BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • w21 octubre p. 29-31
  • 1921: Jejngo siento nó jaʼato

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • 1921: Jejngo siento nó jaʼato
  • Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2021
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • NʼIOJIN KOAN NGA KITSOYASON
  • NGA KISKOTʼAYA NGA TOJE KʼOA NGA KISKOTʼAYAJTÍN
  • JNGO LIBRO CHJOTSE KITJO
  • TSESA XÁ KISʼE NGA KOANSKANI
  • Síchikontʼainná Jeobá kʼianga kʼoanʼia jmeni xi tsoná
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2017
  • 1922: jejngo siento nó jaʼato
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2022
  • 1923: jejngo siento nó jaʼato
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2023
Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2021
w21 octubre p. 29-31

1921: Jejngo siento nó jaʼato

JE REVISTA xi tsʼe 1 de enero de 1921 nga én inglés, itso xi jaʼaitʼa xi kichjonangile je Chjota xi kotʼaya Biblia: “Jmé xáni xi nʼio kʼoailee kjoandosin nó jebi”. Kui jaʼaitʼa jmeni xi tso Isaías 61:1, 2, nga tjínnele kuitsoyason, jñani tso: “Jé kiskoejinna nga xínyale énnda je chjota xi ndʼé. [...] Nga kuinchjaya je nó kʼianga koa̱ntsen kjoandale Jeobá, kʼoa nichxin nga sijnda je Nináná”.

NʼIOJIN KOAN NGA KITSOYASON

Nga kuitjosonle je xá xi kjinele, tjínnele nga nʼiojin koa̱n je Chjota xi kotʼaya Biblia. Kitsoyason je énnda kʼoa kʼoati kitsoyason xi tʼatsʼe nichxin nga kjoaʼaísíkje Niná je chjotatsʼen.

Je ndsʼee xi John Hoskin tsakʼin xi Canadá tsʼe, nʼiojin koan nga kitsoyason ninga chjota tsakatiochjoale. Nga tokʼia tífitsʼia nó 1921, jé tsakjákaonajmí jngo chjota xi kʼoati Biblia tsoya, tonga xi kjaʼaí religión tíjnajin. I kitsole: “Ngasin nganda cho̱bayañá xi tʼatsʼe Biblia. Ningalani tjín jmeni xi tsín mangósoán josʼin makjainná, koaan ndasʼin si̱kjetʼaa kʼoa tojo nda cho̱bá”. Tonga tsínni kʼoakoan. Je ndsʼee Hoskin i kitso: “Tosʼani jngo jao minuto tichobanajmíjin, chjota jebi toxkia nʼio tsakʼéchjoa je xo̱ntjoale, ska̱laxó je cho̱tsín xi kijchxo xo̱ntjoale kixinña”.

Chjota jebi i kitso: “Tosa je tʼinchja̱kaonajmí je xi kje makjainjinle”. Je ndsʼee Hoskin alikui kʼoakitso ngajaoni jme xi tsakʼinle, kʼianga jekini isʼin kisikjaʼaitsjen: “Ngo̱ jengó tifakaonajmía jngo chjota xi kje makjainjinle”.

Nga koannyaonni, chjota jebi tichʼaosʼin kisikʼaxki̱ngáni je ndsʼee Hoskin. Je ndsʼee i kitso: “Kʼoakitsole je chjota xi bichó ya yo̱ngo̱ jña tsoya nga to énndiso jmeni xi xinya kʼoa nga bakinna nga chʼinsá sa̱téna”. Tonga alikui kui jebi kisikʼajennile kon je ndsʼee, tosi tonda kitsoyason kʼoa nʼio nkjín chjota tsakjákaonajmíni Énle Niná. Kʼoa i kitsosa je ndsʼee: “Alikuikʼia nga kʼoasikji tsjoa kisʼe tokoan nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia kixinyasoan”. Tjínkʼa chjota xi i̱ kitsona: “ʼYaníjin nga tʼatsʼe Niná bakoyai, kʼoa kʼoakitsona tsa koa̱n josʼin kuinyakaona”.

NGA KISKOTʼAYA NGA TOJE KʼOA NGA KISKOTʼAYAJTÍN

Je Chjota xi kotʼaya Biblia jngo programa tsakʼasje xi ya jaʼaitʼa je revista The Golden Age xi tsakinyakao je chjota xi koanndosinle Énle Niná josasʼin koa̱n skótʼaya.a Je programa xi Biblia yʼangini xi skótʼaya je xti kui jaʼaitʼa je kjoachjonangi xi koa̱n skótʼayajin xi xijchá ma kao ʼndíxtile. Kui kjoachjonangi jebi sichjén xi xijchá ma nga kuitsoyale je xtile kʼoa kuinyakao nga koa̱nsjaitʼale Biblia jñani tsoya jmeni xi tíchjonangile. Choa ñʼai jmeni xi jaʼaitʼa programa jebi, jolani, “jótjín libro tjínle je Biblia”, kʼoa je xi kʼoati jaʼaitʼasa itso: “A toxá chjota koaitjenngikeni je xi ñaki chjotale Cristo ma”. Kui xi tsakinyakao je xi sʼa xti nga nʼiojin koan nga kitsoyason.

Kʼoati kitjo je programa xi kiskotʼaya je xi ngisa jebe jotso je Biblia. Je xi ya yʼangini je tomo xi títjon xi Estudios de las Escrituras tsakʼin. Jmi koanni chjota xi tsakinyakao nga jao programa jebi kʼianga kui kiskotʼaya. Je revista The Golden Age xi kitjo nga 21 sá diciembre nó 1921, kʼoakitso nga tsín tikjoaʼaítʼani nga jao programa jebi. Ánni nga tsín tikui jaʼaitʼani.

JNGO LIBRO CHJOTSE KITJO

Je libro El Arpa de Dios nga én inglés

Tarjeta xi jaʼaitʼa je página jñani koanxkia

Tarjeta xi kjoachjonangi jaʼaitʼa

Je ndsʼee xi bándiaale xále Niná koanjinle nga je xi tosʼa tjíokotʼaya Biblia machjén nga ngisa nda sʼe̱ndajin josʼin sa̱kóyale jmeni xi tso je Biblia. Kui xá kitjoni jngo libro nga sá noviembre nó 1921, je xi The Harp of God tsakʼin (kʼiaa nga nó 1925 kitjo nga én kastía xi El Arpa de Dios tsakʼin). Je chjota xi koanndosinle libro jebi, kʼoati kisʼetʼaxo̱n nga Biblia sa̱kóyale. Tojé kiskotʼaya chjota kʼoa kui libro jebi kisichjén, kʼoa koanjinle jme xi tjínndajinle Niná nga sichikontʼain je chjota nga so̱kole kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa. Jósʼin kichotʼaya libro jebi.

Kʼianga kiskoé chjota je libro, kʼoati jngo tarjeta tsakʼaile jñani faʼaitʼa jme página xi tjínnele kʼoexkia. Nga majinni nichxin, ijngo tarjeta bichóle xi kui kjoachjonangi faʼaitʼa tʼatsʼe jmeni xi jekabʼéxkia. Kʼoati ya faʼaitʼa tarjeta jebi jmeni xi tjínnele kʼoexkia je xomana xi fini.

Tejao xomana nga jngó jngó tarjeta kichole nga xki̱ xomana je xi kiskotʼaya, je xi kao correo kisikasénnile je jtín. Tarjeta jebi jé kisikasén je ndsʼee xi jejchínga kʼoa tsa jeje̱ xi tsín tichókjoanile nga xki̱ ndʼia xki̱ ndʼia tsoyason. Je tichjaa xi Anna Gardner tsakʼin, xi ya tsʼe Millvale (Pensilvania, Estados Unidos), i kitso: “Nga kui libro jebi kitjo, nʼio tsakasenkao je tichja Thayle nga tsín ma fi, nga̱ ngisaa tse kitsoyason, nga xki̱ xomana kisikasén je tarjeta xi kjoachjonangi faʼaitʼa”. Kʼianga jefetʼale chjota nga kotʼaya libro jebi, je ndsʼee kʼiaa fisíxatʼa nga binyakao nga ngisasa koa̱njinle jmeni xi tso je Biblia.

Silla de ruedas tíjnaya je tichjaa Thayle Gardner

TSESA XÁ KISʼE NGA KOANSKANI

Kʼianga jetífikjetʼa je nó, je ndsʼee Joseph Rutherford jngo carta kisikasénle ngatsʼi je jtín. Itso xi jaʼaitʼa carta jebi: “Ngisaa nʼio ndasʼin tsakʼinyasoán nó jebi tikʼoajinni je nó xi tífaʼato, nga̱ ngisaa nkjín chjota tsakinyakoaa”. Kʼoa i kitsosa: “Nʼio sʼa tse xá tíjna, kʼoatʼinlao xi kjaʼaí nga kʼoati katatsoyason”. Kʼoakisʼin jotsakʼinle je Chjota xi kotʼaya Biblia. Kʼianga nó 1922 kao kjoanʼiojin kitsoyason xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná.

Nʼiojin koan kʼoa miyo tsakjáo

Nga tsjoake xínkjín je Chjota xi kotʼaya Biblia tsakinyakaongañá xínkjín. Nʼiojin koan kʼoa miyo tsakjáo kʼianga kjoa jaʼatojin tojo tso xi fisani (Prov. 17:17).

Kʼianga majte 31 sá mayo nó 1921 kʼiaa kitsʼia je kjoajchán ya Tulsa (Oklahoma, Estados Unidos) xi Masacre Racial de Tulsa tsakʼin kʼianga ndoyá kinikʼéjnaʼya jngo chjota xi jma sʼin tsen yaole nga kui jée kisʼene nga jngo chjoón xi chikon kji kisikiʼaon. Tsʼato 1,000 chjota xi chikon kjoan kichokʼetʼale je chjota xi jma sʼin tsen yaole xi ngisa choa mani, kʼoa chjota jebi kicho saʼnda jñani tjío chjota xi jma sʼin tsen yaole jñani Greenwood ʼmi, kʼoa tsʼato 1,400 ndʼia kao negocio tsakátia. Je chjota kʼoakitso nga 36 chjota kinikʼien, tonga sientojinni kʼien.

Je ndsʼee Richard Hill, je Chjota xi kotʼaya Biblia xi ya Greenwood tsʼe, tsakʼéyanajmí jokoan. Itso: “Nitje̱n nga tjíokján chjota tojo kʼoasʼin kichotʼayaijin Biblia jonʼiaijin ngantsjai. Kʼianga jekoan kichotʼayaijin kinoʼyaníjin nga títsin chʼinsá kʼoa tojo kʼoakjima josaʼnda nga tsangínsoyuijin”. Nga koannyaonni, kʼianga 1 sá junio ngisaa tixkón koanchonngáni: “Tjínkʼa chjota xi kʼoajaʼaitsonajin nga ya ndʼiabasen koanngínjin nga tsín jme xi koa̱nnajin”. Je ndsʼee Hill kao chjoónle kʼoa kao nga aon ʼndíxtile yaa ki ya ndʼiabasen xi tíjna ya Tulsa. Sondado kisikasén je chjotaxá nga tsín tosi tonda kjoasi katasʼe kʼoa janla jmi chjota xi jma sʼin tsen yaole xi ya kichokatio, xi xʼin kao xi yánchjín.

Mela tikʼiani, je ndsʼee Arthur Claus, xi chikon kji, tjínnele kiskoéjin jmeni xi kisʼin, itso: “Kʼianga kinrʼoe nga chjota tíbichonsje kʼoa tísaká ndʼiale ya Greenwood, kikotsenle je ndsʼee Hill, xi miyona mani”.

Je Arthur Claus 14 xti kitsoyale Biblia nga kui kisichjén je libro El Arpa de Dios

Kʼianga kicho ya ndʼiale ndsʼee Hill, jngo chjota xi chikon kji xi ya séjna xi jngo tjo̱ kitonntsja. Je chjota jebi kʼoati miyole mani je ndsʼee Hill, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga kʼoati ya kichokátia ndʼia je ndsʼee Arthur. I kitsole: “Jmé xi tinʼiai yabe nga ya tisejnani”.

Je Arthur itso: “Tsa tsínlani kisasenle jokixinle tsakʼéjinna chʼinsá. Kʼoakixinle nga miyona mani je Hill kʼoa nga jenkjín kʼa nga ya bichokonle”. Je ndsʼee Arthur kʼoa kao chjota jebi kisikuindaa je ndʼiale Hill nga tsín ʼya xi kichokátia.

Je Arthur tiʼa kisʼejinnile nga ya kikatio je ndsʼee Hill kao familiale ya ndʼiabasen. Kʼoatsakʼinle nga tsín tjóʼndele kuitjo chjota xi jma sʼin tsen yaole kʼiatsa tsín tsjoáʼnde je xi séntítjonle sondado xi Barret ʼmi. Je Arthur itso: “Toʼya kiskajian je xi séntítjonle sondado. Kʼianga kʼoakixinle jme xá kichoña, i kitsona: A ji si̱kuindai familia jebi kʼoa a ji kʼoailai xi koa̱nchjénle. Kʼoakixinle nga kʼoasʼian”.

Nga jekitjoʼndele je Arthur, tokjoan ki jñani tíjna je ndʼiabasen. Kʼianga kitsjoale xo̱n xi yʼa je policía, i kitso: “Jesoaa xi séntítjonle sondado katsjoáʼnde. A ʼyaní nga tosʼa ji títjuin xi jaʼai̱chʼai jngo chjota xi tjío i̱bi”. Je Arthur kao policía jebi kjitʼanangi koansjaile jñani tíjna je ndsʼee Hill kao familiale. Kʼoa kui carrole Arthur kikao nga ki ya ndʼiale Hill.

“Tongóson sʼin ʼyatokuinjin xíngijin nga naxinandále Niná maijin”

Je ndsʼee Claus nda kisikuinda je Hill kao familiale. Ndasʼin kichomani nga nʼiojin koan kʼoa nga tsakakó kjoatsjoacha. Je Arthur i kitso: “Je chjotandaindʼiale xi kisikuinda ndʼiale Hill ngisaa tsabexkón je Chjota xi kotʼaya Biblia tikʼoajinni ngasʼa. Kʼoa nʼio nkjín chjota xi koanndosinle je Énle Niná nga̱ tsabe nga tsín xíngijin kichjaʼajinjin kʼoa nga tongóson sʼin ʼyatokuinjin xíngijin nga naxinandále Niná maijin”.

a The Golden Age (nga én kastía kʼiaa tjen nó 1932 kitjoni xi Luz y Verdad tsakʼin) kʼoa Consolation tsakʼin nga nó 1937 (Consolación nga nó 1938) kʼoa Awake! tsakʼin nga nó 1946 (¡Despertad! nga nó 1947).

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani