KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 22
Kjoafaʼaitsjen xi koasenkaoná nga nda kuiyoaa
“Jé Jeobá xi male tsjoá kjoachjine” (PROV. 2:6).
KJOAJNDA 89 Machikontʼain je xi nrʼoé kʼoa xi sítjoson
XI TÍNCHJA̱NIa
1. Ánni machjénniná ngatsʼiaa je kjoachjine xi tʼatsʼe Niná nroani (Proverbios 4:7).
KʼIANGA kui kichjoéjin jmeni xi nʼio tjínle kjoandosin jéjin Jeobá kinijélai kjoafaʼaitsjen (Sant. 1:5). Je rey Salomón itso xi kiski: “Je xi ngisa chjíle kuiní kjoachjine” (tʼexkiai Proverbios 4:7).b Kʼianga kʼoakitso kui kinchja̱ni je kjoachjine xi tʼatsʼe Jeobá nroani (Prov. 2:6). Kʼoati koasenkaoná nichxin xi tiyoaa ndʼaibi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Niná kʼianga kjoa bitjatojiaan. Kʼoa kui chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
2. Jñánile xi jngo koya josʼin nga chjine koa̱n kjoaixiaa.
2 Je xi jngo koya xi koasenkaoná kʼianga chjine koa̱n kjoaixiaa kʼiaa nga kui chótʼayajiaan kʼoa si̱tjosoán jmeni xi kitso je chjota xi nʼio chjine koan. Kui tʼatsʼe Salomón títjon chótʼayajiaan. Je Biblia kʼoatso nga je Niná nʼio tse kjoachjine kao kjoankjíntokon kitsjoale je Salomón (1 Rey. 4:29). Kʼoa xijekoa̱n, kui choa̱le Jesús chótʼayajiaan, je chjota xi nʼiosa chjine xi tsakʼejna i̱ Sonʼnde (Mat. 12:42). Itso én xi tongini kinokjoa xi tʼatsʼe: “Sʼeele nganʼiole Jeobá, sʼeele kjoachjine kao kjoamajintokon” (Is. 11:2).
3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
3 Nga je Jeobá kitsjoale kjoachjine je Salomón kao Jesús nʼio nda binyakaoná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa. Jan koya tjínni je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi: josʼin tjínnele jchatokoán je tao̱n, je xá kao je yaoná.
JÓSʼIN TJÍNNELE JCHATOKOÁN JE TAO̱N
4. Jósʼin tsakʼejna je Salomón kʼoa jósʼin tsakʼejna je Jesús.
4 Je Salomón nʼio nyiná koan kʼoa nʼio nkjín tsojmi kisʼele (1 Rey. 10:7, 14, 15). Tonga je Jesús tochoaa tsojmi kisʼele kʼoa saʼnda tsín kisʼele jngo ndʼia xi ñaki tsʼe (Mat. 8:20). Ninga kʼoalani, nʼio nda kiskosonnile je Salomón kao Jesús josʼin tsabekon je kjoanyiná. Nga̱ je kjoachjine xi kisʼele nga jao tʼatsʼe Jeobá kinroani.
5. Jósʼin kisikjaʼaitsjen Salomón xi tʼatsʼe tao̱n.
5 Je Salomón kʼoakitso nga basenkaoná je tao̱n (Ecl. 7:12). Je tao̱n basenkaoná nga bijnyiʼá yaoná kʼoa sakʼoa kʼoati sokóná tao̱n xi bindañá jmeni xi nimetokoán. Ninga nʼio nyiná koan je Salomón koanjinle nga tsín tsakuijin tao̱n xi ngisa tjínle kjoandosin. Tobʼelañá, itso xi kiski: “Ngisaa nda nga nda bʼaxkiaa tikʼoajinni tsa nʼio tse kjoanyiná tjínná” (Prov. 22:1; nota). Kʼoati kitso nga tsínni tsjoa satío kon je chjota xi tao̱n nʼio matsjoake (Ecl. 5:10, 12). Kʼoa kʼoakitso nga tsín koa̱n kui ngisa kʼoailee kjoandosin je tao̱n, nga̱ tofaʼatoya ndsaa (Prov. 23:4, 5).
Jósʼin ʼyatokoán je tsojmi xi tjín sonʼnde, a kui bʼéchjoaná nga tsínkui Chjotaxále Niná títjon nikʼéjnaa (Chótsenlai párrafo 6, 7)g
6. Jósʼin kisikjaʼaitsjen Jesús tʼatsʼe tsojmi xi tjín sonʼnde (Mateo 6:31-33).
6 Je Jesús nda kiskosonnile josʼin kisikjaʼaitsjen tʼatsʼe tsojmi xi tjín sonʼnde. Tsjoa kisʼe kon nga tsakjen kʼoa nga tsakʼi (Luc. 19:2, 6, 7). Ñandia kʼianga kui vino xi ngisasa nda kisikʼóya je nandá, kʼoa kui je kjoaxkón xi títjon tsakʼéjna (Juan 2:10, 11). Xi ijngosani, kʼianga kinikʼien kui najño xi nʼio chjíle yʼakjá (Juan 19:23, 24). Tonga tsín tsakuijin tsojmi xi tjín sonʼnde xi ngisa kitsjoale kjoandosin. I kitsole je chjotatjenngile: “Niʼyajin xi jao naile ma síxále. [...] Alikui koa̱n nixálao nga jao, Niná kao kjoanyiná” (Mat. 6:24). Je Jesús kʼoakitso nga je Jeobá tsjoáná jmeni xi koa̱nchjénná tsakui títjon Chjotaxále si̱kʼéjnaa (tʼexkiai Mateo 6:31-33).c
7. Jmé kjoanichikontʼain xi tísʼele jngo ndsʼee kʼianga kosonnile josʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsʼe tao̱n.
7 Nʼio nkjín ndsʼee kao tichjaa xi tjíobinyakao nga tjíofitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Jeobá xi tʼatsʼe tao̱n. Kataʼyala xi tʼatsʼe Daniel, jngo ndsʼee xi toje tíjna. Itso: “Kʼianga sʼa xtia ñaki kʼoatsakʼe tokoan nga kui xi ngisa chjí skoe nga je Jeobá sixále”. Nga tokjimanile josʼin tísíjchá yaole je Daniel, kʼoasʼin tísíchjén je nichxinle kao jmeni xi male sʼín nga ya tsjoánganʼio jñani kjoaxkón sʼe kʼoa nga ya Betel tísíxá. Itsosa: “Ñaki tjínjngo tokoan nga kʼoasʼin tisixále Niná. Tsejin tao̱n kinjena tsa kʼialani nga kui tsakasje, tonga tsínjinna je miyo xi nʼio nda sʼín tsa kʼoalani kisʼian. Kʼianga kui ngisa titsjoale kjoandosin xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná kui xi nʼio tsjoa tíbʼé tokoan. Tsínjin kʼoasʼe̱ tokoan tsa to tao̱nlani tibasje. Ngisaa nʼio tsjoa tjín tokoan nga je Jeobá tisixále tikʼoajinni tsa tao̱n tjínna”. Kʼiatsa kui ngisa kʼoailee kjoandosin nga je Niná si̱xálee nʼio tsjoa sa̱tío tokoán tikʼoajinni tsa tao̱n kjoásjee.
JÓSʼIN TJÍNNELE JCHATOKOÁN JE XÁ
8. Jósʼin ʼyañá nga nda kiskosonnile je Salomón josʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe xá (Eclesiastés 5:18, 19).
8 Je Salomón kʼoakitso nga jngo kjoanda xi tʼatsʼe Niná nroani nga tsjoa sʼe tokoán kʼianga nixá (tʼexkiai Eclesiastés 5:18, 19).d Kʼoa i kitsosa: “Kjoanda kitjenkao tojme xá xi tse kjoama̱ sʼengi” (Prov. 14:23). Ali tsa to énjin xi kinchja̱ je Salomón, tsabe joma kʼianga nʼio nixá. Nga̱ tsakʼéndaa ndʼia, tsakántje xka̱totsee, kisʼele tsojmintje, tsakʼéndaa xjáonandá kʼoa tsakʼéndaa naxinandá (1 Rey. 9:19; Ecl. 2:4-6). Nʼio kisixá je Salomón. Ndajin kisʼe kon nga kʼoakisʼin, tonga kʼoati koanjinle nga tsínkui xi nʼio tsjoa koaya kon. Kʼoati nʼio nkjín koya jmeni xi kisʼin xi tʼatsʼe Jeobá. Tobʼelañá, jé tsakándiaa nga kisʼenda jngo yo̱ngo̱ jña kisʼetsʼoale je Jeobá, kʼoa ñato nó koanjngoni yo̱ngo̱ jebi (1 Rey. 6:38; 9:1). Ninga nʼio nkjín koya jmeni xi kisʼin jokjitse tsakʼejna, koanjinle nga kui xi ngisa chjíle nga je Niná nixálee. I kitso: “Xi bakóya ngayeje jebi kuiní: Tijkónchai je Niná xi kixi kʼoa titjosuin kjoatéxomale” (Ecl. 12:13).
9. Jmé xi kisʼin je Jesús nga tsínkui xá nʼio kitsjoale kjoandosin.
9 Je Jesús nʼio kisixá. Nga sʼa xti chjineyá koan (Mar. 6:3). Ndajin kisatio kon je xijchále nga tsakasenkao nga kitsjoa jmeni xi koanchjén ya yaniʼya, nga̱ nkjínya koanni. Nga chjotatsje koan nʼio nda xá koanle kʼoa nʼiojin nkjín chjota xi koanmele tsakatse je yá xi kisinda Jesús. Nʼiojin tsjoa kisʼe kon Jesús nga kisixá. Tonga alikui kui xále tsakʼéchjoale nga kisixále je Jeobá (Juan 7:15). Kʼoa kʼianga ñaki to xále Niná jekisʼin i kitso: “Tixáo ali totʼatsʼe je xi bichaa xi fitson, tonga tʼatsʼe je xi bichaa xi tíjnantsjai xi tsjoá kjoabijnachon ngantsjai” (Juan 6:27). Kʼoa kʼianga kinchja̱ya ya jngo sonnindo i kitso: “Chjoéxkó kjoanyiná ya ngʼajmi” (Mat. 6:20).
Jméni xi koa̱n sʼiaan nga nda chósonnilee jokjitse si̱xá kʼoa jokjitse si̱kʼayalee nichxin je xále Niná (Chótsenlai párrafo 10, 11)h
10. Jméni xi sakʼoa kʼoakoa̱n tsa nʼio nda nixá.
10 Je kjoachjine xi tsjoáná Jeobá basenkaoná nga tsínkui xá nʼio bʼailee kjoandosin. Ñá xi chjotale Cristo maa kʼoaʼminá nga nʼio si̱xá kʼoa nga nda xá xi sʼiaan (Efes. 4:28). Je chjota xi nixálee me tongantsjai nga be nga tsín chʼanachaa kʼoa nga nda nixá, kʼoa tsakui nichxin kʼoakuitsoná nga nʼio sasénle josʼin nixá. Tsakui nichxin kʼoakuixoán nga je nainá ngisa tindasʼin sikjaʼaitsjenngáni xi tʼatsʼe testigole Jeobá kʼiatsa tsesa si̱xásoán. Tonga tsa kʼoasʼiaan tsakui nichxin tsín tisi̱kʼayanilee nichxin je familianá kao xále Niná. Tsa jekʼoakjimaa, machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼoa kui ngisa si̱kʼayalee nichxin jmeni xi ngisa nʼio chjíle.
11. Jméni xi koanjinle je William nga kuenta kisʼin josʼín jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna.
11 Jngo ndsʼee xi sʼa xti xi William ʼmi koanjinle nga tsínni kui xá xi ngisa nʼio tjínle kjoandosin. Yaa kisixákao choatse jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna, kʼoa itso xi tʼatsʼe ndsʼee jebi: “Nʼio nda choa̱ bʼéjna josʼin tjínnele jchatokoán je xá. Nʼio nda síxá kʼoa tsjoa tjío kon je chjota tʼatsʼe xá xi sʼín je ndsʼee. Tonga kʼianga jebichóka horale nga bʼékjoanle nga jemaxon alikui tisíxáni, tosaa je familiale kao Niná síkʼayale nichxin. Kʼoa nʼio tsjoa tjín kon nga kʼoasʼín”.e
JÓSʼIN TJÍNNELE JCHATOKOÁN YAONÁ
12. Jósʼin tsakakó je Salomón nga ndasʼin kisikjaʼaitsjen xi titʼatsʼeni, tonga jókisʼin nga koanskanni.
12 Kʼianga je Jeobá kisixále Salomón ndasʼin kisikjaʼaitsjen. Kʼianga sʼa xti kʼoa nga sʼa choatsele nga tíbatéxoma kʼoakitso nga tsínle kjoankjíntokon kʼoa jé Jeobá kisijéle kjoafaʼaitsjen (1 Rey. 3:7-9). Kʼoa nʼio kisikuinda yaole nga tsín ngʼakon koan. I kitso: “Je kjoangʼatokon síkʼatjenjennginá, je chjota xi ngʼakon saténgi” (Prov. 16:18). Tonga nga jeki nichxin kisichajinni jmeni xi kitso. Kʼianga jenkjín nó tíbatéxoma ngʼakon koan kʼoa jaʼatone kjoatéxomale Niná. Tobʼelañá, je xi rey sʼin tsakatio nga kʼia itso kjoatéxoma xi tsakʼaile: “Tsín koa̱n nkjín yánchjín sʼe̱le, ánni tsín xin ndiaa koaisíni ni̱ma̱le” (Deut. 17:17). Je Salomón jaʼatone kjoatéxoma jebi nga̱ 700 koanni yánchjínle kʼoa 300 koanni xi totsakatiokao, kʼoa nkjín yánchjín jebi xi kjaʼaí niná tsakʼétsʼoale (1 Rey. 11:1-3). Tsakui nichxin kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín jme xi koa̱nle. Ni kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼoa ni mai, tonga nga jeki nichxin tsee kjoa tsakʼejnajin nga kisikjinle Jeobá (1 Rey. 11:9-13).
13. Jméni xi bakóyaná nga nikjaʼaitsjenjiaan nga nangitokon koan je Jesús.
13 Je Jesús ngantsjai nga ndasʼin kisikjaʼaitsjen xi titʼatsʼeni kʼoa nangitokon koan. Nga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde nʼio tse jmeni xi kisʼin nga kisixále je Jeobá. Ya Colosenses 1:16 kʼoatso nga je Jesús tsakasenkao Niná nga “tsakʼénda ngayije xi tjín ngʼajmi, kao xi tjín i̱ sonʼnde”. Tsakui nichxin kʼianga kisʼenngindá je Jesús kʼia jaʼaitsjenle jme xá xi kisʼin ya ngʼajmi nga tsakʼejnakao je Nʼaile (Mat. 3:16; Juan 17:5). Tonga alikui ngʼa tsakʼasje yaole kʼianga kui jaʼaitsjenle jebi kʼoa tsínkʼia nga ngisa ngʼa tsakʼasje yaole tikʼoajinni xi ngikʼa. Kʼoakitsole je chjotatjenngile nga tsínkui xá jaʼaini i̱ Sonʼnde nga je “si̱xále, kui xá jaʼaini nga sixá kʼoa tsjoá kjoabijnachonle nga nkjín chjota kʼoechjíntjai” (Mat. 20:28, TNM). Kʼoakitso nga tsín koa̱nle tsa toje kʼoasʼin tsa jmeni (Juan 5:19). Nʼio nangitokon koan je Jesús kʼoa mená nga chjénngilee.
14. Jósʼin basenkaoná jmeni xi kitso je Jesús nga nda chosonnilee josʼin nikjaʼaitsjeen xi titʼatsaanñá.
14 Je Jesús kʼoakitsole je chjotatjenngile nga nda katakosonnile josʼin sikjaʼaitsjen xi titʼatsʼeni. Ñandia nga i̱ kitsole: “Nda tsa ntsja̱jko tjíoxki ngayije” (Mat. 10:30). Nʼio tsjoánganʼioná je én jebi, ngisaa tsa tsín chjí ʼyatokon sakʼoa yaoná. Kui síkjaʼaitsjenjinná nga nʼio mandosinle Jeobá xi tʼatsaan nga̱ nʼio chjí bekonná. Tsa je Jeobá xi kʼoasʼin mele nga je si̱xálee kʼoa kui xi mele nga kuiyoaa ngantsjai nichxin ya sonʼnde chjotse, alikuijin koa̱n nga ñá jokʼuínlee.
Jmé kjoanda xi si̱chaa tsa tsín chósonnilee josʼin si̱kjaʼaitsjeen xi titʼatsaanñá (Chótsenlai párrafo 15)i
15. 1) Tojo kitso jngo revista La Atalaya, jósʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen xi titʼatsaanñá. 2) Tojosʼin matsen je sén xi faʼaitʼa ya página 24, jmé kjoanda xi tsín tísʼená tsa to yaoná timangínñá.
15 Nichxin kjoan 15 nóján, jngo revista La Atalaya xi kʼoakitso josʼin tjínnele si̱kjaʼaitsjeen xi titʼatsaanñá. Itso xi jaʼaitʼa: “Alikui koa̱n nga nʼio ngʼa chʼa̱sjee yaoná ánni nga tsín ngʼakon koa̱nsíñá; tonga kʼoati tsín koa̱n nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín jme chjíná. Machjén nga nda chósonnilee josʼin si̱kjaʼaitsjeen xi titʼatsaanñá, kʼoa machjén nga kuenta sʼiaan jmeni xi maná kʼoanʼia kʼoa jmeni xi mai. Jngo tichjaa xi i̱ kitso: Ali anjian xi ngisasa tsʼen, tonga kʼoati tsín an xi ngisasa nda chjota. Tjín jñani nda sʼian, tonga kʼoati tjín jñani ñʼai mana, tojo sʼín ngatsʼi chjota”.f Ndatjín nga chosonnilee josʼin nikjaʼaitsjeen xi titʼatsaanñá.
16. Ánni nga nʼio nda kjoafaʼaitsjen tsjoániná je Jeobá.
16 Je Jeobá nda kjoafaʼaitsjen tsjoáná xi ya Biblia faʼaitʼa. Kuinga tsjoakená kʼoa mele tsjoa sa̱tío tokoán (Is. 48:17, 18). Je xi ngisa ndatjín kuinga kui títjon Chjotaxále Niná si̱kʼéjnaa. Kui xi tsjoa kʼoe kjoaixi tokoán. Alikui kui kjoa kuiyojiaan jme kjoa xi batiojin je chjota xi to tao̱n nʼio matsjoake, xi to xále fini kʼoa tsa jeje̱ xi to yaole fini. Chjine katamaa kʼoa tsjoa kjoáyaa kon je Jeobá (Prov. 23:15).
KJOAJNDA 94 Bʼailee kjoanda Niná nga kijna Énle
a Je Jesús kao Salomón nʼio chjine koan, kʼoa tʼatsʼe Jeobá kinroani je kjoachjine xi kisʼele. Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga kitsjoa kjoafaʼaitsjen nga jao tʼatsʼe josʼin jchatokoán tao̱n, xá kao yaoná. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jósʼin basenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Jesús kao Salomón kʼoa jósʼin tjíobinyakao kʼa je ndsʼee nga tjíofitjenngi kjoafaʼaitsjen jebi.
b Proverbios 4:7: “Je xi ngisa chjíle kuiní kjoachjine, kʼoa kuinga katasʼesínili kjoachjine, kʼoa kao ngayeje xi sʼe̱li, katasʼeli kjoamajintokon”.
c Mateo 6:31-33: “Ali bʼexkónjinlao yaono, tsokʼoa, nga kuixón: Jmé xi chi̱nee, kʼoa jmé xi sʼioaa, axo jmé xi chʼakjá. 32 Nga̱ jé chjota xi li judíojin xi básjai je kjoa xotjínbi. Je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi be nga machjénno ngayije kjoa jebi. 33 Tonga títjon tijnyísjao je kjoatéxomale Niná, kao kjoakixile, kʼoa ngayije kjoa jebi kʼoasʼin kʼoaisonno”.
d Eclesiastés 5:18, 19: “Kui jebi xi tiʼbe, xi ndatjín kʼoa xi kixi tíjna: nga koakjen kʼoa nga skʼuí je chjota kʼoa skoe̱ je kjoanda xi tjenkao jokji nʼio síxá, nga bʼénele yaole nga síxá jokji nichxin katsjoále je Niná xi kixi, nga̱ kui jebi chjíle. 19 Xi ijngosani, kʼianga je Niná xi kixi tsjoále kjoanyiná kao tsojmi jngo chjota, kʼoa nga tsjoále kjoanda nga bʼétsaojinkao, chjota jebi tjínnele skoé kjoanda jebi kʼoa kʼoetsaojinkao jokji nʼio tísíxá. Jebi kjoatjaole Ninání”.
e Chótʼai jñani “Jósʼin tsjoa sʼe̱ tokoán nga si̱xá” tso, xi faʼaitʼa Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá febrero nó 2015.
f Chótʼai je artículo xi “La Biblia nos ayuda a sentirnos satisfechos” ʼmi, xi faʼaitʼa revista La Atalaya xi tsʼe 1 de agosto de 2005.
g XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Juan kao Tomás tojngoo jtín fi nga jao. Je Juan tsee nichxin síkʼayale nga síkuinda carrole. Kʼoa je Tomás kʼoasʼin síchjén carrole nga fikao je ndsʼee nga fitsoyason kʼoa nga fi kjoajtín.
h XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Juan síxáson ya tʼaxále nga̱ tsín mele chʼaosʼin kʼoéjna xi kao naile. Kʼianga ñandia ñandia kʼoatsole je naile nga machjén nga sixáson je Juan kʼoasʼín. Xi tikuini nichxin kʼianga jemaxon, je Tomás xi siervo ministerial sʼin tíjna fikao jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna nga fisíxatʼa jngo tichjaa. Jetsakjákaonajmí naile kʼoa tsakʼéyanajmíle nga sakʼoa xále Niná sʼín nga jemaxon.
i XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Juan to yaole fini kʼoa je Tomás kui xále Niná títjon síkʼéjna, kʼoa ngisaa nkjínsa ndsʼee símiyo kʼianga ya fisíxá nga sʼendaya jngo Ndʼia jña satío kjoajtíntse.