Nonro mag Chenro mar Chokruok mar Ngimawa kod Tijwa
MACH 1-7
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 7-8
“Puonj ma Wayudo Kaluwore gi Kaka Jo-Israel ne Go Kambi”
it-1-E 497 ¶3
Kanyakla
E piny Israel ne nitie jotelo ma ne ochung’ ne oganda duto. (Ezr 10:14) Omiyo, jodongo mag dhoudi mag Israel e ma ne ogolo chiwo bang’ ka ne oselos hema mar lamo. (Kwa 7:1-11) Bende, e kinde Nehemia jodolo, Jo-Lawi, “jodong oganda” e ma ne oketo muhuri e ‘singruok ma ne otim.’ (Neh 9:38–10:27) E kinde ma Jo-Israel nie thim, ne nitie ‘jotend oganda 250 kendo ma ne gin jodongo ma nigi huma’ ma ne oriwore gi Kora, Dathan, Abiram, kod On e kwedo Musa gi Harun. (Kwa 16:1-3) Jehova nonyiso Musa mondo oyier chwo 70 kuom jodong Israel ma ne gin jotend oganda mondo okonye “ting’o ting’ mapek” mag ji ma ne ok onyal ting’o kende. (Kwa 11:16, 17, 24, 25) Tim Jo-Lawi 4:15 wuoyo kuom “jodong oganda” kendo nenore ni joma ne telo ne dhoudi mag Israel ne gin jodongo, jong’ad bura, kod jotelo mamoko.—Kwa 1:4, 16; Jos 23:2; 24:1.
it-2-E 796 ¶1
Reuben
E kambi mar Jo-Israel, Jo-Reuben ma ne ogoyo tong’ gi Jo-Simeon kod Jo-Gad, ne ogo kambi yo milambo mar hema mar lamo. Ka ne Jo-Israel dar kaluwore gi kaka ne ochan dhoudi, dhoudi adekgo kotelnegi gi Jo-Reuben e ma ne luwo dhoudi adek mag Juda, Isakar, kod Zebulun. (Kwa 2:10-16; 10:14-20) Bende ne nitie chenro ma ne oketi ma dhoudi ne luwo ka ne gichiwo misengni e odiechieng’ ma ne iwaloe hema mar lamo.—Kwa 7:1, 2, 10-47.
w04-SW 8/1 25 ¶1
Puonj Mayudore e Bug Kwan
8:25, 26. Jehova ne dwaro ni Jo-Lawi ma ne osechopo higni 50 owe timo tije mag dolo ma ne ochuno nikech koro hikgi ne osebedo mang’eny kendo weyo tijego bende ne miyo Jo-Lawi mamoko timogi e yo maber. Kata kamano, pod ne ginyalo chiwore mondo gikony e tije mamoko. Kata obedo ni lando wach Pinyruoth onge ritaya, pod nitie gima wanyalo puonjore e wachno. Kapo ni Jakristo ok nyal timo migepe moko nikech hike osebedo mang’eny, inyalo miye migepe mamoko kaluwore gi nyalone.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-1-E 835
Nyithindo Makayo
E piny Israel, nyithindo makayo duto ma chwo e ma ne bedoga wiye udi, omiyo ne gichung’ ne oganda duto mar Jo-Israel. Jehova ne oluongo oganda mar Jo-Israel ni “wuode makayo” nikech singruok ma notimo gi Ibrahim. (Wu 4:22) Nikech Jehova ne oreso ngima nyithindo makayo duto ma chwo, ne ogolo chik ni mondo owalne ‘nyithindo makayo duto ma chwo mag Jo-Israel, bed ni gin mag dhano kata mag le.’ (Wu 13:2) Omiyo, nyithindo makayo duto ma chwo ne bedo mag Jehova.
MACH 8-14
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 9-10
“Kaka Jehova Tayo Joge”
it-1-E 398 ¶3
Kambi
Yo ma Jo-Israel ne dargo kendo goyogo kambi ne en gima nyiso kaka ne ochan-gi e yo maber. Ka bor polo pod ne nitie e wi hema mar lamo, mano ne nyiso ni Jo-Israel ne ok nyal dar. To ka bor polo nochako sudo, Jo-Israel ne dar. “Ne gigoyo kambi mana ka Jehova ochikogi, kendo ne gidar mana ka Jehova ochikogi.” (Kwa 9:15-23) Ne igoyoga turmbeta ariyo mag fedha e nyiso kinde ma Jehova ne dwaro ni Jo-Israel odar kata gigo kambi kamoro.—Kwa 10:2, 5, 6.
Be Ifwenyo Gik Manyiso ni Nyasaye Tayowa?
Ere kaka wanyalo nyiso ni wayie mondo Nyasaye otawa? Jaote Paulo nowacho kama: “Winjuru jotendu, kendo migiuru duong’.” (Hib. 13:17) Timo kamano ok yot kinde duto. Kuom ranyisi: Wawach ni in Ja-Israel modak e kinde Musa. Isebedo ka iwuotho kuom kinde moko, kae to siro mar bor polo chung’. Ichako penjori kama, to obiro siko kochung’ kuom kinde maromo nade? Kuom odiechieng’? Juma? Koso kuom dweche? Idhi nyime penjri kama, ‘Be onego agony osikena duto?’ Mokwongo, inyalo gonyo mana gigo madwarore ahinya. Kata kamano, bang’ odiechienge moko, ichako gonyo osike duto nikech imanyo gimoro. To sama ichiegni tieko gonyo gigo ni i, ineno ka sirono chako sudo—kendo koro dwarore ni ichak tweyo gigo kendo! Mano nyalo bedo matek matin. Kata kamano, bang’ sirono sudo, ne dwarore mapiyo ni Jo-Israel ‘omak wuoth.’—Kwan 9:17-22.
Kamano bende, ere kaka watimo bang’ winjo wach moro ma Nyasaye tayowago? Be watemo “mako wuoth” gikanyono, kuom luwo wachno? Koso wadhi nyime timo gik moko mana kaka wasebedo ka watimo pile? Be walony gi paro manyien mosechiw motudore gi kaka onego watim puonjruok gi ji Muma, lendo ne joma wacho dhok mawendo, timo lamo mar joot maok wabare, tiyo e winjruok gi Komiti Matudore gi Osiptende, kod nyiso timbe bidhruok sama wan e chokruoge mag distrikt? Wanyiso bende ni wayie gi yo ma Nyasaye tayowago kuom rwako puonj moting’o siem. Sama onego watim yiero kuom weche madongo e ngima, ok waket geno kuom riekowa wawegi, to wageno Jehova koda riwruok mar oganda mare mondo otawa. Kendo mana kaka nyathi matin dhi ir jonyuolne mondo ogeng’e kuom kodh yamo mager, wamanyo kar buok e riwruok mar oganda Jehova, sama waromo gi chandruoge mag pinyni machalo gi kodh yamo mager.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-1-E 199 ¶3
Chokruok
Gimomiyo Jo-Israel ne Chokorega. Pasaka ma ne itimoga higa ka higa ne nyiso gimomoyo nyaka ne Jo-Israel chokre kanyachiel mondo giyud puonj mag Jehova. Dichwo moro amora ma ne ok ogak, kata ne ok odhi e wuoth moro amora to ne obare ne Pasaka ne nyaka negi. (Kwa 9:9-14) Ka ng’ato notamore dhi e Pasaka goyiem, ne onyiso ni ochayo Nyasaye. Kata obedo ni Jokristo sani ok ni e bwo chik mar Pasaka, Paulo nojiwo ni ok ber ka wajwang’o dhi e chokruogewa ka nowacho niya: “Wadewreuru mondo wajiw hera kod timbe mabeyo, ma ok wajwang’ bedo e chokruogewa kanyachiel mana kaka jomoko osebet gi timno, to wajiwreuru, to moloyo sa muneno ni chieng’no medo sudo machiegni.”—Hib 10:24, 25; som CHOKRUOK.
MACH 15-21
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 11-12
“Ang’o Momiyo Ok Onego Wabed Joma Ng’ur?”
w01-SW 6/15 17 ¶20
Kik Ubed Joma Winjo To Ok Tim
20 Nyaka watang’ mondo kik wabed joma ohero ng’ur ma en gima nyalo ketho winjruok ma wan-go gi Nyasaye. Paulo nojiwo niya: “Bende, kik watem Jehova kaka moko [kuom Jo-Israel] noteme mi thuonde nonegogi. Bende, kik wang’ur kaka moko kuomgi ne ong’ur mi jachiw-kum nonegogi.” (1 Jo-Korintho 10:9, 10) Jo-Israel ne ong’ur ne Musa gi Harun, kaachiel gi Jehova bende e wach manna ma nomigi e yor hono. (Kwan 16:41; 21:5) Muma wacho ni thuonde ne onego ng’eny joma ne ong’urgo. (Kwan 21:6) Motelo ne mano, ne oyudo oseneg ji mokalo 14,700 ma ne ong’ur. (Kwan 16:49) Omiyo, kik waket Jehova e tem kuom bedo joma ng’ur kata chayo gik ma Jehova omiyowa.
w06-SW 7/15 15 ¶7
‘Kik Ibed Ng’at ma Ng’ur
7 Kata obedo ni Jo-Israel ne mor ahinya mi giwero ne Jehova wende mag pak ka ne ogologi e piny Misri kendo resogi e Nam Makwar, mapiyo nono, wigi ne owil mi ne gichako ng’ur. (Wuok 15:1-21) Pek ma ne giromo e thim kod luoro Jo-Kanaan nomiyo gichako ng’ur. Kar goyo ne Jehova erokamano kuom gologi e tuech, ne giketo ketho kuome nikech gik ma ne gichando. Mano nomiyo Jehova nopenjo niya: “Oganda marachni nong’urna nyaka karang’o?”—Kwan 14:27; 21:5.
it-2-E 719 ¶4
Dhawo
Ng’ur. Joma ohero ng’ur nyoso chuny jowetegi. Mapiyo nono bang’ wuok Misri, Jo-Israel ne ochako ng’ur ne Jehova ka gichayo yo ma ne otayogigo kotiyo gi Musa gi Harun. (Wu 16:2, 7) Bang’e, ng’urgino nonyoso chuny Musa ma nogombo kata tho. (Kwa 11:13-15) Ng’at ma ng’ur nyalo yudo hinyruok mang’eny. Jehova noneno ni joma ne ng’ur ne Musago, ne otamore yo ma ne otayogigo en owuon. (Kwa 14:26-30) Ji mathoth ne otho nikech timno.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-2-E 309
Manna
Kaka nochalo. Manna ne chalo gi kodhi mag dania kendo nochalo kaka dwogo kendo ne girochere. “Nomit kaka kek moketie mor kich” kata kaka “kek mamit moted gi mo.” Ji ne kwanyongi kae to giregogi e pong’ lwedo kata yokogi e pany. Ne ginyalo tede e agulu kata loso kode makate molworore.—Wuo 16:23, 31; Kwa 11:7, 8.
MACH 22-28
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 13-14
“Kaka Yie Miyo Wabedo gi Chir”
w06-SW 10/1 16-17 ¶5-6
Yie kod Luoro Nyasaye Nomiyogi Chir
5 Joshua gi Kaleb ne gombo ahinya chopo e Piny Manosingi. Ne giwacho niya e wi Jo-Kanaan: “Wabiro muonyogi amuonya. Gionge ng’at ma ritogi, wan to Jehova ni kodwa. Omiyo, kik uluorgi.” (Kwan 14:9) Be dibed ni Joshua gi Kaleb ne wuoyo awuoya? Ooyo! Ne giseneno kaka Jehova notiyo gi Masiche Apar e sando Jo-Misri gi nyisechegi. Bende, ne gineno ka Jehova tieko Farao gi oganda lweny mare e Nam Makwar. (Zaburi 136:15) Nenore maler ni onge gima nonego omi chwo apar ma ne odhi nono piny Kanaan kod joma ne oriwogi lwedo bedo maluor. Jehova nonyiso okang’ ma iye nowang’go kodgi ka nopenjo Musa niya: ‘Jogi biro tamore yie kuoma nyaka karang’o kata obedo ni asetimonegi honni mang’eny kama?’—Kwan 14:11.
6 Jehova nonyiso joge achiel kachiel ni luoro ma ne omakogi ne en nikech ne gionge gi yie motegno. Nenore maler ni yie kod chir gin gik madhi kanyachiel, to mano e momiyo jaote Johana nondiko ne kanyakla mar Jokristo e wi lweny ma gin-go ka nowacho niya: “To ma e loch ma waseloyogo piny, tiende ni yiewa.” (1 Johana 5:4) E kindewagi, yie kaka ma Joshua gi Kaleb ne nigo osekonyo Joneno mag Jehova mokalo milion auchiel mondo oland wach maber mar Pinyruoth e piny mangima. Mano oriwo rowere gi joma oti, joma pod tek gi joma yom-yom. Onge jasigu ma osegeng’o oganda maduong’ni ma nigi chir.—Jo-Rumi 8:31.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-1-E 740
Piny ma Nyasaye Nomiyo Jo-Israel
Piny ma ne Nyasaye omiyo Jo-Israel ne ber ndi. Ka ne Musa ooro chwo moko mondo odhi onon Piny Manosingi kendo gikel cham ma ne ni kuro, ne gikelo olemb komamanga, ng’owo, kod saga achiel maduong’ mar mzabibu ma ne nyaka ting’ mana gi chwo ariyo ka giliere e luth! Kata obedo ni ne giluor nikech ne gionge yie, pod ne giwacho niya: “Pinyno opong’ gi chak kod mor kich.”—Kwa 13:23, 27.
MACH 29–APRIL 4
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 15-16
“Tang’ gi Sunga kod Bedo Ng’at Mogeno Pache Owuon”
Be Jehova Ong’eyi?
12 Kata kamano, kane oganda Jo-Israel ni e yo ka gidhi e Piny Manosingi, nitie gik ma Kora ne paro ni ok nikare e chenro mar Nyasaye. Kae to ji 250 mamoko mabende ne nigi huma e kind oganda, ne oriwore kod Kora e temo kelo lokruok. Nyaka bed ni Kora koda joma mokogo, ne paro ni winjruok margi gi Jehova ne ber. Ne giwacho ne Musa kama: ‘Ihedhori in, oganda duto ler, giduto ng’ato ka ng’ato, kendo Jehova ni e diergi.’ (Kwan 16:1-3) Mano kaka ne gigenore mokalo tong’ kendo ne gin jong’ayi! Musa ne owachonegi niya: ‘Jehova nonyis ni ng’a gini mobedo joge.’ (Som Kwan 16:5.) E giko odiechieng’ ma noluwo, Kora kod jogo duto ma ne oriwore kode e ng’anjono ne otho.—Kwan 16:31-35
Be Jehova Ong’eyi?
11 Ne nitie pogruok maduong’ e kind Musa gi Kora kuom wach nyiso luor ne chenro mar Jehova koda dwarone. Yo ma Jehova ne nenogi godo ne luwore gi kaka ne gitimo. Kora ne en Ja-Lawi ma dhood Kohath, kendo nobedo gi thuolo mar neno gik mang’eny mabeyo, kaka neno ka ireso oganda Jo-Israel e Nam Makwar, riwo lwedo kum ma ne Jehova omiyo jogo ma ne ok owinje e Got Sinai, koda migawo mar ting’o ark, tiende ni sandug singruok. (Wuok 32:26-29; Kwan 3:30, 31) Nenore ni ne osebedo komakore gi Jehova kuom higini mogwaro, kendo mano nomiyo Jo-Israel mang’eny omiye luor.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
w98-SW 9/1 20 ¶1-2
Ket Gik Mochuno Obed Mokwongo
Jehova nokawo wachno mapek ahinya. Muma wacho ni, “Jehova nowacho ne Musa niya: ‘Ng’atno nyaka negi.’” (Kwan 15:35) Ang’o momiyo Jehova ne neno ni ng’atno notimo gima rach ahinya?
Ne nitie odiechienge auchiel mag moto, kaachiel gi timo gik mamoko kaka manyo chiemo, lewni kod loso kuonde dak. Odiechieng’ mar abiriyo ne oket tenge ne weche mag lamo. Kata obedo ni moto ne ok rach, tiyo gi thuolo mar lamo Jehova e timo gik mamoko ne en richo. Kata obedo ni Jo-Kristo ok nie bwo chik Musa, donge gima ne otimore ne Ja-Israelno puonjowa ni onego waket lamo mar Jehova obed mokwongo e ngimawa?—Jo-Filipi 1:10.
APRIL 5-11
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 17-19
“An e Mwanduni”
Be Iweyo Jehova Obed Migapi?
9 Par ane wach Jo-Lawi ma ne ok yud lowo kaka girkeni margi. Nikech tich motudore gi lamo maler e gimaduong’ moloyo ma ne giluwo, ne nyaka gigen Jehova mondo omigi gik ma gipidhorego, nimar nosewachonegi kama: “An e migapi.” (Kwan 18:20) Kata obedo ni ok wati e hekalu masie kaka jodolo gi Jo-Lawi ne timo, wanyalo bedo gi chuny kaka margi, ka wan gadier chuth ni Jehova biro chiwonwa gigo madwarore. Kaka giko medo sudo machiegni, biro dwarore ahinya ni wamed keto genowa kuom teko ma Nyasaye nigo mar chiwonwa gigo madwarore e rito ngimawa.—Fwe. 13:17.
Jehova e Migawona
4 Tich ma ne omi Jo-Lawi ne dwaro ang’o kuomgi? Jehova nowacho ni ne odhi bedo migapgi, tiende ni, kar mondo giyud girkeni mar lowo, gin ne gidhi yudo migawo makende ahinya e tij Jehova. Bedo e tij “dolo mar Nyasaye” ema nobedo girkeni margi. (Josh. 18:7) Weche mamoko molworo Kwan 18:20 nyiso ni mano ne ok omiyo gidong’ jodhier maonge gik ringruok. (Som Kwan 18:19, 21, 24.) Ne idhi mi Jo-Lawi “pok [achiel kuom apar] duto mag Israel obed mwandu margi, ma kar tich ma gitiyo.” Ne gidhi yudo achiel e wi apar kuom nyak mag Israel koda jambgi. To Jo-Lawi bende ne onego ochiw achiel e wi apar kuom gigo ma ne omigi, ‘kuom maber duto’ mondo gikonygo tij dolo. (Kwan 18:25-29) Jodolo bende ni imiyo “misengini duto miting’o mag gik maler,” ma nyithind Israel ne chiwo ne Nyasaye e kar lamo mare. Chenrono ne miyo jodolo duto bedo gi yie motegno ni Jehova ne dhi chiwonegi gigo madwarore e ritogi.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
g02-SW 6/8 14 ¶2
Chumbi Konyo Kama Duong’
Chumbi ne en ranyisi mar gima osiko. Mano e momiyo Muma luongo singruok mosiko ni “singruok mar chumbi,” kendo joma ne timo singruok ne chiemo kanyachiel ka gitwono chumbi e chiemo mondo ginyis ni en gima ok nyal kethi. (Kwan 18:19) Chik Musa ne dwaro ni opor chumbi e misengni ma ne ichiwo e kendo mar misango mondo onyis ni misangogo ne ok gin misango mokethore.
APRIL 12-18
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 20-21
“Dhi Nyime Bedo Mamuol Kata Sama Iyi Owang’”
Dwar Muolo Mondo Imor Jehova
19 Ka wamuol, wabiro temo mondo kik watim gik ma ok owinjore. Par ane ranyisi mar Musa kendo. Musa ne obedo ma muol kuom higni mang’eny kendo notimo gik ma moro Jehova. Kae to ka koro ne gichiegni donjo e Piny ma Nosingi bang’ bedo e thim kuom higni 40, nyiso muolo notame. Nyamin-gi ma samoro e ma norese kotin e piny Misri noyudo osetho moyik Kadesh. Gie kindeni, Jo-Israel nochako ng’ur kendo ka giwacho ni ne ok oritgi e yo maber. Ne gichako dhawo ne Musa mana nikech ne gidwaro pi. Ne ok giywagore ne wach pi kende, to ne ging’ur ne Musa mana ka gima en e ma nomiyo riyo omakogi.—Kwan 20:1-5, 9-11.
Dwar Muolo Mondo Imor Jehova
20 Ich-wang’ nomiyo Musa ok obedo ma muol. Kar mondo Musa ne wuo gi lwanda mana kaka Jehova nonyise, nochako bayonegi wach, kendo nomiyore duong’ kowacho ni en e ma ne odhi golonegi pi e lwanda. Kae to nogoyo lwanda diriyo mi pi noburore. Ng’ayi kod ich-wang’ nomiyo Musa otimo gima ok owinjore. (Zab. 106:32, 33) Weyo bedo ma muol mana kuom kinde matin kamano nomiyo olalo thuolo maber mar donjo e Piny ma Nosingi.—Kwan 20:12.
21 Ranyisi mar Musano puonjowa gik mang’eny. Mokwongo, nyaka watem matek mondo wadhi nyime bedo joma muol. Ka waweyo bedo ma muol kata mana kuom kinde matin, sunga kod ng’ayi nyalo makowa mi wachak wacho weche ma ok owinjore. Mar ariyo, gik ma chando chunywa nyalo nyosowa, omiyo, nyaka watem atema mondo wabed joma muol.
w09-SW 9/1 19 ¶5
Jang’ad Bura Mamakore gi Tim Makare
Mokwongo, Nyasaye ne ok onyiso Musa mondo odhi owuo gi Jo-Israel kendo mondo ong’adnegi bura ni gin joma tokgi tek. Mar ariyo, Musa gi Harun ne ok omiyo Nyasaye duong’. Nyasaye ne onyisogi niya: “Ne ok umiya duong’.” (Kwan matindo 12) Ka ne Musa owacho ni “wagolnu pi e lwandani,” yo ma ne owuoyogono ne nyiso ni en kaachiel gi Harun ema ne gidhi miyo Jo-Israel pi e yor hono, to ok Nyasaye. Mar adek, yo ma Nyasaye ne ong’adonegigo bura ne chalre gi kaka nosetimo motelo. Nyasaye ne oseng’ado motelo ni tieng’ ma ne ong’anyone ne ok dhi donjo e piny Kanaan, to mano bende e gima ne otimo ne Musa gi Harun. (Kwan 14:22, 23) Mar ang’wen, Musa gi Harun ne gin jotelo e Israel. Joma Nyasaye omiyo migepe nigi ting’ momedre e nyime.—Luka 12:48.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
Be Ineno Nyawo mag Jomoko Kaka Jehova Nenogi?
12 E moro kamoro kuom gik ma notimorego, Jehova ne nyalo kumo Harun kanyo gi kanyo. Kata kamano nofwenyo ni Harun ok ne en ng’at marach kendo ni kethonego ne gin mana nyawo. Nenore ni Harun notimo gigo nikech chal matek ma ne entiere, kendo nikech seche moko noweyo mondo jomoko ochik pache e yo maok owinjore. To kane ielone richone ayanga, ne oyiega mapiyo ni otimo richo kendo riwo lwedo kum ma Jehova ne chiwo. (Wuok 32:26; Kwan 12:11; 20:23-27) Jehova noyiero mar keto pache ahinya kuom yie ma Harun ne nigo koda chuny mar timo lokruok. Mano e momiyo kata mana bang’ higini miche, pod ne ikwano Harun gi nyikwaye kaka joma noluoro Jehova.—Zab. 115:10-12; 135:19, 20.
APRIL 19-25
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 22-24
“Jehova Loko Kuong’ Mondo Obed Gueth”
bt-SW 53 ¶5
Yalo “Wach Maber e Wi Yesu”
5 Mana kaka e kinde Jokristo mokwongo, sand ok osemono Jokristo ma kindegi yalo wach maber. Kinde mang’eny, sama otue Jokristo e jela kata ka ochunogi ni giring gidhi e pinje mamoko, mano miyo wach Pinyruoth landore e jela kod e pinje ma gidhiyego. Kuom ranyisi, e kinde Lweny mar Ariyo mar Piny Ngima, Joneno mag Jehova nochiwo neno e kembe mag Jo-Nazi. Ja-Yahudi moro ma noromo gi Joneno mag Jehova ka ne otuegi e kembego nowacho niya: “Chir ma Joneno mag Jehova ma ne otuewago e jela ne nigo, nomiyo abedo gadier ni yiegi ne otenore kuom Muma. Mano nomiyo an bende abedo Janeno mar Jehova.”
it-2-E 291
Neko
Kwedo Jehova Goyiem Chalo Mana gi Neko. Janabi Balaam ne dwaro koro gik maricho e wi Jo-Israel mondo oyud pesa ma Balak ruodh Moab ne dwaro miye. Kata kamano, Jehova ne oketho chenro duto ma ne en-go. Jaote Petro nondiko ni “punda nowuoyo kode gi dwond dhano, kata obedo ni en le ma ok wuo, mogeng’o neko mar janabino.”—2Pe 2:15, 16; Kwa 22:26-31.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
w04-SW 8/1 27 ¶2
Puonj Mayudore e Bug Kwan
22:20-22—Ang’o momiyo Jehova nobedo gi mirima ahinya gi Balaam? Jehova ne osekwero janabi Balaam mondo kik okuong’ Jo-Israel. (Kwan 22:12) Kata kamano, janabino ne odhi gi chwo ma Balak ne ooro ka en gi paro mar dhi kuong’o Jo-Israel. Balaam ne dwaro moro ruodh Moab kendo yudo mich ma ne osesingne. (2 Petro 2:15, 16; Juda 11) Kata ka nochun Balaam guedho Jo-Israel kar kuong’ogi, ne ong’ado ne ruodh Moab paro ni mondo mondgi ma ne lamo Baal odhi oterre gi chwo ma Jo-Israel. (Kwan 31:15, 16) Omiyo, mirima nomako Nyasaye ahinya gi Balaam nikech ich-lach ma nomake.
APRIL 26–MEI 2
MWANDU MA YUDORE E WACH NYASAYE | KWAN 25-26
“Tim Ng’ato Achiel Nyalo Konyo Kama Duong’”
“Ringuru Terruok!”
JALUPO dhiga kama ong’eyo ni nitie rech modwaro mako. Oyiero oniambo, okete e olowo, kae to odiro olowono e pi. Ohore mondo rech odhi e oniambono kae to oywaye dichiel gi olowo mi omak rech.
2 Gima kamano bende nyalo timore ne dhano. Kuom ranyisi, ka Jo-Israel ne chiegni chopo e Piny ma Nosingi, ne gigoyo kambi e Pewe mag Moab. Ruodh Jo-Moab nonyiso ng’at moro miluongo ni Balam ni obiro miye pesa mang’eny ka oyie kuong’one Jo-Israel. Gikone, Balam nofwenyo yo ma nonyalo wuondogigo mondo giyud kuong’. Noyiero obadho ma nonyalo makogigo. Nooro nyi Moab e piny Israel mondo gilomb chwo ma Jo-Israel ma ginind kodgi.—Kwan 22:1-7; 31:15, 16; Fweny 2:14.
“Ringuru Terruok!”
4 Ang’o momiyo Jo-Israel mang’eny ne olwar e obadho ma ne Balam oketonegi? Ne giparo mana ber ma ne ginyalo yudo kuom chopo gombogi mag ringruok kendo wigi ne osewil gi gik ma ne Jehova osetimonegi. Nitie gik mang’eny ma ne nyalo miyo Jo-Israel omakre gi Nyasaye. Ne ogologi e piny Misri kama ne gin wasumbni, ne opidhogi ka ne gin e thim, kendo ne oseritogi maber nyaka gichopo machiegni gi Piny ma Nosingi. (Jo-Hibrania 3:12) Kata kamano, pod ne giterore. Jaote Paulo nondiko niya: “Kendo kik waterre, kaka moko kuomgi ne oterore.”—1 Jo-Korintho 10:8.
Nono Puonj Manie Wach Nyasaye
it-1-E 359 ¶1-2
Tong’
Nenore ni weche ariyo ma luwogi ema ne tayo kaka ne ipogo lowo e kind dhoudi: kama ombulu ne onyiso, kod kwan mar ji e dhoot ka dhoot. Ombulu ne nyalo mana nyiso kama dhoot ka dhoot ne dhi yudee lowo, kaka yo Nyandwat, yo Milambo, Wuok Chieng’ kata Podho Chieng’, e pap man machiegni gi nam, kata e wi gode. Jehova ema ne ogolo chik mar tiyo gi ombulu nikech mano ne dhi geng’o nyiego kod ywaruok ma ne yalo bedo e kind dhoudigo sama ne ipogo lowo. (Nge 16:33) Mano bende ne dhi miyo Nyasaye ota weche mondo dhoot ka dhoot oyud lowo ka luwore gi kaka Jakobo ne okoro e ndiko mar Chakruok 49:1-33 ka ne ochiegni tho.
Bang’ ka ombulu ne osenyiso kama dhoot ka dhoot ne yudoe lowo, gimachielo ma ne ing’iyo en ni ne imiyogi lowo maduong’ maromo nade ka luwore gi kwan mar ji. Muma wacho niya: “Ubiro pogo pinyno e kind dhoutu gi ombulu. Dhoot ma nigi ji mang’eny noyud lowo maduong’, to dhoot ma nigi ji matin to noyud lowo matin. Ng’ato ka ng’ato biro yudo lowo ka ma ombulu onyiso.” (Kwa 33:54) Kama ne idhi miye dhoot ka dhoot lowo ne ing’ado gi ombulu kendo ne ok nyal loki, kata kamano, lach mar lowo ma ne idhi migi to ne nyalo lokore. Mano e momiyo ka ne oyud ni lowo ma ne omi dhood Juda ne duong’ mokalo, ne okaw bathe moko mi omi dhood Simeon.—Jos 19:9.