KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 26
Kuiyondalee ngantsjai je nichxinle Jeobá
“Jenanda ʼyao nga je nichxinle Nainá kjoaʼaí joni tsa ché nga nitje̱n” (1 TES. 5:2).
KJOAJNDA 143 Tosi tonda tjenyatokon kuiyoaa
XI TÍNCHJA̱NIa
1. Jméni xi sʼiaan tsa mená kuitjo̱ntjé nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá.
KʼIANGA nichxinle Jeobá tso je Biblia kui nchja̱ni nichxin nga sikjeson kontrale kʼoa nga kʼoasjentjai naxinandále. Nichxin kjoatse, tjínkʼa naxinandá xi kisikjeson Jeobá (Is. 13:1, 6; Ezeq. 13:5; Sof. 1:8). Je nichxinle Jeobá jeme kjoaʼaí. Kʼiaa koaitsʼiani nga ni̱kjeson religión ndiso kʼoa kʼiaa kjoetʼani nga kjoaʼaí Armagedón. Machjén nga tongini kuiyondaa tsa mená nga kuitjontjailee yaoná. Je Jesús kʼoakitso nga ntsjaintsjai kuiyondalee je kjoañʼai xi nʼio tse (Mat. 24:21; Luc. 12:40).
2. Jósʼin koasenkaoná nga kui chótʼayajiaan jmeni xi tso 1 Tesalonicenses.
2 Tojo tso ya 1 Tesalonicenses, je Pablo nkjín choa̱ kisichjén xi kisingósonkao jokoa̱n nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá xi kuinyakaoná nga kuiyondalee nichxin jebi. Je Pablo koanjinle nga tsesa cha nga sikjeson Jeobá je kontrale (2 Tes. 2:1-3). Tonga kʼoakitsole je chjotale Cristo nga tjínnele koationda joni tsa jenʼio chrian tíjna nichxinle Jeobá. Machjén nga kʼoati kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen jebi. Kataʼyala jokitso xi tʼatsʼe jebi. Xi títjon, jókoa̱n nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá. Xi majaoni, ʼyáni xi tsín kuitjontjai. Kʼoa xi majanni, jméni xi sʼiaan nga kuiyondaa.
JÓKOA̱N NGA KJOAʼAÍ NICHXINLE JEOBÁ
Kʼianga kiski Pablo 1 Tesalonicenses kui choa̱ kisichjén xi nʼio binyakaoná (Chótsenlai párrafo 3)
3. Ánni nga jo ché sʼin kjoaʼaíni nichxinle Jeobá (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
3 “Joni tsa ché nga nitje̱n” (1 Tes. 5:2). Kui jebi je xi títjon kisikʼaxki̱ Pablo jokoa̱n nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá. Jngo ché ngotjo síchéni kʼoa kʼiaa nga njio kʼoasʼín kʼianga tsín ʼya xi tjínjinle. Kʼoakjoánti koa̱n nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá, toxijña kjoaʼaí kʼianga tsín ʼya xi tjínjinle. Tsakui nichxin kʼoati tokʼoakoa̱nná tsanda ñá xi chjotale Cristo maa. Tonga ñá alikui kjoesoán, jé chjotatsʼen xi kjoeson.
4. Jósʼin mangóson nichxinle Jeobá kao joma jngo chjoón nga makjine tsʼoa̱ nga to jejtsín ʼndíle.
4 “Joni tsa jngo chjoón xi fichó orale nga ʼndí kʼoee” (1 Tes. 5:3). Jngo chjoón alikuikjoan be kʼiákjoánni nga jtsín je ʼndíle, tonga be nga kuicho nichxin nga kʼoakoa̱n. Kʼoa nga jebichó choa̱le toxijña makjine tsʼoa̱, kʼoa tokʼoama ʼndeʼndele saʼnda nga tsin je ʼndíle. Tikʼoasʼinni, ninga tsínkjoan ʼyaa jmé nichxinni kʼoa jmé horani nga kjoaʼaí je nichxinle Jeobá, tonga tsín jao tjínná nga kʼoakoa̱n. Toxijña kjoaʼaísíkjeson je kontrale, kʼoa nijngojin chjotatsʼen xi kuinje̱ngile yaole.
5. Jósʼin mangóson je kjoañʼai xi nʼio tse joma kʼianga jenroasʼesén.
5 Joma nga jenroasʼesén. Je xi majanni choa̱ xi síkʼaxki̱ Pablo tojo kui nchja̱ni tʼatsʼe je ché, tonga kui síngósonkao ndʼai je nichxinle Jeobá joma kʼianga nroasʼesén (1 Tes. 5:4). Tsakui nichxin je ché tsín kuenta sʼin nga jeni kjimaʼisen nga totjíosíchéla, kʼoa nga jekoa̱nʼisen jeni jchale. Kʼoati koa̱n nga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse. Je chjota xi kui kʼoasʼín jmeni xi tsín sasénle Jeobá yaa mangóson josʼín jngo ché nga kʼianga njio síché, tonga chaan kuicho nichxin nga jchale ngayeje jmeni xi sʼín. Tonga ñá alikui ya mangósoán, tosaa bakoá nga tiyondaa nga tichoyalee nichxinle Jeobá. Kʼoasʼin bakoñá nga tiyondaa nga tsínkui kʼoanʼia jmeni xi tsín sasénle Jeobá. Kʼoa bʼenelee yaoná nga bakoá kjoanda, kjoakixi, kʼoa nga ñaki kui xi kʼoatjín kʼoanʼia (Efes. 5:8-12). Xijema, je Pablo jao choa̱ síkʼaxki̱ xi síngósonkao je chjota xi tsín kuitjontjaile yaole.
ʼYÁNI XI TSÍN KUITJONTJAILE YAOLE NGA KJOAʼAÍ NICHXINLE JEOBÁ
6. Ánni kʼoabixónñá nga me tongatsʼi chjota nga kjiofe (1 Tesalonicenses 5:6, 7).
6 “Je xi fayofe” (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:6, 7).b Je Pablo kʼoakitso nga je chjota xi tsín kuitjontjaile yaole nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá yaa mangóson je chjota xi fayofe. Jngo chjota xi kijnafe alikui be jmeni xi kjima kʼoa jokjima nga tífaʼa je hora. Nga kijnafe alikui be tsa nʼio tjínle kjoandosin jmeni xi kjima kʼoa alikui be jmeni xi sʼin. Kʼoatisʼinni je chjota xi tsín be tʼatsʼe Niná, jngoyale kjiofe (Rom. 11:8). Alikui kuenta sʼín je choa̱ xi bakóná nga to jenichxin fetʼa tiyoaa kʼoa nga tojeme kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse. Kʼianga jmeni xi ma, tjínkʼa xi mandosinle je Énle Niná, tonga tochoatsee nga kʼoasʼín kʼoa tsín timandosinnile nga jemani. Kʼoa tjínkʼa xi makjainle nga kjoaʼaí je nichxin nga kjoaʼaíkʼéndajin Niná jmeni xi chon, tonga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga sʼa nʼio tse chale nga kʼoakoa̱n (2 Ped. 3:3, 4). Tonga ñá, ʼyañá nga nʼio chjíle nga tjenyatokon kuiyoaa nga nyaon nyaon.
7. Ánni nga ya mangósonni je chjotachʼi̱ chjota xi sikjeson Jeobá.
7 “Je xi chʼi̱”. Kʼoati chjotachʼi̱ síngósonkao Pablo je chjota xi sikjeson Niná. Kʼianga machʼi̱ je chjota alikui tinda síkjaʼaitsjenni kʼoa tsín tinda kjoejinni jmeni xi sʼín. Tikʼoasʼinni, je chjotatsʼen alikui kuenta sʼín jmeni xi tso Niná. Kʼoa nga kui kʼoasʼín xi chʼaotjín alikui kuitjontjaile yaole. Tonga je pastro Pablo kʼoatsole je chjotale Cristo nga nda katasíkjaʼaitsjen kʼoa nga tsín ya katamangóson je chjotachʼi̱ (1 Tes. 5:6). Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason kʼoatso nga kʼianga nda síkjaʼaitsjen jngo chjota nʼio nda kosonnile josʼín kʼoa nda kjoejin jmeni xi sʼín. Ánni machjénni nga nda si̱kjaʼaitsjeen. Tsa tsín nda si̱kjaʼaitsjeen yajin kuinójiaan yaoná kjoa política kao jmeni xi chon sonʼnde. Sa tse sa tsee kʼoenená je chjota nga ya kuinójiaan yaoná kjoa jebi kʼianga sa chrian sa chrian tíjna je nichxinle Jeobá. Tonga alikui koa̱n nga nʼio si̱kjáojiaan jmeni xi sʼiaan, nga̱ jé nganʼiotsjele Niná koasenkaoná nga nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga nda chjoéjiaan jmeni xi sʼiaan (Luc. 12:11, 12).
JÓSʼIN KUIYONDALEE JE NICHXINLE JEOBÁ
Nʼio nkjín chjota xi tsín kuenta sʼín jmeni xi kjima, tonga ñá tiyondalee ngantsjai nichxinle Jeobá nga̱ tjínná kjoamakjain, bakoñá kjoatsjoacha kʼoa tjínná kjoachoya (Chótsenlai párrafo 8, 12)
8. Tojo tso 1 Tesalonicenses 5:8, jméni xi koasenkaoná nga nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nga tjenyatokon kuiyoaa (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
8 Chʼa̱kjá je chingaki̱cha̱ kʼoa kjoásoán je xombeki̱cha̱. Je pastro Pablo yaa kisingósonkaoná josʼín jngo sondado xi tjenyatokon tíjna, xi yʼa ngayeje jme xi machjénle (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:8).c Kʼianga kjoajchán tjín, machjén nga kʼoéjnanda ngantsjai je sondado. Kʼoatisʼinni tsanda ñá, tsa tjínná kjoamakjain, kjoatsjoacha kao kjoachoya, yaa koakoñá nga tiyondaa nga tichoyalee je nichxinle Jeobá. Nʼio nda koasenkaoná tsa kʼoasʼiaan.
9. Jósʼin basenkaoná nga makjainná.
9 Nga chingaki̱cha̱ tsakʼakjá je sondado tsakasenkao nga tsín flecha jaʼatosʼenjin ni̱ma̱le. Nga makjainná kʼoa nga bakoá kjoatsjoacha kʼoati basenkao ni̱ma̱ná. Basenkaoná nga tosi tonda je Jeobá nixálee kʼoa nga mangíntjenngilee je Jesús. Nga makjainná tjínjngoo tokoán nga je Niná tsjoále “chjíle je chjota xi nʼio básjai nga je” (Heb. 11:6). Kʼoati kui xi basenkaoná nga kixi mangíntʼalee je Jesús ninga tse kjoa bitjatojiaan. Xi koasenkaoná nga sa nʼio sa nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná kʼoa nga chókjoajinná je kjoa xi kuitjátojiaan kuinga kuenta sʼiaan jméni xi tjíobinyakao je ndsʼee xi chjota tjíofitjenngike kʼoa xi ñʼai kjimale tao̱n. Kʼoa nga tsínkui si̱metokoán nga nʼio nkjín tsojmi sʼe̱ná, kuenta sʼiaan jotjíosʼín je ndsʼee xi tokjimanile josʼin tjío kʼoa xi kui xále Niná títjon tjíosíkatío.d
10. Jósʼin basenkaoná nga tsjoachaa Niná kao xíngiaa.
10 Nga tjenyatokon kuiyoaa kʼoa nga nda si̱kjaʼaitsjeen, machjén nga koakoá kjoatsjoacha (Mat. 22:37-39). Kʼianga tsjoachaa Niná tosi tonda ʼmiyasoán ninga sakʼoa ñʼai maná (2 Tim. 1:7, 8). Kʼoati tsjoachaa je chjota kuinga ʼmiyanilee Énle Niná, ninga kao teléfono kʼoa tsa kao carta. Alikui tobʼejngoaa tokoán ninga tsín sasén sakʼoale. Kui xi mená nga kuicho nichxin nga sikʼantjaiya yaole kʼoa nga kui kʼoasʼin xi kixi tíjna (Ezeq. 18:27, 28).
11. Jósʼin basenkaoná nga tsjoachaa je ndsʼee (1 Tesalonicenses 5:11).
11 Kʼoati tsjoachaa je ndsʼee. Kʼoa kʼoasʼin bakoñá nga tsjoachaa kʼianga bʼainganʼiolee kʼoa nga ninʼiojinngañá xíngiaa (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:11).e Je sondado binyakaongañá xínkjín. Tonga nga kjoajchán kjánjin tsakui nichxin tije sikiʼaon sakʼoani xínkjín, tonga tsínkʼia nga toxá kʼoasʼinni. Kʼoatisʼinni tsanda ñá, alikuikʼia nga toxá ni̱kiʼaonñá je ndsʼee kʼoa tsínkʼia nga si̱jndangajaoñá tsa jme xi sikaoná (1 Tes. 5:13, 15). Ijngo koya josʼin bakoá nga tsjoachaa je ndsʼee kʼiaa nga ʼyaxkoán je xi xá kjinele ya jinjtín (1 Tes. 5:12). Si̱kjaʼaitsjenla je jtín xi kisʼejna ya Tesalónica, kje jngo nójinle nga kisʼejna jtín jebi kʼianga kiskile je Pablo. Tsakui nichxin je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kjesa nanda bejin jmeni xi kisʼin, tonga tojo machjén nga tsaʼyaxkón. Kʼianga sa chrian sa chrian tíjna je kjoañʼai xi nʼio tse, ngisaa timachjénngáni nga si̱nʼiotʼaa je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín, nga̱ tsakui nichxin tsín tisʼe̱jinniná jme xi kuitso je ndsʼee xi ya tjío jña tjen sʼendiaanile xále Niná kao sucursal. Kuinga machjénsíni nga tsjoacha koaan kʼoa nga jchaxkoán ndʼaibi je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtínná. Tojmeni xi koa̱n, nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa tsínkui nʼio kuenta sʼiaan jñani chʼao sʼín. Tosa kui kuenta sʼiaan nga je Jeobá tíbándiaale Jesús, kʼoa nga je xi chjotajchínga sʼin tjío tísíchjén Jesús.
12. Jósʼin basenkaoná je kjoachoya xi tjínná.
12 Je xombeki̱cha̱ xi tsakʼéya je sondado kui xi tsakinyakao nga tsín jme xi koanle jko̱. Kʼoatisʼin basenkao je kjoafaʼaitsjenná je kjoachoya xi tjínná. Nga kui kuenta nʼia jmeni xi choyalee nichxin xi sʼa nroa, ʼyañá nga tsín jme chjíle jmeni xi tjín sonʼnde ndʼaibi (Filip. 3:8). Je kjoachoya xi tjínná kʼoati basenkaoná nga nda sʼe tokoán. Kʼoakoan je Wallace kao Laurinda, xi ya tjíosíxále Niná ya África. Kʼien je pale Wallace, kʼoa xi koanjanni xomana sajé male Laurinda kʼienngá. Kʼoa tsín koan ki ya ʼndele nga chʼin COVID-19 kisʼe. Je ndsʼee itso: “Je kjoachoya xi tjínna nga kjoaʼáyanile je kʼien, kui xi nʼio tíbasenkaona. Alikui kui sikjaʼaitsjen jokoan nga tojeme kuiyá, tosaa kui sikjaʼaitsjen josʼin koatio nga jekjoaʼáyanile. Nga kui sikjaʼaitsjenjian jebi kui xi basenkaona nga tsín nʼio ba se tokoan”.
13. Jmé xi sʼiaan nga tsjoáná nganʼiotsjele Jeobá.
13 “Ali bʼechjoajinlao je Espíritu Santo” (1 Tes. 5:19). Je Pablo kʼoakitso nga basenkaoná je nganʼiotsjele Niná. Kui nganʼiotsjele Niná basenkaoná nga tsjoa sʼe tokoán, nga kui kʼoanʼia xi ndatjín, kʼoa kui xi tsjoánganʼioná nga tosi tonda je Jeobá nixálee (Rom. 12:11). Je Jeobá tsjoáná nganʼiotsjele tsa si̱jélee, tsa chótʼayá Énle kʼoa tsa tsín si̱kjinlee je naxinandále. Tsa kʼoasʼiaan, sʼeená je kjoanda xi tsjoá je espíritu santo (Gál. 5:22, 23).
Tikjaʼaitsjenjin jebi: “A bakó jmeni xi tisʼian nga mena tosi tonda katatsjoána Niná je nganʼiotsjele” (Chótsenlai párrafo 14)
14. Jméni xi tsín kʼoasʼiaan tsa mená nga tosi tonda tsjoáná nganʼiotsjele Niná (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
14 Je Jeobá tsjoáná nganʼiotsjele, tonga machjén nga si̱kuindaa yaoná nga̱ tsín mená nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi kʼoechjoale nganʼiotsjele. Tsa mená nga tsjoáná nganʼiotsjele Jeobá machjén nga tsje kjuinkoaa yaoná kʼoa tsje kʼoé kjoafaʼaitsjenná. Tsakui cha̱nisʼenjiaan kjoafaʼaitsjenná xi jndí tíjna kʼoa tsakui kʼoasʼiaan alikui tsjoáná Niná je nganʼiotsjele (1 Tes. 4:7, 8). Jmésani xi kuenta sʼiaan. Je Pablo kʼoakitso nga tsín chʼa̱sjengiaa “je én xi nokjoaya tʼatsʼe Niná” (1 Tes. 5:20). Je “én xi nokjoaya” tsole kui je én xi tsakájna Niná, jolani nga kʼoatso nga kjoaʼaí je nichxinle Jeobá kʼoa nga jenʼio machrianle. Ñá alikui kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen tsa sʼa nʼio tse chale nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá kʼoa tsa tsín jchaa je Armagedón, tosaa nʼio choyalee nga kjoaʼaí nichxinle Jeobá. Kuinga nʼio kuenta nʼiañá josʼin mangínkoaa yaoná kʼoa kui kʼoanʼia jmeni xi sasénle Niná nga nyaon nyaon (2 Ped. 3:11, 12).
“NANDA CHÓTʼAJION NGAYIJE”
15. Jméni xi sʼiaan nga tsín ʼya xi kʼoanachaná (1 Tesalonicenses 5:21).
15 Nichxin xi machrianle kʼoakuitso kontrale Niná nga nda tiyoaa kʼoa nga nyʼán sʼin tiyoaa (1 Tes. 5:3). Kui ska̱nibason ngakjijnda je én xi kjuinroani tʼatsʼe sénnichxin xi chʼaokjoan kʼoa me tongatsʼi chjota nga kʼoanachale (Apoc. 16:13, 14). Kʼoa ñá, a kʼoaiʼndeñá nga kʼoanachaná. Alikui kʼoanachaná tsa kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi tso: “Nanda chótʼajion ngayije” (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:21).f Kʼianga én griego, je xi “chótʼajion” sʼin jaʼatoya, kui nchja̱ni nga chotʼa je oro kʼoa tsa plata tsa ñaki kui. Kʼoati machjén nga kʼoasʼiaan tsanda ñá, nga ndakjoan kuijnatsʼinyaa a ñaki kʼoatjín jmeni xi tíʼminá kʼoa tsa jmeni xi bʼexkiaa. Nʼio chjíle nga kʼoakisʼin je chjotale Cristo xi tsakatio ya Tesalónica, tonga ngisaa tinʼio chjíngánile nga kʼoasʼiaan nga sa chrian sa chrian tíjna je kjoañʼai xi nʼio tse. ʼNdele nga tokoa̱nkjainyejená jmeni xi ʼminá ningósonkaoñá jmeni xi noʼyá kʼoa jmeni xi bʼexkiaa tsa mangóson kao jmeni xi tso je Biblia kʼoa kao jmeni xi tso naxinandále Niná. Tsa kʼoasʼiaan, alikui kui kʼoanachaná jmeni xi kaníbason je sénnichxin xi chʼaokjoan (Prov. 14:15; 1 Tim. 4:1).
16. Jmé kjoachoya xi tjínná kʼoa jméni xi sʼiaan ndʼai.
16 ʼYañá nga kuinje̱ngi je naxinandále Niná kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse. Tonga alikui ʼyaa jmeni xi koa̱nná nga jngó jngoá nyaonli jngiliján (Sant. 4:14). Tsa kuitjátojin tjínkoaan kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa tsa tongini kuiyá, je Jeobá tsjoáná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa tsa kixi kjuintʼalee. Yaa ngʼajmi koatiokao Jesús je chjotale xi kui kjoachoya tjínle. Kʼoa je xi kjaʼaí barré ʼmile i Sonʼnde koatio nga jeʼndenaxó koa̱n. Nga kjesa kʼoamajin tosi tonda si̱kjaʼaitsjenjiaan je kjoachoya xi tjínná kʼoa kuiyondalee ngantsjai je nichxinle Jeobá.
KJOAJNDA 150 Jé Jeobá kʼoasjentjaili
a Ya capítulo 5 xi tsʼe 1 Tesalonicenses, kui nchja̱ni jmeni xi ningósonkao jokoa̱n kʼianga kjoaʼaí nichxinle Jeobá. Jméni xi nichxinle Jeobá ʼmi kʼoa jósʼin kjoaʼaí. ʼYáni xi kuitjontjai kʼoa ʼyáni xi mai. Jméni xi sʼiaan nga tongini kuiyondaa. Nga jchaa xi tʼatsʼe jebi chótʼayajinla jme xi kitso je pastro Pablo.
b 1 Tesalonicenses 5:6, 7: “Kui kjoa ali sáyofejián joni tsa je xikʼa, tosa kuiyochonnía, nʼio tojbi koanngínkoaa yaoná. 7 Je xi fayofe, fayofe nga njio, kʼoa je xi chʼi̱, chʼi̱ nga njio”.
c 1 Tesalonicenses 5:8: “Tonga ñá xi nichxin tsaan, nda tjaínkoaa yaoná. Je xi makjainná, je kjoatjaocha katasʼená joni tsa chingaki̱cha̱ xi sondado yʼakjá. Je kjoachoyakaokjoa nga kuitjo̱ntjé katasʼená joni tsa xombeki̱cha̱ xi kjisonle sondado”.
d Chótʼai ya jñani “Se ofrecieron para ayudar” tso.
e 1 Tesalonicenses 5:11: “Kʼoasʼin ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio, josʼin timanʼiao”.
f 1 Tesalonicenses 5:21: “Nanda chótʼajion ngayije. Ali njiojion jñale xi nda tjín”.