Nonro mag Chenro mar Chokruok mar Ngimawa kod Tijwa
MACH 5-11
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MATHAYO 20-21
“Ng’at ma Dwaro Bedo Maduong’ e Kindu Nyaka Bed Jatiju”
nwtsty picha
Chiro
1 Chirni moko ne ni e bath nderni. Jouso ne pethoga e bath ndernigo ma chop kama gidino nyaka ndara. Ji ne nyiewoga gik mitiyogo e udi, gik mochue gi lowo, gik ma nengogi tek molos gi glas, kod chiemo ma e ka oa e puodho. Nikech ji ne onge frij e kindego, ne chuno ni gidhi e chiro nyiewo chiemo pile ka pile. E chiro kanyo, jouso ne nyalo winjo weche manyien moa kuonde mopogore opogore ma jo ohala kod welo obirogo, nyithindo ne nyalo tugo kuno, kendo joma ne manyo tich ne nyalo bedo kanyo ka girito joma ne nyalo miyogi tich. Yesu nochango jotuo e chiro. Paulo noyalo e chiro. (Tic 17:17) Jondiko gi Jo-Farisai to nohero dhi e chirni mana ni mondo ji onegi kendo omosgi.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 20:20, 21
min yawuot Zebedi: Tiende ni min Jakobo kod Johana ma ne gin joote. Ka luwore gi Injili mar Mariko, Jakobo gi Johana e ma ne odhi wuoyo gi Yesu. Nenore ni gin e ma ne gikwayo bedo e bath Yesu, kata kamano, ne gioro Salome min-gi mondo owuo gi Yesu e logi. Nyaka bed ni Salome ne en nyamin Maria min Yesu.—Mat 27:55, 56; Mar 15:40, 41; Joh 19:25.
ng’at achiel e badi korachwich to machielo e badi koracham: Bedo e bad ng’ato korachwich kata koracham ne en gima nyiso ni omi ng’at mobedono telo kod duong’, kata kamano, ng’at ma bedo korachwich e ma ne imiyo duong’ ahinya.—Za 110:1; Tic 7:55, 56; Rum 8:34.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 20:26, 28
jatiju: Wach Grik motigo kae en di·aʹko·nos ma kinde mang’eny itiyogo kiwuoyo kuom ng’at ma ok ol gi timo gik ma konyo jowetene. Wach achielno otigo kiwuoyo kuom Kristo (Rum 15:8), jotij Kristo (1Ko 3:5-7; Kol 1:23), jokony-tich e kanyakla (Fil 1:1; 1Ti 3:8), joma tiyo e udi, (Joh 2:5, 9) kod jotij sirkal (Rum 13:4).
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 21:9
Res . . . wakwayi: “Hosanna.” Wach motigo e dho Grik ogol e wach ma yudore e dho Hibrania ma tiende en “walamo ni ires” kata “yie ires.” E ndikoni, oti gi wachno kikwayo Nyasaye ni okel warruok; inyalo loke bende ni “yie ichiw warruok ne.” Mosmos nochak ti kode e lamo kod pak. Wachno yudore e Za 118:25, ma en achiel kuom Zaburi ma ne iweroga e kinde Pasaka. Omiyo, ji ne nyalo paro wechego mayot nikech ne en kinde Pasaka. Achiel kuom yore ma Nyasaye noduokogo lamo ma ne gikwayego ni ores Wuod Daudi ne en chiero Yesu. E Mat 21:42, Yesu nowacho weche ma yudore e Za 118:22, 23 konyiso ni wechego ne wuoyo kuom Mesia.
Wuod Daudi: En wach mitiyogo e nyiso anyuola ma Yesu nowuokie kod migawo ma ne en-go kaka Mesia ma nosingi.
Yesu Tiyo gi Yadh Ng’owo e Puonjo Wach Yie
To Yesu nomiyo yadhno oner nikech ang’o? Dwoko mochiwo nyiso gimomiyo. Odwoko niya: “Adier awachonu ni, ka un gi yie ma ok uriw gi kiawa, ok ubi timo mana gima aa timo ne yadh ng’owono kende, to kata ka uwacho ne godni ni, ‘Mukri idhi inyumri e nam,’ to mano biro timore. Kendo gik moko duto mukwayo e lamo, ka un gi yie, unuyud.” (Mathayo 21:21, 22) Omiyo, nenore ni onwoyo wach ma nosewacho motelo ni ng’at ma nigi yie nyalo daro kata mana got.—Mathayo 17:20.
Kuom mano, Yesu nonero yadhno mondo ochiw puonj ni bedo gi yie kuom Nyasaye dwarore. Owacho kama: “Gik moko duto mulamo ka ukwayo, beduru gi yie ni useyudogi, to unuyudgi.” (Mariko 11:24) Donge mano en puonj maber ahinya ne jolup Yesu duto? To puonjno nyalo jiwo joote ahinya nikech tembe kod sand mochomogi nyime. Kata kamano, nitie tudruok machielo e kind yadh ng’owo ma ne onerno kod kit yie ma ng’ato nyalo bedogo.
Mana kaka yadh ng’owono ne nenore gi oko ni onyalo bedo gi olemo, oganda mar Jo-Israel bende wuondore awuonda gi oko ni giluoro Nyasaye. Jo ogandano nie singruok gi Nyasaye, kendo mano miyo ginenore gi oko ni giluwo Chik Nyasaye. Kata kamano, ogandano duto osenyiso ni gionge yie kendo ni ok ginyag olembe mabeyo. Gitamore rwako kata mana Wuod Nyasaye owuon! Omiyo, sama Yesu onero yadh ng’owo ma ok nyag olemono, otimo kamano mondo onyisgo gima biro timore ne oganda ma ok nyag olemo kendo ma onge yieno.
MACH 12-18
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MATHAYO 22-23
“Luw Chike Ariyo Madongo”
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 22:37
chunyi: Chuny inyalo tigo e yor ranyisi kiwuoyo kuom kaka ng’ato chalo gi iye. Kata kamano, sama oti kode kanyachiel gi weche kaka ‘ngima’ kod ‘paro,’ koro ok owuo kuom kaka ng’ato chalo gi iye to owuoyo kuom gombo mag ng’ato kod kaka owinjo e chunye. Weche adek motigo kae (chuny, ngima, kod paro) tiendgi ok opogore ahinya; giduto giwuoyo kuom kaka ng’ato chalo gi iye. Yesu ne jiwo ni onego waher Nyasaye e rang’iny ma malo.
ngimani: Kata “ng’ato kaka en te.”
pachi: Tiende ni nyalo mar paro gimoro. Ng’ato nyaka ti gi pache mondo ong’e Nyasaye kendo omed here. (Joh 17:3; Rum 12:1) Wechego ogol e Rap 6:5 kama itiye gi weche adek mag dho Hibrania ma gin ‘chuny, ngima, kod teko.’ Kata kamano, Injili mar Mathayo ma ne olok e dho Grik oketo “pachi” kar “tekoni.” Nitie gik ma ne nyalo miyo pogruokno obedie. Mokwongo, kata obedo ni dho Hibrania machon en onge gi wach moro sie ma ne inyalo tigo kiwuoyo kuom ‘paro,’ wach ma ne itiyogo kiwuoyo kuom ‘chuny’ oriwo nyaka ‘paro.’ Chuny itiyogo e yor ranyisi kiwuoyo kuom kaka ng’ato chalo gi iye moriwo nyaka gik moparo, kaka owinjo e chunye, kod gik ma chwale mondo otim gik moko. (Rap 29:4; Za 26:2; 64:6; ne weche mag timo nonro e chunyi e ndikoni) Nikech mano, kuonde ma Ndiko mag Dho-Hibrania otiye gi ‘chuny,’ thothne Greek Septuagint otiyo gi ‘paro.’ (Cha 8:21; 17:17; Nge 2:10; Isa 14:13) Gima chielo ma ne nyalo miyo Mathayo oti gi ‘paro’ kar ‘teko’ ka ne otiyo gi weche ma ni e Rap 6:5 en ni wechego duto nyalo riwo teko mar del kod nyalo mar paro. Bedo ni weche moko tiendgi ne nyalo chalore e dho Hibrania kod Grik nyalo konyowa ng’eyo gimomiyo jondik Injili seche moko ne ok tiga gi weche machal sama ne giwuoyo kuom weche moko ma ne gigolo e Rapar mar Chik.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 22:39
Mar ariyo: Mat 22:37 e ma wayudoe dwoko ma Yesu nomiyo Jo-Farisai achiel kachiel, kata kamano, Yesu nomedo nyaka chik mar ariyo (Law 19:18) konyisogo ni chike ariyogo dhiga kanyachiel kendo ni kuomgi e ma chike duto kod weche Jonabi otenoree.—Mat 22:40.
wadu: E dho Grik, wach molok kae ni “wadu” tiende sie en “ng’at man machiegni kodi,” kendo onyalo riwo nyaka joma ok odak buti. Inyalo ti kode kiwuoyo kuom ng’ato ang’ata ma itudorigo.—Luk 10:29-37; Rum 13:8-10.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 22:40
Chik duto kod weche Jonabi: “Chik” miwuoye kae ochung’ ne Chakruok nyaka Rapar mar Chik. “Jonabi” ochung’ ne buge duto moting’o weche jonabi ma yudore e Ndiko mag Dho-Hibrania. Kata kamano, sama oti gi wechego kanyachiel, gichung’ ne Ndiko mag Dho-Hibrania duto, tiende ni Chakruok nyaka Malaki.—Mat 7:12; 22:40; Luk 16:16.
otenoree: E dho Grik, wach molok ni “otenoree” tiende sie en “lieree,” to oti kode kae e yor ranyisi kiwuoyo kuom “gima ok nyal timore ka machielo onge.” Omiyo, Yesu nonyiso maler ni ok mana Chike Apar kende e ma otenore kuom hera, to Ndiko mag Dho-Hibrania duto otenore kuom hera.—Rum 13:9.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 22:21
Kaisar gige Kaisar: Dwoko ma Yesu nochiwono yudore bende e Mar 12:17 kod Luk 20:35 kendo mago kende e weche mondiki ma nowacho motudore gi joloch mag Rumi. “Gige Kaisar” oriwo pesa duto ma ne ichulo sirkal nikech gik ma ne gitimo ne ji kod luor mowinjore ma ne imiyo joloch.—Rum 13:1-7.
Gige Nyasaye ne Nyasaye: Magi oriwo yo ma ng’ato lamogo Nyasaye gi chunye duto, hera ma oherego gi chunye duto, kod kaka oluwo chikene gi chunye duto.—Mat 4:10; 22:37, 38; Tic 5:29; Rum 14:8.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 23:24
udhing’o ojur to umuonyo ngamia: Ojur ma en chuech matin ahinya kod ngamia ma en le maduong’ ne gin moko kuom gik ma Jo-Israel ne kwano kaka gik ma ok ler. (Law 11:4, 21-24) Yesu notiyo gi wechego mondo onyisgo kaka jotend din ne chalo joma dhing’o ojur e gik ma ne gimadho mondo kik gibed mochido ka konchiel to ne ok giluw gik madongo ma Chik ne dwaro ni gitim. Timgino ne inyalo pim gi mwonyo ngamia.
MACH 19-25
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MATHAYO 24
“Sik Ka In gi Winjruok Maber gi Nyasaye e Kinde Gikogi”
it-2-E 279 ¶6
Hera
Hera ma Ng’ato Nigo Nyalo Dok Chien. Ka ne Yesu nyiso jopuonjrene gik ma ne dhi timore e kinde mabiro, nowacho ni ji mang’eny ma wacho awacha gi dhogi ni gihero Nyasaye ne dhi weyo here, ma tiende ni hera (a·gaʹpe) ma giherogo Nyasaye ne dhi dok chien. (Mat 24:3, 12) Ka ne jaote Paulo wuoyo e wi gik ma ne dhi nyiso ni wadak e ndalo mag giko, nowacho ni ji ne dhi bedo “joma ohero pesa.” (2Ti 3:1, 2) Omiyo, nenore maler ni ng’ato nyalo chako hero gik maricho mi hera ma noherogo Jehova lal nono. Mano nyiso ni nyaka wadhi nyime jiwo herano kuom somo Wach Nyasaye, paro matut kuom gik ma wasomo, kendo luwo puonj mag Jehova e ngimawa.—Efe 4:15, 22-24.
w99-SW 11/15 19 ¶5
Be Ichopo Ting’ Duto ma In-go e Nyim Nyasaye?
5 Yesu Kristo nowuoyo e wi ndalo mag giko kowacho kama: “Mana kaka ndalo Noa nobet, e kaka notimre bende e ndalo ma Wuod dhano nitie. Nimar mana kaka e ndalogo ka Ataro ne podi, ji ne chiemo kendo ne gimetho, chwo ne kendo to mon ne ikendo, nyaka e chieng’no ma Noa nodonjo e yie, to ne ok gidewo nyaka Ataro nobiro moyweyogi giduto, mano e kaka notimre e ndalo ma Wuod dhano nitie.” (Mathayo 24:37-39) Onge gima rach ka ng’ato ometho kendo ochiemo ma ok okalo tong’, kendo kend bende en chenro ma Nyasaye owuon e ma nochako. (Chakruok 2:20-24) Kata kamano, ka wafwenyo ni gik ma pile pile mag ngima e ma chando pachwa, donge wanyalo lemo ka wakwayo Jehova mondo okonywa? Jehova nyalo konyowa mondo waket weche Pinyruoth obed motelo, watim gik mabeyo, kendo wachop ting’ ma wan-go e nyime.—Mathayo 6:33; Jo-Rumi 12:12; 2 Jo-Korintho 13:7.
Joote Kwayo ni Yesu Omigie Ranyisi
Yesu nyiso ni biro dwarore ni jopuonjrene obed motang’, ka gineno, kendo ka giikore. Yesu jiwo siemno gi ranyisi machielo kama: “Ng’euru wach achiel: Ka dine bed ni wuon ot ong’eyo ni jakuo dhi biro e sa mane, dine osiko koneno kendo dine ok oweyo otur ode mi donjie. Nikech mano, un bende beduru moikore nikech e sa ma ok upar ni e en, e ma Wuod dhano biroe.”—Mathayo 24:43, 44.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 24:8
muoch ma kecho: Kata obedo ni oti gi wechegi kae kiwuoyo kuom masiche, lit, kod chandruok mapile, wechegi nyiso ni mana kaka muoch medo bedo malit kaka seche medo kalo, e kaka chandruok kod masiche biro medore e kinde ma masira maduong’ miwuoye e Mat 24:21 medo kayo machiegni.
nwtsty weche mag timo nonro e Mat 24:20
e ndalo koyo: Koth ma chue mang’eny, ohula ma burore, kod piny mang’ich ne dhi miyo wuoth obed matek kendo yudo chiemo kod kar buok bende ne dhi bedo matek.—Ezr 10:9, 13.
chieng’ Sabato: E gwenge kaka Judea, chik mar Sabato ma ne tamo ji timo gik moko ne miyo dhi wuoth kuonde maboyo kod ting’o osike bedo matek ne ji. E wi mano rangeye mag Jerusalem ne iloroga chieng’ Sabato.—Ne Tic 1:12 kod Apendiks B12 e nwt.
MACH 26–APRIL 1
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | MATHAYO 25
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
Kony Owete Kristo gi Chuny Duto
7 Kindegi wang’eyo maler tiend ngero mar rombe gi diek. Kiwuoyo kuom joma ngerono ochung’ne, Yesu ma en “Wuod dhano,” e Ruoth. To wach ma otigo ni ‘owetena’ ochung’ ne Jokristo mowal ma gin mon kaachiel gi chwo, ma biro locho gi Kristo e polo. (Rumi 8: 16, 17) “Rombe” kod “diek” ochung’ ne ji moa e ogendini duto. To gin ok owalgi kod roho maler. Nade kinde ma ibiro ng’adie burano? Mano biro timore ka masira maduong’ ma chiegni chakre, dhi ka rumo. To gimomiyo ibiro ng’ad ne jomoko bura ni gin rombe to jomoko ni gin diek en mane? Mano biro luwore gi kaka ne gisetimo ne owete Kristo mowal ma pod nie piny sani. Nikech wan wang’eyo ni giko mar pinyni okayo machiegni ahinya, wamor ni Jehova osemedo leronwa tiend ngeroni kaachiel gi ngeche mamoko miwuoyoe e Mathayo sula 24 kod 25!
“Un Osiepena”
16 Ka in gi geno mar dak e piny e bwo Pinyruodh Nyasaye, ere kaka inyalo nyiso ni in osiep owete Kristo? We wanon ane yore adek kende sani. Mokwongo, en kuom tiyo tij lendo gi chunyi duto. Kristo nochiko owetene mondo oland wach maber e piny mangima. (Math. 24:14) Kata kamano, owete Kristo modong’ e piny sani ok nyal tiyo tijni ka ok okonygi gi owetegi ma gin rombe mamoko. Kuom adier, kinde moro amora ma jokanyo mag rombe mamoko tiyo tij lendo, gikonyo owete Kristo chopo tich maler mar Nyasaye ma ne omigi. Kweth mar jatichno mogen kendo mariek mor ahinya gi osiep minyisogi e yo ma kama, mana kaka Kristo bende.
17 Yo machielo ma jogo manie kweth mar rombe mamoko nyalo konyo godo owete Kristo, en kuom chiwo mwandugi e riwo lwedo tij lendo. Yesu nojiwo jolupne mondo omak osiep ka gitiyo gi ‘mwandu ma ok kare.’ (Luka 16:9) Mano ok nyis ni wanyalo ng’iewo osiep e kindwa gi Yesu kata Jehova. Kar mano, ka watiyo gi mwanduwa mondo wakonygo e tije mag Pinyruoth, wanyiso hera koda osiep ma wan-go, ok mana e wach, to koda “gi tich, kendo gi adiera.” (1 Joh. 3:16-18) Wachiwo kony ma kamano sama watiyo tij lendo, sama wachiwo mich mag pesa ne tije mag gedo kendo uro kuondewa mag romo, koda ka wagolo chiwo mag pesa ne tij lendo madhi nyime e piny mangima. Kata bed ni chiwo marwa tin kata duong’, kuom adier Jehova kaachiel gi Yesu mor gi chiwo mwatimo gi chuny mamor.—2 Kor. 9:7.
18 Yo mar adek ma waduto wanyalo nyiso godo ni wan osiepe Kristo, en kuom riwo lwedo yore ma jodong-kanyakla tayowago. Jodongogi gin joma Kristo oketo e migepegi kokalo kuom roho maler. (Efe. 5:23) Jaote Paulo nondiko kama: ‘Winjuru joma tayou, kendo migiuru duong’.’ (Hib. 13:17) Seche moko wanyalo yudo ka tek luwo wach moro moa e Muma ma omiwa gi jodongo manie kanyaklawa. Nyalo bedo ni wang’eyo nyawo ma gin-go, kendo mano nyalo miyo kik wakaw puonj ma gimiyowa e yo makare. Kata kamano, Kristo ma e Wi kanyakla, pod mor ahinya tiyo gi jodongogo ma gin dhano morem. Kuom mano, kaka waluwo yore ma gichikowa godo, nyalo loso kata ketho osiep manie kindwa gi Kristo. Ka ok wang’i mana nyawo ma jodongo ni godo, kendo luwo gi mor yore ma gitayowago, wanyiso gadier ni kare wan osiepe Kristo.