-
Sik Machiegni gi Riwruok mar Oganda JehovaRiwruok ma Timo Dwach Jehova
-
-
8 Wanyalo neno ber mar nyago kido mar sinani ka luwore gi weche ma Jakobo nondiko e barupe niya: “Owetena, kwanuru ni en mana mor lilo sama uromo gi tembe mopogore opogore, ka ung’eyo ni sa ma utimo kamano, yieu ma koro osekalo e temno nyago kido mar sinani. To weuru mondo kido mar sinani ochop tichne chuth, e ka ubed moromo chutho kendo malong’o e weche duto, ma ok urem e yo moro amora.” (Jak. 1:2-4) Jakobo nyiso ni Jokristo onego oikre ne tembe kendo gibed mamor kodgi nikech mano konyogi bedo gi sinani. Be mano e paro misebedogo kuom tembe? Kae to Jakobo nyiso ni kido mar sinani nigi tich monego ochop mondo Jokristo onyag kido manyien e okang’ malong’o chuth ma nyalo miyo gibed jo ma Nyasaye oyiego. Ee, sinani marwa medo tegno pile ka pile seche ma waloyo tembe ma waromogo. Kae to sinanino miyo wanyago kido mamoko mabeyo ma dwarore.
-
-
Sik Machiegni gi Riwruok mar Oganda JehovaRiwruok ma Timo Dwach Jehova
-
-
10 Mondo wadhi nyime nano e kinde matekgi, onego wabed gi paro mowinjore kuom tembe kod chandruok ma Jokristo yudo. Par gima Jakobo nondiko niya: “Kwanuru ni en mana mor lilo.” Mano nyalo bedo matek sa ma ng’ato ni e rem kata pache chandore. Kata kamano, ng’e ni inyalo yudo ngima kinde ma biro mana ka inano. Gik ma ne otimore ne joote konyowa neno kaka wanyalo bedo gi mor sa ma wan e bwo tem kata sand. Wasomo e bug Tich Joote kama: “Ne giluongo joote mi gichwadogi, kendo ne gichikogi mondo giwe wuoyo ka gitiyo gi nying Yesu, kae to ne gigonyogi mi gidhi. Omiyo, ne giwuok e nyim buch Sanhedrin ka gimor nikech ne osekwan-gi kaka jo ma ichayo nikech nying Yesu.” (Tich 5:40, 41) Joote nong’eyo ni sand ma ne gikaloe ne nyiso maler ni adier ne giluwo kaka Yesu nochikogi kendo ni Jehova noyie kodgi. Higni moko bang’e ka ne Petro ndiko barupe mokwongo, nonyiso ber ma betie ka ng’ato yudo sand nikech tim makare.—1 Pet. 4:12-16.
-