2 Daudi chako zaburino gi weche maluwogi: “Jehova en lerna gi jaresa, analuor ng’a? Jehova en tekra ma an go e ngimana; ng’a ma dimiya luoro? ” (Zab. 27:1) Luoro nyalo nyoso chuny, kata kamano, luoro ma miyo ng’ato bwok nyalo bedo marach moloyo. Onge luoro moro amora manyalo bwogo jogo mohero Jehova. (1 Pet. 3:14) Ka waketo Jehova obedo kar geng’ruokwa, ‘wabiro dak mang’won, mi wanabed mokuwe maok waluoro gimoro marach.’ (Nge. 1:33; 3:25) Nikech ang’o?
“JEHOVA EN LERNA GI JARESA”
3. Jehova en lerwa e yo mane, to okang’ mane ma nyaka wakaw?
3 Wach motigo ni “Jehova en lerna” kelo e paro kaka Jehova golowa e mudho mar kiya wach Nyasaye. (Zab. 27:1) Ler mar toch kata taya nyalo konyowa neno gimoro manyalo hinyowa kata chwanyowa e yo, kata kamano lerno ok bi golo gino. Nyaka wakaw okang’ kaluwore gi gima waneno. E yo machalo kamano, Jehova fwenyonwa tiend gik matimore e piny ndalogi. Onyisowa gik manyalo hinyowa e piny marachni. Omiyowa puonj mag Muma makonyowa kinde duto, to nyaka wakaw okang’ mar tiyo gi gik ma wapuonjore. Ka watimo mano, wabiro bedo mariek maloyo jowasikwa gi jopuonjwa.—Zab. 119:98, 99, 130.
4. (a) Ang’o momiyo Daudi ne nyalo wacho gi chir ni: “Jehova en . . . jaresa”? (b) Jehova biro bedo jareswa e kinde mage?
4 Weche Daudi mayudore e Zaburi 27:1 nyiso ni nyaka bed ni noparo kaka Jehova norese e kinde mosekalo. Kuom ranyisi, Jehova norese “e kok sibuor, kendo e kok dubu.” Jehova bende nomiyo oloyo Goliath ma ne en ng’at ma rabet. Bang’e, Ruoth Saulo notemo chwowo Daudi gi tong’, to kinde duto Jehova norese. (1 Sam. 17:37, 49, 50; 18:11, 12; 19:10) Mano emomiyo Daudi ne nyalo wacho gi chir ni: “Jehova en . . . jaresa”! Jehova bende biro reso jotichne mana kaka noreso Daudi. E yo mane? Kuom reso jotichne e “sand maduong’no” mabiro.—Fwe. 7:14; 2 Pet. 2:9.
PAR GIK MABEYO MA JEHOVA OSETIMONI
5, 6. (a) Paro gik mosetimorenwa konyowa nade e bedo gi chir? (b) Paro kaka Jehova osekonyo joge jiwo nade chir ma wan-go?
5 Gima duong’ manyalo konyowa bedo gi chir iwachonwa e Zaburi 27:2, 3. (Som.) Daudi noparo kinde moko ma nonwang’oe resruok kokalo kuom kony ma Jehova nomiye. (1 Sam. 17:34-37) Paro kaka Jehova norese e kinde mosekalo, nomiyo obedo gi chir mar nyagruok gi tembe madongo moloyo. Be mano e paro ma in-go seche miromo gi tembe e ngima? Kuom ranyisi, be iselemo gi kinda e wi gimoro machandi ahinya kendo neno kaka Jehova miyi rieko gi teko mar nyagruok gi gino? Koso be inyalo paro kaka Jehova nokonyi loyo pek moko ma ne moni tiyone e yo maber, kata paro kaka noyawoni dhoot malach mar tiyone? (1 Kor. 16:9) Paro gik ma kamago konyi nade? Donge paro gik ma Jehova osetimoni miyo ibedo gadier ni onyalo konyi loyo, kata nano e pek kod chandruok madongo moloyo?—Rumi 5:3-5.
6 To nade ka sirkal moro ong’ado mar tieko oganda mar Joneno mag Jehova? Ji mang’eny osetemo timo mano e ndalogi to ok gisenyalo. Paro kaka Jehova osekonyo joge e kinde mokalo biro miyo wabed gi chir mar nyagore gi gik mabiro timore e kinde mabiro.—Dan. 3:28.
KAWO MAPEK LAMO MADIER
7, 8. (a) Kaluwore gi Zaburi 27:4, Daudi nokwayo Jehova ang’o? (b) Hekalu maduong’ mar roho en ang’o, kendo ere kaka ilamo e hekaluno?
7 Gimachielo madwarore ahinya mondo wabed gi chir en hero lamo madier. (Som Zaburi 27:4.) E kinde Daudi, tabanakel ema ne en “od Jehova.” Daudi owuon ema notimo chenro mar gero hekalu maduong’ ma Suleman wuode nogero. Higini mang’eny bang’e, Yesu nowacho ni lamo ma Jehova oyiego ne ok dhi tim mana e ot achiel maduong’ ma Nyasaye ogwedho. (Joh. 4:21-23) Jaote Paulo nowacho e Jo Hibrania sula mar 8 nyaka 10 ni hekalu maduong’ mar roho nobedoe e higa mar 29 ka nobatis Yesu kochiwore mar timo dwaro mar Jehova. (Hib. 10:10) Hekalu maduong’ mar rohoni en chenro ma Jehova osetimo mondo wachopgo ire e yo moyiego kokalo kuom yiewa e misango mar rawar ma Yesu nochiwo. Ere kaka walamo ei hekaluno? Kuom lemo “gi chuny madier, kwayie chuth”; kuom nyiso yiewa e lela maok wamindni; kuom paro kendo jiwo jowetewa ma wan-go e yie ka wachokore kanyachiel e chokruogewa mag kanyakla kaachiel gi lamo mar joot. (Hib. 10:22-25) Kawo mapek lamo madier tegowa ahinya e kinde matekgi mag giko.
8 E piny mangima, jotich Jehova mochung’ motegno medo lendo e okang’ malach, gipuonjore dhok mamoko manyien, kendo dhi lendo kuonde ma jolendo mag Pinyruoth dwarore ahinya. Gik ma gitimogo nyiso ni mana kaka jandik-zaburi, gin bende gikwayo Jehova gimoro achiel. Gidwaro neno ber mar Jehova kendo riwo lwedo tich maler kata bed ni ang’o ma timorenegi.—Som Zaburi 27:6.
GEN KUOM KONY MA NYASAYE CHIWO
9, 10. Weche mayudore e Zaburi 27:10 nyiso adiera mar wach mane?
9 Daudi nyiso e yo maler geno ma ne en-go kuom kony ma Jehova chiwo kowacho kama: “Chieng’ ma wuora gi mama nojwang’a, Jehova obiro kawa.” (Zab. 27:10) Kaluwore gi gik monyis e 1 Samuel sula mar 22, wanyalo ng’ado ni jonyuol Daudi ne ok ojwang’e. Kata kamano, e kindegi ji mang’eny nano nikech joodgi ojwang’ogi marach. To ji mang’eny mosejwang’ kamano oseyudo kony kod rit e kanyakla mar Jokristo moherogi.
10 Nikech Jehova oikore konyo jotichne sama jomoko oringogi, donge obiro kata mana ritogi ka giromo gi chandruok moro amora? Kuom ranyisi, kapo ni waparore ahinya kuom kaka wabiro rito joodwa e yor ringruok, donge wanyalo bedo gadier ni Jehova biro konyowa? (Hib. 13:5, 6) Ong’eyo chal kod dwaro mag jotichne duto momakore kode.
11. Geno ma wan-go kuom Jehova nyalo mulo ngima jomoko nade? Chiw ranyisi.
11 Wane ane ranyisi mar Victoria ma en japuonjre Muma e piny Liberia. Nikech notimo dongruok mondo obatise, jal ma nodakgo noringo moweye gi nyithindo adek. Kata obedo ni ne oonge gi kar dak kod tich, nodhi nyime timo dongruok e winjruokne gi Nyasaye. Bang’ ka nosebatis Victoria, nyare ma jahigini 13 nokwanyo kibeti moro moting’o pesa mathoth. Mondo kik gidonj e tem, ne ging’ado ni ok gibi kwano pesago. Kar mano, ne gidwoko kibetino ne wuon-go ma ne en jalweny. Jalno nowachonegi ni dine bed ni ji duto gin joratiro kaka Joneno mag Jehova, piny duto dikoro en kama ber kendo ma nigi kuwe. Kotiyo gi Muma, Victoria nonyiso jalwenyno singo Jehova mar kelo piny manyien. Jalwenyno ne mor ahinya gi kaka Victoria ne en jaratiro mi omiye moko kuom pesa ma ne oduokonego. Kuom adier, bedo gi yie ni Jehova biro miyowa gigo ma wadwaro osemiyo Joneno mag Jehova ong’ere kaka joma joratiro ahinya.
12. En ang’o ma wanyiso seche ma wadhi nyime tiyo ne Jehova kata bed ni waonge gi gik ringruok mochuno e ngima? Chiw ane ranyisi.
12 Kata par ane kaka Thomas ma en jalendo mapok obatisi e piny Sierra Leone nowinjo. Notiyo kaka japuonj e skund sekondar, kata kamano ne ok onyal nwang’o chudo mare chiegni higa mangima nikech ne pok otieko pong’o fom moko mag tich. Ang’o ma ne dwarore ni Thomas otim mondo eka oyud chudo moriwo nyaka mapok nochule higa mangima? Nyaka norom gi jatend skundno mabende ne en jatend din mondo odwok penjo moko. Jatend dinno nowachone ni puonj mag Joneno mag Jehova ne ok winjre gi mag skundno. Noramo ni Thomas nyaka ne yier e kind makore gi tije kata yiene mosir gi Muma. Noweyo tijno kaachiel gi pesa duto ma ne pok ochule chiegni higa mangima, kendo nonwang’o tich machielo mar loso redio kod simo. Mana kaka ranyisini kod mamoko mang’eny nyiso, paro mar bedo gi ngima matek nyalo miyo jomoko obed maluor, to mano ok nyal pim gi geno motegno ma wan-go kuom Jachwech mar gik moko duto kendo Jarit mar joge.
13. Lando wach mar Pinyruoth dhi nyime e okang’ maromo nade e pinje ma yuto tekie?
13 E pinje mathoth ma yore yuto tekie, jotich Nyasaye malando Pinyruoth nigi kinda ahinya. Mano en nikech ang’o? Ofis moro mar Joneno mag Jehova nondiko kama: “Weg udi mang’eny mayie puonjore Muma ok nigi tije andika, to mano miyo gibedo gi thuolo malach mar puonjruok godiechieng’. Owete bende yudo thuolo malach mar lendo. To moloyo, ok ochuno ni nyaka onyis jogo modak kuonde ma ngima tekie ahinya ni wadak e ndalo mag giko nikech gineno giwegi gik matimore e alwora ma gidakie.” Owadwa moro ma osebedo jamisonari kuom higini 12 e piny moro ma jalendo ka jalendo tayo puonjruok mag Muma mokalo adek nondiko kama: “Nikech jolendo mang’eny odak e ngima mayot maonge gik manyalo galogi, gin gi thuolo malach mar dhi e tij lendo kendo tayo puonjruok mag Muma.”
14. Oganda mang’ongo nyalo yudo rit mowuok kuom Nyasaye e yo mane?
14 Jehova osesingo ni obiro konyo, rito, kendo reso joge kaka oganda e yor ringruok kod e yor chuny, kendo wageno chuth ni obiro timo mano. (Zab. 37:28; 91:1-3) Oganda mabiro tony e ‘sand maduong’’ biro bedo mang’ongo. (Fwe. 7:9, 14) Omiyo ogandano ibiro rit mondo kik orum te e kinde duto mag ndalo giko mwadakiegi. Jehova biro miyogi duto ma gidwaro mondo ginan e tembe kendo rito winjruok ma gin-go kode. Kendo e kinde duto mag masira maduong’, Jehova biro rito joge.
“A JEHOVA, PUONJA YORI”
15, 16. Wayudo ber mane ka waluwo puonj mag Nyasaye? Chiw ranyisi.
15 Mondo wasik ka wan jochir, dwarore ni kinde duto opuonjwa yore Nyasaye. Mani nenore ayanga kuom kwayo mar Daudi niya: “A Jehova, puonja yori; kendo telna e yo mopiye, nikech jowasika.” (Zab. 27:11) Timo kaluwore gi lamoni tiende en luwo yo moro amora ma Muma chikowago kokalo kuom riwruok mar oganda Jehova kendo timo kamano mapiyo. Ji mang’eny moseweyo donjo e gope maok ochuno nyalo yie gadier ni luwo puonj mariek mar keto ngimawa obed mayot osekonyogi e kindegi ma ngima tek. Kar bedo gi ting’ mapek mag gik maok ginyal rito, gin gi thuolo malach mar lendo e okang’ momedore. Nyalo bedo maber ka ng’ato ka ng’ato kuomwa openjore kama, ‘Be aluwo puonj duto ma asomo e Muma kaachiel gi buge ma jatich mogen kendo mariek omiyowa, kata bed mana ni timo mano biro dwaro ni ang’ad dwacha moko? ’—Math. 24:45.
16 Ka waweyo mondo Jehova opuonjwa kendo otawa e yo mopiye, ok wabi bedo maluor. Kane painia moro mapile e piny Amerka ooro kwayo mondo omiye tich machielo ma ne nyalo konye e rito joode duto odhi nyime tiyo ne Nyasaye e thuologi duto, jatende nonyise ni ne ok onyal yudo tijno ka oonge gi barua mar kolej. Ka dine mano otimoreni, be diyuago ang’e kuom tiyo gi thuoloni duto e tiyo ne Nyasaye kar luwo somo mamalo? Bang’ jumbe ariyo, jatelono ne oriembi e tich, kae to jatelo machielo nopenjo owadwano chenrone. Nowachone ni en kaachiel gi jaode gin Joneno mag Jehova matiyone Nyasaye e thuologi duto kendo digiher dhi nyime timo mano. Kapok owadwano odhi nyime lero mathoth, jatelono nowachone ni: “Ne ang’eyo ni ipogori gi jomoko! Kane wuonwa tuwo, jou ariyo ne lime pile ka pile kendo somone Muma. Nasingora ni kapo ni ayudo thuolo mar konyo Janeno mar Jehova moro amora, abiro timo kamano.” Kinyne gokinyi, owadwano noyudo tich ma jatelo mokwongocha notamore miye. Kuom adier, ka waketo dwaro mag Pinyruoth obed mokwongo e ngimawa, Jehova biro makore gi singone mar neno ni wanwang’o gigo mochuno e ngima.—Math. 6:33.
YIE KOD GENO DWARORE AHINYA
17. Ang’o mabiro konyowa mondo wabed gi chir kuom gik mabiro timore e kinde mabiro?
17 Daudi koro nyiso gimomiyo yie kod geno dwarore ahinya kowacho kama: “Di ne ok ayie ni abiro neno ber mar Jehova e piny ma jo mangima dakie, di ne chunya oa.” (Zab. 27:13) Kuom adier, sani dikoro wan kanye ka ok geno ma Nyasaye omiyowa kendo kawo mapek puonj ma wayudo e Zaburi 27! Wadhiuru nyime kwayo gi kinda mondo Nyasaye omiwa teko kod resruok ka wachomo Har–Magedon.—Som Zaburi 27:14.
[Picha manie ite mar 23]
Daudi noyudo teko kuom paro kaka Jehova noserese e kinde mokalo
[Picha manie ite mar 25]
E kinde ma yuto tekieni, be waneno mano kaka thuolo maber mar lendo e okang’ momedore?