“Je Jeobá Nináná tojngo mani”
“Tinóʼyai naxinandá Israel: Je Jeobá, je Jeobá Nináná tojngo mani” (DEUTERONOMIO 6:4).
1, 2. 1) Ánni nga nʼio ʼyasínile je én xi faʼaitʼa ya Deuteronomio 6:4. 2) Ánni nga kui én jebi kinchja̱síni je Moisés.
KʼIANGA bʼétsʼoa je chjota judío kui síchjén én xi faʼaitʼa ya Deuteronomio 6:4. Shemá tsole én xi bʼéxkia nga bʼétsʼoa kʼoa én jebi kui fitsʼiani jme xi tso Deuteronomio 6:4 nga én hebreo. Jekjoan nkjín siento nó nga kui bʼéxkia chjota judío kʼianga tanjio kao nga maxon kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga kʼoasʼin bakóni nga tojngo mani Niná xi bexkón.
2 Én jebi kʼiaa kʼoakitso je Moisés kʼianga tokʼoatjín kinchja̱yajinsale naxinandá Israel nga nó 1473 nga kjesa faʼaijin Cristo. Nga kʼia, je chjota israelita yaa tjío ya naxinandá Moab kʼoa tojeme kjoaʼatotʼa xo̱ngá Jordán kʼianga tjoéle je ʼNde xi tsakʼinle nga kʼoaile (Deuteronomio 6:1). Ñachan nó tsakándiaale Moisés. Kʼianga kinchja̱yajinle je chjota israelita kui xi mele nga katasʼele kjoanʼiojin, nga katasínʼiotʼa je Jeobá kʼoa nga kixi katafitʼale, nga̱ be nga nʼio tse kjoa kjoaʼatojin je chjota israelita. Kʼianga jekisikjaʼaitsjenjinle tʼatsʼe Kjoatéxoma xi te kʼoa kao kjoatéxoma xi ngikʼa, je Moisés kui kʼoakitsole je én xi nroatʼa ya Deuteronomio 6:4, 5 (tʼexkiai).a
3. Jméni xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.
3 Je chjota israelita bení nga “je Jeobá Nináná tojngo mani” kʼoa je chjota israelita xi kixi koan tojngo Niná tsakʼétsʼoale. Ánni nga kʼoakitsosínile je Moisés nga “je Jeobá Nináná tojngo mani”. Jósʼin mangóson jebi kʼoa kao nga tsjoacha koaan je Jeobá kao ngayeje ni̱ma̱ná, kjoabijnachonná kʼoa kao nganʼioná. Ánni nga nʼio tjínnile kjoandosin xi kao ñá je én xi faʼaitʼa ya Deuteronomio 6:4, 5.
“JE JEOBÁ NINÁNÁ TOJNGO MANI”
4, 5. 1) Jósʼin tsoyanile je én xi “je Jeobá Nináná tojngo mani” tso. 2) Ánni nga tsín mangósonni je Jeobá kao niná ndiso xi tjínle je chjota.
4 Je Jeobá aliʼya xi mangóson. Je én xi “je Jeobá Nináná tojngo mani” tso nʼio nkjín koya tínchja̱ni. Tobʼelañá, aliʼya xi mangóson kao je Jeobá. Ánni nga kui én jebi kisichjénsíni je Moisés. Ali tsakuijin nga kui kitsoyale je chjota israelita nga tsín kixi tíjna nga kui kʼoetsʼoale je niná xi jan tjíokjao. Kui xi kisikjaʼaitsjenjinle nga je Jeobá kisinda ngʼajmi kao Sonʼnde kʼoa nga je batéxomale. Aliʼya Niná tjín xi mangóson kao je, tojéní xi ñaki Niná (2 Samuel 7:22). Kʼoa je chjota israelita tojé Jeobá tjínnele skoe̱xkón. Alikui koa̱n nga kʼoati sʼin josʼín je chjota xi ya tjíochrian nga nkjín niná ndiso bʼétsʼoale. Chjota jebi kʼoasʼin koankjainle nga je ninále binyakao nga tsín jme kjoaxkón bichóne.
5 Tobʼelañá, je chjota egipcio tsakʼétsʼoale niná xi Ra ʼmi, xi ninále Tsʼuí kitsole. Kʼoa niná xi Nut ʼmi, xi ninále ngʼajmi kitsole. Kʼoa je xi Geb ʼmi, xi ninále Sonʼnde kitsole. Kʼoa kao xi Hapi ʼmi, xi ninále ndáchikon Nilo kitsole. Kʼoati nʼio nkjín cho̱ tsakʼétsʼoale. Tonga je Jeobá tsakakó nga tsín jme chjíle niná ndiso jebi kʼianga kisikasénne kjoañʼai xi te. Kʼoa je chjota cananeo jé niná xi Baal ʼmi xi ngisa tsabexkón. Kʼoasʼin koankjainle nga je niná ndiso jebi xi tsjoále kjoabijnachon, kʼoa nga kʼoati ninále ngʼajmi ma, kao tsʼe jtsí kʼoa kao tsʼe jtsínʼio. Kʼoa nʼio nkjín ʼnde jñani kʼoasʼin koankjainle je chjota nga je Baal sikuinda (Números 25:3). Tonga je chjota israelita tjínnele nga kisikjaʼaitsjen nga je “xi ñaki Niná sʼin tíjna” jéní je Jeobá kʼoa tsínsa xi kjaʼaí, nga̱ “je Jeobá Nináná tojngo mani” (Deuteronomio 4:35, 39).
Je Jeobá alikʼia bʼantjaiya kʼoa alikʼia síkʼantjaiya jmeni xi tso, ñaki kixiní kʼoa ñaki kʼoatjín jmeni xi tso
6, 7. 1) Jósasʼin tsoyanile je én xi “je Jeobá Nináná tojngo mani” tso. 2) Jósʼin tsakakó je Jeobá nga “tojngo mani”.
6 Je Jeobá alikʼia bʼantjaiya kʼoa kixi. Je én xi “je Jeobá Nináná tojngo mani” tso kʼoati kui tsoyanile nga ñaki kʼoatjín jmeni xi tso je Jeobá kʼoa nga ñaki sítjoson énle. Alikʼia bʼantjaiya je Jeobá kʼoa alikʼia síkʼantjaiya jmeni xi tso. Ñaki kixiní kʼoa ñaki kʼoatjín jmeni xi tso. Tobʼelañá, kʼoakitsole je Abrahán nga je ntje̱le koatio ya ʼNde jña kitso nga tsjoále. Je Jeobá nikʼiajin kisikʼantjaiya jmeni xi kitso kʼoa nʼio nkjín kjoaxkón tsakatío kʼianga kisitjoson énle. Ño siento basen nó kitjosonni jmeni xi kitso (Génesis 12:1, 2, 7; Éxodo 12:40, 41).
7 Kʼoa nga jenkjín siento nó jaʼato, je Jeobá kʼoakitso nga testigole mani je chjota israelita kʼoa i kitsole: “Tojo anña. Tsín Niná xi koannda títjonna an kʼoa xi koanskanni tojo liʼya xi kisʼe”. Je Jeobá kʼoati kitso nga tsínkʼia síkʼantjaiya jmeni xi tjínndajinle, nga tojo je ngantsjai (Isaías 43:10, 13; 44:6; 48:12). Nʼio tse kjoanda kisʼele je chjota israelita nga tsínkʼia bʼantjaiya je Niná xi tsakʼétsʼoale kʼoa nga ñaki sítjoson je énle. Ñá kʼoati kui kjoanda tjínná nga̱ kʼoati je Niná jebi ʼyaxkoán (Malaquías 3:6; Santiago 1:17).
8, 9. 1) Jmé xi mele Jeobá nga katasʼín je choʼndale. 2) Jmé xi kitso je Jesús nga tsakakó nga nʼio chjíle je én xi kinchja̱ je Moisés.
8 Jmeni xi kitso Moisés kʼoati kui kisikjaʼaitsjenjinle je chjota israelita nga je Jeobá tsjoake̱ koa̱n ngantsjai kʼoa sikuinda ngantsjai. Kʼoa je Jeobá kui xi mele nga ñaki toje katabexkón je chjota israelita kʼoa nga tsjoake katama kao ngayeje ni̱ma̱le, kjoabijnachonle kao nganʼiole (chótsenlai je rekuadro “Jósʼin tsoyanile”). Kʼoa je xi xijchá ma tjínnele nga tsakakóyale je xtile xi tʼatsʼe Jeobá, ánni nga kʼoati toje Jeobá kʼoetsʼoasínile (Deuteronomio 6:6-9).
9 Je Jeobá alikʼia síkʼantjaiya jme xi tjínndajinle, kʼoa kui xi mele nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá jokisʼin je chjota israelita. Kʼiatsa mená nga sa̱sénle Jeobá josʼin tiʼyaxkoán, tjínnele nga toje kʼoétsʼoalee kʼoa nga tsjoacha koaan kao ngayeje ni̱ma̱ná, kjoabijnachonná kao nganʼioná. Je Jesús kʼoakitso nga kui kjoatéxoma jebi xi ngisa chjíle (tʼexkiai Marcos 12:28-31).b Kuila kataʼyaa ndʼaibi jósʼin koakoá nga je “Jeobá Nináná tojngo mani”.
TOJE JEOBÁ JCHAXKOÁN
10, 11. 1) Jósʼin tsoyanile nga tojé Jeobá ʼyaxkoán. 2) Jósʼin tsakakó je xti hebreo nga tojekjoan Jeobá tsabexkón.
10 Tojé Jeobá xi ʼyaxkoán. Alikui koa̱n nga kjaʼaí niná jchaxkoán, kʼoa tsa kjoaʼmiya ndiso si̱kʼójiaan je kjoaʼyaxkón xi tibʼailee je Jeobá. Ali tokuijin nga ngisa ngʼa tíjna je Jeobá tikʼoajinni xi kjaʼaí niná kʼoa nga je xi ngisasa tse nganʼio tjínle nga toje jchaxkónñá. Kuiní nga tojé xi ñaki Niná. Kuinga toje tjínnenile jchaxkoán (tʼexkiai Apocalipsis 4:11).c
11 Je libro xi tsʼe Daniel kui nchja̱ni tʼatsʼe ño xti hebreo xi Daniel, Hananías, Misael kʼoa Azarías tsakʼin. Xti jebi tsakakó nga toje Jeobá bexkón kʼianga tsín kiskine je yao xi tsín kjine je choʼndale Niná. Xi ijngosani, je xi jan xti miyole Daniel likui tsakinyaxkónyʼintʼale je xkóson xi tsʼe tao̱nsine xi kisinda je rey Nabucodonosor. Bení nga tojekjoan Jeobá xi koa̱n kʼoetsʼoale. Kuinga ñaki kixi kitʼasínile ngantsjai (Daniel 1:1–3:30).
Jé Jeobá tjínnele si̱kʼéjnatítjoán
12. Tsa mená nga tojekjoan Jeobá jchaxkoán, jméni xi si̱kuindalee yaoná.
12 Jé Jeobá tjínnele si̱kʼéjnatítjoán. Tsa mená nga toje jchaxkoán, machjén nga si̱kuindaa yaoná nga tsín jme xi kjaʼaí kʼoéjnatítjoán. Jméni xi si̱kuindalee yaoná. Kʼianga kitsjoa xi Te Kjoatéxoma, je Jeobá kʼoakitso nga tsín koa̱n kjaʼaí Niná kʼoetsʼoale je choʼndale. Tsakʼéchjoale yaole tojmeni xi ninále koa̱n (Deuteronomio 5:6-10). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nʼio nkjín koya tjín tsa xi nináná koa̱n kʼoa tsakui nichxin jekui tibʼetsʼoale kʼoa tsín tiʼyaa. Je Jeobá alikui tíbʼantjaiya, tojo kui xi mele nga tojekjoan jchaxkoán. Kataʼyala josʼiaan nga tsín ʼya xi kjaʼaí jchaxkoán.
13. Jméni xi tsín tikʼoasʼin sikatíoniná ngixko̱n Jeobá josʼin tiyoaa tsakai.
13 Ya Colosenses 3:5 (tʼexkiai),d nkjín koya faʼaitʼa xi ya mangóson je xkóson kʼoa tsakui kʼoasʼiaan alikui tikʼoasʼin kuiyoñá ngixko̱n Jeobá josʼin tiyoaa tsakai. Bersíkulo jebi kʼoatso nga je kjoaxkaiʼa yaa mangóson je xkóson. Kʼiatsa nʼio koa̱nmená nga tsojmichjí sʼe̱ná kʼoa nga tao̱n sʼe̱ná tokuijin koatexomaná joni tsa jngo niná xi tjínle nganʼio. Ngayeje xi síkʼaxki̱ Colosenses 3:5 kjoaxkaiʼa tjenkao. Tsakui nʼio koa̱nmená tsojmi jebi tochale ngisa tsjoacha koaan tikʼoajinni Niná. Kʼoa tsa kʼoakoaan jejinni jngoyale xkóson tibʼetsʼoalee. Jejin tsín tije “Jeobá Nináná tojngo mani”. Alikui mená nga kʼoakoaan.
14. Jmé xi kitso je pastro Juan, xi si̱kuindalee yaoná.
14 Je pastro Juan me kʼoati tso én xi kisichjén kʼianga kisikʼaxki̱ jme xi si̱kuindalee yaoná. Kisikʼaxki “je kjoachi̱nga̱ xi tjínle yaoná, kao kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan, kao kjoangʼatakon” xi tsʼe kjoabijnachonná. Kʼoakitso nga “tsa jngo xi símekon sonʼnde, tsínle kjoatjaochajin xi tʼatsʼe Niná” (1 Juan 2:15, 16). Kuinga machjénsíni nga kjitʼa si̱kjaʼaitsjenjiaan jme xi tinʼia. Tsakui nichxin jchaa nga kui kjimametokoán kjoasʼetsaojin xi tjín sonʼnde, josʼín je chjota, jofayo kʼoa jokjoan najño xi bʼakjá. Kʼoa tsakui nichxin mená nga skuelangʼa koanngián nga so̱koná “tsojmi xi nʼio yʼai kjoan” (Jeremías 45:4, 5). Tonga jenʼio machrianle sonʼnde chjotse. Kuinga tjínnenile si̱kjaʼaitsjeen jme xi kitso je Moisés. Tsa majinná kʼoa makjainná nga je “Jeobá Nináná tojngo mani”, tojejinkjoan jchaxkoán kʼoa kʼoajinsʼin jchaxkoán josʼin mele (Hebreos 12:28, 29).
JTÍN SʼIN KUIYOAA KAO JE NDSʼEE
15. Ánni nga kʼoakitsosíni je pastro Pablo nga je chjotale Cristo tojngo Niná tjínle.
15 Je én xi “Jeobá Nináná tojngo mani” tso kʼoati kui síkjaʼaitsjenjinná nga kui xi mele je Jeobá nga jtín sʼin kuiyoaa ngatsʼiaa kʼoa nga tongóson jme xi kjuintjenngiaa. Je chjotale Cristo xi títjon tsakatio, tjín xi chjota judío kitjenni, xi chjota griego kitjenni, xi chjota romano kitjenni kʼoa xi kjaʼaísa naxinandále. Kjaʼaí kjaʼaí kostumbre kisʼele kʼoa kjaʼaí kjaʼaísʼin kisikjaʼaitsjen. Kuinga tjínkʼa xi ñʼai koannile nga kʼoakisʼin jme xi tokʼia tsakʼinyale kʼoa nga ñʼai koannile nga kisikatío jmeni xi sʼín tsakai. Kuinga kʼoakitsosínile je pastro Pablo nga je chjotale Cristo tojngo Niná tjínle, tojéní Jeobá Ninále (tʼexkiai 1 Corintios 8:5, 6).e
Je Jeobá kui xi mele nga jtín sʼin kuiyoaa ngatsʼiaa kʼoa nga tongóson jme xi kjuintjenngiaa
16, 17. 1) Jmé énni xi tíbitjoson nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoa jósʼin tíbichómani. 2) Jméni xi tsín tijtín sʼin sikatíoniná.
16 Kʼoa jósʼin tiyoaa ñá xi chjotale Cristo maa ndʼaibi. Je profeta Isaías kʼoakitso nga kʼianga toje tífikjetʼa nichxin tojngo sʼin yaole ngatsʼi je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá kʼianga kʼoetsʼoale je Jeobá. Chjota jebi i kuitso: “Jé koakoyaná tʼatsʼe ndiaale, kʼoa yaa kuitsomayaa ndiaale” (Isaías 2:2, 3). Nʼio tsjoa maná nga tiʼyaa kʼianga tíbitjoson én jebi. Je ndsʼee xinxin naxinandále, kjaʼaí kjaʼaí én nchja̱ kʼoa kjaʼaí kjaʼaí kostumbre tjínle. Tonga tojngo mañá ngatsʼiaa nga tiʼyaxkoán je Jeobá. Ninga kʼoalani, nga xinxin naxinandáná kʼoa nga kjaʼaí kjaʼaí nʼia sakʼoaa kjoa sʼe̱ná kao je ndsʼee.
A bʼenelee yaoná nga jtín sʼin biyoaa kao je ndsʼee (Chótsenlai párrafo 16 saʼnda 19)
17 Tobʼelañá, jósʼin ʼyatokoán je ndsʼee xi xin naxinandále. Tsakui nichxin kjaʼaí én nchja̱, kjaʼaí kjoan najño bʼakjá, kjaʼaí kostumbre tjínle kʼoa tsa kjaʼaí kjoan tsojmi xi kjine. A chʼasjengiñá ndsʼee jebi kʼoa a toje fajtaa xi kʼoatisʼin ngale josʼin nganá ñá kʼoa xi kʼoati kui kostumbre tjínle. Kʼoa jósʼin ʼyatokoán xi chjotajchínga sʼin tjío, xi ngisa xti tikʼoajinni ñá. Kʼoa tsa jeje̱ xi kjaʼaísʼin tsen yaole kʼoa tsa xi kjaʼaí kostumbre tjínle. Tsa tsín si̱kuindaa yaoná, tochale kui kʼoetʼaná kʼoa tsín tijtín sʼin kuiyoñá kao ndsʼee.
18, 19. 1) Jmé kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Efesios 4:1-3. 2) Jméni xi sʼiaan nga jtín sʼin kuiyoaa.
18 Jméni xi sʼiaan nga tsín jme kjoa sʼe̱ná kao je ndsʼee. Kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale pastro Pablo je chjotale Cristo xi ya Éfeso tsʼe. Ya naxinandá jebi nʼio nkjín chjota xi xinxin naxinandále kisʼe (tʼexkiai Efesios 4:1-3).f Je pastro Pablo kisikʼaxki kjoanangitokon, kjoandʼé, kjoatsejta kao kjoatsjoacha. Kʼoa jebi yaa mangóson je xjáo xi xinyángi jngo niʼya. Tonga nga nda sʼe̱ jngo niʼya tse nganʼio machjénle. Kuinga kʼoakitsosínile Pablo je chjotale Cristo xi Éfeso tsʼe nga katabʼasje nganʼio nga jtín sʼin koatio ya jinjtín.
19 Ngatsʼiñá nga tjínnele kʼoainganʼioá nga jtín sʼin kuiyoaa. Jmé xi koa̱n sʼiaan. Xi títjon, kʼoakatamakjoaan jokitso je Pablo, koakoá kjoanangitokon, kjoandʼé, kjoatsejta kao kjoatsjoacha. Xi majaoni, kjoanyʼán kjuintjenngiaa kʼoa nyʼán sʼin kuiyokoaa xíngiaa. Kʼianga kjoa sʼená kao je ndsʼee kui mangóson nga chikjan makjoan je xjáo xi nyangi niʼya. Je kjoa alikui jtín síkatíoná, kuinga machjénsíni nga kʼoéndajiaan. Tsa kʼoasʼiaan nyʼán sʼin kuiyoaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa.
20. Jósʼin bakoá nga majinná nga “je Jeobá Nináná tojngo mani”.
20 Nga “je Jeobá Nináná tojngo mani” nʼio tsjoánganʼioná. Kitsjoanganʼiole je chjota israelita nga kiskale je kjoa xi kisʼele kʼianga kitjoéle kʼoa nga jaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Kʼoati tsjoánganʼioná tsanda ñá nga kuitjátojiaan kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa nga nyʼán sʼin kuiyoaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa ya ʼndenaxó. A majinná nga “je Jeobá Nináná tojngo mani”. Tsa jaon, tosi tonda toje jchaxkoán. Kʼoa tosi tonda tsjoacha katamaa kao ngayeje ni̱ma̱ná, kao ngayeje kjoafaʼaitsjenná kʼoa kao ngayeje nganʼioná. Tosi tonda kʼoénelee yaoná nga nyʼán sʼin kuiyoaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa kao je ndsʼee. Tsa tosi tonda kʼoasʼiaan, barré sʼin skoe̱konná je Jesús kʼoa i kuitsoná: “Nroáo, jon xi Nʼaina kisichikontʼain, chjoékjoatjao je kjoatéxoma xi tíjnanda xi tʼatsaon, saʼnda nga totsʼinle kjoa” (Mateo 25:34).
a Deuteronomio 6:4, 5: “Tinóʼyai naxinandá Israel: Je Jeobá, je Jeobá Nináná tojngo mani. Kʼoa tjínneli nga katamatsjoachai Jeobá Nináli kao ngayeje ni̱ma̱li, kao ngayeje kjoabijnachonli kʼoa kao ngayeje nganʼioli”.
b Marcos 12:28-31: “Jngo chjota skribano jaʼaikonle Jesús, kinrʼoéle nga tjíofaoyani, tsabe nga nda kinchja Jesús, kiskonangile: Jñále kjoatéxoma xi títjon kaoni ngayije. Jesús kinchja: Je kjoatéxoma xi títjon kaoni ngayije: Tinóʼyao chjota Israel, je Nainá Nináná tojngo mani. Katamatsjoachai tsokʼoa je Nainá Nináli. Katamatsjoachani ngayije ni̱ma̱li, kao ngayije kjoatsjoali, kao ngayije kjoafaʼaitsjenli, kao ngayije nganʼioli. Jebi jé ní kjoatéxoma xi títjon. Kʼoa je xi majaoni kʼoatisʼinni jebi. Katamatsjoachai xikʼa joni nga tijini. Tsín kjoatéxoma xi kjaʼaí, xi ngisa títjon kaoni jebi”.
c Apocalipsis 4:11: “Señor, bakinli nga ji katjitjojeyai, kʼoa nga xkón kataʼyatakonli, kʼoa katasʼeli nganʼio, nga ji kinindai ngayije tsojmi, nga ji koanmetakuin nga kisʼe, kʼoa kʼoasʼin koan”.
d Colosenses 3:5: “Tinyachʼaolao yaono, joni tsa tinikʼaon yaono, tʼatsʼe je kjoa xi tjín sonʼnde: kjoachajngi, kjoajndí, kjoachi̱nga̱, kjoa xi mele xi chʼao tjío, kjoaxintakon, xi joni tsa xi bexkón xkóson”.
e 1 Corintios 8:5, 6: “Nda tsa kʼoasʼin tjín xi Niná ʼmile, axo ya ngʼajmi, axo i̱ sonʼnde (nga kʼoasʼin nkjín niná tjín, kʼoa nkjín xi nai ma), tonga ñá tojngo Niná xi tjínná, je Nʼainá, jñale xi je jinroani ngayije kjoa. Kʼoa ñá tjián xi tʼatsʼe. Kʼoa jngo Nainá Jesucristo xi tjínná, xi totʼatsʼe koanndani ngayije, kʼoa xi totʼatsʼe tjián”.
f Efesios 4:1-3: “An xi tijna kjoañʼai xi tijnakoa je Nainá, bʼetsʼoano nga kuimao josʼin machjén je xá xi kinokjoano, kao kjoayo̱ma̱ kjiatakon, kao kjoandʼé, kao kjoatsetakon. Tikjaínlao xíngio nga tjaochao. Tixítíyalao yaono nga tojngo tiyokjao nga nyʼán tiyo, nga je Espíritu Santo tsakʼékjaono”.