KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 42
Tsjoa tjío kon xi kixi fitʼale Jeobá
“Tsjoa tjíole xi kixi [...], xi kʼoasʼin tjíotsoma jotso kjoatéxomale Jeobá” (SAL. 119:1, nota).
KJOAJNDA 124 Kixi kjuítʼale ngantsjai
XI TÍNCHJA̱NIa
Je ndsʼee kao tichjaa xi ndoyá kinikatíoʼya kʼoa xi tojo ndoyá tjíoʼya xi totʼatsʼe nga kixi tjíofitʼale Jeobá nga toje xi tiʼndele batéxoma (Chótsenlai párrafo 1 kao 2)
1, 2. 1) Jótjíosíkao kʼa chjotaxá je ndsʼee, kʼoa jótjíosʼín je ndsʼee nga kʼoamatʼain. 2) Ánni nga koa̱n tsjoa sa̱tíoni tokoán ninga chjota koaitjenngikená (kʼoati tʼinyai jme xi tínchja̱ni sén xi faʼaitʼa ya portada).
NDʼAIBI tsʼato 30 naxinandá kao ʼnde jñani tíchjoale xále Niná. Tjín ʼnde jñani ndoyá tjíosíkatíoʼya chjotaxá je ndsʼee kao tichjaa. Ánni nga kʼoamatʼainni je ndsʼee nga̱ ngixko̱n Jeobá alikui chʼao tjíosʼín. Nga̱ tokui xi sʼín nga Biblia bʼéxkia kʼoa nga kui kotʼaya, nga tsoyale xi kjaʼaí jmeni xi makjainle, batiojtín kʼoa aliʼya chjotaxá xi fijtakao. Ningalani chjota tjíofitjenngike, je chjotale Cristo jebi kixi tjíofitʼale Niná. Tjíobakó nga toje Jeobá bexkón kʼoa tsjoa tjío kon.
2 Tsakui nichxin jetsaʼya kʼai fotole ndsʼee jebi, matseen nga tsjoa tjío kon. Tsjoa tjío kon nga̱ be nga tsjoa tjín kon Jeobá nga kixi tjíofitʼale (1 Crón. 29:17a). Je Jesús i kitso: “Jó tondale je xi kjoañʼai faʼá xi tʼatsʼe kjoakixi [...]. Tʼetsjoaotakon, kʼoa tʼejngotakon, nga̱ je chjíno nʼio tse koa̱n” (Mat. 5:10-12).
XI NDA CHOA̱ BʼÉJNANÁ
Je Pedro kao Juan nda choa̱ tsakatío xi koaitjenngi chjotale Cristo ndʼaibi xi ya ngixko̱n chjotaxá tsoya josʼin makjainle (Chótsenlai párrafo 3, 4)
3. Tojo tso Hechos 4:19, 20, jókisʼin je pastro kʼianga chjota kitjenngike, kʼoa ánni.
3 Je ndsʼee kʼoati kjimatʼain jokoantʼain je pastro nga siglo 1 nga chjota kitjenngike xi totʼatsʼe nga kitsoyason xi tʼatsʼe Jesús. Nkjín kʼa nga kʼoakitsole je chjotaxá judío nga tsín tikui katatsoyani xi tʼatsʼe Jesús (Hech. 4:18; 5:27, 28, 40). Jókisʼin je pastro nga kʼoatsakʼinle (tʼexkiai Hechos 4:19, 20).b Koanjinle nga ngisa ngʼa xá tjínle je xi kʼoakitsole nga tjínnele kuitsoyasonle naxinandá kʼoa nga kuitsoya jokjoantjínni xi tʼatsʼe Cristo (Hech. 10:42). Je Pedro kao Juan kinchjani ngatsʼi pastro nga nʼiojin koan nga kʼoakitsole je chjotaxá nga tsín je sitjosonle, nga tosa je Niná sitjosonle kʼoa kʼoakitso nga tosi tonda kuitsoya xi tʼatsʼe Jesús. Joxi ini kitsole chjotaxá jebi: “Jótso tokon nga kʼoatibixón, a ngisaa ngʼa tiyo tikʼoajinni Niná”.
4. Tojo tso Hechos 5:27-29, jmé choa̱ xi tsakatío pastro xi koaitjenngi ngatsʼi chjotale Cristo, kʼoa jósʼin kjuintjenngiaa.
4 Nga kʼoakisʼin pastro nʼio nda choa̱ tsakatíole ngatsʼi chjotale Cristo, nga̱ kʼoati je Niná nitjosonlee tikʼoajinni chjota (tʼexkiai Hechos 5:27-29).c Kʼianga jekisatele nga kixi kitʼale Niná, nʼio tsjoa tjío kon nga kitjoni ngixko̱n chjotaxá judío “nga kʼoasʼin tsakinle nga kichʼasjengi xi tʼatsʼe jaʼaínle Jesús”, kʼoa tosi tonda kitsoyason (Hech. 5:40-42).
5. Jméni xi machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan.
5 Kʼianga kuenta nʼia je choa̱ xi tsakatío pastro kui nikjaʼaitsjenjiaan jebi: jókisʼinnile nga kisitjosonle Niná tikʼoajinni je chjota tonga nga kʼoati kisitjoson nga kʼoatso Biblia nga tjínnele si̱tjosonlee chjotaxá (Rom. 13:1). Kʼoa ñá, jósʼin si̱tjosonlee je gobierno kao chjotaxá tojo kitso Pablo, kʼoa nga kixi kjuintʼa kaonilee Niná nga̱ jé xi ngisasa ngʼa tíjna xi batéxomaná (Tito 3:1).
“CHJOTA XI XÁ TJÍNLE, XI BATÉXOMA”
6. 1) Tojo tso Romanos 13:1, jmé xi kjinená nga kʼoailee “chjota xi xá tjínle, xi batéxoma”. 2) Jókji tjen bichó nganʼiole ngatsʼi chjotaxá i Sonʼnde.
6 (Tʼexkiai Romanos 13:1).d Tojo tso texto jebi, ñá xi chjotale Cristo maa tjínnele si̱tjosonlee je “chjota xi xá tjínle, xi batéxoma”. Nga̱ jé bʼéndajin nga tsín jme kjoa katasʼe, kjoañʼai tsjoále je xi faʼatone kjoatéxoma kʼoa sakʼoa nchja̱ntjai je naxinandále Niná (Apoc. 12:16). Kuinga kʼoaʼmininá nga kʼoéchjiá je tao̱nbasen, nga koakolee kjoaxkóntokon kao kjoanda (Rom. 13:7). Tjínle kjoatéxoma je chjotaxá nga̱ jé Jeobá tsjoáʼndele. Kʼoakitso je Jesús kʼianga tsakjákao je chjotaxá Poncio Pilato kʼianga kʼoakitsole nga tjínle kjoatéxoma nga sikʼéjnakon kʼoa tsa sikʼien. Je Jesús i kitsole: “Nitojmejin ʼnde tjínli xi tʼatsʼan, tsa tsín ngʼá kitsʼainili” (Juan 19:11). Joni je Pilato, ngatsʼi chjotaxá kao chjota político xi tjío ndʼaibi tjín jmeni xi tsín koa̱nle kʼoasʼin.
7. Kʼiáni nga tsín si̱tjosonlee je chjotaxá, kʼoa jméni xi tjínnele skoe̱.
7 Xi chjotale Cristo maa nitjosonñá kjoatéxoma xi bʼasje chjotaxá kʼianga tsín kontra file kjoatéxomale Jeobá. Tonga tsín nitjosonlee je chjotaxá tsakui kʼoakuitsoná nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi bʼéchjoa Niná kʼoa tsakui kʼoechjoanáje̱ nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi mele Niná. Tobʼelañá, tsakui kʼoene nga sondado katama je xi sʼa xti.e Kʼoa tsakuije̱ nga tsín titsjoáʼndeni nga Biblia katasʼeyoná kao xo̱n xi Énle Niná yʼangini. Tsa tsín titsjoáʼndeni nga kʼuínyasoán kʼoa nga kuiyojtían. Kʼianga faʼatone je chjotaxá jmeni xi sʼín, jolani nga fitjenngike je chjotatjenngile Cristo, kuenta tsjoále Niná chjota jebi nga̱ tíbe Jeobá jmeni xi tjíosʼín (Ecl. 5:8).
8. Ánni nga tsín mangósonni je Jeobá kao chjotaxá.
8 Je chjotaxá tjínle kjoatéxoma kʼoa tjínle nganʼio nga je batéxomale xi kjaʼaí. Tonga alikui kui xi tsonile tsa chjotatsje kʼoa tsa tojesa xi nʼio ngʼa tjío. Jé Jeobá xi tsje kʼoa xi ngisasa ngʼa tíjna tikʼoajinni toʼyani. Ya Biblia ño kʼa faʼaitʼa jñani kʼoatso nga je Jeobá xi nʼio ngʼa tíjna (Dan. 7:18, 22, 25, 27).
“XI NʼIO NGʼA TÍJNA”
9. Jmé xi tsabe je profeta Daniel nga kisakole sén.
9 Je profeta Daniel jngo sén kisakole jñani tsabe nga je Jeobá xi ngisasa ngʼa tíjna tikʼoajinni ngatsʼi chjotaxá xi tjín. Ño cho̱ xi nʼio ʼyai kjoan xi títjon tsabe xi je tsoyanile chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjíosʼele, xi tsakatio nichxin kjoatse kao xi tjío ndʼaibi: Babilonia, Medopersia, Grecia, Roma, kao je chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle xi tíbatéxoma ndʼaibi, xi tsonile, je Reino Unido kao Estados Unidos (Dan. 7:1-3, 17). Xijekoan, je Daniel kui sén tsabe nga ya tíjnason Jeobá je yáxilele ya ngʼajmi (Dan. 7:9, 10). Jmeni xi tsabe je profeta jebi nga koanskanni kui tsoya jokoa̱n je chjotaxá xi tjío nichxin xi tiyoaa ndʼaibi.
10. Tojo tso Daniel 7:13, 14, 27, ʼyáni xi tsjoále kjoatéxoma je Jeobá nga koatexomason i̱ Sonʼnde, kʼoa jmé xi bakóyaná jebi xi tʼatsʼe Jeobá.
10 (Tʼexkiai Daniel 7:13, 14, 27).f Je Daniel kui be nga faʼáxinle Niná ngayeje kjoatéxoma xi tjínle ngatsʼi chjotaxá sonʼnde, kʼoa je tsjoále kjoatéxoma xi ngisa bakinle kʼoa xi ngisa tse nganʼio tjínle. ʼYáni. Jé “xi jo ʼndíle chjota” kji, xi tsonile, je Jesucristo kao “chjotatsjele Niná xi nʼio ngʼa tíjna”, xi tsonile, je xi 144,000 mani xi koatexoma ngantsjai (Dan. 7:18). Tojé Jeobá xi nʼio ngʼa tíjna, nga̱ tojé xi tiʼndele nga kʼoasʼín.
11. Jmésani xi kitso Daniel xi bakóná nga nʼio ngʼa tíjna je Jeobá.
11 Jmeni xi kitso Daniel mangóson kao jmeni xi sa jekitso. Je profeta Daniel kʼoakitso nga je Niná xi tsʼe ngʼajmi jé binyánda rey kʼoa jé bʼasjexin. Kʼoa i kitsosa: “Je xi nʼio ngʼa tíjna jé batéxomale ngatsʼi chjota, kʼoa jé xi tsoni ʼyani xi tsjoále” (Dan. 2:19-21; 4:17). Je Jeobá sa jetsakinyánda rey kʼoa sa jetsakjaʼáxin.
Je Jeobá tsakjaʼáxinle kjoatéxoma je Belsasar kʼoa jé chjota medo kao chjota persa kitsjoale (Chótsenlai párrafo 12)
12. Jngo choa̱ tikʼaxki̱ jokisʼin Jeobá nga tsakjaʼáxin rey xi tsakatio nichxin kjoatse (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
12 Je Jeobá bakó nga ngisa ngʼa tíjnale je chjotaxá xi tjín. Janla choa̱ kataʼyaa. Je faraón xi tsakʼejna ya Egipto choʼnda kisikao je naxinandále Niná, kʼoa nkjín kʼa nga tsín kitsjoaʼndele nga ndái sʼin koatio. Tonga je Niná kisikʼéjnandái naxinandále kʼoa yaa kisikʼienjin je faraón ya ndáchikon Ní (Éx. 14:26-28; Sal. 136:15). Kʼianga sʼuí tsakʼéjna je rey Belsasar xi Babilonia tsʼe, alikui je Jeobá tsakʼasjengʼa, jé tsakʼasjengʼa niná xi oro kʼoa xi plata koanndani (Dan. 5:22, 23). Tonga je Jeobá kjoasoa kisikʼéjnajin rey jebi nga nʼio ngʼakon koan. Xi tikuini nitje̱n kʼiaa kinikʼien je Belsasar, kʼoa jé tsakatéxomangajaole je chjota medo kao chjota persa (Dan. 5:28, 30, 31). Je rey Herodes Agripa I, xi ya Palestina tsʼe, kisikʼieen je pastro Santiago, kʼoa xijekoan ndoyá kisikʼéjnaʼya je pastro Pedro, nga̱ kui xi koanmele nga sikʼien. Tonga alikui kitsjoaʼnde Niná nga kʼoakisʼin. Jé ánkjele Jeobá xokisʼin nga kitjochʼinle je Herodes kʼoa kʼieen (Hech. 12:1-5, 21-23).
13. Jngo choa̱ tikʼaxki̱ josʼin kisikinjele Jeobá ninga tsakʼéjtín yaole je chjota xi tsakatéxoma xi tsakatio nichxin kjoatse.
13 Je Jeobá kʼoati tíbakó nga je xi ngisa ngʼa tíjna tikʼoajinni ninga jngo jtín mani naxinandá. Jé kisitoánntjai chjota israelita nichxin kjoatse kʼianga 31 koanni reyle chjota cananeo xi tsakʼéjtín yaole nga tsakʼetʼale. Kʼoati je Jeobá tsakasenkao nga kitjoéle chjota israelita ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile (Jos. 11:4-6, 20; 12:1, 7, 24). Je Jeobá kʼoati kisikʼien je rey Ben-Hadad kao xi 32 reyle chjota sirio xi kichokʼetʼale naxinandá Israel (1 Rey. 20:1, 26-29).
14, 15. 1) Jméni xi kitso je rey Nabucodonosor kao rey Darío tʼatsʼe nga toje Jeobá xi tiʼndele batéxoma. 2) Jméni xi kitso jngo xi kiski salmo tʼatsʼe Jeobá kao naxinandále.
14 Je Jeobá bakó nga je xi ngisasa ngʼa tíjna. Jé xokisikao nga koanskáyale je rey Nabucodonosor xi ya Babilonia tsakatéxoma nga̱ nʼio tsakʼasjengʼa yaole chjota jebi, alikui nangitokon koan kʼoa tsín je Jeobá tsakʼasjengʼa. Kʼianga jekoanndayani, je Nabucodonosor tsakʼasjengʼa je xi Nʼio ngʼa tíjna kʼoa kʼoakitso nga toje Jeobá xi batéxoma ngantsjai. Kʼoakitso nga tsín ʼya xi koa̱n kʼoechjoale Niná jmeni xi sʼin (Dan. 4:30, 33-35). Kʼianga jekichotʼayakao Daniel nga kixi kitʼale Niná, kʼoa nga tsakʼasjentjai Jeobá nga tsín jokisikao je xa, je rey Darío itso kjoatéxoma tsakʼasje: “Kʼoasʼin tibʼene tojña ʼndeni xi an kjinentsja, nga je chjota katabʼatsé nga katatsokjónke je Ninále Daniel. Nga̱ jéní je Niná xi tíjnakon kʼoa xi tíjna ngantsjai. Je kjoatéxomale alikuikʼia tjóxin kʼoa jé koatexoma ngantsjai” (Dan. 6:7-10, 19-22, 26, nota, 27).
15 Jngo xi kiski salmo i kitso: “Jé Jeobá xotísʼín nga tsín tíbitjoson jmeni xi chʼaotjín tjíobʼéndajin naxinandá; jé tísíkixoya jme xi tjínndajinle naxinandá”. Kʼoa i kitsosa: “Tsjoa tjínle je naxinandá xi je Jeobá Ninále, je naxinandá xi je kiskoéjin nga tsʼe koa̱n” (Sal. 33:10, 12). Kuinga machjénsíni nga kixi kjuintʼalee je Jeobá.
KJOAJCHÁN XI TOFETʼANI
Je xi tjío ya ngʼajmi alikui ñʼai koa̱nle nga sikjeson je xi jngo jtín naxinandá xi kʼoetʼale choʼndale Jeobá (Chótsenlai párrafo 16, 17)
16. Jméni xi tsín jao tjín tokoán, kʼoa ánni (chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
16 Jekaʼyaa jmeni xi kisʼin Jeobá nichxin kjoatse. Jméni xi choyalee nga koa̱n nichxin xi machrianle. Alikui jao tjínná nga kʼoasjentjai Jeobá je choʼndale xi kixi fitʼale kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse (Dan. 12:1; Mat. 24:21). Je Jeobá kʼoasjentjai choʼndale xi kixi fitʼale kʼianga jngo jtín naxinandá xi Gog xi tsʼe Magog ʼmile kʼoetʼale choʼndale Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde. Ningalani je xi 193 mani chjota xi nyatítjonle Naciones Unidas kʼoetʼale naxinandále Niná, alikui sikinjele Jeobá kao xi tjío ya ngʼajmi. Je Jeobá itso: “Kʼoasjejeyaña yaona kʼoa kʼoasjetsjeña yaona kʼoa nkjín naxinandá skoe̱na; kʼoa skoee nga anña Jeobá” (Ezeq. 38:14-16, 23; Sal. 46:10).
17. Jmé xi koa̱ntʼain je rey xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde, kʼoa jmé xi koa̱ntʼain je xi kixi fitʼale Jeobá.
17 Kʼianga kʼoetʼale Gog je naxinandále Niná kʼiaa kjoaʼaí Armagedón, kʼoa je Jeobá kʼiaa sikjeson ngatsʼi rey xi tjín jngo tjíjtsa Sonʼnde (Apoc. 16:14, 16; 19:19-21). “Tojé chjota xi kixi xi koatio i̱ sonʼnde, kʼoa tojé xi tsín jme jée tjínle xi i̱ koatio” (Prov. 2:21, nota).
TOSI TONDA KIXI KJUINTʼALEE NINÁ
18. Jméni xi kjimatʼain kʼa je chjotale Cristo, kʼoa ánni (Daniel 3:28).
18 Jokji tífaʼato nichxin nʼio nkjín chjotale Cristo xi ndoyá tjíonikatíoʼya kʼoa xi saʼnda tjíonikʼien nga tsjoake Jeobá, nga̱ be nga toje Jeobá rey xi nʼio ngʼa tíjna. Kʼoatisʼin mele kixi koa̱n tojo kisʼin je xi jan xti hebreo. Je Niná tsakʼasjentjai xti jebi nga ya nga̱já xi tífaʼájnga̱ kinikʼatsaojin xi totʼatsʼe nga kixi kitʼale Niná (tʼexkiai Daniel 3:28).g
19. Jméni xi kuenta sʼin Jeobá tʼatsʼe choʼndale, kʼoa jméni xi machjén nga sʼiaan ndʼaibi.
19 Je David koanjinle nga nʼio tjínle kjoandosin nga kixi mangíntʼalee Niná. Itso xi kiski: “Jé Jeobá xokuitso jme kjoañʼai xi kʼoaile naxinandá. Kuenta tʼiain nga kixi kjima kʼianga kʼoéndajinnái kjoa Jeobá, nga kixi tifitʼale” (Sal. 7:8). Kʼoa i kitsosa: “Tsín jme xi koa̱nna nga kixi kjima kʼoa nga kixi tifitʼale” (Sal. 25:21). Je xi ngisasa ndatjín xi sʼiaan kuinga kixi kjuintʼalee je Jeobá, nga tsín yándsʼiaan koasenlee Niná tojmeni xi koa̱n. Tsa kʼoasʼiaan, kʼoati sa̱tío tokoán jokitso jngo xi kiski salmo: “Tsjoa tjíole xi kixi [...], xi kʼoasʼin tjíotsoma jotso kjoatéxomale Jeobá” (Sal. 119:1, nota).
KJOAJNDA 122 Kixi katamaa ngantsjai
a Je Biblia kʼoatsole je chjotale Cristo nga tjínnele sitjosonle je chjotaxá. Tonga tjínkʼa chjotaxá xi kontra batiole Jeobá kao choʼndale. Jósʼiaan nga si̱tjosonlee chjotaxá kʼoa nga kixi kjuintʼalee Jeobá.
b Hechos 4:19, 20: “Kʼia Pedro kao Juan kʼuikitsole: Chósonnilao a nda tjín ngixko̱n Niná tsa jon xi noʼyano axo Niná xi noʼyale. 20 Alikui koa̱n nga jyó kuiyuijin xi tʼatsʼe xi tsaʼyaijin, xi kinoʼyaijin”.
c Hechos 5:27-29: “Kʼia nga jaʼaikao, kisikatíobasen junta. Je naʼmitítjon kiskonangile: 28 A tsí tsa kʼoasʼin nʼio tsakʼenelaijin, nga tsín tsa koakoyao kao je jaʼaín. Koeni jo tichanison ngakijnda Jerusalén je én xi tibakoyao. Kʼoa meno chaninenajin je njínle chjota xokjibe. 29 Kʼia kʼuikitso Pedro kao ngatsʼi pastro: Ngisa machjén nga nikjitjosonlee Niná kaoni tsa chjotasonʼnde”.
d Romanos 13:1: “Ngatsʼi chjota katasítjosonle chjota xi xá tjínle, xi batéxoma, nga tsín kjoatéxomajin xi tsín tsjoáʼnde Niná, kʼoa je xi tjío, Niná kisikinyá”.
e Chótʼai xi faʼaitʼa revista jebi jñani tso: “Ánni nga tsín kjoajchán mangínñá jokisʼin chjota israelita”.
f Daniel 7:13, 14, 27: “Tosi tonda tsaʼbe sén xi kisakona nga nitje̱n, jngo xi kʼoakji ʼndíle chjota kji tsaʼbe xi tínroajin ya yojbi xi tjín ngʼajmi, kʼoa koan jaʼasʼen jña tíjna je Chjotajchínga xi tsʼe Nichxin, kʼoa yaa kichonikaséjna ya ngixko̱n. 14 Kʼoa tsakʼaile xá nga koatexoma, kao kjoaxkóntokon kʼoa kao kjoatéxoma, ánni nga je sixánile ngatsʼi naxinandáʼndí, naxinandáyʼai kʼoa kao én xi tjín. Jé koatexomantsjai kʼoa je xále likui kjoetʼa, kʼoa je kjoatéxomale likui kuixo̱ya. 27 Kʼoa je kjoatéxoma, jokji nganʼio tjínle kao kjoajeya xi tjínle ngatsʼi xi batéxoma i̱ sonʼnde jé tsakʼaile naxinandá xi tsʼe chjotatsjele Niná xi nʼio ngʼa tíjna. Jé koatexoma ngantsjai kʼoa ngatsʼi xi batéxoma jé sixále kʼoa sitjosonle”.
g Daniel 3:28: “Kʼoa je Nabucodonosor i kitso: Katabitjongʼa je Ninále Sadrac, Mesac kao Abednego, kasíkasén je ánkjele nga kabʼasjentjai choʼndale. Chjota jebi jé Ninále kasínʼiotʼa, likui kasítjoson jme xi katso je rey, nga̱ tojé Ninále bexkón kʼoa ñaki kʼoatjío kon nga kuiyá ʼndele nga je sixále kʼoa je skoe̱xkón xi kjaʼaí niná”.