-
Bura Matayo Tiyo Nade e Kindegi?Gin Jomage Matimo Dwaro Mar Jehova e Kindegi?
-
-
SOMO MAR 20
Bura Matayo Tiyo Nade e Kindegi?
Bura matayo ma ne nitie e kinde Jokristo mokwongo
Somo barua mowuok kuom bura matayo
E kinde Jokristo mokwongo, grup matin mar “joote gi jodongo man Jerusalem” ne tiyo kaka bura matayo ma ne ng’ado weche mapek e lo kanyakla mar Jokristo mowal. (Tich Joote 15:2) Kane dwarore ni ging’ad wach kuom gimoro, ne ginono Ndiko mondo ging’e gima Ndiko wacho kendo ne giweyo mondo roho mar Nyasaye otagi, to mano ne miyo giwinjore e wach achiel. (Tich Joote 15:25) Ranyisino pod iluwo kata gie kindegi.
Nyasaye tiyo gi Burano e chopo dwache. Owete mowal matiyo e Bura Matayo ohero Wach Nyasaye ahinya kendo gin gi lony e ng’ado weche kare kuom kaka tijwa onego otim kendo e dwoko penjo mag Muma. Giromo juma ka juma mondo ginon gik madwarore ne oganda Jokristo e piny mangima. Mana kaka e kinde Jokristo mokwongo, ichiwo puonj mosir gi Muma e yor barupe kata kokalo kuom jorit malworo. Mano miyo wawinjore e paro koda e tim kaka oganda Nyasaye. (Tich Joote 16:4, 5) Bura Matayo iko chiemb chuny, ojiwo tij lando wach Pinyruoth, kendo ochung’ ne tij nono kwayo mag keto owete e migepe.
Oluwo kaka roho mar Nyasaye chiko. Bura Matayo ogeno Jaloch mar Piny gi Polo, Jehova, koda Wi kanyakla, ma en Yesu, mondo otagi. (1 Jo-Korintho 11:3; Jo-Efeso 5:23) Owete manie Bura Matayo ok kwanre kaka jotelo mag oganda Nyasaye. Bura Matayo kaachiel gi Jokristo duto mowal, “siko ka luwo Nyarombo [Yesu] kamoro amora ma odhiyoe.” (Fweny 14:4) Bura Matayo mor ka waketogi e lamo.
Ng’a gini ma ne ni e bura matayo e kinde Jokristo mokwongo?
Bura Matayo me kindegi timo ang’o mondo Nyasaye otagi?
-
-
Bethel En Ang’o?Gin Jomage Matimo Dwaro Mar Jehova e Kindegi?
-
-
SOMO MAR 21
Bethel En Ang’o?
Migawo Mochung’ne Tij Goro, Amerka
Germany
Kenya
Colombia
Bethel en nying mowuok e Dho-Hibrania ma tiende en “Od Nyasaye.” (Chakruok 28:17, 19) En nying mowinjore gi ute ma Joneno mag Jehova tiyoe e piny mangima mondo gita kendo gisir tij lendo. Bura Matayo tiyo e ofis maduong’ mantie New York, e piny Amerka, kama gitayoe tije mitimo e bad ofise mag pinje mang’eny. Jogo matiyo kuondegi iluongo ni jood Bethel. Mana kaka joot, gidak, gitiyo, gichiemo, kendo gipuonjore Muma kanyachiel.—Zaburi 133:1.
Gin joot makende mochiwore ne tich. E moro ka moro kuom ute Bethel, nitie chwo gi mon ma ochiwore ne timo dwaro mar Nyasaye kendo gitiyo tij Pinyruoth kuom thuologi duto. (Mathayo 6:33) Onge kata mana achiel kuomgi michulo msara, kata kamano, giduto imiyogi kar dak, koda pesa matin ma gitiyogo e loyo yoregi matindo tindo. Ng’ato ang’ata man Bethel omi migawo, kaka tiyo e ofis, e jokon, kata kar chiemo. Moko kuomgi goyo kata riwo buge, lero udi, luoko lewni, loso kuonde mokethore, kata timo tije mamoko.
En kama ji tiyoe matek ka giriwo lwedo tij lando Wach Pinyruoth. Gima duong’ momiyo Bethel moro amora nitie en ni gikony ji mang’eny kaka nyalore oyud adiera mag Muma. Brosuani en achiel kuom buge molos mondo ochop mano. Bura Matayo ne otayo ndiko mar brosuani, kae to noore e yor kompyuta ne grube maloko dhok mayudore e pinje duto, mi ogoye kuonde gocho matiyo mapiyo ahinya mayudore e ute Bethel mogwaro, kae to okowe ne kanyakla mokalo 110,000. E okengegi duto, jood Bethel konyo e timo tije masiro e yo maduong’ tich madwarore ni otim mapiyo moloyo—lando wach maber.—Mariko 13:10.
Jomage matiyo e Bethel, to imiyogi gik mage?
En tich mane madwarore ni otim mapiyo ma Bethel moro amora siro?
-
-
En Tich Mane ma Itimo e Bad Ofis?Gin Jomage Matimo Dwaro Mar Jehova e Kindegi?
-
-
SOMO MAR 22
En Tich Mane ma Itimo e Bad Ofis?
Solomon Islands
Canada
South Africa
Jood Bethel tiyo e migawo mopogore opogore ka gikonyo e tije motudore gi tij lendo mitimo e pinje mang’eny. Nyalo bedo ni gitiyo tije mag loko dhok, goyo gasede, riwo buge, kanogi, loso vidio miwinjo koda mineno, kata konyo e yore mamoko e alworagi.
Komiti mar Bad Ofis ema tayo tije kuno. Bura Matayo oketo Komiti mar Bad Ofis moting’o jodong-kanyakla molony adek kata mokalo kanyo mondo ota tije mitimo e ofisno. Komitino nyiso Bura Matayo dongruok mitimo e tij lendo e pinje duto ma gichung’ne kendo ginyiso Bura Matayo chandruoge ma giromogo. Ripode ma kamago konyo Bura Matayo ng’eyo weche monego oket e buge mibiro go kinde mabiro, weche monego owuo kuomgi e chokruoge kanyakla, koda e chokruoge madongo. Kinde ka kinde, Bura Matayo oro owete moko mondo olim bad ofise, kendo mondo gichiw weche ma konyo Komiti mag Bad Ofisego e chopo migepe maggi. (Ngeche 11:14) Kinde limbeno, ichano program makende moriwo twak migolo gi owadwa ma ofis maduong’ oorono mojiwogo jogo modak e alwora ma bad ofisno ochung’ne.
Gikonyo kanyakla duto manie alworagi. Nitie owete e bad ofisego ma omi migawo mar pwodho kwayo mar chako kanyakla manyien. Owete bende tayo tij lendo mar jopainia, jomisonari, koda jorit-alwora matiyo e alwora manie bwo bad ofisno. Gichano chokruoge mag alwora koda mag distrikt, gichano gedo mag Ute Romo, kendo gineno ni oter ne kanyakla ka kanyakla buge madwarore. Tije duto mitimo e bad ofis konyo e miyo tij lendo odhi nyime e yo mochanore maber.—1 Jo-Korintho 14:33, 40.
Ere kaka Komiti mar Bad Ofis riwo Bura Matayo lwedo?
Bad ofis chopo migepe mage?
-