Bʼetʼaná ngatsʼiaa kʼianga kjoajchán kʼoa nga kjoasi sʼe
“Kitsʼiakjoanni nga kisʼejna Kjoajchántse xi majaoni nʼio tse kjoasi tísʼe jngo tjíjtsa Sonʼnde. Mela jao jmi millón chjota xi kjoasi tjín ya ʼndele”.
Amina Mohammed, vicesecretaria general de las Naciones Unidas, 26 sá enero nó 2023.
Ninga tjín ʼnde jñani nda tjío chjota toxijña sʼe kjoajchán kao kjoasi. Kʼianga kjoajchán sʼe tojo bʼetʼale je chjota ninga kjin tjío. Ninga kʼianga jefetʼa kjoajchán tse kjoa batiojin chjota. Kataʼyala jmeni xi ma:
Kjinrá. Je Programa Mundial de Alimentos kʼoatso nga ngisa nʼio nkjín mani je chjota xi kjinrá tjíofaʼá jñani kjoajchán kao kjoasi tjín.
Tsjoáchʼinle chjota kʼoa tsín tinda satíoni kon. Tjínkʼa chjota xi nʼio síkjáojin kʼoa xi síkinroajen kon kʼianga nrʼoé nga kjoajchán sʼe̱. Ali tsa to miʼaonjin je chjota xi ya tjío jñani kjoasi sʼe, tjínkʼa xi tjochʼinle nga síkinroajen kon. Kʼoa tjín ʼnde jñani tsín chjinexki.
Nga bitjo ʼndele je chjota. Kʼianga sá septiembre nó 2023 je chjota xi kui básjaiya tʼatsʼe chjota xi bitjo ya ʼndele kʼianga kjoasi sʼe kʼoatso nga tsʼato 114 millón chjota xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde xi kisikatío ʼndele. Kʼoa nga kui kʼoasʼínni je chjota nga kjoajchán kʼoa nga kjoasi sʼe.
Matsín tao̱n. Nga kjoajchán sʼe, matsín tao̱n kʼoa mi chjíle tsojmi. Sakʼoa ngisa tse tao̱n síkjeya je chjotaxá kʼianga síkasén sondado jña kjoajchán sʼe kʼoa matsín tao̱n xi machjén nga ʼmiyale xti kao xi machjén ya ndʼia chjinexki, nga kʼoama ñʼai male je naxinandá. Kʼoa kʼianga jefetʼa kjoajchán tse tao̱n feya nga mandachon ijngokʼa naxinandá.
Bitson sonʼnde. Kʼianga kjoajchán sʼe bitson je sonʼnde kʼoa ñʼai male je chjota. Kʼianga jebitson nangi, nandá kao ntjao̱ tsjoáchʼinná. Kʼoa ninga jekafetʼa kjoajchán tojo xkón machon jñani bomba batíongiʼnde je chjota.
Jñani kjoajchán sʼe tse kjoa sokó kʼoa tse tao̱n feya.