BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
Énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • Je Josías tsjoake koan kjoatéxomale Jeobá
    Xi bakóyana je Biblia
    • Safán kui tíbʼéxkiale je rey Josías xo̱n kjoatéxoma

      KJOAʼMIYA 56

      Je Josías tsjoake koan kjoatéxomale Jeobá

      Jin nóle Josías nga tsakatéxoma ya Judá. Nga kui nichxin, majia síchjén je chjota kʼoa xkóson bʼétsʼoale. Nga 16 nóle je Josías, koanmele nga ñaki ndasʼin kʼoetsʼoale Jeobá. Kʼoa nga 20 nóle, kisixkoaa je xkóson kao sonxta xi tjío ya naxinandá. Kʼoa nga 26 nóle, tsakatíondaa ngayeje xi koanchjén nga kisʼendaya yo̱ngo̱le Jeobá.

      Je naʼmitítjon Hilquías koansjaile ya yo̱ngo̱ je rollo xi tjítʼa Kjoatéxomale Niná. Tsakui nichxin kui rollo xi kiski Moisés. Je Safán, secretariole Josías, kikaole Josías je rollo kʼoa tsakʼéxkiale. Je Josías koanjinle nga jenʼio nkjín nó nga tsín tjíosítjosonle Jeobá je naxinandá. Kʼoa i kitsole je Hilquías: “Je Jeobá nʼio jtile xi kao ñá. Kʼoatʼinlai nga kʼoakatatsoná jmeni xi sʼiaan”. Je Jeobá kui én jebi kitsjoale je Huldá, chjoón xi profeta koan: “Je naxinandá Judá jekitsjionkonna. Kjoañʼai tsjoale, tonga ali tsa kʼiajin nga rey sʼin tíjna Josías kʼoasʼian, nga̱ tjínle kjoanangitokon”.

      Hilquías kui tísokóle je xo̱n kjoatéxomale Jeobá

      Nga kinrʼoé én jebi je Josías, ki ya yo̱ngo̱ kʼoa kisikatíoxkó naxinandá Judá. Xijekoan, tsakʼéxkiale je Kjoatéxomale Jeobá. Je Josías kao naxinandá kʼoakitso nga ñaki kao ni̱ma̱le sitjosonnile je Niná.

      Nga kʼia, jenkjín nó nga tsín tibʼasjeni sʼuí Paxko je naxinandá Judá. Tonga nga kʼoatso kjoatéxoma nga tjínnele xki̱ nó sʼe̱jna je sʼuí Paxko, je Josías i kitsole naxinandá: “Kʼoéjnalee Jeobá je sʼuí Paxko”. Xijekoan, je Josías kʼoakitso nga nkjín cho̱ katasatíonda xi ni̱kʼienle je Jeobá kʼoa nga katabatio chjota xi séle Jeobá ya yo̱ngo̱. Tsakʼasjee sʼuí Paxko kao sʼuíle nioxtila xi tsínle naʼyo̱san, ñato nichxin tsakʼéjna sʼuí. Nga kui nichxin, kjesa kʼoakjije sʼuí Paxko sʼejnajin saʼnda nga nichxinle Samuel. Je Josías nʼio tsjoake koan Kjoatéxomale Niná. Kʼoa ji, a kʼoati tsjoachai nga chotʼayai tʼatsʼe Jeobá.

      “Je énli jngoyale lámpara xi síʼisenle ndso̱koa, kʼoa kui xi síʼisenle je ndiaa xi fiya” (Salmo 119:105).

      Xi kjonangi: Jméni xi kisʼin Josías nga jekisʼejinle jme xi tso kjoatéxoma. Jósʼin kisikjaʼaitsjen Jeobá xi tʼatsʼe Josías.

      2 Reyes 21:26; 22:1–23:30; 2 Crónicas 34:1–35:25

  • Je Jeobá kʼoakitsole Jeremías nga katatsoyason
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jeremías jngo tii tísíxkoa̱ ngixko̱n chjotajchínga

      KJOAʼMIYA 57

      Je Jeobá kʼoakitsole Jeremías nga katatsoyason

      Jeobá jé kiskoejin Jeremías nga profeta koan ya naxinandá Judá. Kʼoakitsole nga katatsoyale kʼoa nga katabájinkon je naxinandá nga tsín tikui kʼoakatasʼínni xi chʼaotjín. Tonga je Jeremías i kitsole Jeobá: “Tosʼaa tijian kʼoa likui mana nchjayajinle chjota”. Kʼoa je Jeobá i kitsole: “Ali nokjonjin, an koasenkaole kʼoa an kʼoaxínle jmeni xi sí”.

      Je Jeobá kʼoakitsole Jeremías nga katasíkatíoxkó je chjotajchíngale naxinandá, kʼoa nga jngo tii katasíxkoa̱ ngixko̱n chjotajchínga jebi kʼoa nga i̱ katatsole: “I̱kjoán koa̱ntʼain Jerusalén”. Nʼio koanjtile chjotajchínga jebi nga kʼoakisʼin Jeremías. Jngo naʼmi xi Pasjur ʼmi tsakʼéle Jeremías kʼoa jngo yá tsakʼéya ntsja kao ndso̱ko̱. Likui tikoan kisikjanni tsʼajnda nitje̱n kʼoa kʼiaa saʼnda kinikʼéjnandaí nga koannyaonni. Kʼoa i kitso: “Likui tichókjoanina, likui tixínyaña”. Tonga a kʼoakisʼin. Mai. Kisikjaʼaitsjenjin kʼoa i kitso: “Je énle Jeobá ñaki jngo lʼí xi tíbʼájnga̱ ya jinyaona. Likui kʼoakoa̱nna nga tsín kuinchjaya”. Je Jeremías tosi tonda kitsoyale je chjota.

      Kʼianga jeki nó kjaʼaí rey tsakatéxoma ya Judá. Je naʼmi kao je profeta ndiso nʼio jtike koan je én xi kinchja̱ya Jeremías. Kuinga i̱ kitsonile je chjota títjon: “Tjínnele si̱kʼien chjota xokji”. Kʼoa kʼiaa i̱ kitso Jeremías: “Tsa si̱kʼiennáo jngo chjota xi tsín jme jée tjínle si̱kʼaon. Tokui kʼoaxian jme xi tsona je Jeobá, ali tsa toʼanjin xotixian”. Kʼianga kinrʼoé je chjotatítjon jme xi kitso Jeremías, i kitso: “Alikui koa̱n si̱kʼaon chjota jebi”.

      Je Jeremías tosi tonda kitsoyason, tonga je chjotatítjon nʼio koanjtile kʼoa kʼoakitsole je rey nga katasíkʼien Jeremías. Je rey kʼoakitso nga kʼoakatasíkao josʼin mele. Kuinga kitsoasíni Jeremías kʼoa yaa kisikʼatjenya xjáonandá xi ndási nya ánni nga katamʼesíni. Sa na̱nga̱ sa na̱ngaa kisʼenjin ndási.

      Ébed-mélec kʼoa kao chjota xi ya tjío, jé Jeremías tíbʼasje nga̱jao̱ xi kinikʼatjenya

      Je Ébed-Mélec yaa síxá ya ndʼiale rey kʼoa i kitsole rey: “Je chjotatítjon yaa kasíkʼatjenya Jeremías ya xjáonandá. Kuiyájin tsa tsín chʼa̱sjee”. Je rey kʼoakitsole Ébed-Mélec nga 30 chjota katafikao nga katafikʼasje ya xjáonandá je Jeremías. Je Jeremías nikʼiajin nga tsín kinchja̱ya tʼatsʼe Jeobá. Kʼoajinti meli kʼoasʼiain tsanda ji jokisʼin je, a tsí jaon.

      “Koa̱njtikeno ngatsʼi xi totʼatsʼan, tonga je xi jchókjoale saʼnda nga kjoetʼa, kuitjontjainí” (Mateo 10:22).

      Xi kjonangi: Jmé xi tsakasenkao Jeremías nga kisitjosonnile Jeobá saʼnda nga sʼa ti. ʼYáni xi koanmele tsakʼéchjoale Jeremías nga kitsoyason.

      Jeremías 1:1-19; 19:1-11; 20:1-13; 25:8-11; 26:7-16; 38:1-13

  • Nga kichonikje Jerusalén
    Xi bakóyana je Biblia
    • Títi Jerusalén kao je yo̱ngo̱

      KJOAʼMIYA 58

      Nga kichonikje Jerusalén

      Nʼio nkjín kʼa nga kisikjinle Jeobá je naxinandá Judá kʼoa niná ndiso tsakʼétsʼoale. Nkjín kʼa koanmele je Jeobá nga tsakasenkao naxinandá jebi kʼoa nkjín profeta kisikasénle. Tonga alikui kinrʼoé, tosaa totsakijnoke profeta. Jmé xi kisʼin Jeobá nga tsín ti niná ndiso katasʼetsʼoanile.

      Je Nabucodonosor, rey xi tsʼe Babilonia, jngó jngó naxinandá kiskoé nga kisikinje. Nga títjon kitjoéle Jerusalén, yaa Babilonia kikao je rey Joaquín kao chjotatítjon, kao chjotakjoajchán kʼoa kao chjota xi tjín xi male sínda. Kʼoati kikao ngayeje tsojmi xi tjío ya yo̱ngo̱le Jeobá. Xijekoan, je Nabucodonosor, jé rey sʼin kisikʼéjna Sedequías ya Judá.

      Nga títjon, je rey Sedequías kisitjosonle Nabucodonosor. Tonga je profeta ndiso kʼoa kao chjota xi tiya chrianni naxinandále kʼoakitsole nga tsín tikatasítjosonnile Babilonia. Je Jeremías i kitsole Sedequías: “Tsa tsín si̱tjosonlai Babilonia, nkjín chjota kuiyá, kjinrá koa̱n kʼoa chʼin sʼe̱ i̱ Judá”.

      Nga jekicho jin nó, je rey Sedequías likui tikisitjosonnile Babilonia kʼoa jé chjota kjoajchán xi tsʼe Egipto kisijéle nganʼio. Kʼoa je Nabucodonosor kisikasén chjotakjoajchánle ya Jerusalén. Je chjotakjoajchán yaa tsakationdai naxinandá. Kʼoa je Jeremías i kitsole Sedequías: “Je Jeobá kʼoatítso nga kuinje̱ngilai yaoli ji kʼoa kao naxinandá tsa tokʼoaitʼalai yaoli chjota babilonio. Tonga tsa tsín kʼoasʼiain, koaká Jerusalén, koaikaoli kʼoa sikʼéjnanʼioli”. Je Sedequías kitso: “Alikui tsjoatʼa yaona”.

      Kʼianga jejaʼato jngo nó basen, je chjota babilonio kisixkoaa choa je xjáo xi kjindai Jerusalén kʼoa yaa jaʼasʼenni kʼoa tsakaká naxinandá. Kʼoati tsakaká je yo̱ngo̱, kʼoa nʼio nkjín chjota kisikʼien kʼoa jmi mani xi kikao ya Babilonia.

      Je Sedequías kitokaa, tonga je chjota babilonio kitjenngile kʼoa yaa chrian Jericó kixontsja kʼoa yaa kikao jña tíjna rey Nabucodonosor. Ñaki ngixkon rey Sedequías kinikʼien je xtile. Xijekoan, kinixkaa kʼoa ndoyá kinikʼéjnaʼya. Yaa kʼien Sedequías. Kʼoa je Jeobá i kitsole naxinandá Judá: “Xi jekjoaʼato 70 nó koanngínño ya Jerusalén”.

      Jmé xi koantʼain je xti xi ya Babilonia kikao Nabucodonosor. A tojo kixi sʼin kitʼale Jeobá.

      “Niná xi batexomalai ngayije, je kjoañʼai xi bʼai ñaki kjoakixiní, ñaki kʼoatjín” (Apocalipsis 16:7).

      Xi kjonangi: ʼYáni xi Nabucodonosor tsakʼin. Jmé xi kisikao Jerusalén. ʼYáni xi Sedequías tsakʼin.

      2 Reyes 24:1, 2, 8-20; 25:1-24; 2 Crónicas 36:6-21; Jeremías 27:12-14; 29:10, 11; 38:14-23; 39:1-9; Ezequiel 21:27

  • Ño xti xi kisitjosonle Jeobá
    Xi bakóyana je Biblia
    • Daniel, Ananías, Misael, kao Azarías kʼoatjíotso nga tsín ski̱ne je tsojmile je rey

      KJOAʼMIYA 59

      Ño xti xi kisitjosonle Jeobá

      Kʼianga kikao Nabucodonosor ya Babilonia je xti xi ya tsʼe Judá, jé Aspenaz kisikuinda, jngo chjota xi xá tjínle ya jña batéxoma Nabucodonosor. Je Nabucodonosor kʼoakitsole Aspenaz nga katakjoéjin kʼa je xti xi ngisa ndasʼin matsen kʼoa xi chjine. Je xti xi skoéjin, jan nó nga kʼuínyale ánni nga xángʼa kʼoainile ya Babilonia. Tjínnele nga koa̱nle kʼoexkia je én acadio, xi nokjoa ya Babilonia. Kʼoati tjínnele koa̱nle skí kʼoa koa̱nle kuinchja̱. Kʼoa tjínnele kui ski̱ne je tsojmi xi kjine je rey. Ño xti xi kiskoejin jé xi Daniel, Hananías, Misael kʼoa Azarías tsakʼin kʼoa jaʼaín babilonio tsakʼaile xti jebi. Beltsasar, Sadrac, Mesac kʼoa Abednego kitsole. A kisikjinle je Jeobá nga kjaʼaí kjoachjine tsakʼinyale.

      Nga ño xti jebi koanmele nga kisitjosonle Jeobá. Bení nga tsín koa̱n ski̱ne je tsojmi xi kjine rey nga̱ tjínkʼa xi tsakʼéchjoa kjoatéxomale Niná nga tsín koa̱n chi̱ne. Kuinga i̱ kitsosínile Aspenaz: “Ali bʼenejinnáijin nga kui chi̱naijin tsojmi xi kjine je rey”. Tonga Aspenaz i kitso: “Tsa tsín nda kuicho kʼoa tsa xkʼién kjoaon nga skoe̱ je rey, sikʼienjinna”.

      Tonga je Daniel i kitsole je xi kisikuinda: “Te nichxin nga to tsojmi xi sʼentje tʼaináijin kʼoa kao nandá. Kʼoa xijekoa̱n, tingósonkaonáijin kao xti xi kui ski̱ne jme xi kjine rey”. Kʼoa je chjota xi kisikuinda koanjyole.

      Nga jejaʼato xi te nichxin, je Daniel kʼoa kao xi ngi jan miyole ngisaa ndasʼin matsen tikʼoajinni xti xi ngikʼa. Je Jeobá nʼio nda kisʼele jme xi kisʼin je Daniel kao miyole nga kisitjosonle. Kʼoati kitsjoale kjoachjine je Daniel nga koanjinle josʼin tsoyanile je sén kao nijñá.

      Kʼianga jetʼa xi jan nó nga kinikatíonda xti jebi, je Aspenaz yaa kikaole rey Nabucodonosor. Je Nabucodonosor tsakjákao kʼoa tsabee nga ngisa nʼio chjine Daniel, Hananías, Misael kao Azarías tikʼoajinni xti xi ngikʼa. Kuinga je kiskoejinsíni nga ya kisixá ya jña batéxoma. Xijekoan, je rey kisijéle kjoafaʼaitsjen Daniel kao xi ngi jan xti tʼatsʼe kjoa xi ñʼai tjío. Je Jeobá tsakasenkao xti jebi nga ngisa chjine koan tikʼoajinni je chjota chjine xi tjín ya Babilonia kao chjota xi majia male.

      Je Daniel, Hananías, Misael kao Azarías alikui ya naxinandále tjío, tonga alikʼia kisichajin nga naxinandále Jeobá tjíojin. Kʼoa ji, a si̱tjosonlai Jeobá kʼia tsa tsín ya tjíokaoli xijcháli.

      “Niʼyajin xi taon katabeli, nda tsa xtisai, kʼoasʼin tjandiaalai je chjota xi makjainle kao je énli, kao josʼin ʼmikoai yaoli, kao josʼin tsjoachai, kao josʼin nga makjainli, kao josʼin nga tsjai” (1 Timoteo 4:12).

      Xi kjonangi: Ánni nga kisitjosonnile Jeobá je Daniel kao xi ngi jan miyole. Jósʼin tsakinyakao Jeobá.

      Daniel 1:1-21

Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
Tʼechjoalai cuentali
Titjásʼain cuentali
  • Énná
  • Tikasénlai tsa ʼyani
  • Josʼin meli nga katamatsen
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
  • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
  • Josʼin machjén jme xi betʼai
  • JW.ORG
  • Titjásʼain cuentali
Tikasénlai tsa ʼyani