BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
Énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • Tikjaʼaitsjain je chjoónle Lot
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je chjoónle Lot koanna̱xaa kʼoa je Lot kao xtiyánchjínle kitokaa

      KJOAʼMIYA 10

      Tikjaʼaitsjain je chjoónle Lot

      Je Lot kao Abrahán, xi tsinile koanni, yaa ñatjen tsakatio ya Canaán. Je Lot kao Abrahán, sa nkjín sa nkjín koan cho̱ntjele kʼoa chan tsín tikisʼenile ʼnde jñani kisikjen. Je Abrahán i kitsole Lot: “Alikuijin tikoa̱n i̱ kuiyoñá nga joá. Ji chjoéjin jñani meli kʼuín, ánni tsín ya kjuísíña an”. Tsí nʼio nda chjota koan je Abrahán nga kʼoakitso.

      Je Lot jngo ʼnde xi naskánachon tsabe ya chrian naxinandá jña Sodoma tsakʼin. Nʼio kisʼe nandá kao jñá. Kʼoa kui ʼnde jebi kiskoejin nga ya kikatio kao familiale.

      Je chjota xi kisʼe ya naxinandá Sodoma kʼoa kao naxinandá xi ya tíjnachrianle xi Gomorra tsakʼin nʼio tsʼen koan. Kʼoa je Jeobá kʼoatsakʼé kon nga sikjeson nga jao naxinandá xokjoan. Tonga je Niná mele kʼoasjentjai je Lot kao familiale, kʼoa kuinga jao ánkje kisikasénsíni xi kitsole: “Ngotjo kjoanño. Titjoo naxinandá jebi. Je Jeobá sikjesonní”.

      Tonga je Lot alikui kjitʼanangi kitjo, kisikʼachxin. Kuinga je ánkje kiskenʼndósíni ntsja je Lot kao chjoónle kʼoa kao xtiyánchjínle kʼoa kitokakao nga tsakʼaonsje ya naxinandá. Kitsole: “Tókao. Titjoo ánni tsín kuiyásíño kʼoa ali yándsʼionjin chotsenño. Tsa yándsʼion chótsenño, kuiyáño”.

      Lʼí kao chao azufre tsʼane naxinandá Sodoma kao Gomorra

      Kʼianga jekicho ya naxinandá Zóar, je Jeobá kʼiaa kisikʼane je lʼí kao chao azufre ya Sodoma kao Gomorra. Nga jao naxinandá jebi ñaki tsín jme xi tikisʼeni. Je chjoónle Lot alikui kisitjosonle Jeobá, yátsʼin kiskotsenni kʼoa koanna̱xaa. Tonga je Lot kao xtiyánchjínle kitjontjaile yaole nga kisitjoson. Nʼiojin ba koanle Lot nga tsín kisitjoson je chjoónle, kʼoajin tiba koanle xtiyánchjínle. Tonga kʼoajin tinda kisatio kon nga kisitjosonle Jeobá.

      “Nanda tikjaʼaitsjaon je chjoónle Lot” (Lucas 17:32).

      Xi kjonangi: Ánni nga kisikjesonsíni Jeobá je Sodoma kao Gomorra. Ánni nga koanna̱xa̱síni je chjoónle Lot.

      Génesis 13:1-13; 19:1-26; Lucas 17:28, 29, 32; 2 Pedro 2:6-9

  • Nga kichotʼayakao kjoamakjainle
    Xi bakóyana je Biblia
    • Abrahán kao Isaac yaa tjíofi ya nindo Moria

      KJOAʼMIYA 11

      Nga kichotʼayakao kjoamakjainle

      Je Abrahán kitsoyale je Isaac nga tsjoake katama Jeobá kʼoa nga kʼoakatabʼé kon nga sitjoson jme xi tjínndajinle. Je Jeobá nʼio ñʼai tjín jmeni xi kitsole je Abrahán nga katasʼín. Kʼiala 25 nóle je Isaac. Jméni xi kisijéle Jeobá.

      Je Niná i kitsole Abrahán: “Tʼiain kjoanda, chjoai ʼndíli, xi tojngo mani, ya tʼaitʼanái ya jngo nindo xi tíjna ya ʼnde Moria”. Je Abrahán alikui be anni nga kʼoakitsonile je Jeobá, tonga kisitjosonní.

      Kʼianga jekoannyaonni nga tanjio, je Abrahán kikao Isaac kao jao choʼndale ya Moria. Xijekoan janni nichxin, kjin tsabeni nindo xi tjín ya Moria. Je Abrahán kʼoakitsole je choʼndale nga katakoyala, ánni nga je kʼoa kao Isaac koaitsjoátʼasínile kjoatjao je Niná. Jé Abrahán tsakʼa kichalo kʼoa jé Isaac kisikʼa chikín. Kʼoa je Isaac i kitsole nʼaile: “Jñáni tíjna je cho̱ xi kʼoaitʼalee Niná”. Je Abrahán kitso: “Jé Jeobá tsjoáná, ʼndítá”.

      Kʼianga jekicho ya nindo, kʼiaa tsakʼénda jngo sonxta. Xijekoan, je Abrahán tsakánʼio je ntsja kao ndso̱ko̱ Isaac kʼoa yaa kisikájnason sonxta.

      Isaac kjinʼio kʼoa yaa kijnason je sonxta kʼoa je Abrahán jngo kichalo yʼatonntsja

      Je Abrahán kiskoé je kichalo. Kʼianga jekʼoatísʼín, je ánkjele Jeobá yaa tjen ngʼajmi kinchja̱nile kʼoa kitsole: “Abrahán, lijmejin xi nikoai je tibe. Ndʼaibi ʼbeña nga tjínli kjoamakjain xi kao Niná, nga̱ kʼoatsakʼai tokuin nga kʼoaitʼai je ʼndíli”. Xijekoan, je Abrahán jngo barré tsabe xi ya tjítsʼóngi nra̱le ya jinjñá. Kʼiaa sasa kiskojndáni Isaac kʼoa kui barré kitsjoatʼale je Niná.

      Saʼnda nga kʼia, je Jeobá kʼoakitsole Abrahán nga miyole mani. A ʼyaní anni. Kuinga kʼoakisʼin Abrahán ngayeje xi kitsole Jeobá, ninga tsín koanjinle anni kʼoakitsonile.

      Abrahán tíkjojndá je nʼó xi tjíkjá ntsja Isaac

      Je Jeobá i kitso ijngokʼangánile Abrahán: “Sichikontʼainle kʼoa nkjín xti tsjoale, nʼio nkjín koa̱nni ntje̱li”. Kui xi kitsonile Jeobá nga totʼatsʼe Abrahán koa̱nchikontʼainni ngatsʼi chjota xi nda sʼin.

      “Nga̱ Niná kʼoasʼin koantsjoake sonʼnde nga kitsjoa je xi tojngo ʼndíle, jméni nga ngatsʼisíni xi makjainle tʼatsʼe, likui cha̱, tjínle kjoabijnachon ngantsjai” (Juan 3:16).

      Xi kjonangi: Jósʼin tsakakó Abrahán nga je Jeobá kisinʼiotʼa. Jméni xi tongini kitsole Jeobá je Abrahán.

      Génesis 22:1-18; Hebreos 11:17-19; Santiago 2:21-23

  • Kjoanda xi tsakʼaile Jacob
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jacob jngo chxoa̱ tsojmi xi ma chine títsjoále je Esaú ngajaole je kjoanda xi tjínle, nga ʼndítjon ma

      KJOAʼMIYA 12

      Kjoanda xi tsakʼaile Jacob

      Isaac kao Rebeca yaa tjíokao je xtingʼion xi kisʼele, je Jacob kao Esaú

      Je Isaac kʼiaa 40 nóle nga chixan kao Rebeca. Je Isaac nʼio tsjoake koan Rebeca. Nga jeki nichxin, xtingʼion kisʼele.

      Je xi títjon kitsin Esaú tsakʼin, kʼoa je xi majaoni Jacob tsakʼin. Je Esaú nʼio tsjoake koan nga jinjñá kikʼamje kʼoa nʼio koanle kisikʼien cho̱. Tonga je Jacob ngisaa tsjoake koan nga toya tsakʼejna ndʼiale.

      Kʼianga kui nichxin, je ʼndí xi majchínga ngisaa tse nangi kao tao̱n bʼaile tikʼoajinni ndsʼe̱ xi ngikʼa nga jebiya nʼaile. Ya familiale Isaac, kʼoati tse kjoanda kisʼele nga ya kjuinroani jmeni xi kitsole Abrahán je Jeobá. Je Esaú alikui koanndosinle kjoanda jebi. Tonga je Jacob bení nga nʼio chjíle.

      Jacob kao Esaú

      Ñandia kʼianga nʼio kijtale Esaú nga kichoni niʼyale nga kʼoasʼin cho̱ kisíkʼien. Kʼoa kinje̱le tsojmi xi tíbʼénda je Jacob kʼoa kitsole: “Tosíxkón kji baona. Tʼai choanái je xi nísí tjín tíjnali ya”. Je Jacob kitsole: “Koa̱njin. Tonga títjonkjoanla kʼoatʼinnái nga tsʼan koa̱n je kjoatjao xi kʼoaili”. Je Esaú kitso: “Alikui mandosinna. Koaan chjóai. Je xi mena kuinga koakjen”. A nda kisʼin Esaú nga kʼoakisʼin, jósingái ji. Mai. Tojngo chxoaa tsojmi kisikʼantjaini je xi tsakʼaile.

      Kʼianga jekoanjchínga Isaac, kicho nichxin nga tsjoále kjoanichikontʼain je ʼndíle xi majchínga. Tonga je Rebeca, jé Jacob tsakasenkao, kʼianga je katatsjoále kjoanichikontʼain je nʼaile. Je Esaú nʼio koanjtile nga kisʼejinle kʼoa koanmele kisikʼien Jacob. Je Isaac kao Rebeca mele sikuinda Jacob, kuinga i̱ kitsosínile: “Tʼin, ya tʼinkijnakoai Labán, tsinili, je ndsʼe̱ na̱li, saʼnda nga katafaʼajen kjoajtile Esaú”. Je Jacob kisitjosonle xijchále kʼoa tsakangaa nga tsín katanikʼien.

      “Jmé xi kuinje̱le chjota tsa sicha kjoabijnachonle, ninga kuinje̱le ngayije sonʼnde. Axo jméni xi tsjoá je chjota xi tʼatsʼe kjoabijnachonle” (Marcos 8:36, 37).

      Xi kjonangi: Jókoankjoan Esaú. Jókoankjoan Jacob. Ánni nga je Jacob tsakʼainile kjoanichikontʼain ʼndele nga je Esaú kʼoaile.

      Génesis 25:20-34; 27:1-28:5; Hebreos 12:16, 17

  • Je Jacob kao Esaú síchatʼanile xínkjín
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Jacob sénxkónyʼin kʼoa je Esaú nroa tokanrʼoe

      KJOAʼMIYA 13

      Je Jacob kao Esaú síchatʼanile xínkjín

      Je Jeobá kʼoakitsole Jacob nga je sikuinda, tojo kisikao Abrahán kao Isaac. Je Jacob yaa tsakʼejna ya ʼnde jña Harán tsakʼin. Yaa chixan, nʼio nkjín xti kisʼele kʼoa nʼio nyiná koan.

      Nga jeki nichxin, je Jeobá i kitsole Jacob: “Tʼinni ya ʼndele xijcháli”. Kuinga kisíni Jacob kao familiale. Kʼianga tjenya yandiaa, je choʼndale jaʼainrʼoe kʼoa kitsole: “Je Esaú, je ndsʼai, 400 chjota tjenkao nga nroanrʼoená”. Je Jacob kitsokjon kʼiatsa jme xi sikao Esaú je kʼoa kao familiale. Kuinga i̱ kitsosínile Jeobá: “Tʼiain kjoanda, chʼa̱sjentjainái xi tʼatsʼe ndsʼe”. Kʼianga jekoannyaonni, je Jacob tsojmi kisikasénle Esaú. Kisikasénle barré, tindso, nra̱ja̱, camello kao búrró.

      Nga koannjio, nga jetoje tsakʼejna Jacob, jngo ánkje tsabe. Ánkje jebi kiskan kao Jacob saʼnda nga koannyaonni. Ninga kitsiʼaon Jacob, tosi tonda kiskan. Je ánkje i kitsole: “Tʼaiʼndenái nga tifia”. Tonga je Jacob kitso: “Majain, kʼiaa tsjoaʼndele saʼnda nga si̱chikontʼainnái”.

      Xijekoanni, je ánkje kisichikontʼain Jacob. Yaa tsabeni nga tsín tsjoáʼnde Jeobá kʼianga jme xi sikao Esaú.

      Nga tanjio, je Jacob kjin tsabeni Esaú je ndsʼe̱ kʼianga 400 chjota tjenkao. Jé kitítjon kʼianga kinrʼoe Esaú, kʼoa nga jekichonrʼoe ñato kʼa tsakjénjenle jko̱. Je Esaú kitokanrʼoe Jacob kʼoa kitsoakjá. Kiskiʼndákao xínkjín kʼoa kisichatʼale xínkjín. A kisasenle Jeobá jmeni xi kisʼin Jacob, jósingái ji.

      Xijekoan, je Esaú kini niʼyale, kʼoa Jacob kʼoati to kini tsanda je. Je Jacob 12 koanni xtile kʼoa i tsakʼin: Rubén, Simeón, Leví, Judá, Dan, Neftalí, Gad, Aser, Isacar, Zabulón, José kao Benjamín. Xijekoanni, je Jeobá jé José kisichjén nga tsakʼasjentjai naxinandále. A meli jchai jmeni xi koan. Kataʼyala.

      “Katamatsjoachao xi jtikeno, tʼetsʼoantjao xi chʼao síkaono, kʼoa xi fitjenngi kontrano, jméni nga koa̱nsínio ʼndíle Nʼaino xi tíjna ngʼajmi” (Mateo 5:44, 45).

      Xi kjonangi: Ánni nga kisichikontʼainsíni ánkje je Jacob. Jméni xi kisʼin Jacob nga nyʼán tsakʼejnakao je ndsʼe̱.

      Génesis 28:13-15; 31:3, 17, 18; 32:1-29; 33:1-18; 35:23-26

  • Kisitjosonle Niná ninga choʼnda kinikao
    Xi bakóyana je Biblia
    • José títokale chjoónle Potifar

      KJOAʼMIYA 14

      Kisitjosonle Niná ninga choʼnda kinikao

      Je Jacob nʼio tjao koanle José, je tile xi maʼndí, kʼoa tsabee je ndsʼe̱ xi majchínga nga ngisa tsjoacha José. Jókisatio kon je ndsʼe̱. Nʼio koanxinkonke kʼoa jtike koan. Ñandia kʼianga nijñá tsakʼaile José kʼoa tsakʼéyanajmíle je ndsʼe̱. Je ndsʼe̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼianga nijñá jebi kui tsoyanile nga kuichoka nichxin nga kʼaonje̱n jko̱ ngixkon José. Kʼoa kuinga ngisa tinʼio koanjtikengáni.

      Ndsʼe̱ José yaa kisikʼatjenya jngo nga̱jao̱

      Ñandia je ndsʼe̱ José ya tjíokoʼnda cho̱ntjele ya chrian naxinandá Siquem. Je Jacob kisikasén José nga katafikotsenle josʼin tjíoni ndsʼe̱. Kʼoa nga tsabe nga nroa je José i kitsole xínkjín: “Nroa ya xi nijñá bʼaile. Si̱kʼieen”. Xijekoan kitsoa kʼoa jngo nga̱jao̱ xi nʼio na̱nga̱ kisikʼatjenya. Tonga Judá, je ndsʼe̱ xi majchínga, i kitso: “Ali nikʼienjion. Tosa koatenaa kʼoa choʼnda katanikao”. Kʼoa kʼoakisʼin, 20 tao̱nchxoa tsakaténanile je chjota madianita, xi negosio sʼín, xi tjíofi ya Egipto.

      Xijekoan, je ndsʼe̱ José, njínle tindso kisikaʼnyi̱ni najñole kʼoa yaa kikaole nʼaile kʼoa i kitsole: “A tsí tsʼe tili najño jebi”. Je Jacob kʼoakitso nga jngo cho̱toán kisikʼien ʼndíle kʼoa nʼio ba koanle. Aliʼya xi tikoan kisinʼioni kon.

      Ndoyá tíjnaʼya José

      Kʼianga kicho Egipto, jngo chjota xi xángʼa tjínle xi Potifar ʼmi tsakatse je José kʼianga choʼndale katama. Tonga je Jeobá yaa tsakʼejnakao José. Je Potifar tsabee kʼianga nʼio nda síxá José kʼoa nga koa̱n sinʼiotʼa. Kʼoa jé tsakánele ngayeje xi tjínle.

      Je chjoónle Potifar tsabee nga naskánakji José kʼoa nga nʼio taja, kʼoa ngotjo ngosá kʼoakitsonile nga katabajnakao. Jókisʼin José. Koankaile kʼoa kitsole: “Majain, nga̱ chʼaotjín jebi. Je naina nda bekonna kʼoa chjoónle mani. Kʼiatsa ji koajnakaole, koanjngijéejian ngixko̱n Niná”.

      Ñandia kʼianga je chjoónle Potifar nʼio tsakʼénele José nga katabajnakao. Kiskenʼndó najñole, tonga kitokaa José. Kʼianga kicho Potifar, tsakʼéndisole, kʼoakitsole nga tjín xi kisikao José. Nʼio koanjtile Potifar kʼoa ndoyá kiskani. Tonga je Jeobá alikui kisichajin José.

      “Nangi tiyolao ntsja Niná xi tjínle nganʼio, ánni nga je sikinngʼasínino kʼianga kuicho nichxin” (1 Pedro 5:6).

      Xi kjonangi: Jméni xi kisikao ndsʼe̱ je José. Ánni nga ndoyá kiskanisíni Potifar je José.

      Génesis 37:1-36; 39:1-23; Hechos 7:9

  • Je Jeobá alikui kisichajin José
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je José kui kʼoatítso josʼin tsoyanile je nijñá xi tsakʼaile Faraón

      KJOAʼMIYA 15

      Je Jeobá alikui kisichajin José

      Kʼianga ndoyá tíjnaʼya José, je faraón xi rey tíjna ya Egipto, nijñá tsakʼaile kʼoa aliʼya xi koanjinle. Jngo choʼndale faraón xi kʼoakitsole nga José male bʼéyanajmí josʼin tsoyanile nijñá. Je faraón kʼoakitso nga kjitʼanangi katafichʼa José.

      Je faraón i kitsole: “A koaan kʼoakʼuínnái jósʼin tsoyanile nijñána”. Je José kitso: “Ñato nó nga nʼio nkjín tsojmi sʼe̱ i̱ naxinandá Egipto, kʼoa xijekoa̱n, ñato nó nga kjinrá sʼe̱. Jngo chjota xi chjine chjoéjin xi katabinyátjao tsojmi ánni nga tsín kjinrá kuiyásíni je naxinandá”. Je faraón i kitsole: “Ji skoejinle. Nʼio tse nganʼio sʼe̱li i̱ Egipto nga̱ ji koa̱njaoni”. Tonga jósʼin tsabeni José josʼin tsoyanile nijñá xi tsakʼaile faraón. Kuinga je Jeobá tsakasenkao.

      Je José tíbándiaale je chjota nga katabinyátjao je tsojmi xi ma chine

      Je José, ñato nó nga tsakinyátjao tsojmi. Xijekoanni, kjinrá koan ngakjijnda Sonʼnde tojokjoan kitso, kʼoa je chjota yaa kichokatse tsojmi. Je Jacob, nʼaile José, kisʼejinle nga tjín tsojmi ya Egipto kʼoa kuinga te xtile kisikasénsíni nga katabatse tsojmi.

      Je xtile Jacob kikonle José kʼoa je José sasa tsabeni je ndsʼe̱. Tonga je ndsʼe̱ alikui tsabexkon José. Tsakʼaonjenle jko̱ je José, tojoná tso nijñá xi tsakʼaile nga sʼa ti. Je José mele skoe̱ tsa tojo jtike ndsʼe̱, kuinga i̱ kitsosínile: “Tokafaʼaichotsenchéño, tokui kafaʼaichotsenlao tsa chʼaosʼin tíjna naxinandánajin”. Je ndsʼe̱ i kitso: “Majain, alikui xá kafaʼainijin. Canaán tsainjin, 12 manijin tsakai. Tonga jngo xi jekʼien kʼoa je ndsʼaijin xi maʼndí yaa tíjnakao nʼainajin”. Je José kitsole: “Nroakaonáo je ndsʼao xi maʼndí kʼoa kʼiaa koa̱nkjainna”. Kʼiaa kikon ijngokʼanile nʼaile.

      Je familiale Jacob koantsín ijngokʼangánile xi kiskine kʼoa kisikasén ijngokʼangáni je xtile ya Egipto. Kʼoa nga ki kikao Benjamín, je ndsʼe̱ xi maʼndí. Je José kiskotʼayakao je ndsʼe̱, yaa kisikʼéjnaya naxále Benjamín je cho̱tsín tao̱nchxoale kʼoa ché kitsole. Kʼianga jekoansjaile choʼndale José nga ya tíjnaya naxále Benjamín je cho̱tsínle tokʼoakoanle je ndsʼe̱. Kʼoakitso nga tosa je katabʼaile kjoañʼai kʼoa nga tsín jokatanikao Benjamín.

      Kʼoasʼin tsabeni José nga jetsʼantjaiya je ndsʼe̱. Alikui tikoanjenile kon, kiskiʼndá kʼoa i kitso: “Anña José, je ndsʼao. A tojo tíjnakon nʼaina”. Tokʼoakoanle je ndsʼe̱. Je José kitsole: “Li jonjin fanao jée yaono jmeni xi kinikaonáo. Jéní Niná xi kʼoasʼin kisikasénna nga kʼoasjentje chjota. Tonga kjitʼanangi, tangínchʼao je nʼaina”.

      Je ndsʼe̱ José ki ijngokʼani ya niʼyale nga kikʼéyanajmíle je nʼaile jmeni xi koantʼain kʼoa kikao ya Egipto. Nʼio nkjín nó jaʼato nga chan tsabeni xínkjín je José kao nʼaile.

      José tísítiʼnda je Jacob xi nʼaile mani

      “Tsa tsín si̱chatʼalao chjota jéele, kʼoati je Nʼaino likui sichatʼano jéeno” (Mateo 6:15).

      Xi kjonangi: Jósʼin tsakasenkao Jeobá je José. Jósʼin tsakakó José nga kisichatʼale ndsʼe̱.

      Génesis 40:1–45:28; 46:1-7, 26-34; Salmo 105:17-19; Hechos 7:9-15

  • ʼYáni xi Job tsakʼin
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Job jtsé yajon ngayeje yaole kʼoa jan chjota nroakotsenle

      KJOAʼMIYA 16

      ʼYáni xi Job tsakʼin

      Jngo chjota tsakʼejna xi je Jeobá tsakʼétsʼoale ya jñani Uz tsakʼin. Jéní Job. Nʼio nyiná koan kʼoa nʼio nkjín koanni familiale. Nda chjota koan kʼoa tsakasenkao xi ma̱ tjío, yánchjín xi jekʼien xʼinle kao ʼndíxti xi tsínle xijchá. A tsínkʼia kisʼele kjoa nga nda chjota koan, jósingái ji.

      Na̱i

      Je Job alikui be tsa tíkotsenle je Na̱i. Je Jeobá i kitsole je Na̱i: “A tiʼyaní je choʼndana Job. Tsínsa ʼyani xi kʼoasʼín joni tsa je i̱ Sonʼnde. Sítjosonna kʼoa nda sʼín”. Je Na̱i i kitso: “Toxá sitjosonnili nga̱ nikuindaní, nichikontʼainní, tjínle nangi kao cho̱. Chja̱ʼalalai ngayeje, a tsí likuilaxó tiskoe̱xkónnili”. Je Jeobá i kitso: “Koaan chótʼayakoai, tonga alikui tsjoaʼndele nga si̱kʼain”. Je Jeobá kitsjoaʼnde nga kiskotʼayakao Na̱i je Job. Ánni kitsjoaʼndesíni. Kuinga be Jeobá kʼianga tosi tonda sitjoson je Job.

      Je Na̱i nʼio nkjín koya josʼin kiskotʼayakao Job. Jé títjon chjota sabeo kisichjén kʼianga kisiché je nra̱ja̱le kao búrróle. Xijekoan, lʼí kisikjesonni ngatsʼi je barréle. Kʼoa xi koanskanni, jngo jtín chjota caldeo kisiché camellole. Kʼoati kʼien choʼndale xi síkuinda cho̱ntjele. Tonga je xi ngisasa tse kjoa kuiní nga kʼien ngatsʼi je xtile kʼianga chixojenne je niʼya kʼianga tjíokjen. Je Job nʼio ba koanle tonga tosi tonda je Jeobá tsabexkón.

      Je Na̱i kui xi koanmele nga nʼiosa tse kjoañʼai katafaʼá Job, jé xokisikao nga jtsé tsakajon ngakjijngo yaole. Nʼio baojon koan. Je Job alikui be anni nga kʼoasikji kjoa kichoneni, tonga tosi tonda je Jeobá tsakʼétsʼoale. Je Niná tsabení jmeni xi kisʼin Job kʼoa nʼio tsjoa kisʼele.

      Xijekoan, jan chjota kisikasén je Na̱i kʼianga kiskotʼayakao Job. Kitsole: “Tochale jée tsakijnyi kʼoa totibʼeʼmai. Kuinga kjoañʼai títsjoánili Niná”. Je Job i kitso: “Alijme xi chʼaotjín xi tisʼian”. Tonga chan kʼoakitso nga je Jeobá tjínle jée tʼatsʼe kjoa xi tífaʼatojin kʼoa nga tsín kixi jmeni xi tísʼín Niná.

      Jngo ti xi Elihú tsakʼin xi totínrʼoé nga tjíofáonajmí ngatsʼi. Tonga tochan kinchja̱ kʼoa i kitso: “Alikui kʼoatjín jmeni xi tibixón. Je Jeobá nʼio nda chjota kʼoa alikʼia kui kʼoasʼin xi chʼaotjín. Tíkotsenní kʼoa basenkao je chjota xi kjoa tjínle”.

      Job kao chjoónle kʼoa kao jngo ʼndílee

      Je Jeobá kʼoati kinchja̱le Job, kitsole: “Jñáni tijnai kʼianga tsakʼenda je ngʼajmi kao sonʼnde. Ánni nga kʼoatisisíni nga tsín nda tisʼian. Saʼnda tsín nikjaʼaitsjain nga nokjoai anni nga kʼoakjimani”. Je Job tsabee nga tsín ndatjín jme xi kisikjaʼaitsjen kʼoa i kitso: “Alikui kʼoatjín jme xi kixian. Tichatʼanái. Kisʼejinna xi tʼatsi, tonga ndʼaibi ñaki nda ʼbele kʼoa ʼbeña nga tsín jme xi ñʼai koa̱nli”.

      Kʼianga jekichotʼayakao Job. Je Jeobá kisindaya chʼinle kʼoa ngisaa nkjín tsojmi kitsjoale jotjín tjínle tsakai. Je Job tsesa tsakʼejna kʼoa tsjoa kisʼele. Je Jeobá kisichikontʼain nga kisitjoson ngantsjai ninga sakʼoa ñʼai koanle. Kʼoa ji, a kʼoasʼiain jokisʼin Job, a tojo je Jeobá jchaxkuín ngantsjai tojmeyeje xi koa̱ntʼain.

      “Jekinoʼyao nga kjoatsejta kisʼele Job kʼoa jme xi kisʼin Niná tʼatsʼe” (Santiago 5:11).

      Xi kjonangi: Jósʼin kiskotʼayakao Na̱i je Job. Jósʼin kisichikontʼain Jeobá je Job.

      Job 1:1–3:26; 4:7; 32:1-5; 34:5, 21; 35:2; 36:15, 26; 38:1-7; 40:8; 42:1-17; Santiago 5:11

  • Je Moisés jé Jeobá tsakʼétsʼoale
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jé tsotile faraón koansjaile je ʼndílee Moisés kʼoa yaa tíkotsen chrian je Míriam

      KJOAʼMIYA 17

      Je Moisés jé Jeobá tsakʼétsʼoale

      Je chjota xi ya kitjenni familiale Jacob, chjota israelita sʼin tsaʼyale nga tjío ya Egipto. Kʼianga jekʼien Jacob kao José, kjaʼaí faraón tsakatéxoma. Faraón jebi nʼio kitsokjon kʼianga ngisa tse nganʼio tjíosʼele chjota israelita tikʼoajinni je chjota egipcio. Kuinga je faraón choʼnda kisikaosíni chjota israelita. Nʼio tsakʼénele nga katasínda ladrillo kʼoa nga nʼio katasíxá ya jinjñá. Ninga je chjota egipcio sa taon sa taon tsabe, sa nkjín sa nkjín koanni chjota israelita. Kʼoa nga tsín kisasenle faraón kʼoakitso nga katanikʼien ngatsʼi ʼndíleexʼin kʼoa nga katanikatíokon ʼndí xi yánchjín. A majinli jokji kitsokjon je chjota israelita.

      Jngo chjoón israelita xi Jokébed tsakʼin jngo ʼndílee xi naskánakji kisʼele. Kʼianga tsín jme xi koa̱nle, jngo ni̱si̱nyá kisikájnaya kʼoa yaa kisikʼéjnaʼmajin jñángʼa xi tjín xo̱ngá Nilo. Kʼoa je Míriam, ndichja ʼndílee, yaa tsakʼejna chrian nga skoe̱ jme xi koa̱n.

      Je tsotile faraón yaa kichokangoya ya xo̱ngá kʼoa tsabee je ni̱si̱nyá. Jngo ʼndílee xi tíkjiʼndá tsabe kʼoa koanmale. Je Míriam i kitsole: “A meli tikasje jngole chjoón xi sikaki je ʼndílee”. Koanjyole tsotile faraón kʼoa je Míriam kjoan kikʼá Jokébed je na̱le ʼndílee. Je tsotile faraón i kitsole Jokébed: “Tʼinkoai ʼndílee jebi, tikuindai kʼoa kʼoechjíle”.

      Moisés títokaa

      Kʼianga jekoanjchínga je ʼndílee, je Jokébed kikaole tsotile faraón kʼoa Moisés kitsole, ñaki kʼoasʼin kisijchínga joni tsa tsʼe. Je Moisés tile kitsole faraón kʼoa koan kisʼele tojmeni xi koanmele. Tonga Moisés alikʼia kisichajin Jeobá. Bení nga chjota israelita ma, nga tsín chjota egipcio kitjenni kʼoa kuinga tosa je Jeobá kisixásínile.

      Kʼianga jekichole 40 nó je Moisés koanmele nga tsakasenkao naxinandále. Ñandia kʼianga jngo chjota egipcio tsabe xi tíbʼéle jngo chjota israelita. Je Moisés toxkia nʼio tsakʼéle je chjota egipcio kʼoa kʼien kʼoa yaa kisikájnaʼmajin ya tsomí. Kʼianga kisʼejinle faraón koanmele kisikʼien Moisés, tonga Moisés yaa kitoka ya Madián. Jé Jeobá kisikuinda nga ya tsakʼejna.

      “Nga koankjainle Moisés koankaile nga tile tsotile Faraón tsakʼinle. Tosa kui tsakjaʼájin nga tsakjaʼá kjoañʼai kao chjotale Niná” (Hebreos 11:24, 25).

      Xi kjonangi: Jméni xi koantʼain chjota israelita kʼianga tsakatio ya Egipto. Ánni nga tsín tiya Egipto tsakʼejnasíni Moisés.

      Génesis 49:33; Éxodo 1:1-14, 22; 2:1-15; Hechos 7:17-29; Hebreos 11:23-27

Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
Tʼechjoalai cuentali
Titjásʼain cuentali
  • Énná
  • Tikasénlai tsa ʼyani
  • Josʼin meli nga katamatsen
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
  • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
  • Josʼin machjén jme xi betʼai
  • JW.ORG
  • Titjásʼain cuentali
Tikasénlai tsa ʼyani