KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 42
KJOAJNDA 44 Nga ñaki nʼio bʼetsʼoaa
Ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni nga kʼoétsʼoalee Jeobá
“Ñaki ni̱ma̱na tínroajinni nga tinchjale. Tinóʼyanái Jeobá” (SAL. 119:145).
XI TÍNCHJA̱NI
Tsa kuenta sʼiaan jokitso je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse kʼianga tsakʼétsʼoa kʼoati jchaa jokuixoán nga kʼoétsʼoalee je Jeobá.
1, 2. 1) Ánni nga sakʼoa xitso xiská bʼetsʼoañá kʼoa tokui kʼoabixónʼndeñá jobixoán ngantsjai. 2) Jómani ʼyaa nga nrʼoéná Jeobá jmeni xi bixoán kʼianga bʼetsʼoaa.
SAKʼOA tokʼoabixónʼndee kʼianga bʼetsʼoaa. Tsakui nichxin kui kʼoamani nga tsín maʼaná kʼoa tokjitʼanangi bʼetsʼoaa kʼoa tsakuije̱ nga tsín tso tokoán nga bʼeyanajmílee Jeobá jomaná.
2 Ya Biblia kʼoatso nga je xi ngisa chjí be je Jeobá kui nga ñaki ni̱ma̱ná katanroajinni jmeni xi kʼuínlee kʼianga kʼoétsʼoalee kʼoa nga nangitokon koaan. Je Jeobá kjuinrʼoéná kʼianga kʼoétsʼoalee ninga tsínkjoan ʼyaa jokuixoán kʼoa ninga tsín síxkón tso én si̱chjén (Sal. 10:17). Je Jeobá nrʼoéná ngantsjai nga̱ mandosinle xi tʼatsaan (Sal. 139:1-3).
3. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.
3 I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan ánni nga tsín koa̱n kuinókjonñá nga kʼoéyanajmílee Jeobá jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjín tokoán. Jósʼiaan nga ñaki ni̱ma̱ná kjuinroajinni nga kʼoétsʼoaa. Jméni xi bakóyaná jokitso je choʼndale Niná xi tsakatio ngasʼa nga tsakʼétsʼoa. Kʼoa jósʼiaan tsa nʼio tinikjáojiaan kʼoa tsín ʼyaa jokʼuínlee je Jeobá kʼianga kʼoéyanajmílee jotjín tokoán.
ALIJMEJIN XI BʼÉCHJOALI NGA KʼOÉTSʼOALAI JEOBÁ
4. Jméni xi koasenkaoná nga kʼoéyanajmílee je Jeobá jotjín tokoán (Salmo 119:145).
4 Tsa jo miyoná sʼin jchatokoán je Jeobá ngisaa kuitso tokoán nga kʼoéyanajmílee jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa jotjín tokoán nga̱ je Jeobá kui xi mele nga ndasʼin kuiyoaa. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan xi kiski Salmo 119, énndiso kisʼene kʼoa tsesa kjoa jaʼatojin (Sal. 119:23, 69, 78). Kʼoati tsín nda kisʼe kon nga sakʼoa tsín nda kisʼin nga chjotajée koan (Sal. 119:5). Tonga nga miyole koanni je Jeobá kitso kon nga tsakʼéyanajmíle jmeni xi koankjáojinle (tʼexkiai Salmo 119:145).a
5. Ánni nga tsín soa katamaniná nga kʼoétsʼoalee Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.
5 Je Jeobá kui xi mele nga katabʼétsʼoale je choʼndale ninga je xi ai jée kabajngi (Is. 55:6, 7). Ninga soa koa̱nná alikui kʼoaiʼndee nga kui katabʼéchjoaná nga kʼoéyanajmílee Jeobá jotjín tokoán. Tobʼelañá, tsa jngo ʼnde kabichoaa jñani tsín ʼyaxkoaan kʼoa tsínti ʼyañá josʼin kjuian, si̱jéjián nganʼio ninga soa koa̱nná. Tsa sa̱téjin jngoaa chjota xi ya tsʼe chjónangijinlee josʼin ndiaa kjuian. Tikʼoasʼinni, kʼiatsa jée kabijnyaa alikui kuinókjoaan kʼoa tsín soa katamaná nga kʼoéyanajmílee Jeobá (Sal. 119:25, 176).
JÓSʼIAAN NGA ÑAKI NI̱MA̱NÁ KATANROAJINNI NGA KʼOÉTSʼOALEE JEOBÁ
6, 7. Jméni xi koasenkaoná nga kʼoéyanajmílee Jeobá jotjín tokoán. Jngo choa̱ tʼejnai (kʼoati chótsenlai nota).
6 Tsa kʼoakʼuínkixilee Jeobá jmeni xi nikjaʼaitsjeen kʼoa josatío tokoán ngisaa koa̱nchriantʼalee. Kataʼyala jókoa̱n sʼiaan nga ñaki ni̱ma̱ná kjuinroajinni kʼianga kʼoétsʼoalee.
7 Si̱kjaʼaitsjenjiaan jokjoan Jeobá.b Tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jokjoan je Jeobá ngisaa kuitso tokoán nga kʼoéyanajmílee jmeni xi makjáojinná (Sal. 145:8, 9, 18). Kataʼyala choa̱le Kristine xi nʼio tsʼen koan nʼaile. Je tichjaa itso: “Nga jo nʼaina sʼin tsaʼbekoan je Jeobá alikui kitso tokoan nga tsakʼeyanajmíle jmeni xi koankjáojinna kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga chan tsínti tsjoake koa̱nnina”. Jméni xi tsakasenkao. Itso: “Nga tsjoakena Jeobá tjínjngo tokoan nga je koasenkaona ngantsjai. Kʼoa ningalani so̱kojéena tojo jé koasenkaona nga nda koatejna ijngokʼa ngixko̱n. Nga ʼbe nga tsjoakena Jeobá bʼeyanajmíle nga tsjoa tjínna kʼoa nga ba tjínna”.
8, 9. Ánni ndatjínni nga tongini si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kʼuínlee Jeobá kʼianga kʼoétsʼoalee. Jngo choa̱ tʼejnai.
8 Tongini si̱kjaʼaitsjeen jmeni xi kuixoán kʼianga kʼoétsʼoaa. Nga kjesa bʼetsʼoajián si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jmé kjoa tifaʼatojian. A kje sichatʼajinle tsa ʼyani. Tsa jmeni xi kjimana, a machjénna nganʼiole Jeobá” (2 Rey. 19:15-19). Kʼoati sʼiaan jokisʼin je Jesús nga tsakʼétsʼoa, si̱jéntjé jaʼaínle Jeobá, tʼatsʼe Chjotaxále kʼoa kao jmeni xi tjínndajinle (Mat. 6:9, 10).
9 Jngo tichjaa xi Aliska ʼmi alikui tikitsoni kon nga tsakʼétsʼoale Jeobá nga kisʼejinle nga cáncer tjínle xokoajko̱ je xʼinle. Itso: “Nʼio kisikjáojian, tsínti tsaʼbeña jokisʼian kʼoa tsínti ʼbeña joxián kʼianga kʼoetsʼoa”. Jméni xi tíbasenkao je tichjaa. Itso: “Tongini sikjaʼaitsjenjian joxián kʼianga kʼoetsʼoa. Nga kʼoasʼian alikui to yaona fiña kʼoa tsín tokui kuenta sʼian je kjoa xi tifaʼatojian. Tosaa nda sʼe tokoan kʼoa bʼeyanajmísale Jeobá jme xi mana”.
10. Ánni ndatjínni nga tse chja̱kaonajmiá Jeobá nga kʼoétsʼoalee (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
10 Koaan kʼoétsʼoaa jokji tse mená. Tojo machriantʼalee Jeobá ninga tongotjo kʼoétsʼoalee, tonga ngisajin nkjín koya jmeni xi kʼoéyanajmílee tsa tse kʼoétsʼoalee.c Je xʼinle tichjaa Aliska, xi Elijah ʼmi, itso: “Ngisaa kjimachriantʼale Jeobá nga nkjín kʼa bʼetsʼoale nga jngo nichxin. Je Jeobá alikui kui fini ninga nʼio tse chja̱kaonajmiá”. Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá, tse chja̱kaonajmiá je Jeobá kʼianga kʼoétsʼoaa, kjoásjee jngo ʼnde jñani tsín ʼya xi sisiná. Koaan ñaki kuinókjoaa nga kʼoétsʼoaa kʼoa si̱ngalee yaoná nga ntsjaintsjai kʼoasʼiaan.
Tjasjai jñáni kʼoa jóchon koa̱n kʼoétsʼoai (Chótsenlai párrafo 10)
KUENTA SʼIAAN JOKITSO JE CHOʼNDALE NINÁ XI TSAKATIO NICHXIN KJOATSE KʼIANGA TSAKʼÉTSʼOA
11. Jósʼin basenkaoná nga kuenta nʼia jokitso je choʼndale Niná xi tsakatio ngasʼa kʼianga tsakʼétsʼoa (kʼoati chótsenlai je recuadro “A kʼoati sʼe tokuin tsanda ji”).
11 Koasenkaoli tsa kuenta sʼiain jokitso je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse kʼianga tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa nga kisele. Tsa kuenta sʼiain jokitso kʼoati jchai jokʼuínlai Jeobá kʼianga kʼoétsʼoalai. Ya Biblia faʼaitʼa jokitso choʼndale Niná kʼianga tsakʼétsʼoa xi kʼoati kisatio kon jotjín tokuin.
12. Jméni xi si̱kjaʼaitsjenjiaan kʼianga kʼoéxkiaa jokitso je choʼndale Niná kʼianga tsakʼétsʼoa.
12 Kʼianga kʼoéxkiai jmeni xi kitso je choʼndale Niná kʼianga tsakʼétsʼoa, tikjaʼaitsjenjin jebi: “ʼYáni xokitso. Jmé kjoa tífaʼatojin nga kʼoakitso. A kʼoati kui kjoa tifaʼatojian. Kʼoa jmé xi bakóyana”. Kʼianga jchai jebi machjén nga kjoásjaiyai kʼoa nʼio tjínle kjoandosin nga kʼoasʼiain. Kataʼyala kʼa choa̱.
13. Jméni xi bakóyaná jokitso je Ana kʼianga tsakʼétsʼoa (1 Samuel 1:10, 11; chótsenlai sén xi faʼaitʼa ).
13 (Tʼexkiai 1 Samuel 1:10, 11).d Tsee kjoa tífaʼatojin je Ana kʼianga tsakʼétsʼoa tojo tso texto jebi. Alikui nda kisʼe kon nga chjoónʼndi̱ koan kʼoa nga totaon tsabe Peniná, je xi kʼoati chjoónle koan Elcaná (1 Sam. 1:4-7). Tsa tse kjoa tibitjatojin kʼoati tʼiain jokisʼin je Ana. Tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa kʼoakitsole jmeni xi makjáojinle. Kʼianga jetsakʼéyanajmíle Jeobá jmeni xi makjáojinle nda kisʼe kon (1 Sam. 1:12, 18). Kʼoati koa̱n kʼoéyanajmílai Jeobá jmeni xi makjáojinli kʼoa jotjín tokuin (Sal. 55:22).
Kʼianga tsakʼétsʼoa Ana tsakʼéyanajmíle je Jeobá nga tsín ndatjín kon nga chjoónʼndi̱ kʼoa nga totaon tsabe Peniná xi kʼoati chjoónle koanni Elcaná (Chótsenlai párrafo 13)
14. 1) Jmésani xi bakóyaná je choa̱le Ana. 2) Jósʼin koasenkaoná jmeni xi tso je Biblia kʼianga jchasaa jmeni xi kuixoán nga kʼoétsʼoaa (chótsenlai nota).
14 Nga tosʼa tojngo jao nó jaʼato nga kitsin je Samuel, je Ana yaa kichosíkʼéjna jñani tíjna je naʼmitítjon Elí (1 Sam. 1:24-28). Kʼianga tsakʼétsʼoale Jeobá kitsjoale kjoanda nga̱ tsabe josʼin síkuinda choʼndale xi kixi fitʼale (1 Sam. 2:1, 8, 9).e Ningalani tsín ñaki kitjoxinle je kjoa xi tífaʼatojin kui ngisa kuenta kisʼin josʼin kisichikontʼain Jeobá. Je choa̱le Ana kui bakóyaná nga tsínkui nʼio kuenta sʼiaan je kjoa xi bitjatojiaan tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan josʼin basenkaoná je Jeobá.
15. Jméni xi bakóyaná jokitso je Jeremías kʼianga tsakʼétsʼoa (Jeremías 12:1).
15 (Tʼexkiai Jeremías 12:1).f Je Jeremías tsín nda kisʼe kon kʼianga to tsaʼyasin kʼoa nga tsabe nga tongisa ndatjío je chjota xi chʼao sʼín. Kʼoati ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je chjota to besinná kʼoa kʼoasʼin matsen nga ngisa ndatjío je xi chʼao sʼín. Ningalani kʼoakitso je Jeremías jokisʼe kon alikʼia nga je Niná tsakáne jmeni xi koantʼain. Kʼianga tsabe nga tsakatekjáyale Jeobá je naxinandále ngisaa kisʼejngo kon nga kixi jmeni xi sʼín je Jeobá. Kʼoati sʼiaan jokisʼin Jeremías, kʼoéyanajmílee Jeobá jmeni xi makjáojinná kʼoa kʼoéjngoaa tokoán nga je kʼoendajin kjoa nga kuichoka choa̱le.
16. Jméni xi bakóyaná jokitso kʼianga tsakʼétsʼoa jngo levita xi xin naxinandá kinikʼéjna (Salmo 42:1-4; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
16 Je xi kiski salmo jebi jngoo chjota levita xi xin naxinandá kinikʼéjna kʼoa tsínti koan kikonnile je chjota israelita xi ngikʼa nga ñatjen kʼoetsʼoale je Jeobá. Kʼianga kise kui tsakʼéyanajmíle Jeobá jokisʼe kon. Kʼoajinti satío tokoán jokisʼe kon je chjota levita tsa chʼin tjínná kʼoa tsa ndoyá tijnaʼyaa xi totʼatsʼe nga je Jeobá tinixálee. Kʼianga kui kjoa tiyojiaan sakʼoa nda sʼená kʼoa sakʼoa nikinroajeen tokoán, tonga koaan kʼoéyanajmílee Jeobá jmeni xi nikjáojiaan (tʼexkiai Salmo 42:1-4).g Tsa kʼoasʼiaan, nda sa̱tío tokoán tojo kisʼe kon je levita kʼianga koanjinle nga koa̱n sixále je Jeobá ninga xin naxinandá tíjna (Sal. 42:5). Xi kʼoati tsakasenkao kuinga kisikjaʼaitsjenjin nga je Jeobá tísíkuinda (Sal. 42:8). Tikʼoasʼinni tsanda ñá, tsa kʼoéyanajmílee Jeobá josatío tokoán jé koasenkaoná nga tobijbi nda sʼe̱ná kʼoa jé tsjoáná nganʼio nga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan.
Je chjota levita xi kiski Salmo 42 kʼoakitsole Jeobá jotjín kon. Tsa kʼoati kʼoéyanajmílee je Jeobá jotjín tokoán koasenkaoná nga nda sʼe̱ tokoán (Chótsenlai párrafo 16)
17. 1) Jméni xi bakóyaná jokitso Jonás kʼianga tsakʼétsʼoa (Jonás 2:1, 2). 2) Jósʼin koasenkaoná jme xi tso salmo kʼiatsa tse kjoa tibitjatojiaan (chótsenlai nota).
17 Jmeni xi tso texto jebi kʼiaa kʼoakitso Jonás kʼianga ya tíjnaya ya tsʼoa̱ jti̱ (tʼexkiai Jonás 2:1, 2).h Ningalani tsín kisitjosonle Jeobá tonga kʼoatsakʼé kon nga kjuinrʼoéle kʼianga kʼoetsʼoale. Ndajin tsabe jotso je salmo nga̱ kui kisikʼaxki̱ kʼianga tsakʼétsʼoa.i Nga kui kisikjaʼaitsjenjin tsakʼéjngo kon nga je Jeobá koasenkao. Tsa kʼoati kʼoéjintokoán je texto tojo kisʼin Jonás, kʼiajin kjoaʼaítsjenná nga tibʼetsʼoalee Jeobá kʼoa koasenkaojinná nga nda sʼe̱ tokoán nga kjoa tibitjatojiaan.
TOSI TONDA TʼETSʼOALAI JEOBÁ ÁNNI NGA NGISA KOA̱NCHRIANTʼANILAI
18, 19. Jósʼin basenkaoná jmeni xi tso Romanos 8:26, 27 kʼiatsa tsínti ʼyañá jokʼuínlee nga kʼoétsʼoalee je Jeobá. Jngo choa̱ tʼejnai.
18 Kʼianga tse kjoa tiyojiaan sakʼoa likui tiʼyañá joʼmilee je Jeobá kʼianga bʼetsʼoalee. Tonga kʼianga kʼoama jé nganʼiotsjele Niná “bʼétsʼoantjainá” (tʼexkiai Romanos 8:26, 27).j Kui je nganʼiotsjele Niná tsakándiaa nga kisʼetʼaxo̱n jokitso je choʼndale Niná kʼianga tsakʼétsʼoa. Kʼiatsa tsín tiʼyañá jokʼuínlee je Jeobá nga kʼoéyanajmílee jotjín tokoán kjuinrʼoéná nga̱ kui kjoaʼaítsjenle jokitso je choʼndale xi tsakatio nichxin kjoatse kʼianga tsakʼétsʼoa.
19 Jngo tichjaa xi Elena ʼmi, xi Rusia tsʼe, ndoyá kinikʼéjnaʼya kʼoa tokui jée koanle nga Niná bʼétsʼoale kʼoa nga Biblia bʼéxkia. Je tichjaa jebi nʼio tsakasenkao nga be nga nrʼoéná je Jeobá kʼianga bʼetsʼoalee ninga tsín tiʼyañá jokʼuínlee. Itso: “Kui jaʼaitsjenna nga kjuinrʼoéna je Jeobá ninga tsín tiʼbeña joxínle kʼianga kʼoetsʼoale, kui kuenta sʼin je Jeobá jokitsole je choʼndale kʼianga tsakʼétsʼoale nichxin kjoatse. Nga kui kisikjaʼaitsjen kui xi tsakasenkaona kʼianga tse kjoa jaʼatojian”.
20. Kʼiatsa nʼio tinikjáojiaan jméni xi koasenkaoná nga jchaa jokuixoán kʼianga kʼoétsʼoaa.
20 Kʼianga nʼio nikjáojiaan sakʼoa likui tiʼyañá jobixoán kʼianga bʼetsʼoaa. Nga tsín kʼoakatamaa koaan tongini kʼoéxkiaa je salmo kʼoa tsa maije̱ kʼoétʼaxoaan jotjín tokoán tojo kisʼin je rey David (Sal. 18, 34, 142 én xi tjítʼa jña fitsʼiani capítulo). Nga tsín tongóson nʼia ngatsʼiaa koaan kjoásjailee nga jngó jngoá josʼiaan nga tongini kuiyondaa jokuixoán kʼianga kʼoétsʼoaa (Sal. 141:2). Jméni xi ngisa basenkaoli ji.
21. Ánni nga koa̱n kʼoéyanajmínilee Jeobá jotjín tokoán.
21 Nda sʼe tokoán nga be je Jeobá jmeni xi makjáojinná tongini nga kjesa bʼeyanajmíjinlee (Sal. 139:4). Tonga kui xi mele nga kʼoéyanajmílee josatío tokoán kʼoa nga je si̱nʼiotʼaa. Kuinga tsín to jao kʼoéñá tokoán kʼianga kʼoétsʼoalee. Koaan kʼoati kui én si̱chjén jotso én xi kisichjén je choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse kʼianga tsakʼétsʼoa. Kʼoakʼuínlee je Jeobá jotjín tokoán, kʼoéyanajmílee nga ba tjínná kʼoa nga tsjoa tjínná. Tjínjngoo tokoán nga koasenkaoná je Jeobá nga̱ miyo tsoná.
KJOAJNDA 45 “Jme xi síkjaʼaitsjenjin ni̱ma̱na”
a Salmo 119:145: “Ñaki ni̱ma̱na tínroajinni nga tinchjale. Tinóʼyanái Jeobá. Sitjosonña kjoatéxomali”.
b Chótʼai libro Textos bíblicos para la vida cristiana, kui títjon tjasjai jñani Jeobá tso, xijekoa̱n jñani “Algunas cualidades sobresalientes de Jehová” tso.
c Tongotjo bʼétsʼoa je ndsʼee xi bʼakaole nga sʼejnaná kjoajtín.
d 1 Samuel 1:10, 11: “Je Ana, nʼio aon kisʼe kon, kʼoa tsakʼétsʼoale je Jeobá kʼoa alikui tijyó tsakʼejnani nga kiskiʼndá. 11 Kʼoa i kitso: Ji Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán, nʼio tse kjoañʼai tifaʼa. Tsa kjoaʼaítsjenli tʼatsʼan, an xi choʼndali ma, kʼoa tsín si̱chajinnái kʼoa jngo ʼndí kʼoainái xi xʼin, ji tsjoatʼale Jeobá, ánni ji katasíxánili jokjitse kʼoéjna. Kʼoa alikʼia sʼe̱jonle”.
e Kʼianga tsakʼétsʼoa Ana kui kisikʼaxki̱ jmeni xi kitso Moisés. Yaa ʼyañá nga kisikʼaya nichxin nga kisikjaʼaitsjenjin jotso je Énle Niná (Deut. 4:35; 8:18; 32:4, 39; 1 Sam. 2:2, 6, 7). Nga jenkjín nó jaʼato, je María xi na̱le koanni je Jesús, kʼianga tsakʼasjengʼa je Jeobá me kʼoati kitso jokitso je Ana (Luc. 1:46-55).
f Jeremías 12:1: “Ñaki kixiní Jeobá kʼianga kʼoaxian jñani tsín sasénna, kʼianga kui fakaonajmínile tʼatsʼe xi kixi tjín. Tonga ánni nga nda tjíoni je xi chʼao sʼín, kʼoa ánni nga tsín jme xi síkjáojinni je xi bʼanacha”.
g Salmo 42:1-4: “Tojo sʼín jngo naxínchxoa̱ nga fatile básjai nandá, kʼoati sʼian tsanda an nga basjaile Niná. 2 Tibasjeña Niná, je Niná xi tíjnakon. Kʼiáni kjoeʼe̱kasenjna ngixko̱n Niná. 3 Tikjiʼndáña nga nichxin nga nitje̱n, tobesinna je chjota bʼajnda nichxin kʼoa itsona: Jñá tíjna Nináli. 4 Kui faʼaitsjenna kʼoa kʼoaxian jotjín tokoan, nga̱ yaa tsakʼamjejinle chjotankjín; an kitítjonle nga kʼia ya ndʼiale Niná nga tsjoa tjínna kʼoa nga titsjoa kjoanda, nʼio tsjoa kisationajin nga kichʼasjaijin sʼuí”.
h Jonás 2:1, 2: “Xijekoan, je Jonás tsakʼétsʼoale je Jeobá Ninále ya yatsʼoa̱ je jti̱ 2 kʼoa kitso: Kʼianga ba tjínna tsakʼetsʼoale je Jeobá, kʼoa kinrʼoéna. Kʼianga tijnaya ya Tsjó kisijéña nganʼio. Kʼoa ji kinoʼyanái”.
i Tingósonkoai jotso Jonás 2:3-9 kao Salmo 69:1; 16:10; 30:3; 142:2, 3; 143:4, 5; 18:6; kao 3:8 (kʼoasʼin kjibʼaxki̱ chʼin chʼin je texto josʼin kisikʼaxki̱ Jonás).
j Romanos 8:26, 27: “Kʼoatisʼinni je Espíritu Santo basenkaoná nga inda kjoaan, nga̱ likui ʼyaa jme xi si̱jé josʼin bakinle, tonga tijeni Espíritu Santo bʼétsʼoantjainá kao nga kjaínga totsené, nga tsín maná jo bixoán. 27 Tonga je xi básjaijin ni̱ma̱ná, be je kjoafaʼaitsjenle Espíritu Santo, nga bʼétsʼoantjai chjotale Cristo josʼin nga mele Niná”.