-
Nga nʼio koanjtile saʼnda kisikʼien je ndsʼe̱Xi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 4
Nga nʼio koanjtile saʼnda kisikʼien je ndsʼe̱
Kʼianga jekinikitjo Adán kao Eva ya ʼndenaxó, nʼio nkjín xti kisʼele. Je ʼndí xi títjon kisʼele Caín tsakʼin. Je Caín tsojmi tsakʼéntje. Je ʼndí xi koanjaoni Abel tsakʼin, cho̱ntje kisikuinda.
Ñandia kʼianga kjoatjao kitsjoatʼale Jeobá je Caín kao Abel. Nʼio kisasenle Jeobá kjoatjao xi kitsjoale Abel kʼoa likui kisasenle tsʼe Caín. Kuinga nʼio koanjtisínile Caín. Je Jeobá i kitsole: “Kʼiatsa tosi tonda si̱jtilai yaoli, chan kui kʼoasʼiain xi chʼaotjín”. Tonga je Caín likui tsakʼaʼén.
Je Caín i kitsole Abel: “Tʼinkaonái ya jinjñáján”. Kʼianga toje tjío, je Caín kisikʼien je ndsʼe̱. Jókisʼin Jeobá. Kjoañʼai kitsjoale Caín, nʼio kjin kisikasén nga tsín titsabeni familiale.
Jméni xi bakóyaná choa̱ jebi. Tsakui nichxin tosi̱jtilee yaoná kʼianga tsín kʼoakjima jmeni xi mená. Tsa jenʼio tinijtilee yaoná kʼoa tsa kʼoakuitsoná xi ngikʼa nga nʼio jtiná, tjínnele si̱kʼantjaiyaa yaoná, ánni nga tsínkui kjoajti sikinjesíniná.
Je Abel nʼio tsjoake koan je Jeobá kʼoa nda kisʼin kʼoa Jeobá alikui sichajin, tsjoánile kjoabijnachon kʼianga jeʼndenaxó sikao i̱ Sonʼnde.
“Títjonkjoanla timiyo ijngokʼai je ndsʼai kʼoa kʼia nroai kʼoa tʼaitʼai kjoatjaoli” (Mateo 5:24).
-
-
Je arcale NoéXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 5
Je arcale Noé
Nga jeki nichxin, nʼio nkjín chjota kisʼe i̱ Sonʼnde. Me ngatsʼi nga tsʼen koan. Saʼnda tsakatio kʼa ánkje xi tsʼen koan. Yaa ngʼajmi tjío tsakai kʼoa i Sonʼnde kinroajen. A ʼyaní jme xá jaʼaini. Kuinga chjota kisikʼóya yaole kʼoa nga koan chixankao yánchjín.
Je yánchjín xi tsakatiokao ánkje jebi kisʼele xti. Je xtile nʼio taja koan kʼoa tsʼen koan nga jekoanjchínga, kʼoa totaon tsabe chjota. Je Jeobá alikui kitsjoaʼnde nga tosi tonda kʼoakoan. Kuinga jngo jtsínʼio jaʼaikaosíni nga kisikjeson je chjotatsʼen. Ñaki kitsendá ngayeje Sonʼnde.
Tonga tsakʼejna jngo chjota xi nda kisʼin kʼoa xi tsjoake koan Jeobá. Noé tsakʼin. Jngo koanni je chjoónle kʼoa jan xti kisʼele. Jéní xi Sem, Cam kʼoa Jafet tsakʼin. Nga jan kisʼele yánchjín. Je Jeobá kʼoakitsole Noé nga jngo arca katasínda, jngo kaxa̱ xi nʼioje kji xi koa̱n koaijin nandá. Kʼoasʼin kuinje̱ngile yaole je Noé kao familiale. Je Jeobá kʼoati kitsole nga nʼio nkjín cho̱ katasíkʼasʼen ya arca ánni nga kuinje̱ngisíni.
Je Noé kjitʼanangi tsakʼénda je arca. Je Noé kao familiale ñachantela nó koanjngonile je arca. Ñaki kʼoakisika jokitsole Jeobá. Je nó xotjín, kʼoakitsole chjota nga jngo Jtsínʼio kjoaʼaí, tonga likui koankjainle je chjota.
Tochan kicho nichxin nga jaʼasʼen arca. A meli jchai jmeni xi koan.
“Jokoanchon nichxinle Noé kʼoati koa̱n kʼianga kjoaʼaí je ʼndíle chjota” (Mateo 24:37).
-
-
Jin chjota kitjontjaiXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 6
Jin chjota kitjontjai
Je Noé kao familiale kʼoa kao je cho̱ yaa jaʼasʼen arca. Je Jeobá tsakʼéchjoa je xo̱ntjoa kʼoa kʼiaa tsakʼa jtsí. Toxkia nʼio tsakʼa josaʼnda nga je arca kison nandá. Ñaki kitsendá je sonʼnde. Ngatsʼi chjotatsʼen yaa tsakatio nitsin kʼoa yaa kʼien. Tonga je Noé kao familiale alijme xi koanle nga̱ yaa tjíoʼya arca. A majinli jokji tsjoa koanle nga kisitjosonle Jeobá.
Ñachan nichxin kʼoa ñachan nitje̱n tsakʼa jtsí. Nga jeki nichxin, chan jaʼajen je nandá. Kʼoa nga jekoanni, je arca jngo nindo kichosʼejnason. Tonga nga tojo nyasa je nandá, Noé kao familiale alikui koan kitjo ya arca.
Tobijbi jaʼajen je nandá. Je Noé kao familiale tsʼato jngo nó tsakatioʼya arca. Xijekoan, kʼiaa kʼoakitsole Jeobá nga katabitjo arca. Nʼio tsjoa kisʼele nga kʼoasʼin tsakʼasjentjai Jeobá. Kʼoa kuinga jngo kjoatjao kitsjoatʼasínile.
Je Jeobá nʼio kisasenle kjoatjao jebi kʼoa kʼoakitso nga nikʼiajinla nga tijtsínʼio sikjesonni jme xi tjín sonʼnde. Kʼoa nga sitjoson jmeni xi kitso, jngo ʼya̱ kisikasénjna. Kʼiaa kisasen títjon je ʼya̱. A jesa tsaʼya jngui je ʼya̱.
Je Jeobá kʼoakitsole je Noé kao familiale nga katasʼele xti kʼoa katasítse sonʼnde.
“Je Noé jaʼasʼen ya arca. Kʼoa je chjota alikui kisitjoson saʼnda nga jaʼai je jtsínʼio kʼoa yaa kikao ngatsʼi” (Mateo 24:38, 39).
-
-
Xjáongʼa xi kisʼenda ya BabelXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 7
Xjáongʼa xi kisʼenda ya Babel
Kʼianga jejaʼato Jtsínʼio, je xtile Noé kao yánchjínle nʼio nkjín xti kisʼele. Koannkjínya familiale kʼoa xin xin ʼnde kikatio, tojo kitsole Jeobá.
Tonga tsakatio kʼa familia xi tsín kisitjosonle Jeobá. I kitso: “Kuiyoaa ibi kʼoa jngo naxinandá kʼoéndaa kʼoa jngo xjáongʼa kʼoéndaa xi katabichó saʼnda ngʼajmi. Kʼoa nʼio kʼoaxkiaa”.
Je Jeobá alikui kisasenle jmeni xi kisʼin, kuinga tsakʼéchjoasínile. Jméni xi kisʼin Jeobá. Jé xokisʼin nga kjaʼaí kjaʼaí én kinchja̱ je chjota. Je chjota Babel kitsole naxinandá jebi. Kʼoa je én xi Babel tso isʼin tsoyanile: “Likui tikinrʼoénile xínkjín”. Kʼianga tsín tikinrʼoénile xínkjín, alikui titsakʼéndani je xjáongʼa. Je chjota xin xin ʼnde kikatio. Tonga tojo kui kʼoakisʼin xi chʼaotjín. A tsakatio chjota xi je Jeobá koantsjoake. Yaa jchaa kjoaʼmiya xi ijngo.
“Toʼyani xi ngʼa bʼasje yaole, nangi kʼoéjna, kʼoa je xi nangi bʼasje yaole, ngʼa kuitjo” (Lucas 18:14).
-
-
Je Abrahán kao Sara kisitjosonle NináXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 8
Je Abrahán kao Sara kisitjosonle Niná
Ya chrian Babel, kʼoati kisʼejna jngo naxinandá xi Ur tsakʼin. Tonga je chjota xi ya tsakatio nʼio nkjín niná tsakʼétsʼoale, alikui je Jeobá tsakʼétsʼoale. Tonga tsakʼejna jngo chjota ya Ur xi toje Jeobá tsakʼétsʼoale. Jéní xi Abrahán tsakʼin.
Je Jeobá i kitsole Abrahán: “Tikʼéjnai niʼyali kao familiali kʼoa ya tʼin ya ʼnde xi koakole”. Xijekoan i kitsole Niná: “Naxinandáje sikaole. Kʼoa tʼatsiní nga nʼio tse kjoanda tsjoale ngatsʼi chjota i̱ Sonʼnde”.
Je Abrahán alikui be jñani sikasén je Jeobá, tonga jé kisinʼiotʼa. Je Abrahán kao Sara, je chjoónle, kʼoa Taré kao Lot je tikjaʼmele, kisitjosonle Niná. Tsakatíondaa tsojmile kʼoa ki.
Je Abrahán kʼiaa 75 nóle kʼianga kicho kao familiale ya ʼnde jña kitsole Jeobá nga katakotsen. ʼNde jebi Canaán tsakʼin. Kʼoa je Jeobá i kitsole: “Ngayeje ʼnde xi tichotsenlai, jé tsjoale je xtili”. Tonga je Abrahán kao Sara jejchínga kʼoa tsínle xti. Jósʼin sitjoson Jeobá jmeni xi kitsole.
“Nga koankjainle Abraham, kisitjoson saʼnda nga kicho ya ʼnde xi kʼoasʼin kʼoaikjoatjaole. Kʼoa kitjo ninga tsín be jñani koai” (Hebreos 11:8).
-
-
Tochan kisʼe jngole ʼndíXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 9
Tochan kisʼe jngole ʼndí
Je Abrahán kao Sara jenkjín nó tjínle nga chixan. Nʼio nda kji niʼya xi kisikʼéjna ya naxinandá Ur kʼoa to ndʼianajñosa tsakatioʼya. Tonga je Sara alikui kui kisikjáojin nga̱ jé Jeobá kisinʼiotʼa.
Je Sara nʼio koanmele nga jngo ʼndí sʼe̱le kʼoa i kitsole Abrahán: “Kʼiatsa jngo ʼndí sʼe̱li kao je chjoónchoʼndana Agar, joxi tsʼanña koa̱nna”. Nga jeki nichxin, je Agar jngo ʼndí kisʼele kʼoa Ismael kitsole.
Xijekoanni, kʼianga 99 nóle je Abrahán kʼoa 89 nóle je Sara, jan mani chjota kichokonle. Je Abrahán kʼoakitsole nga ya katabatio ya ngi yá kʼoa nga katakjen. A ʼyaní ʼyani xi kichokonle. Ánkjení. Je ánkje i kitsole Abrahán: “Je nó xi nroa, ji kʼoa kao chjoónli jngo ʼndí sʼe̱no”. Je Sara kinrʼoé kʼianga tíjnaʼya ya ndʼianajño kʼoa totsakijnoʼmaa kʼoa i kitso ni̱ma̱le: “A jngo ʼndí sʼe̱na nga jeʼi̱ tjín nóna”.
Xi jekicho nó, jngo ʼndí kisʼele je Sara jokjoan kitso je ánkjele Jeobá. Je Abrahán, Isaac kitsole je ʼndíle, kʼoa “xi bijno” sʼin tsoyanile.
Kʼianga jeʼaon nóle Isaac, je Sara tsabee kʼianga je Ismael totsabesin Isaac. Je Sara kisikuindaa je ʼndíle kʼoa kuinga kikonsínile Abrahán kʼoa i kitsole: “Tiyótjenngilai je Agar kao Ismael”. Je Abrahán alikui kisasenle nga títjon. Tonga je Jeobá kʼoati kisikuinda Isaac, kuinga i̱ kitsosínile Abrahán: “Kʼoatʼiain jotítso je Sara. An sikuinda Ismael. Tonga jé Isaac sichjén nga kuitjoson jme xi tjínndajinna”.
“Kuinga kʼoati koankjainle Sara nga kisʼenile nganʼio nga koan kisʼele ʼndí. Koankjainle nga Niná ñaki kixiní kʼoa nga sitjoson jmeni xi kitso” (Hebreos 11:11).
-
-
Tikjaʼaitsjain je chjoónle LotXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 10
Tikjaʼaitsjain je chjoónle Lot
Je Lot kao Abrahán, xi tsinile koanni, yaa ñatjen tsakatio ya Canaán. Je Lot kao Abrahán, sa nkjín sa nkjín koan cho̱ntjele kʼoa chan tsín tikisʼenile ʼnde jñani kisikjen. Je Abrahán i kitsole Lot: “Alikuijin tikoa̱n i̱ kuiyoñá nga joá. Ji chjoéjin jñani meli kʼuín, ánni tsín ya kjuísíña an”. Tsí nʼio nda chjota koan je Abrahán nga kʼoakitso.
Je Lot jngo ʼnde xi naskánachon tsabe ya chrian naxinandá jña Sodoma tsakʼin. Nʼio kisʼe nandá kao jñá. Kʼoa kui ʼnde jebi kiskoejin nga ya kikatio kao familiale.
Je chjota xi kisʼe ya naxinandá Sodoma kʼoa kao naxinandá xi ya tíjnachrianle xi Gomorra tsakʼin nʼio tsʼen koan. Kʼoa je Jeobá kʼoatsakʼé kon nga sikjeson nga jao naxinandá xokjoan. Tonga je Niná mele kʼoasjentjai je Lot kao familiale, kʼoa kuinga jao ánkje kisikasénsíni xi kitsole: “Ngotjo kjoanño. Titjoo naxinandá jebi. Je Jeobá sikjesonní”.
Tonga je Lot alikui kjitʼanangi kitjo, kisikʼachxin. Kuinga je ánkje kiskenʼndósíni ntsja je Lot kao chjoónle kʼoa kao xtiyánchjínle kʼoa kitokakao nga tsakʼaonsje ya naxinandá. Kitsole: “Tókao. Titjoo ánni tsín kuiyásíño kʼoa ali yándsʼionjin chotsenño. Tsa yándsʼion chótsenño, kuiyáño”.
Kʼianga jekicho ya naxinandá Zóar, je Jeobá kʼiaa kisikʼane je lʼí kao chao azufre ya Sodoma kao Gomorra. Nga jao naxinandá jebi ñaki tsín jme xi tikisʼeni. Je chjoónle Lot alikui kisitjosonle Jeobá, yátsʼin kiskotsenni kʼoa koanna̱xaa. Tonga je Lot kao xtiyánchjínle kitjontjaile yaole nga kisitjoson. Nʼiojin ba koanle Lot nga tsín kisitjoson je chjoónle, kʼoajin tiba koanle xtiyánchjínle. Tonga kʼoajin tinda kisatio kon nga kisitjosonle Jeobá.
“Nanda tikjaʼaitsjaon je chjoónle Lot” (Lucas 17:32).
-
-
Nga kichotʼayakao kjoamakjainleXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 11
Nga kichotʼayakao kjoamakjainle
Je Abrahán kitsoyale je Isaac nga tsjoake katama Jeobá kʼoa nga kʼoakatabʼé kon nga sitjoson jme xi tjínndajinle. Je Jeobá nʼio ñʼai tjín jmeni xi kitsole je Abrahán nga katasʼín. Kʼiala 25 nóle je Isaac. Jméni xi kisijéle Jeobá.
Je Niná i kitsole Abrahán: “Tʼiain kjoanda, chjoai ʼndíli, xi tojngo mani, ya tʼaitʼanái ya jngo nindo xi tíjna ya ʼnde Moria”. Je Abrahán alikui be anni nga kʼoakitsonile je Jeobá, tonga kisitjosonní.
Kʼianga jekoannyaonni nga tanjio, je Abrahán kikao Isaac kao jao choʼndale ya Moria. Xijekoan janni nichxin, kjin tsabeni nindo xi tjín ya Moria. Je Abrahán kʼoakitsole je choʼndale nga katakoyala, ánni nga je kʼoa kao Isaac koaitsjoátʼasínile kjoatjao je Niná. Jé Abrahán tsakʼa kichalo kʼoa jé Isaac kisikʼa chikín. Kʼoa je Isaac i kitsole nʼaile: “Jñáni tíjna je cho̱ xi kʼoaitʼalee Niná”. Je Abrahán kitso: “Jé Jeobá tsjoáná, ʼndítá”.
Kʼianga jekicho ya nindo, kʼiaa tsakʼénda jngo sonxta. Xijekoan, je Abrahán tsakánʼio je ntsja kao ndso̱ko̱ Isaac kʼoa yaa kisikájnason sonxta.
Je Abrahán kiskoé je kichalo. Kʼianga jekʼoatísʼín, je ánkjele Jeobá yaa tjen ngʼajmi kinchja̱nile kʼoa kitsole: “Abrahán, lijmejin xi nikoai je tibe. Ndʼaibi ʼbeña nga tjínli kjoamakjain xi kao Niná, nga̱ kʼoatsakʼai tokuin nga kʼoaitʼai je ʼndíli”. Xijekoan, je Abrahán jngo barré tsabe xi ya tjítsʼóngi nra̱le ya jinjñá. Kʼiaa sasa kiskojndáni Isaac kʼoa kui barré kitsjoatʼale je Niná.
Saʼnda nga kʼia, je Jeobá kʼoakitsole Abrahán nga miyole mani. A ʼyaní anni. Kuinga kʼoakisʼin Abrahán ngayeje xi kitsole Jeobá, ninga tsín koanjinle anni kʼoakitsonile.
Je Jeobá i kitso ijngokʼangánile Abrahán: “Sichikontʼainle kʼoa nkjín xti tsjoale, nʼio nkjín koa̱nni ntje̱li”. Kui xi kitsonile Jeobá nga totʼatsʼe Abrahán koa̱nchikontʼainni ngatsʼi chjota xi nda sʼin.
“Nga̱ Niná kʼoasʼin koantsjoake sonʼnde nga kitsjoa je xi tojngo ʼndíle, jméni nga ngatsʼisíni xi makjainle tʼatsʼe, likui cha̱, tjínle kjoabijnachon ngantsjai” (Juan 3:16).
-
-
Kjoanda xi tsakʼaile JacobXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 12
Kjoanda xi tsakʼaile Jacob
Je Isaac kʼiaa 40 nóle nga chixan kao Rebeca. Je Isaac nʼio tsjoake koan Rebeca. Nga jeki nichxin, xtingʼion kisʼele.
Je xi títjon kitsin Esaú tsakʼin, kʼoa je xi majaoni Jacob tsakʼin. Je Esaú nʼio tsjoake koan nga jinjñá kikʼamje kʼoa nʼio koanle kisikʼien cho̱. Tonga je Jacob ngisaa tsjoake koan nga toya tsakʼejna ndʼiale.
Kʼianga kui nichxin, je ʼndí xi majchínga ngisaa tse nangi kao tao̱n bʼaile tikʼoajinni ndsʼe̱ xi ngikʼa nga jebiya nʼaile. Ya familiale Isaac, kʼoati tse kjoanda kisʼele nga ya kjuinroani jmeni xi kitsole Abrahán je Jeobá. Je Esaú alikui koanndosinle kjoanda jebi. Tonga je Jacob bení nga nʼio chjíle.
Ñandia kʼianga nʼio kijtale Esaú nga kichoni niʼyale nga kʼoasʼin cho̱ kisíkʼien. Kʼoa kinje̱le tsojmi xi tíbʼénda je Jacob kʼoa kitsole: “Tosíxkón kji baona. Tʼai choanái je xi nísí tjín tíjnali ya”. Je Jacob kitsole: “Koa̱njin. Tonga títjonkjoanla kʼoatʼinnái nga tsʼan koa̱n je kjoatjao xi kʼoaili”. Je Esaú kitso: “Alikui mandosinna. Koaan chjóai. Je xi mena kuinga koakjen”. A nda kisʼin Esaú nga kʼoakisʼin, jósingái ji. Mai. Tojngo chxoaa tsojmi kisikʼantjaini je xi tsakʼaile.
Kʼianga jekoanjchínga Isaac, kicho nichxin nga tsjoále kjoanichikontʼain je ʼndíle xi majchínga. Tonga je Rebeca, jé Jacob tsakasenkao, kʼianga je katatsjoále kjoanichikontʼain je nʼaile. Je Esaú nʼio koanjtile nga kisʼejinle kʼoa koanmele kisikʼien Jacob. Je Isaac kao Rebeca mele sikuinda Jacob, kuinga i̱ kitsosínile: “Tʼin, ya tʼinkijnakoai Labán, tsinili, je ndsʼe̱ na̱li, saʼnda nga katafaʼajen kjoajtile Esaú”. Je Jacob kisitjosonle xijchále kʼoa tsakangaa nga tsín katanikʼien.
“Jmé xi kuinje̱le chjota tsa sicha kjoabijnachonle, ninga kuinje̱le ngayije sonʼnde. Axo jméni xi tsjoá je chjota xi tʼatsʼe kjoabijnachonle” (Marcos 8:36, 37).
-
-
Je Jacob kao Esaú síchatʼanile xínkjínXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 13
Je Jacob kao Esaú síchatʼanile xínkjín
Je Jeobá kʼoakitsole Jacob nga je sikuinda, tojo kisikao Abrahán kao Isaac. Je Jacob yaa tsakʼejna ya ʼnde jña Harán tsakʼin. Yaa chixan, nʼio nkjín xti kisʼele kʼoa nʼio nyiná koan.
Nga jeki nichxin, je Jeobá i kitsole Jacob: “Tʼinni ya ʼndele xijcháli”. Kuinga kisíni Jacob kao familiale. Kʼianga tjenya yandiaa, je choʼndale jaʼainrʼoe kʼoa kitsole: “Je Esaú, je ndsʼai, 400 chjota tjenkao nga nroanrʼoená”. Je Jacob kitsokjon kʼiatsa jme xi sikao Esaú je kʼoa kao familiale. Kuinga i̱ kitsosínile Jeobá: “Tʼiain kjoanda, chʼa̱sjentjainái xi tʼatsʼe ndsʼe”. Kʼianga jekoannyaonni, je Jacob tsojmi kisikasénle Esaú. Kisikasénle barré, tindso, nra̱ja̱, camello kao búrró.
Nga koannjio, nga jetoje tsakʼejna Jacob, jngo ánkje tsabe. Ánkje jebi kiskan kao Jacob saʼnda nga koannyaonni. Ninga kitsiʼaon Jacob, tosi tonda kiskan. Je ánkje i kitsole: “Tʼaiʼndenái nga tifia”. Tonga je Jacob kitso: “Majain, kʼiaa tsjoaʼndele saʼnda nga si̱chikontʼainnái”.
Xijekoanni, je ánkje kisichikontʼain Jacob. Yaa tsabeni nga tsín tsjoáʼnde Jeobá kʼianga jme xi sikao Esaú.
Nga tanjio, je Jacob kjin tsabeni Esaú je ndsʼe̱ kʼianga 400 chjota tjenkao. Jé kitítjon kʼianga kinrʼoe Esaú, kʼoa nga jekichonrʼoe ñato kʼa tsakjénjenle jko̱. Je Esaú kitokanrʼoe Jacob kʼoa kitsoakjá. Kiskiʼndákao xínkjín kʼoa kisichatʼale xínkjín. A kisasenle Jeobá jmeni xi kisʼin Jacob, jósingái ji.
Xijekoan, je Esaú kini niʼyale, kʼoa Jacob kʼoati to kini tsanda je. Je Jacob 12 koanni xtile kʼoa i tsakʼin: Rubén, Simeón, Leví, Judá, Dan, Neftalí, Gad, Aser, Isacar, Zabulón, José kao Benjamín. Xijekoanni, je Jeobá jé José kisichjén nga tsakʼasjentjai naxinandále. A meli jchai jmeni xi koan. Kataʼyala.
“Katamatsjoachao xi jtikeno, tʼetsʼoantjao xi chʼao síkaono, kʼoa xi fitjenngi kontrano, jméni nga koa̱nsínio ʼndíle Nʼaino xi tíjna ngʼajmi” (Mateo 5:44, 45).
-
-
Kisitjosonle Niná ninga choʼnda kinikaoXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 14
Kisitjosonle Niná ninga choʼnda kinikao
Je Jacob nʼio tjao koanle José, je tile xi maʼndí, kʼoa tsabee je ndsʼe̱ xi majchínga nga ngisa tsjoacha José. Jókisatio kon je ndsʼe̱. Nʼio koanxinkonke kʼoa jtike koan. Ñandia kʼianga nijñá tsakʼaile José kʼoa tsakʼéyanajmíle je ndsʼe̱. Je ndsʼe̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼianga nijñá jebi kui tsoyanile nga kuichoka nichxin nga kʼaonje̱n jko̱ ngixkon José. Kʼoa kuinga ngisa tinʼio koanjtikengáni.
Ñandia je ndsʼe̱ José ya tjíokoʼnda cho̱ntjele ya chrian naxinandá Siquem. Je Jacob kisikasén José nga katafikotsenle josʼin tjíoni ndsʼe̱. Kʼoa nga tsabe nga nroa je José i kitsole xínkjín: “Nroa ya xi nijñá bʼaile. Si̱kʼieen”. Xijekoan kitsoa kʼoa jngo nga̱jao̱ xi nʼio na̱nga̱ kisikʼatjenya. Tonga Judá, je ndsʼe̱ xi majchínga, i kitso: “Ali nikʼienjion. Tosa koatenaa kʼoa choʼnda katanikao”. Kʼoa kʼoakisʼin, 20 tao̱nchxoa tsakaténanile je chjota madianita, xi negosio sʼín, xi tjíofi ya Egipto.
Xijekoan, je ndsʼe̱ José, njínle tindso kisikaʼnyi̱ni najñole kʼoa yaa kikaole nʼaile kʼoa i kitsole: “A tsí tsʼe tili najño jebi”. Je Jacob kʼoakitso nga jngo cho̱toán kisikʼien ʼndíle kʼoa nʼio ba koanle. Aliʼya xi tikoan kisinʼioni kon.
Kʼianga kicho Egipto, jngo chjota xi xángʼa tjínle xi Potifar ʼmi tsakatse je José kʼianga choʼndale katama. Tonga je Jeobá yaa tsakʼejnakao José. Je Potifar tsabee kʼianga nʼio nda síxá José kʼoa nga koa̱n sinʼiotʼa. Kʼoa jé tsakánele ngayeje xi tjínle.
Je chjoónle Potifar tsabee nga naskánakji José kʼoa nga nʼio taja, kʼoa ngotjo ngosá kʼoakitsonile nga katabajnakao. Jókisʼin José. Koankaile kʼoa kitsole: “Majain, nga̱ chʼaotjín jebi. Je naina nda bekonna kʼoa chjoónle mani. Kʼiatsa ji koajnakaole, koanjngijéejian ngixko̱n Niná”.
Ñandia kʼianga je chjoónle Potifar nʼio tsakʼénele José nga katabajnakao. Kiskenʼndó najñole, tonga kitokaa José. Kʼianga kicho Potifar, tsakʼéndisole, kʼoakitsole nga tjín xi kisikao José. Nʼio koanjtile Potifar kʼoa ndoyá kiskani. Tonga je Jeobá alikui kisichajin José.
“Nangi tiyolao ntsja Niná xi tjínle nganʼio, ánni nga je sikinngʼasínino kʼianga kuicho nichxin” (1 Pedro 5:6).
-