-
Kjoaxkón xi kisʼejna ya ndáchikon NíXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 22
Kjoaxkón xi kisʼejna ya ndáchikon Ní
Kʼianga kisʼejinle faraón nga jekitjo chjota israelita ya Egipto, kʼoakoannile nga kitsjoaʼndele. I kitsole sondadole: “Tationdao ngayeje karreta kjoajchán kʼoa tjintjenngilee. Alikuini kanikatíondé tsakai”. Xijekoan, je faraón kao chjotale kitjenngile chjota israelita.
Jé Jeobá tsakándiaale naxinandále. Jngo yojbi kisichjén nga nichxin kʼoa nga njio jngo lʼí kisichjén. Yaa kikao jña kijna ndáchikon Ní nga yala katabatio.
Xijekoan, je chjota israelita tsabee nga nroatjenngile je faraón kao chjotakjoajchánle. Likui titsabeni jña ki nga ndáchikon kijna kʼoa nga je tjíochjoa chjotakjoajchán egipcio. Tsakʼéjtaa kʼoa i kitsole Moisés: “I̱jin kuiyá. Ánni nga kichʼasjesínináijin ya Egipto”. Tonga Moisés kitso: “Ali nokjonjion. Chóyalao kʼoa jchaño josʼin kʼoasjentjainá je Jeobá”. Je Moisés nʼio kisinʼiotʼa je Jeobá, a tsí jaon.
Je Jeobá kʼoakitsole chjota israelita nga katabʼéxkó ndʼianajñole. Kʼianga kui nitje̱n, je Jeobá kisikjanle yojbi xi tísíchjén kʼoa kui kisikájnachjoale je chjota egipcio. Jñani tjío chjota egipcio njio koanchon kʼoa jñani tjío chjota israelita isen koanchon.
Je Jeobá kʼoakitsole Moisés nga katamjé ntsja jña kijna ndáchikon. Jé Jeobá xokisʼin nga jngo ntjao̱nʼio jaʼa tsʼajnda nitje̱n. Je ndáchikon koanjaoyaa kʼoa jngo ndiaa kisʼejna ngabasenle. Miyón mani chjota israelita jaʼato nga kixinyakixi je nandá.
Je chjotakjoajchánle faraón kitjenngile ya ndiaa xi kisʼenda jinnandá. Jé Jeobá xokisʼin nga tsín titsabeni jokisʼin je chjota egipcio. Je yanta xi tjíongile karretale kitjokangi. Je chjotakjoajchán kiskiʼndáxá, kitso: “Tosa tikʼoasʼin tjinñá. Je Jeobá tísítoánntjai naxinandále”.
Je Jeobá i kitsole Moisés: “Tjain je ndsai jña kijna ndáchikon”. Nga jekʼoakisʼin, je nandá xi kixinyakixi kinroane chjotakjoajchán egipcio. Je faraón kao chjotale yaa kʼien. Nijngojin xi kinjengi.
Kʼoa ya ndaindáchikon, ngatsʼi je chjota kisele Niná nga tsakʼasjengʼa, kitso: “Sele Jeobá, nga̱ nʼio ngʼa kʼoa jeya tíjna. Je naxín kao chjota xi tjíosonle yaa kasíkʼatsaojin ndáchikon”. Kʼianga tjíose je naxinandá, je yánchjín kite kʼoa kisikjane pandereta. Nʼio tsjoa kisʼele ngatsʼi nga tsakationdaí.
“Kuinga koa̱n kʼoakuixónñá: Jé Nainá basenkaona, likui tsokjoan. Jmé xi sikaona chjota” (Hebreos 13:6).
-
-
Kʼoakitsole Jeobá nga sitjosonXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 23
Kʼoakitsole Jeobá nga sitjoson
Kʼianga jekoanni jao sá nga kitjo chjota israelita ya Egipto, yaa kicho nindo Sinaí kʼoa yaa tsakatio. Je Jeobá kʼoakitsole Moisés nga katafimi ya nindo, kitsole: “An tsakʼasjentje chjota israelita. Kʼiatsa kʼoaʼénna kʼoa sitjoson kjoatéxomana ñaki naxinandána koa̱n”. Kʼianga kitjojen Moisés ya nindo, kʼoakitsole chjota israelita jmeni xi kitso Jeobá. Jókitso naxinandá. I kitso: “Kʼoasʼiainjin ngayeje jmeni xi kuitso Jeobá”.
Xijekoan, je Moisés tikimingáni ya nindo. Je Jeobá i kitsole: “Ndʼai jan nichxin kjoakoa je naxinandá. Kʼoatʼinlai je chjota nga tsín i̱ katanroami nindo Sinaí”. Je Moisés kitjojeen kʼoa kʼoakitsole chjota israelita nga katabationda nga kjuinrʼoéle Jeobá.
Kʼianga koanjanni nichxin, je chjota israelita lʼíchʼao̱n tsabe kao yojbi xi kijna njio njio ya nindo. Kʼoati kinrʼoéle chʼao̱n xi nʼio jane kʼoa kao xi joninda koan xi jane. Xijekoan, je Jeobá kitjojeen ya nindo ya ngabasenle lʼí. Je chjota israelita nʼio kitsokjon. Ngakjijnda nindo ñaki niʼndi kisʼejnajtsa kʼoa nʼio tsʼatsé. Sa nʼio sa nʼio jane je xi joninda koan. Kʼoa je Jeobá i kitso: “Anña Jeobá. Alikui koa̱n kjaʼaí niná kʼoétsʼoalao”.
Je Moisés tikimingáni ya nindo. Je Jeobá yaa kitsjoale kjoatéxoma xi sitjoson naxinandá. Yaa jaʼaitʼa kjoatéxoma jebi josʼin skoe̱xkón Niná kʼoa josʼin koaikao yaole. Jé Moisés kiski kʼoa kʼiaa tsakʼéxkiale je naxinandá. Kʼoa i kitso naxinandá: “Kʼoasʼiainjin ngayeje jmeni xi tso Jeobá”. Kitsjoa énle nga sitjoson. Tonga a kʼoakisʼin.
“Katamatsjoachai Naili Nináli kao ngayije ni̱ma̱li, kao ngayije kjoabijnachonli kʼoa kao ngayije kjoafaʼaitsjenli” (Mateo 22:37).
-
-
Alikui kisitjoson énleXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 24
Alikui kisitjoson énle
Je Jeobá i kitsole Moisés: “Nroami i̱ nindo jñani tijna. La̱jao̱te skitʼa kjoatéxomana kʼoa ji tsjoale”. Je Moisés kimi ya nindo kʼoa 40 nichxin 40 nitje̱n tsakʼejna. Kʼianga ya tíjna, je Jeobá jao la̱jao̱te kiskitʼa je xi Te Kjoatéxoma kʼoa jé Moisés kitsjoale.
Xijekoan, je chjota israelita kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga jekitsjionkon Moisés. Kuinga i̱ kitsosínile Aarón: “Menajin nga tjín xi koasentítjonnajin. Jngo niná tindanáijin”. Je Aarón kitso: “Nroakaonáo je tao̱nsine xi tjíono”. Kisinandá je tao̱nsine nga kisinda jngo xkóson xi jo nra̱ja̱ʼndí kisʼe. Je chjota i kitso: “Nra̱ja̱ʼndí jebi jéní nináná xi tsakʼaonsjená ya Egipto”. Tsakʼéjna sʼuí kʼoa tsakʼétsʼoale nra̱ja̱ʼndí xi tao̱nsine koanndani. A chʼaotjín jme xi kisʼin. Jaon, nga̱ je naxinandá kʼoanákitso nga toje Jeobá kʼoetsʼoale. Alikuini kisitjoson énle.
Je Jeobá tsabee jmeni xi koan kʼoa i kitsole Moisés: “Tʼinjennrʼoai je naxinandá nga̱ tsín tjíosítjosonna. Jngo niná ndiso tjíobʼétsʼoale”. Je Moisés kitjojenni ya nindo kʼoa yʼatonntsja nga jao la̱jao̱te.
Kʼianga kichochrian Moisés jñani tjío je chjota israelita kinrʼoéle nga tjíose. Kʼianga jekicho, tjíote kʼoa kui nra̱ja̱ʼndí tjíobʼétsʼoale. Moisés nʼio koanjtile, kisikʼatsaojinʼnde nga jao la̱jao̱te kʼoa koanxkoaa. Xijekoan, kisixkoaa xkóson jebi kʼoa i kitsole Aarón: “Ánni nga kinijyosínilai nga kʼoakitsoli nga kui xochʼaokji kinindai”. Aarón kitso: “Ali majtijinli, jeʼyai jokjoan naxinandá. Jngo niná kisijéna kʼoa je tao̱nsine xi kitsjoana yaa kisikʼatsaojian lʼí kʼoa kui nra̱ja̱ʼndí xokji tsʼatsen”. Alikuini kʼoakisʼin Aarón tsakai. Je Moisés tikimingáni ya nindo kʼoa kʼoakitsole Jeobá nga katasíchatʼale naxinandá.
Je Jeobá kisichatʼale je chjota israelita xi kisitjosonle. Je chjota israelita tjínnele kisitjosonle Jeobá kao Moisés, a tsí jaon.
“Kʼiatsa énli kʼoailai Niná, ali tijijin bisenneni énli, nga̱ je alikui sasénle je chjotachini. Kʼiatsa énli kʼoai, kʼoatʼiain jokasi” (Eclesiastés 5:4).
-
-
Ndʼianajño jña tsaʼyaxkón JeobáXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 25
Ndʼianajño jña tsaʼyaxkón Jeobá
Ya nindo Sinaí, je Jeobá kʼoakitsole Moisés nga jngo ndʼianajño katabʼénda. Jngo ndʼia xi toxá koa̱nndani jñani skoe̱xkón Niná je chjota israelita, xi koa̱n koaikao tojñani nga koai.
Je Jeobá kitso: “Kʼoatʼinlai je naxinandá nga katatsjoá jmeni xi sʼe̱ndani ndʼianajño”. Je chjota israelita kikao tao̱nsine, tao̱nchxoa, ki̱cha̱ní, la̱jao̱ xi naskánakjoan kao tsojmichjí. Kʼoati kitsjoa najño lana, najño lino, xjoa̱le cho̱ kʼoa xi kjaʼaísanile. Nʼio tse kitsjoa, kuinga chan i̱ kitsosínile Moisés: “Jenʼio nkjín tsojmi tjío. Alijmejin xi tinroakaoño”.
Nkjín xi xʼin kao xi yánchjín kitsjoanganʼio nga kisʼenda je ndʼianajño. Jé Jeobá kitsjoale kjoachjine nga koanle tsakʼénda. Tjínkʼa xi najño kisinda, xi kiskonyani kʼoa xi tjínni xi kisindajon. Tjínkʼa xi tao̱nsine kisixákao, xi la̱jao̱ kisixákao kʼoa xi yá kisixákao.
Je naxinandá kʼoakisiká je ndʼianajño jokitsole Jeobá. Naskánakji najño kisinda je xi kitsjenchjoa ya ʼNdetsje kao ʼNde xi nʼio tsje kʼianga jao ngaya kisikao. Ya ʼNde xi nʼio tsje yaa kisʼejna je Kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin je xi yá acacia kao tao̱nsine koanndani. Kʼoa ya ʼNdetsje yaa kisatio xi tiya lʼí xi tao̱nsine koanndani, jngo yámixa̱ kʼoa kao sonxta jña kisaka xongó. Ya nditsinle jngo xjoa̱ xi nandá kixinya xi ki̱cha̱ní koanndani kisʼejna kao jngo sonxta. Kʼianga tsabe chjota israelita je kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin, kui kisikjaʼaitsjenle kʼianga kʼoakitso nga sitjosonle Jeobá.
Je Jeobá jé Aarón kao xtile kiskoejin kʼianga naʼmi koan nga ya kisixá ya ndʼianajño. Jé kisikuinda kʼoa yaa kitsjoatʼale cho̱ je Jeobá. Tojé Aarón xi koan jaʼasʼen ya ʼNde xi nʼio tsje nga̱ naʼmitítjon koan. To jngokʼa jaʼasʼen nga xki̱ nó kʼianga kichotsjoátʼa cho̱ xi tʼatsʼe jéele kao tsʼe familiale kʼoa kao tʼatsʼe naxinandá Israel.
Je chjota israelita jngo nó koanjngonile je ndʼianajño kʼianga jekitjo ya Egipto. Kʼoasʼin kisʼenile jngo ʼnde jñani koan tsakʼétsʼoale Jeobá.
Je Jeobá nʼio tsjoa kisʼele nga kisʼenda je ndʼianajño kʼoa jngo yojbi kisikʼéjnason. Kʼianga ya tsakʼejnason yojbi je ndʼianajño, je chjota israelita tosi tonda ya batio. Tonga tsa mingʼa je yojbi jebe nga tjínnele xin koaikatio. Síkixoyaa ndʼianajño kʼoa kui yojbi fitjenngile.
“Jngo jta̱ kinrʼoe xi nʼio ya ngʼajmi, xi kitso: Koeni je niʼyale Niná kijnajinle chjota, kʼoa Niná kʼoéjnakao. Chjotanaxinandále koa̱n. Tijéni Niná Ninále koa̱n” (Apocalipsis 21:3).
-
-
Je xi 12 chjota xi kikotsenchéXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 26
Je xi 12 chjota xi kikotsenché
Je chjota israelita alikui tiya tsakationi ya nindo Sinaí, yaa ki ya ʼndekixí xi kijna Parán saʼnda nga kicho ya ʼnde xi Cadés tsakʼin. Je Jeobá i kitsole Moisés: “Tejao chjota tikasáin, jngó jngó chjoéjin nga jngó jngó ntje̱, kʼianga koaikotsenché Canaán, je ʼnde xi tsjoale chjota israelita”. Je Moisés 12 chjota kiskoejin kʼoa kitsole: “Tangíon ya Canaán kʼoa chótsaon kʼiatsa nda chon je nangi, tsa koa̱n kʼoéntjé tsojmi. Kʼoati chótsenlao tsa taja kʼoa tsa mai je chjota, tsa ndʼianajño tjíoʼya kʼoa tsa naxinandá jekijnale”. Je chjota xi 12 ki ya Canaán, kʼoa yaa koanxki̱kao je Josué kao Caleb.
Je xi kikotsenché Canaán kʼiaa kichoni nga jekoanni 40 nichxin. Yʼaa higo, granada kao totsee kʼoa i kitso: “Nʼio nda chon nangi Canaán, tonga nʼio taja chjota xi ya tjín, kʼoa nʼio ngʼa xjáo xi kjindai naxinandále”. Tonga je Caleb kitso: “Koaan si̱kinjelee. Tjinkjoán xi ndʼai”. A ʼyaní ánni nga kʼoakitsoni. Kuinga je Caleb kao Josué jé Jeobá kisinʼiotʼa. Tonga xi ngi te i kitso: “Alikui koa̱n ya koanngián. Síxkón kjoanyʼai chjota xi ya tjín. Tsa si̱ngósonkoaa yaoná, toyaa mangósoán je chákji”.
Je chjota israelita kisikinroajen kon kʼoa i kitsole xínkjín: “Kjaʼaí chjota chjoéjiaan xi koasentítjonná kʼoa tjinñá Egipto. Ánni nga ya Canaán kjuinsíñá. A kuinga ya katanikʼienná”. Josué kao Caleb kitso: “Tosa je Jeobá si̱tjosonlee. Jé sikuindaná. Ali bijkonjion”. Tonga je chjota israelita alikui tsakʼaʼénle. Tosaa koanmele kisikʼien Josué kao Caleb.
Jméni xi kisʼin Jeobá. I kitsole Moisés: “Nʼio tse kjoanda tibakole je chjota israelita, tonga tojo tsín sítjosonna. Ñachan nó sikatíoa i̱ ʼndekixí saʼnda nga kuiyá. Tojé xtile kʼoa kao je Josué kao Caleb xi ya koatio ʼnde xi kixinle nga tsjoale chjota israelita”.
“Ánni nga bijkonsínio, chjota xi choa makjainno” (Mateo 8:26).
-
-
Chjota xi kisixíjinkao JeobáXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 27
Chjota xi kisixíjinkao Jeobá
Kʼianga jekoanni, nga tojo ya tjío ya ʼndekixí je chjota israelita, je Coré, Datán, Abiram kʼoa 250 chjota kisixíjinkao je Moisés, i kitso: “Jekichobenajin xi tʼatsaon. Ánni nga ji ngʼajko̱ tijnasínináijin. Ánni nga jésíni Aarón xi naʼmitítjon sʼin tíjna. Je Jeobá ali tsa tojonjin tjíokaono, ji kao Aarón, i tjíokaoná ngatsʼiaa”. Je Jeobá alikui kisasenle nga kʼoakitso chjota xokjoan. Kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga je kisixíjinkao.
Je Moisés i kitsole Coré kao chjota xi ya tjíokao: “Nroao nyaon ya ndʼianajño kʼoa chʼao chxoa̱ʼíno kʼoa tʼekitsao xongó. Yaa koakoná Jeobá ʼyani xi kiskoejin”.
Kʼianga koannyaonni, je Coré kao xi 250 mani yaa koanña kao Moisés jña tíjna ndʼianajño. Yaa tsakaká je xongóle tojo sʼín je naʼmi. Kʼoa je Jeobá i kitsole Moisés kao Aarón: “Tinyaxinlao je Coré kao chjota xi ya tjíokao”.
Je Coré yaa ki ya ndʼianajño jñani tíjna Moisés. Tonga je Datán, Abiram kao familiale alikui ki. Je Jeobá i kitsole chjota israelita: “Titjoxinlao jñani tjío ndʼianajñole Coré, Datán kao Abiram”. Je chjota israelita kjitʼanangi tsakinyaxin. Je Datán, Abiram kao familiale yaa tsakinya ya nditsinle jñani tjío ndʼianajñole. Kʼoa toʼikoan tsakjan kʼoa kitjoxʼá nangi kʼoa yaa kitsaosʼen xi xíjin koan. Jña kijna ndʼianajño, jngo lʼí jaʼaijenni ngʼajmi kʼoa kisikjeson je Coré kao chjota xi 250 mani.
Xijekoan, je Jeobá i kitsole Moisés: “Je xi tjíotítjonle ngatsʼi je ntje̱ katanroakao yánisele. Ya tʼetʼai yánisele nga jngó jngó jaʼaínle xi nyatítjon. Tonga je ntje̱le Leví, kui jaʼaínle Aarón tʼetʼai. Ya tatioʼyai ya ndʼianajño. Je yánisele chjota xi an skoéjian, naxó kuinroale”.
Kʼianga koannyaonni, je Moisés tsakʼasjee ngayeje je yánise kʼoa tsakakóle xi nyatítjon. Je yánisele Aarón naxó kinroale kao almendra xi jekoanjchá. Kʼoasʼin tsakakóni Jeobá nga je Aarón kiskoejin nga naʼmitítjon koa̱n.
“Titjosonlao je xi bándiaano kʼoa nangi tiyolao” (Hebreos 13:17).
-
-
Jngo búrró xi kinchja̱Xi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 28
Jngo búrró xi kinchja̱
Je chjota israelita jeme 40 nó nga ya tjío ʼndekixí. Jenʼio nkjín naxinandá xi tse nganʼio tjínle kitjoéle. Kʼoa jeya tjío ya nangi Moab, ya chrian xo̱ngá Jordán. Tochoatsesa chale nga kjoaʼasʼen ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Je Balac, xi rey tsakʼejna Moab, kitsokjon kʼiatsa je chjota israelita kjoaʼale nangile. Kuinga kʼoakitsosínile je xi Balaam tsakʼin nga ya Moab katafi nga katanchja̱ʼaonle chjota israelita.
Tonga Jeobá i kitsole Balaam: “Ali jejin chjota israelita nokjoaʼaonlai”. Kuinga tsín kini je Balaam ya Moab. Je rey Balac tikʼoa tikitsongánile Balaam nga katafi kʼoa nga tsjoále tojmeni xi mele, tonga alikui ki. Je Niná i kitsole Balaam: “Tsjoaʼndele nga kʼuín. Tonga tokuikjoán kʼoasí jmeni xi xínle”.
Je Balaam tsakʼejnasonle búrróle nga ki ya Moab. Kui xi koanmele nga kuinchja̱ʼaonle chjota israelita ninga kʼoakitsole Jeobá nga tsín kʼoakatasʼín. Je ánkjele Jeobá jan kʼa tsʼatsenle ya yandiaa. Je Balaam alikui tsabe je ánkje, tonga je búrró tsabení. Je búrró alikui tiya kiyani je ndiaa, toyaa jinjñá ki. Xijekoan, sa yaa kitʼanʼiongá ya tʼaxjáo kʼoa tsakʼéʼnyonʼio ndso̱ko̱ Balaam. Kʼoa xi koanni, je búrró yaa tsakajna ngabasenle ndiaa. Kʼianga kʼoakisʼin, yá tsakále Balaam.
Xijekoan, jé Jeobá xokisʼin kʼianga kinchja̱ je búrró kʼoa i kitsole je Balaam: “Ánni nga tifasíninái”. Je Balaam kitso: “Ánni nga to chjotachini tiʼyakonsíninái. Tsa jngolani ki̱cha̱ espada yʼa, sikʼienjinle”. Je búrró kitso: “Jenʼio nkjín nó tibijnasonnái. A jesa kʼoakisikaole”.
Kʼoa jé Jeobá xokisʼin nga tsabe ánkje je Balaam. Je ánkje i kitso: “Je Jeobá kʼoakitsoli nga tsín kʼuínkinókjoaʼaonlai Israel”. Je Balaam kitso: “Alikuini kʼoasʼian, tosa tifiña ya niʼyana”. Tonga je ánkje kitso: “Koaan tʼin ya Moab, tonga tokui kʼoasí jmeni xi mele je Jeobá”.
A kisikʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenle Balaam, jósingái ji. Mai. Jan kʼa koanmele kinchja̱ʼaonle naxinandá Israel. Tonga jé Jeobá xokisʼin nga tosa kjoanichikontʼain tsakʼónya nga jan kʼa tjínni kinchja̱ʼaonle naxinandá. Xijekoanni, je chjota israelita kichosíkje Moab kʼoa yaa kʼien Balaam. Ngisajin nda kisʼin Balaam tsa kisitjosonle Jeobá saʼnda nga títjon.
“Tikuindalao yaono tʼatsʼe ngayije kjoachi̱nga̱, nga̱ je kjoabijnachonle chjota, alikuijin xi tsonile nga nkjín tsojmi tjínle” (Lucas 12:15).
-
-
Je Jeobá jé Josué kjoejinXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 29
Je Jeobá jé Josué kjoejin
Je Moisés nʼio nkjín nó tsakándiaale naxinandá Israel kʼoa kʼianga tojeme kuiyá, je Jeobá i kitsole: “Ali tsa jijin kuitjásʼenkoai chjota israelita ya ʼnde jña tsjoale. Tonga koaan koakole ʼnde jebi”. Je Moisés kʼoakitsole Jeobá nga jngo chjota katakjoéjin xi koasentítjon xi sikuinda je naxinandá. Je Jeobá kitso: “Kʼoatʼinlai Josué nga je tikjoejian”.
Je Moisés kʼoakitsole naxinandá nga jeme kuiyá kʼoa nga je Josué kiskoejin Jeobá nga koaikao ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Je Moisés i kitsole Josué: “Ali nokjonjin. Jé Jeobá koasenkaoli”. Xijekoan, je Moisés yaa kimi jko̱nindo xi Nebo tsakʼin. Kʼianga jeya tíjna, je Jeobá tsakakóle ʼnde xi kitsole Abrahán, Isaac kao Jacob. Je Moisés 120 nóle nga kʼien.
Je Jeobá kitsole Josué: “Titjátojin xo̱ngá Jordán kʼoa titjásʼain Canaán. An koasenkaole tojosʼin tsakasenkoa Moisés. Nyaon nyaon tʼexkiai kjoatéxomana, ali nichajinjin. Ali nokjonjin, nʼiojin katamai. Tʼin kʼoa kʼoatʼiain ngayeje xi tibʼenele”.
Je Josué jao chjota kisikasén xi kikotsenché Jericó. Yaa kjoaʼmiya xi ijngo kuitsoyasaná jmeni xi koan. Nga jekichoni xi kikotsenché, kʼoakitso nga jechoa̱le kjoaʼasʼen Canaán. Xi koannyaonni, je Josué kʼoakitsole naxinandá nga katabʼéxkó ndʼianajñole. Títjon ya xo̱ngá Jordán kisikasén je naʼmi xi bʼa je Kaxa̱ jña kixinya je kjoa xi kisʼendajin. Je xo̱ngá tomakji nandá nya, tonga nga jetsakinyájin ndso̱ko̱ je naʼmi kjitʼanangi kixíya. Je naʼmi koan jaʼa nga jekixí koanchon. Nga kicho ngabasenle xo̱ngá, yaa tsakinya saʼnda nga jaʼa xingoatʼani ngatsʼi naxinandá. Kʼianga tsabe kjoaxkón jebi, a kuixó tse jaʼaitsjenle jme xi kisʼin Jeobá ya ndáchikon Ní, jósingái ji.
Ninga nkjín nó kichomani, tochan kicho je chjota israelita ya ʼNde jña tsakʼinle nga kʼoaile. Koan tsakʼénda niʼya kʼoa kisijeya naxinandá. Koan tsakʼéntje tsojmi kao xka̱totsee. Nʼio nkjín tsojmi kisʼe xi ma chine kʼoa xi ma ʼyo kʼoa kuinga ʼnde jña tjín ndáchiki kao ntsjén tsakʼinsínile.
“Jé Jeobá koandiaali ngantsjai kʼoa tsjoáli jmeni xi koa̱nchjénli ninga ya ʼndekixí” (Isaías 58:11).
-
-
Je Rahab kisikatíoʼma xi kichokotsenché ʼndeleXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 30
Je Rahab kisikatíoʼma xi kichokotsenché ʼndele
Je chjota israelita xi kichokotsenché ya naxinandá Jericó yaa tsakatio ya niʼyale jngo chjoón xi Rahab tsakʼin. Kʼianga kisʼejinle xi rey tsakʼejna Jericó, sondado kisikasén ya niʼyale Rahab. Chjoón jebi, yaa sonndʼiale kisikatíoʼma nga jao chjota xi kichokotsenché ʼndele kʼoa je sondado xi ya kicho niʼyale kʼoakitsole nga xin ʼnde katafikásjai. Xijekoan, je Rahab i kitsole xi kichokotsenché ʼndele: “Koasenkaono nga̱ ʼbeña nga je Jeobá tíjnakaono kʼoa nga je tsjoáno ʼnde jebi. Sijéno kjoanda, kʼoatʼinnáo nga chʼa̱sjentjao familiana”.
Je xi kichokotsenché ʼndele Rahab i kitsole: “Kʼiatsa jngo nʼó ní kʼoétʼanʼiotʼai ventanali, alijme xi koa̱nle ngatsʼi xi ya tjíoʼya niʼyali, kuitjontjainí familiali”.
Je Rahab tsakasenkao nga jao chjota xi kichokotsenché ʼndele nga jngo nʼó kitjojenyani ya ventanale. Chjota jebi jan nichxin kikatioʼma ya nindo kʼoa kʼiaa kinrʼoe Josué. Xijekoan, je chjota israelita yaa jaʼatojin xo̱ngá Jordán kʼoa tsakationda nga kiskoé ʼnde jebi. Naxinandá xi títjon kiskoé kui Jericó. Je Jeobá kʼoakitsole nga ñandia katabʼétinndaile naxinandá kʼianga jngo nichxin. Jaon nichxin kʼoakisʼin. Xi koanñatoni nichxin, ñato kʼa tsakʼétinndaile naxinandá. Xijekoan, je naʼmi kisikjane xjaole kʼoa chjotakjoajchán israelita ñaki tsakʼéjtaa jotjín nganʼiole. Je xjáo xi kjindai naxinandá chixojeen. Ninga ya xjáo xi kjindai Jericó kijna je niʼyale Rahab likui jme xi koanle. Je Rahab kao familiale kitjontjai nga̱ jé Jeobá kisinʼiotʼa.
“Kʼoatisʼinni je Rahab, a tsí tsa kichatʼa jéele xi totʼatsʼe xále, kʼianga kisisinle chjota xi jaʼaikao én, kʼoa tʼaxin ndiaa kiskani” (Santiago 2:25).
-
-
Josué kao chjota gabaonitaXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 31
Josué kao chjota gabaonita
Je naxinandá xi kʼoati ya nchja̱ni Canaán kisʼejinle jmeni xi koan ya Jericó. Je xi rey tjío naxinandá xokjoan tojngoo kisʼin yaole kʼianga skaan kao chjota israelita. Tonga je chjota xi tjío ya Gabaón tsakásjaile jokisʼin. Najñojchá tsakʼakjá, kinrʼoe je Josué kʼoa i kitsole: “Nʼio kjin ʼnde jñani kinroanijin. Kinoʼyaníjin xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa jmeni xi kisikao Egipto kao Moab nga tsakasenkaono. Kʼoatʼinnáijin nga tsín josi̱kaonáijin, choʼndano katamaijin”.
Je Josué koankjainle kʼoa kʼoakitsole nga tsín josikao. Kʼianga koanjanni nichxin, je Josué kisʼejinle kʼianga tsínni kjin tsʼe je chjota gabaonita, nga yani tsʼe ya Canaán. Kuinga i̱ kitsosínile Josué: “Ánni nga totsakʼendisosíño”. Je chjota gabaonita kitso: “Kinokjonníjin. ʼYaníjin nga je Jeobá Nináno sítoánntjaino. Tʼiaon kjoanda, ali nikʼienjinnáijin”. Je Josué kisitjoson énle kʼoa lijo kisikao.
Xijekoanni, aon xi rey tjío ya Canaán kao chjotakjoajchánle kikʼétʼale chjota gabaonita. Je Josué kao chjotakjoajchánle tsakʼema tsʼajnda nitje̱n nga kikʼasjentjai chjota gabaonita. Kʼiaa tsakʼéjna kjoajchán nga koannyaonni kʼianga tanjio. Je chjota cananeo xin xin ʼnde kitoka, tonga je Jeobá nʼio yʼai kjoan jtsílao̱ kisikʼatsaonele. Xijekoan, je Josué kʼoakitsole Jeobá nga katabasenjyo je tsʼuí. Nisañandiajinla sa basenjyo je tsʼuí. Ánni nga kʼoakitsosínile Josué je Jeobá. Kuinga nʼio kisinʼiotʼa. Je tsʼuí tsakasenjyo, alikui kiskantjai. Alikui koannjio saʼnda nga je chjota israelita kisikinjele nga aon rey jebi kao chjotakjoajchánle.
“Tsa jaon kasi, jaonní, kʼoa tsa mai kasi, mainí. Je xi faʼatosa jebi yaa nroani xi chʼaotjín” (Mateo 5:37).
-
-
Xi tsakasentítjon kao jao yánchjín xi nʼiojin koanXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 32
Xi tsakasentítjon kao jao yánchjín xi nʼiojin koan
Je Josué nʼio nkjín nó tsakándiaale naxinandále Jeobá kʼoa 110 nóle nga kʼien. Jé Jeobá tsakʼétsʼoale chjota israelita kʼianga tíjnakon Josué. Tonga nga jekʼien, niná ndiso tsakʼétsʼoale tojo sʼín chjota cananeo. Nga tsín tije Jeobá tsakʼétsʼoanile, je Jeobá kitsjoaʼnde nga kjoa kichokaone Jabín, reyle Canaán. Kʼoa je naxinandá kisijéle nganʼio je Jeobá nga katabasenkao. Je Jeobá jngo chjota tsakaséntítjon xi Barac tsakʼin kʼoa jé tsakasenkao nga ijngokʼa je Jeobá tsakʼétsʼoanile.
Je Débora, chjoón xi profeta koan, kinchjaale Barac nga tsakʼéyanajmíle jme xi kitsole Jeobá, kitsole: “Tʼin ya xo̱ngá Cisón kʼoa 10,000 chjota tʼinkoai nga katakján kao je chjotakjoajchánle Jabín. Yaa si̱kinjelai Sísara, xi séntítjonle chjotakjoajchán”. Je Barac i kitsole Débora: “Kjuíña, tonga kʼiaa tsa kʼuínkaonái”. Débora kitso: “Kjuíkaole, tonga likui ji si̱kʼain Sísara. Je Jeobá kʼoakitso nga jngo chjoón sikʼien”.
Je Débora kimi ya nindo Tabor kao Barac kʼoa kao chjotakjoajchánle kʼianga tsakationda nga skaan. Nga kisʼejinle Sísara, kisikatíondaa karretale xi tsʼe kjoajchán kao chjotakjoajchánle ya konga. Je Débora kitsole Barac: “Ndʼaibi ji kuinje̱li nga̱ jé Jeobá koasenkaoli”. Je Barac kao chjotale xi 10,000 mani kitjojeen ya nindo nga skaan kao chjotakjoajchánle Sísara.
Xijekoan, jé Jeobá xokisʼin nga kitsendá xo̱ngá Cisón, kʼoa jotjín karreta tjenkao Sísara yaa kisatiojinnʼio ndási. Je Sísara kitjojeen karretale kʼoa kitokaa. Je Barac kao sondadole kisikinjele chjotakjoajchánle Sísara. Tonga je Sísara kitjoʼale yaole kʼoa yaa kikʼejnaʼma ya ndʼianajñole jngo chjoón xi Jael tsakʼin. Je Jael, ndáchiki kitsjoa choale kʼoa jngo najño kisikájtsa. Je Sísara tsakajnafe nga̱ nʼio kijtale. Je Jael chéché jaʼasʼennrʼoe, jngo yá tsakasénsʼen jko̱ kʼoa kisikʼieen.
Xijekoanni, je Barac jaʼaikásjai Sísara. Je Jael kitjoo ndʼianajñole kʼoa kitsole: “Tjásʼain, i kijna ibi chjota xi tifasjai”. Nga jejaʼasʼen Barac tsabee nga kijnakʼien Sísara. Je Barac kao Débora kisele Jeobá kʼianga tsakʼasjengʼa nga kʼoasʼin kisikinjele chjotakontrale. Je chjota israelita 40 nó nga nyʼán sʼin tsakatio.
“Je yánchjín xi nchja̱ni je énnda chjotse ñaki jo chjotakjoajchán chon” (Salmo 68:11).
-
-
Rut kao NoemíXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 33
Rut kao Noemí
Ñandia kʼianga kjinrá kisʼe ya Israel. Kuinga je Noemí, jngo chjoón israelita, kao xʼinle kʼoa nga jao xtile ya kikatiosíni ya naxinandá Moab. Xijekoan, kʼieen xʼinle Noemí. Nga jao xtile, yánchjín moabita chixankao. Je xi Rut kʼoa Orpá tsakʼin. Nga jeki nichxin, kʼoati kʼien nga jao xtile Noemí.
Kʼianga kisʼejinle Noemí nga jetsín kjinrá ya Israel, ijngokʼa koanmenile ki. Je Rut kao Orpá kikao. Tonga nga tjenya yandiaa je Noemí kitsole: “Nʼio ndasʼin tsakiyokao je xtina, kʼoati nda tsakiyokaonáo an. Kui xi mena nga kuixan ijngokʼao. Tangínño ya niʼyano ya Moab”. Je yánchjín kitso: “Nʼio tsjoachalaijin, alikui menajin toji si̱kʼéjnalaijin”. Nkjín kʼa kʼoakitsole Noemí nga katafini ʼndele. Xijekoan, je Orpá ki, tonga je Rut tsakʼejna. Je Noemí kitsole Rut: “Je Orpá jekafini ya ʼndele kʼoa ijngokʼa kʼoetsʼoanile ninále. Tʼinkoai. Tʼinni ndʼiale mali”. Tonga je Rut kitso: “Alikui sikʼéjnale. Naxinandáli naxinandána koa̱n, je Nináli Ninána koa̱n”. Jóxótse koanle je Noemí nga kʼoatsakʼinle, jósingái ji.
Je Rut kao Noemí kʼiaa kicho ya Israel nga tísʼexkó cebada. Nga kui nichxin, je Rut kikʼéxkó je tsojmintje xi kinjengi ya nangile Boaz, tile Rahab. Je Boaz tokʼoa jetjínjinle nga chjoón moabita kitjenni Rut kʼoa nga tsín kitsjionkon Noemí. Kʼoakitsole choʼndale nga tsesa ʼnde katasíkʼéjna jña kʼoexkó tsojmintje je Rut.
Kʼianga jekoannjio, je Noemí kitsole Rut: “ʼYá tsʼe nangi jñani kanixái ndʼaibi”. Je Rut kitso: “Yaa nangile Boaz”. Noemí kitso: “Je Boaz tjen xínkjínni xʼinna. Tosi tonda ya tixái ya nangile kao xtiyánchjín xi ngikʼa. Aliʼya xi jokuitsoli”.
Je Rut tosi tonda ya kisixá ya nangile Boaz saʼnda nga kisʼexkó je tsojmintje. Je Boaz tsabee nga nʼio nda sʼín Rut kʼoa nga nʼio síxá. Nga kui nichxin, kʼiatsa kuiyá je xi xʼin ma kʼoa tsín kasʼele xti, ma nga tije xínkjín xʼinle bixankaoni je chjoónkʼan. Kuinga Boaz je chixankaosíni Rut. Jngo ʼndí kisʼele kʼoa Obed kitsole. Xijekoan, je Obed pajchále koanni je rey David. Je miyole Noemí nʼio tsjoa koanle. Kitsole: “Jé Jeobá kitsjoali Rut nga̱ nʼio tjao beli. Kʼoa ndʼaibi jngo tindai tíjnali. Chʼa̱sjengʼaa Jeobá”.
“Tíjna jngo miyo xi ngisa tsjentʼalee tikʼoajinni jngo xi ñaki ndsʼee mani” (Proverbios 18:24).
-
-
Je Gedeón kisikinjele chjota madianitaXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 34
Je Gedeón kisikinjele chjota madianita
Kʼianga jeki nichxin, je chjota israelita alikui tije Jeobá kitʼanile, ijngokʼa niná ndiso tsakʼétsʼoale. Ñato nó kʼianga je chjota madianita kichosíchéle cho̱le kʼoa kisikjeson tsojmintjele. Kʼianga kisikuinda yaole chjota israelita, yaa ngijao kikatioʼma kao ya nindo. Xijekoanni, je naxinandá kʼoakitsole Jeobá nga katabʼasjentjai. Kuinga jngo ánkje kisikasénsíni Jeobá nga i̱ kitsole jngo ti xi Gedeón tsakʼin: “Ji tíkjoejinli Jeobá nga chʼa̱sjentjai Israel”. Je Gedeón kitso: “Jósʼin kʼoasjentjaiña Israel nga tsín ngʼa tijna”.
Jméni xi kisʼin Gedeón nga tsabe nga ñaki je Jeobá kiskoejin. Kisikájnajinʼnde choa ntsja̱le barré kʼoa i kitsole Jeobá: “Kʼiatsa nyaon tanjio je xoñojtsí kasíkaʼnyi̱ je ntsja̱le barré, tonga kixí chon tʼanangi, skoeña nga an kichjoéjinnái nga kʼoasjentje Israel”. Kʼianga koannyaonni, je ntsja̱le barré nʼio ʼnyi̱ kji kʼoa kixí chon tʼanangi. Xijekoan, je Gedeón kʼoakitsole Jeobá nga kixí katasʼe ntsja̱le barré nga koa̱nnyaonni kʼoa ʼnyi̱ katamachon tʼanangi. Jmeni xi kitso Gedeón tikitjosonngáni. Kʼoasʼin tsakʼéjngoni kon nga je Jeobá kiskoejin. Kisikatíoxkó sondadole kʼianga koaikján kao chjota madianita.
Je Jeobá kitsole Gedeón: “Koasenkaoña chjota israelita nga katanjele. Tonga nga nkjín mani je sondado, kʼoajinsʼin sikjaʼaitsjen nga totsʼe nganʼio kuinje̱nile kjoajchán. Tosa kʼoatʼinlai nga katafini niʼyale je xi tsokjón”. Kʼoa 22,000 sondado ki, to 10,000 tsakatio. Xijekoan, je Jeobá kitso: “Tojo nʼio nkjín mani. Tʼinkoai ya xo̱ngá kʼoa kʼoatʼinlai nga kataʼbi nandá. Toje tikatúi je xi tjíosíkuinda yaole xi tʼatsʼe chjotakontrale ninga nandá tjíoʼbi”. To 300 chjota xi kisikuinda yaole kʼianga tjíoʼbi nandá. Je Jeobá kʼoakitsole nga ninga tochoa mani nga sikinjele chjotakjoajchán madianita xi 135,000 masonni.
Kʼianga kui nitje̱n je Jeobá kitsole Gedeón: “Jekoa̱n kʼoétʼalao chjota madianita”. Je Gedeón kitsjoale chjotale, ninda kao tii xi jngo yá xi lʼí tjíjko tíjnaya kʼoa kitsole: “Chótsennáo kʼoa kʼoatʼiaon jme xi sʼian”. Je Gedeón kisikjane nindale, kisixkoaa tiile kʼoa ngaʼi̱ ngaján kisikjanle je yá xi yʼa xi lʼí tjíjko kʼoa kitso: “Je ki̱cha̱ espadale Jeobá kao tsʼe Gedeón”. Kʼoati kisʼin chjota xi 300 mani. Je chjota madianita nʼio kitsokjon kʼoa tsín titsabeni jñani kitoka. Nga kʼoakisʼin, tije kisikʼienni xínkjín. Jé Jeobá tsakasenkao je chjota israelita nga kisikinjele chjotakontrale.
“Je nganʼio xi nʼio tse tsʼe Ninání, ali tsainjinjin” (2 Corintios 4:7).
-
-
Je Ana jngo ʼndí kisijéle JeobáXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 35
Je Ana jngo ʼndí kisijéle Jeobá
Je Elcaná, chjota israelita koan, jao yánchjín kisʼele. Jé xi Ana kʼoa Peniná tsakʼin. Tonga je xi ngisa nʼio tsjoake koan jéní Ana. Je Peniná nkjín xti kisʼele kʼoa je Ana nijngojin. Kuinga je Peniná tsabesinsíni Ana. Je Elcaná xki̱ nó kikao familiale ya Siló nga kikʼétsʼoale Jeobá jña kijna ndʼianajño. Ñandia kʼianga ya tjío, je Elcaná tsabee nga nʼio ba tjínle Ana. Kuinga i̱ kitsosínile: “Ali chjiʼndájin Ana. Kui xá tijnaña an, nʼio tsjoake̱le”.
Xijekoan, toje ki Ana nga kikʼétsʼoale Jeobá. Alikui tijyó tsakʼejnani nga kiskiʼndá, kʼoakitsole Jeobá nga katabasenkao, kitsole: “Ji Jeobá, tsa jngo ʼndí kʼoainái, ji tsjoale nga toji katasíxáli jokji tse kʼoéjna”.
Je naʼmitítjon Elí tsabee nga tíkjiʼndá Ana nga to tsʼoa tísíkjan kʼoa kʼoakitsole nga chʼi̱. Je Ana kitso: “Majain ji nai, ali tsa chʼi̱jian. Nʼio tse kjoa tjínna kʼoa jé Jeobá tifakoa”. Je Elí tsabee nga tsín nda kitso kʼoa kuinga i̱ kitsosíni: “Je Jeobá katatsjoáli jme xi kanijélai”. Je Ana nda kisʼe kon kʼoa ki. Saʼnda tsín jngo nó kichomani nga jngo ʼndí kisʼele kʼoa Samuel kitsole. A majinli jokji tsjoa kisʼele Ana.
Je Ana alikui kichajinle jme xi kitsole Jeobá. Kʼianga jekitsjion chiki je Samuel kjoan yaa kikao ya ndʼianajño nga je Niná sixále. Je Ana i kitsole Elí: “Jé Jeobá tsakʼetsʼoale nga kitsjoana ʼndí jebi, kʼoa jé tsjoale nga je katasíxále jokji tse kʼoéjna”. Je Elcaná kao Ana xki̱ nó kikonle Samuel kʼoa jngo najño chjotse xi kotoxja kji bʼale. Nga jeki nichxin, je Jeobá tsakakóle kjoanda Ana nga ngi jan xtixʼin kʼoa ngi jao xtiyánchjín kisʼele.
“Tijáo kʼoa kʼoaino. Tijnyísjao kʼoa koa̱nsjaino” (Mateo 7:7).
-
-
Én xi kitso JeftéXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 36
Én xi kitso Jefté
Je chjota israelita tikisichajin ijngokʼangáni Jeobá kʼoa kjaʼaí niná tsakʼétsʼoale. Tonga niná jebi alikui tsakinyakao nga kichokʼétʼale chjota ammonita. Nʼio nkjín nó nga kjoañʼai tsakjaʼá je naxinandá. Xijekoan i kitsole Jeobá: “Tsakijnyijéeníjin. Tʼiain kjoanda, chʼa̱sjentjaináijin tʼatsʼe chjotakontranajin”. Je chjota israelita tsakjaʼáxin xkósonle kʼoa jé Jeobá titsakʼétsʼoa ijngokʼangánile. Koanmake Jeobá nga kʼoasʼin kjoañʼai tjíofaʼá.
Kuinga jngo sondado xi Jefté tsakʼin kiskoejinsíni chjota israelita. Jé tsakasentítjonle nga kiskan kao chjota ammonita. Je Jefté i kitsole Jeobá: “Kʼiatsa kuisenkaonáijin nga kuinje̱najin kjoajchán jebi, jé tsjoale je xi títjon kuitjo niʼyana kʼianga kjoaʼaiña”. Je Jeobá kinrʼoé kjoabʼetsʼoale Jefté kʼoa tsakasenkao nga kinjele kjoajchán.
Kʼianga kichoni Jefté ya niʼyale, je chjota xi títjon kiskoeya jé tsotile. Kʼoa tojngo kjoan mani. Títe nga kitjo kʼoa tísíkjanee pandereta. Jméni xi kisʼin Jefté. Kisikjaʼaitsjen jme xi kitsole Jeobá kʼoa kitsole tsotile: “Jókoa̱nninda, ʼndínaa. Ñaki aon tibʼai ni̱ma̱na. Jekitsjoale énna Jeobá kʼoa nga sitjosoan énna tjínnele ya sikasénle jña tíjna ndʼianajño ya Siló kʼoa yaa si̱xái”. Je tsotile kitsole: “Pa, kʼiatsa jekʼoatsakʼinlai Jeobá, tjínneli si̱tjosuin énli. Tokui xi mena nga tʼaiʼndenái nga jao sá kjuíkoa xtiyánchjín miyona ya nindo. Xijekoa̱n, kʼia kjuía ya jña tíjna ndʼianajñole Jeobá”. Je tsotile Jefté kixi koan kʼoa yaa kisixá ya ndʼianajño jokji tse tsakʼejna. Kʼoa xtiyánchjín miyole xki̱ nó kichokonle ya Siló.
“Je xi ngisa tsjoake nʼaile kao na̱le tikʼoajinni an, likui bakinle nga tsʼan koa̱n” (Mateo 10:37).
-
-
Je Jeobá tsakjákao SamuelXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 37
Je Jeobá tsakjákao Samuel
Je naʼmitítjon Elí jao xti kisʼele. Je xi Hofní kʼoa Finehás tsakʼin. Naʼmi koan tsanda je kʼoa yaa kisixá ya ndʼianajño. Tonga alikui kisitjoson kjoatéxomale Jeobá kʼoa totaon tsabe je chjota. Kʼianga kichotsjoátʼa cho̱ je chjota israelita, jé kiskoé je yao xi ngisa nʼio nda kjoan. Je Elí be nga chʼao tjíosʼín je xtile tonga alikui tsakatekjáyale. Jmé xótseni xi kisʼin je Jeobá, jósingái ji.
Ninga ngisa maʼndí je Samuel, alikui kui kʼoakisʼin xi chʼaotjín jotjíosʼín Hofní kao Finehás. Kuinga kisasensínile Jeobá jokisʼin Samuel. Ñandia kʼianga nitje̱n, je Samuel kijnafe kʼoa jngo jta̱ kinrʼoéle je xi kinchja̱le. Tsakisótjeen, kitokanrʼoe je Elí kʼoa kitsole: “I tijna ibi”. Tonga je Elí kitso: “Ali an kanchjale. Tʼinsojnani”. Je Samuel kikajnafe ijngokʼa. Tikinrʼoéngánile jta̱ xi koanjaoni kʼa. Nga koanjanni kʼa nga kinrʼoéle jta̱ je Samuel, je Elí koanjinle nga je Jeobá xi tínchja̱le Samuel. Je Elí kʼoakitsole kʼiatsa tikjuinrʼoéngáni je jta̱ kʼianga i̱ katatso: “Kʼoatʼinnái Jeobá. Je choʼndali tínrʼoéli”.
Je Samuel ki ya sonnachanle kʼoa itso jta̱ xi kinrʼoéle: “Samuel, Samuel”. Je Samuel kitso: “Kʼoatʼinnái Jeobá. Je choʼndali tínrʼoéli”. Je Jeobá kitso: “Kʼoatʼinlai je Elí nga kjoañʼai tsjoale, je kʼoa kao familiale. Je Elí bení nga chʼao tjíosʼín je xtile ya ndʼianajñona kʼoa alikui batekjáyale”. Kʼianga koannyaonni, je Samuel kiskoʼai xo̱ntjoale je ndʼianajño tojo sʼín ngantsjai. Kitsokjon jokuitsole je naʼmitítjon kʼianga kuitsoyale jme xi kitso Jeobá. Tonga je Elí kinchjaale kʼoa kitsole: “ʼNdítá, jméni xi kitsoli Jeobá”. Je Samuel kʼoakitsoyejele jokitso Jeobá.
Je Samuel koanjchíngaa kʼoa tosi tonda miyole Jeobá koan. Ngatsʼi je chjota israelita xi ya tjío ya naxinandá tsabee kʼianga je Jeobá kiskoejin Samuel kʼianga profeta kʼoa jues koa̱n.
“Tikjaʼaitsjain nga sʼa xtisai, je xi kisindali” (Eclesiastés 12:1).
-
-
Jé Jeobá kitsjoale nganʼio je SansónXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 38
Jé Jeobá kitsjoale nganʼio je Sansón
Nʼio nkjín chjota israelita xi niná ndiso titsakʼétsʼoangánile. Kuinga kitsjoaʼndesíni Jeobá kʼianga je chjota filisteo tsakánentsja naxinandá Israel. Tonga tsakatio kʼa chjota israelita xi tsjoake koan Jeobá, jolani Manóah. Je Manóah kao chjoónle tsínle xti. Ñandia kʼianga jngo ánkje kisikasén Jeobá nga i̱ kitsole chjoónle Manóah: “Jngo ʼndí sʼe̱li xi kʼoasjentjai chjota israelita xi tʼatsʼe chjota filisteo kʼoa nazareo koa̱n”. A ʼyaní ji, ʼyáni xi nazareo tsakʼin. Je xi kʼoatsakʼin ñaki toxá kitjoejinni josʼin kisixále Niná kʼoa alikui kitjoʼndele nga tsakate ntsja̱jko̱.
Xi jeki nichxin, kʼiaa kitsin je ʼndíle Manóah kʼoa Sansón kitsole. Kʼianga jekoanjchínga, nʼio tse nganʼio kitsjoale Jeobá. Saʼnda to ntsja kisikʼienni jngo xa. Ñandia kʼianga 30 chjota filisteo kisikʼien. Kuinga nʼio jtike koansíni chjota filisteo kʼoa tsakásjaile josʼin sikʼien. Nga nitje̱n, nga kijnafe Sansón ya Gaza, je chjotakontrale yaa ki jña bitjasʼeen naxinandá jebi kʼoa yaa kiskoyale kʼianga sikʼien nga tanjio. Tonga kʼianga nitje̱n, je Sansón tsakisótjeen, ki ya jña bitjasʼeen naxinandá kʼoa tsakʼasjetʼaa xo̱ntjoale xjáo xi kjindai naxinandá. Xijekoan, tsakangʼaa saʼnda nga kichokao ya jko̱nindo xi tíjna ya chrian Hebrón.
Xijekoanni, je chjota filisteo kikjákao je Dalila, chjoón xi tsakjákao Sansón kʼoa kitsole: “Nkjín jmi tao̱nchxoa kʼoailaijin kʼiatsa jchai ánni nga kʼoasikji nganʼio tjínnile Sansón. Menajin kuindoaijin kʼoa cha̱nijin ndoyá”. Je Dalila koanmele je tao̱n kʼoa koanjyole jme xi tsakʼinle. Nga títjon, je Sansón tsín kʼoakitsole Dalila jñani tínroani nganʼiole. Tonga nʼio si kisikao kʼoa chan kʼoakitsole jñani tínroani nganʼiole, kitsole: “Nisañandiajin bicha ntsja̱jkoa nga̱ nazareoña. Kʼiatsa kuichá je ntsja̱jkoa, alikui tisʼenina nganʼio”. Nʼio chʼao kisʼin je Sansón kʼianga kʼoasʼin tsakʼéyanajmíle Dalila, a tsí jaon.
Je Dalila, kjitʼanangi i̱ kitsole chjota filisteo: “Jeʼbe jñani tínroani nganʼiole”. Yaa sonxkóle Dalila kisikájnafeson Sansón kʼoa tjín xi kinchja̱le nga katabate ntsja̱jko̱. Je Dalila i kitso: “Sansón, je chjota filisteo i tjío ibi”. Jaʼále Sansón kʼoa tsabee nga jetsínle nganʼio. Kitsoaa chjota filisteo, kisixkaa kʼoa ndoyá kiskani.
Ñandia nga jmi chjota filisteo tsakatioxkó jña kijna yo̱ngo̱le niná xi Dagón tsakʼin. Tsakʼéjtaa kʼoa i kitso: “Je nináná jekitsjoaná Sansón. Kuichonsjee nga kʼoétsaojin ngotjoá”. Yaa kisikasén jñani jao xjáo nya kʼoa tsabesin. Je Sansón nʼio kinchja̱, kitso: “Ji Jeobá, sijéle kjoanda, ijngokʼa tʼainái nganʼio”. Jekoanndo ijngokʼani ntsja̱jko̱, kitsotsjá kao ngayeje nganʼiole nga jao xjáo xi nyangi yo̱ngo̱. Je niʼya chixojeen kʼoa kisikʼieen ngatsʼi xi ya tjío. Kʼoati kʼien Sansón tsanda je.
“Kʼoakoa̱nna tojmeni nga̱ tjínna nganʼio xi totʼatsʼe je xi kʼoasʼin tsjoána nganʼio” (Filipenses 4:13, TNM).
-