Wuok Tich, Agost 4
Warwak . . . rageng’ mar akor [kod] . . . ogudu.—1 The. 5:8.
Jaote Paulo pimowa gi jolweny moikore maber ne lweny. Dwarore ni jalweny manie tich obed moikore ne lweny seche duto. Mano bende e kaka onego wabed. Wasiko ka waikore ne odiechieng Jehova kuom rwako yie gi hera kaka rageng’ mar akor kod geno kaka ogudu. Rageng’ mar akor ne ritoga chuny jalweny. Yie kod hera rito chunywa mar ranyisi. Kido ariyogo biro konyowa dhi nyime tiyo ne Nyasaye kendo luwo ranyisi mar Yesu. Yie miyo wabedo gadier ni Jehova biro guedhowa ka wamanye gi chunywa duto. (Hib. 11:6) Bende, yie konyowa makore gi jatendwa ma en Yesu kata ka waromo gi pek moko. Wanyalo tego yiewa kuom nono ranyisi mag Jokristo ma kindewagi mosemakore motegno gi Nyasaye kata obedo ni gikalo e sand kod pek mag yuto. Wanyalo bedo motang’ gi obadho mar manyo mwandu kuom luwo ranyisi mag jogo modak e ngima mayot mondo giket weche Pinyruoth obed mokwongo e ngimagi. w23.06 10 ¶8-9
Tich Ariyo, Agost 5
Ng’at ma ng’iyo boche polo ok noka cham.—Ekl. 11:4.
Ritruok en nyalo mar chiko kaka iwinjo e chunyi kod timbeni. Kidono dwarore mondo ochwalwa wachop gombowa e tij Nyasaye, to moloyo ka po ni migawo ma wagombo timo ok yot, kata sama onge gima chwalowa mondo wachop gombo moro ma wan-go. Ng’e ni ritruok en achiel kuom olembe ma roho nyago. Omiyo, kwa Jehova rohone maler mondo okonyi nyago kidono. (Luka 11:13; 5:22, 23) Kik irit nyaka chalni obed maber. Ka pod wadak e piny marachni, onge chieng’ ma chalwa biro bedo makare chuth. Omiyo, ka warito mondo chalwa obed makare, samoro ok wabi chopo gombo ma wan-go. Chunywa nyalo jok nikech wagombo timo gimoro ma ok yotnwa chopoe. Ka po ni mano e gima timoreni, donge inyalo pogo gima idwaro timono e kidienje matindo tindo minyalo chopoe mayot? Kuom ranyisi, ka po ni igombo bedo gi kido moro ma dwarore kuom Jokristo, donge inyalo chako nyiso kidono mosmos e yore moko matindo tindo? Ka po ni igombo somo Muma duto, donge inyalo chako somo sula moko matin-matin kuom kinde moro? w23.05 29 ¶11-13
Tich Adek, Agost 6
Yor jo makare chalo gi ler mokinyi ma medore ameda nyaka wang’ chieng’ wuog maler.—Nge. 4:18.
E ndalo mag gikogi, Jehova osebedo ka tiyo gi riwruok mar ogandane e chiwo chiemb chuny mosekonyowa dhi nyime wuotho e “Ndara Maler.” (Isa. 35:8; 48:17; 60:17) Sa asaya ma ng’ato oyie puonjore Muma, en gi thuolo mar chako wuotho e “Ndara Maler.” Jomoko wuothoga mana matin e ndarano kae to gibaro. Jomoko to oseng’ado e chunygi ni gibiro wuotho e ndarano nyaka gichop kama oterogie. Ndarano biro terogi kanye? Joma nigi geno mar dhi e polo wuotho e ‘Ndara Malerno’ ka gichomo “paradiso mar Nyasaye” e polo. (Fwe. 2:7) To joma nigi geno mar dak e piny wuotho e ndarano ka gichomo ngima makare chuth ma ginibedgo e giko loch Kristo mar higni 1,000. Ka po ni iwuotho e ndarano sani, kik iket pachi kuom gik ma ne iweyo chien. Kendo kik ibar kamoro amora sama iwuotho e ndarano nyaka ichop e ngima manyien! w23.05 17 ¶15-16; 19 ¶17-18