-
Jesús yaa Gólgota kinikʼienXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 90
Jesús yaa Gólgota kinikʼien
Je naʼmitítjon yaa kikao Jesús ya ndʼiale chjotaxá. Kʼianga jeya tíjna, je Pilato i kitsole: “Jmé jée xi tifanao chjota jebi”. Kʼoa je naʼmi i kitso: “Kʼoatso nga reyxó”. Kʼoa je pilato i kitsole Jesús: “A jiní je reyle chjota judío”. Je Jesús kitsole: “Je kjoatéxomana likui i̱ tsʼe sonʼnde”.
Xijekoan, je Pilato yaa kisikasénle Jesús je Herodes, xi tsakatéxoma Galilea nga katabásjai jme jée xi koane. Herodes tsabee nga tsín jme jée tjínle Jesús, kʼiaa kisikasén ngindiale je Pilato. Xijekoan, je Pilato i kitso: “Lijme jée tjínle chjota jebi. Sikʼéjnandaíña”. Tonga je chjota i kitso: “Tikʼain, tikʼain”. Je chjota sondado tsakále nʼó, tsakʼéchráʼaa kʼoa tsakʼéle. Jngo korona naʼyá tsakʼéya jko̱ kʼoa totsabesin, i kitsole: “ʼNdali reyle chjota judío”. Je pilato i tikitsongánile je chjota: “Lijme jée tjínle chjota xokji”. Tonga je chjota i kitso: “Tjatʼao yá”. Kuinga je Pilato tosa je chjota kitsjoanile Jesús nga katasíkʼien.
Xijekoan, je chjota yaa kikao Jesús ya jña Gólgota tsakʼin. Kʼoa jngo yá tsakátʼa. Jesús tsakʼétsʼoale Jeobá kʼoa i kitsole: “Nʼai, tichatʼalai nga̱ likui be jme xi tjíosʼín”. Je chjota totsabesin Jesús kʼoa i kitsole: “Tsa kjoaixi nga ʼNdíle Niná mai chʼa̱sjentjai yaoli kʼoa titjojain yá”.
Jngo chjotaché xi kʼoati yá kisʼetʼa i kitsole Jesús: “Katafaʼaitsjenli xi tʼatsʼan kʼianga koatexomai”. Kʼoa Jesús i kitsole: “Yaa kuijnakaonái ya ʼNdenaxó”. Kʼianga jekoanxon jan ora kisʼenjio. Tjínkʼa chjotatjenngile xi ya tsakatio jñani kisʼetʼa yá je Jesús, je na̱le kʼoati ya tíjna. Je Jesús kʼiaa kʼoakitsole je Juan nga nda katasíkuinda.
Xijekoan, je Jesús i kitso: “Jekitjoson”. Tsakjénjeen jko̱ kʼoa kʼien. Nga jekʼien Jesús jngo cháonnʼio jaʼa. Je najño xi tjenjchxo ya yo̱ngo̱ xi síjaoya ʼNdetsje kao ʼNde xi nʼio tsje kixijndá. Nga jekʼoakoan jngo sondado xi i̱ kitso: “Ñaki kjoaixi nga ʼNdíle Niná chjota jebi”.
“Ngayije jme xi kitso Niná totʼatsʼe nga bitjosonni, kʼoa je xi tso kʼoakatama, kʼoama tʼatsʼe” (2 Corintios 1:20).
a Bersíkulo jebi kʼoatso nga cro kʼientʼa Jesús. Tonga je én griego xi stau rós tso yá sʼin tsoyanile. Bersíkulo jebi bakó nga yá kʼientʼa Jesús: Hch 5:30; 10:39; Gál 3:13.
-
-
Jaʼáyanile je JesúsXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 91
Jaʼáyanile je Jesús
Kʼianga jekʼien Jesús, jngo chjotanyiná xi José tsakʼin kʼoakitsole je Pilato nga katsjoáʼndele nga skoé yaole Jesús. Je José jngo najño lino xi nʼio nda kji tsakájtéjon je yaole Jesús kʼoa tsakʼéjtenjon je xki xi nda nje̱ kʼoa yaa kisikájnaya tsjó xi sʼa kisʼenda. Xijekoan, kʼoakitso nga jngo la̱jao̱ katasʼechjoajchxoni je tsjó. Je naʼmitítjon i kitsole Pilato: “Kui tinikjáojinjin tsa je chjotatjenngile Jesús siché je yaole kʼoa kʼoakuitso nga kafaʼáyanile”. Pilato kitsole: “Tʼechjoajchxo je tsjó kʼoa tikatío chjota xi sikuinda”.
Nga jejan nichxin jaʼato, ki kʼa yánchjín kʼianga sʼa tanjio ya jña tíjna je tsjó. Nga kicho tsín je la̱jao̱ xi sénjchxo je tsjó kʼoa totítixʼaa. Jngo ánkje tíjnaʼya xi i̱ kitsole: “Ali nokjonjion. Jesús jejaʼáyale. Kʼoatʼinlao je chjotatjenngile nga katafi ya Galilea kʼoa yaa ska̱jin”.
Kjitʼanangi ki je María Magdalena nga kikásjai je Pedro kao Juan. I kitsole: “Tjín xi kafikao yaole Jesús”. Je Pedro kao Juan kitokaa jña tíjna tsjó. Kʼianga tsabe nga tokjitia kini niʼyale.
Xijekoan, je María ki ngindia jña tíjna je tsjó. Kʼoa jao ánkje tsabe xi ya tjíoʼya, i kitsole: “Likui ʼbe jñáni kafikao je Naina”. Xijekoan jngo chjota tsabe, kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je xi ya síxá kʼoa kitsole: “Nai, kʼoatʼinnái jñáni kanikájnai”. Kʼianga jekinchja̱ chjota jebi i kitso: “María”, kʼiaani tsabe María nga jeni Jesús kʼoa i kitso: “Maestro”, kʼoa kitsoanʼio. Jesús i kitsole: “Kʼoatʼinlai je ndsʼe nga kaʼyanái”. Kʼiaa kjitʼanangi kinrʼoe je chjotatjenngile Jesús je María nga kitsoyale jme xi tsabe.
Kʼianga jekoanxon xi tikuini nichxin, jao chjotale Jesús xi ya tjíofi ya Emaús. Jngo chjota xi ñatjen ki ya yandiaa kiskonangile jmé xi tjíofáoyani. Kʼoa je i kitsole: “A tsín tjínjinli. Jela jan nichxin nga je naʼmitítjon kisikʼien je Jesús. Tonga tjínkʼa yánchjín xi kʼoatjíotso nga tíjnakon”. Kʼoa chjota jebi kitsole: “A tsín makjainno tʼatsʼe profetale Niná. Kʼoanákitso nga je Cristo toxá kuiyáni kʼoa skan kjoaʼáyanile”. Xijekoan, tosi tonda kitsoyale jme xi tso je xo̱n Escritura. Kʼianga jekicho ya Emaús, kʼoakitsole chjota jebi nga ya katabʼejnakao. Kʼianga jekoa̱kjen, je chjota jebi tsakʼétsʼoantjai nioxtila kʼoa kʼiaa tsabe je chjotale nga jeni Jesús. Kʼoa tokicha Jesús.
Nga jao chjotale Jesús kitokaa saʼnda Jerusalén. Yaa kicho jña tjíojtín je pastrole Jesús kʼoa tsakʼéyanajmíle ngayeje jme xi koan. Kʼianga ya tjíoʼya, toʼikoan tsʼatsen Jesús. Je pastro likui ni̱to̱n koankjainle tsa je Jesús. Tonga Jesús i kitsole: “Chótsenlao ndsa̱ kʼoa tikaonáo. Tjítʼaná xo̱n nga je Cristo kjoaʼáyajinnile kʼien”.
“Anña ndiaa, anña kjoakixi, anña kjoabijnachon. Nitoʼyajin xi faʼaikonle Nʼainá, tsa tsian an” (Juan 14:6).
-
-
Jesús tsʼatsenle xi jti̱ bʼasjengindáXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 92
Jesús tsʼatsenle xi jti̱ bʼasjengindá
Nga jekoanskanni nga tsʼatsenle pastrole Jesús, Pedro yaa kikʼasjengindá jti̱ ya ndáchikon Galilea. Ki je Tomás, Santiago, Juan kao xi ngikʼa pastro. Tsʼajnda nitje̱n tsakʼasjengindá jti̱ tonga lijme xi kitjoéle.
Kʼianga koannyaonni, nga sʼa tanjioyasa, jngo chjota tsabe xi ya séjna ndaindáchikon, i kitsole: “A katjoéno jti̱”. Je pastro i kitso: “Mai”. Je chjota jebi i kitsole: “Tikʼatjenngindáo naʼyano ya ngakixile chitso”. Kʼianga kʼoakisʼin ñaki kisʼejnakitse jti̱ naʼyale, saʼnda likui tikoan kisikinni ya chitso. Je Juan toxijña tsabe nga jeni Jesús kʼoa i kitso: “Jé Nainá”. Je Pedro kjoan kiskingindá nga ki ya ndaindáchikon. Kʼoa je chjotatjenngile xi ngikʼa yaa tsakatioya chitso nga kitjenngile.
Kʼianga jekicho ndaindáchikon, tsabee nga jngo lʼí tjítse kʼoa nga jti̱ kjiojin lʼí kao nioxtila. Je Jesús kʼoakitsole nga katakjoé jti̱ xi tsakʼasjengindá ánni nga koachjánni kʼoa xijekoan, kitsole: “Nroa kicho”.
Kʼianga jetsakjen, je Jesús i kitsole Pedro: “A ngisaa tsjoachanái tikʼoajinni jti̱ xokjoan”. Kʼoa Pedro kitso: “Jaon ji Nai ʼyaní nga tsjoake̱le”. Kʼoa Jesús i kitsole: “Tikjain je ʼndíbarréna”. Kʼoa ngindiaa i̱ kitsongáni Jesús: “Pedro, a tsjoachanái”. Pedro i kitso: “Ji Nai ʼyaní nga tsjoake̱le”. Jesús i kitsole: “Tikuindai je ʼndíbarréna”. Xi koanjanni kʼa tikui kiskonangingánile kʼoa Pedro nʼio ba koanle kʼoa i kitso: “Ji Nai ʼyaní ngayeje. ʼYaní nga tsjoake̱le”. Kʼoa Jesús i kitsole: “Tikjain je ʼndíbarréna”. Kʼoa i kitsosale: “Tosi tonda tʼintjennginái”.
“Je Jesús kitsole: Nroatjenngináo, kʼoa an tsjoano xá nga kʼoéxkó chjota. Ndi̱toon kisikatío naʼyale kʼoa kitjenngile” (Mateo 4:19, 20).
-
-
Jesús ki ngindiani ya ngʼajmiXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 93
Jesús ki ngindiani ya ngʼajmi
Jesús yaa tsakatiojtín kao chjotale ya Galilea kʼoa jngo kjoatéxoma xi nʼio chjíle kitsjoale, i kitsole: “Tangíon, kʼoa chjotana tikao je chjota xi tjín ngakjijnda naxinandá. Tʼinyalao ngayeje xi kixinyano, kʼoa chanisʼenngindáo”. Kʼoa i kitsosale: “Nda tʼejintokon nga i̱ koatejnakaono ngantsjai”.
Kʼianga jejaʼáyale Jesús, xi 40 nichxin tsakʼejnasa i̱ sonʼnde, siento chjotale tsakakóle yaole ya Galilea kao Jerusalén. Nʼio tse xi kitsoyale kʼoa nkjín kjoaxkón tsakatío. Xijekoan, tojngokʼasa tsakatiojtín kao pastrole ya nindo xi Olivos ʼmi. Jesús i kitsole: “Nda i̱ Jerusalén tiyo. Chóyalao jmeni xi kitso je Nʼainá”.
Je pastro alikui koanjinle jme xi tsakʼinle, kuinga i̱ kitsosínile Jesús: “A reyle Israel koai̱n”. Kʼoa je Jesús i kitso: “Je Jeobá kje mejinle nga rey koa̱njian. Tonga jeme kʼoaino je nganʼiotsje xi tsjoáno nganʼio kʼoa testigona koa̱on. Tangíon ya Jerusalén, ya Judea kao Samaria kʼoa tojña saʼndani”.
Kʼianga kini ya ngʼajmi Jesús jngo yojbi jaʼachjoa xi tsakʼéʼma. Je chjotatjenngile kiskotsenle nga kimingʼa, tonga tochan kicha Jesús.
Je chjotatjenngile kitjoni ya nindo Olivos kʼoa ki ya Jerusalén. Yaa batioxkóntsjai nga bʼétsʼoa ya sonngʼale jngo ndʼia. Kui kiskoyale nga tsesa jme xi kuitsoyale Jesús.
“Je énnda xi tʼatsʼe kjoatéxomale ngʼajmi kuinókjoayani ngakjijnda sonʼnde, nga si̱kixiyandale ngatsʼi naxinandá. Kʼia kjoaʼaí xi kjoetʼa” (Mateo 24:14).
-
-
Je chjotatjenngile Jesús tsakʼaile nganʼiotsjeXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 94
Je chjotatjenngile Jesús tsakʼaile nganʼiotsje
Kʼianga nó 33, nga jete nichxin jaʼato nga kini Jesús ya ngʼajmi, kʼiaa tsakʼaile nganʼiotsje je chjotale. Kʼiaa tísʼejna je sʼuí Pentecostés ya Jerusalén kʼoa nʼio nkjín chjota kicho xi xin ʼndele. Jngo siento kao kanla chjotatjenngile Jesús xi ya tjíojtín ya sonngʼale jngo ndʼia kʼoa toxijña tjín xi koan. Je chjota xi ya tjío jolʼí kjoan xi kisatioson jko̱ kʼoa kjaʼaí kjaʼaí én kinchja̱ nga jngó jngó. Kʼoati kinoʼyale nga jngo ntjao̱nʼio jaʼa ya yaniʼya.
Je chjota xi xin ʼndele xi kicho ya Jerusalén kinrʼoé jme xi kjima kʼoa kikotseen. Tokʼoakoanle nga kinrʼoé nga kjaʼaí én tjíonchja̱ je chjotale Jesús. Kʼoa kuinga i̱ kitsoni: “Galilea tsʼe chjota xokjoan, ánni nga kui nchja̱ni je én xi nokjoaa”.
Xijekoan, je Pedro kao xi ngikʼa chjotatjenngile Jesús tsakinyando kʼoa Pedro i kitso: “Jon kinikʼaon je Jesús, tonga Jeobá jekisikjaʼáyanile. Ndʼaibi jeya tíjna ngakixile Niná. Kʼoa jekitsjoanajin je nganʼiotsje xi kitso nga tsjoánajin. Kuinga tiʼyaño je kjoaxkón xi kjima”.
Ñaki tokʼoakoanle je chjota. Jme xi kitso je Pedro kichokajin ni̱ma̱le kʼoa kuinga i̱ kitsoni: “Jmé xi sʼiainjin”. Kʼoa i tsakʼinle: “Kʼoakatamanino je jéeno kʼoa cha̱nisʼenngindáo yaono kao jaʼaínle Jesús. Kʼoa kʼiaa kʼoaino je nganʼiotsje”. Jan jmi koanni chjota xi kiskanisʼenngindá yaole nga kui nichxin. Saʼnda nga kʼia, sa nkjín sa nkjín koan chjotatjenngile Jesús ya Jerusalén. Jé nganʼiotsje tsakasenkao nga nkjín jtín tsakatío je pastro. Kʼoasʼin tsakakóyanile chjotatjenngi xi ngikʼa jme xi kitsole Jesús.
“Tsa si̱kixiyandai kao ndsoʼbai nga Naili Jesús, kʼoa tsa koa̱nkjainle ni̱ma̱li nga Niná kisikjaʼáyajinnile kʼien, kuitjontjainí” (Romanos 10:9).
-
-
Lijme xi tsakʼéchjoaleXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 95
Lijme xi tsakʼéchjoale
Jngo chjota xi tsín ma fi tsakʼejnajchxontsjai xo̱ntjoale yo̱ngo̱ nga kisijé tao̱n. Ñandia nga i̱ kitsole Pedro kao Juan: “Tsí jme xi kʼoaináo”. Kʼoa Pedro i kitsole: “Koaan kui tsjoale xi ngisa chjíle tikʼoajinni tao̱n. Xi kao jaʼaínle Jesús tisótjain kʼoa titómjai”. Je Pedro tsakasenkao chjota jebi nga tsakasenndo kʼoa tsakʼamjee. Je chjota nʼio tsjoa koanle kʼianga tsabe jme xi kisʼin je Pedro kʼoa nkjín xi koankjainle.
Tonga je naʼmi kao chjota saduceo nʼio jti koanle. Kitsoaa je pastro kʼoa yaa kikao ya Sanedrín, jñani bʼéndajin kjoa je chjotatítjonle relijión. I kitsole: “ʼYá xi kitsjoano nganʼio nga kinindayao chjota jebi”. Pedro kitso: “Jé Jesucristo, je chjota xi kinikʼaon”. Nʼio kinchja̱ naʼmi kʼoa i kitso: “Ali tijejin Jesús nikʼaxki̱ño”. Kʼoa je pastro kitso: “Alikui jyó kuiyuijin. Tjínnenajin nga kuinókjoanijin xi tʼatsʼe”.
Kʼianga kinikatíondaí je Pedro kao Juan, kjitʼanangi kikʼéyanajmíle je xi ngikʼa jme xi koantʼain. Ngatsʼi i kitso nga tsakʼétsʼoale Jeobá: “Tʼiain kjoanda tisenkaonáijin nga nʼiojin katamaijin ánni nga tosi tonda kuinókjoanijin xi tʼatsi”. Je Jeobá kitsjoale nganʼiotsje kʼoa tosi tonda kitsoya kʼoa kisindaya chjota. Sa nkjín sa nkjín chjota koankjainle. Je chjota saduceo nʼio koanxinkonke pastro, kuinga ndoyá kiskanini. Kʼianga koannjio nga tjíoʼya ndoyá, je Jeobá jngo ánkje kisikasén xi kiskoʼai je ndoyá kʼoa i kitsole je pastro: “Tangín ijngokʼao ya yo̱ngo̱ kʼoa tʼinyao”.
Kʼianga koannyaonni tjín xi i̱ kichotso ya Sanedrín: “Tíchjoanʼio je ndoyá, tonga je chjota xi kindoao likui ya tjíoʼya. Yaa tjíotsoya ya yo̱ngo̱”. Kitsoa ngindia je pastro kʼoa yaa kikao ya Sanedrín. Je naʼmitítjon i kitsole: “Jená kʼoatsakʼinlaijin nga tsín tije Jesús si̱kʼaxki̱ño”. Kʼoa je Pedro i kitso: “Tjínenajin nga je Niná chʼa̱ʼénlaijin tikʼoajinni je chjota”.
Toxkia jti koanle je chjotatítjonle relijión, saʼnda koanmele kisikʼien je pastro. Tonga jngo chjota fariseo xi Gamaliel tsakʼin i kitso: “Tikuindao yaono. Tsakui nichxin Niná tíjnakao chjota xokjoan. A meno nga kao Niná kuixkaon”. Tsakʼaʼén kʼoa kisikatíondaí je pastro, tonga títjonkjoanla tsakále kʼoa kʼoakitso ijngokʼale nga tsín tikatatsoyani. Tonga je pastro likui kisixa̱nle. Tosi tonda kao kjoanʼiojin kitsoya xki̱ ndʼia kao ya yo̱ngo̱.
“Ngisaa machjén nga nitjosonlee Niná kaoni tsa chjotasonʼnde” (Hechos 5:29).
-