-
Je choa̱ xi kisʼejna ya nindo CarmeloXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 46
Je choa̱ xi kisʼejna ya nindo Carmelo
Nʼio tsʼen rey xi tsakatéxomale je xi te ntje̱le Israel, tonga je xi ngisa nʼio chʼao kisʼin jé Acab. Jé chixankao jngo chjoón tsʼen xi Jezabel tsakʼin xi je niná ndiso xi Baal ʼmi tsakʼétsʼoale. Je Acab kao Jezabel kʼoakitsole chjota nga je Baal katabʼétsʼoale. Kʼoa nʼio nkjín profetale Jeobá kisikʼien. Jmé xi kisʼin Jeobá. Jé profeta Elías kisikasén nga jngo én tsakájnale Acab.
Je Elías kʼoakitsole Acab nga tsín tikʼoani jtsí ya Israel nga̱ nʼio chʼao tísʼín. Tsʼato jan nó nga tsín tijme xi koanjcháni kʼoa kjinrá kisʼe. Xijekoan, je Jeobá kisikasén ijngokʼangáni Elías nga tsakjákao Acab. Je Acab i kitsole Elías: “Ñaki to kjoa fasjai. Totʼatsiní jmeni xi kjima”. Je Elías kitso: “Ali anjin tjínna jée nga tsín kjibʼa jtsí. Kui kʼoachonni nga je Baal bʼetsʼoalai. Tikatíoxkuí naxinandá kao profetale Baal ya jko̱nindo Carmelo. Kʼoa ya kataʼyale ʼyáni Niná xi kixi”.
Je naxinandá yaa tsakatioxkó ya nindo kʼoa je Elías kitso: “Chjoéjion. Tsa je Jeobá xi ñaki Niná, je tangíntjenngilao. Kʼoa tsa je Baal xi ñaki niná, je tangíntjenngilao. Chótʼayakoaa ndʼaibi. Je profetale Baal xi 450 mani katabatíonda xi tsjoátʼale ninále kʼoa katanchja̱le. Kʼoati koationda tsanda an xi tsjoatʼale Jeobá kʼoa kuinchjale. Je niná xi lʼí sikasén jéní xi ñaki Niná”. Je naxinandá koanjyole.
Je profetale Baal tsakatíondaa xi tsjoátʼale ninále kʼoa kinchjaale tsʼajnda nichxin, kitsole: “Ji Baal, tinóʼyanáijin”. Kʼoa nga tsín kinrʼoé je Baal, je Elías tsabesin kʼoa kitsole: “Tinókjoalao jotjín nganʼiono. Tochale kabajnafe kʼoa tjín xi tjínnele sikjaʼále”. Nga jekjimanjio, je profetale Baal tosi tonda tjíonchja̱le tonga aliʼya xi kinrʼoéle.
Je Elías tsakʼéjnason je xi tsjoátʼale Niná ya sonxta kʼoa nʼio tse nandá tsakʼéjtenson. Xijekoan kitso: “Ji Jeobá, katabe je naxinandá nga jiní je xi ñaki Niná”. Je Jeobá kjitʼanangi jngo lʼí kisikasénni ya ngʼajmi kʼoa tsakaká xi tíjnason sonxta. Je chjota kitso: “Jéní Jeobá xi ñaki Niná”. Je Elías kitso: “Nijngojinla profetale Baal xi bʼaiʼndelao nga toka”. Nga kui nichxin, kinikʼien xi 450 profetale Baal.
Xijekoan, jngo yojbi tsʼatsen ya sonndáchikon, kʼoa je Elías kitsole Acab: “Jngo jtsínʼio nroá. Tʼejnandai karretali kʼoa tʼin ya niʼyali”. Ñaki kixinya njio njio yojbi ya ngʼá, jaʼa ntjao̱ kʼoa síxkónkji nʼio tsakʼa jtsí. Je Acab nʼio kisitoka karretale, tonga je Jeobá tsakasenkao Elías nga ngisa nʼio kitoka tikʼoajinni je karreta. A toyaa jetʼa ngayeje kjoa xi kisʼele Elías. Kataʼyala.
“Katabe chjota nga Jeobá ʼmili kʼoa nga toji xi nʼio ngʼa tijnalai jngo tjíjtsa sonʼnde” (Salmo 83:18).
-
-
Je Jeobá tsjoánganʼiole ElíasXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 47
Je Jeobá tsjoánganʼiole Elías
Je Jezabel kisʼejinle jmeni xi koantʼain je profetale Baal kʼoa nʼio koanjtile. Jngo chjota kisikasén xi i̱ kitsole Elías: “Nyaon kuiyání, tojosʼin kʼien profetale Baal”. Je Elías nʼio kitsokjon kʼoa yaa ʼndekixí kitoka. I kitso nga tsakʼétsʼoa: “Jeobá, alikui tikanina. Mena kuiyá”. Je Elías jenʼio kijtale kʼoa yaa tsakajnafengi jngo yá.
Tonga jngo ánkje kisikjaʼále Elías xi tojbi tsakjákao, kitsole: “Tisotjain kʼoa tichi”. Elías jngo nioxtila xi tji kji tsabe xi ya kijnason la̱jao̱ xi sje kjoan kao jngo xjoa̱ nandá. Tsakjen, tsakʼi kʼoa titsakajnafengáni. Je ánkje tikisikjaʼángánile kʼoa kitsole: “Tichi, nga̱ nʼio tse nganʼio machjénli nga tiʼmi”. Kʼoa je Elías tsakjensa ngichoa. Kʼoa 40 nichxin 40 nitje̱n tsakʼamje saʼnda nga kicho ya nindo Horeb. Jngo ngijao jaʼasʼen kʼoa tsakajnafe. Kʼoa je Jeobá i kitsole: “Jméni xi tinʼiai ibi Elías”. Je Elías kitso: “Je chjota israelita alikui tjíosítjoson jmeni xi kitsoli. Kisixkoaa je sonxtali kʼoa kisikʼien je profetali. Kʼoa kʼoati mele sikʼienna tsanda an”.
Je Jeobá kitsole Elías: “Titjui ya ngijao kʼoa tisenjnai i̱ sonnindo”. Kʼoa jngo ntjao̱ xi nʼio jaʼa. Xijekoan, jngo cháonnʼio jaʼa kʼoa xijekoan jngo lʼí jaʼa. Kʼoa jngo jta̱ kinrʼoéle Elías xi tojbi kinchja̱. Je Elías kao najñole tsakʼéʼmani nkjaín kʼoa yaa tsakasen ya nditsinle ngijao. Je Jeobá kiskonangile ánni nga tíbangani. Kʼoa je Elías i kitso: “Jetoʼansa xi tijna”. Tonga je Jeobá i kitsole: “Ngi 7,000 chjota tjío ya Israel xi an bʼétsʼoana. Tʼin kʼoa kʼoatʼinlai Eliseo nga je tikjoejian nga profeta koa̱n nga koa̱nskanni”. Kjitʼanangi kʼoakisʼin Elías jme xi kitsole Jeobá. A kʼoati koasenkaoli ji tsa si̱tjosonlai Jeobá. Jaonjin. Kuila kataʼyaa ndʼaibi jmeni xi koan kʼianga tsín tijme xi kisʼeni.
“Ali kʼoajin mano. Tojmeni xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo” (Filipenses 4:6).
-
-
Je ʼndíle jngo ʼndíchjoónkʼan jaʼáyanileXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 48
Je ʼndíle jngo ʼndíchjoónkʼan jaʼáyanile
Kʼianga ñʼai koanchon, je Jeobá i kitsole Elías: “Tʼin ya Sarepta. Jngo ʼndíchjoónkʼan tíjna xi tsjoáli xi chi̱nai”. Ya jña bitjasʼeen naxinandá, jngo ʼndíchjoónkʼan xi ma̱ tíjna tsabe Elías xi chikín tíbʼéxkó kʼoa kisijé choale nandá. Nga kikʼá nandá ʼndíchjoón jebi, je Elías i kitsole: “Tʼiain kjoanda, kʼoati tʼai choanái nioxtila”. Tonga ʼndíchjoónkʼan kitso: “Tsínna nioxtila, alijme xi koa̱n tsjoale. To skoa̱n harina kʼoa siti̱ tíjnana xi kʼoenda i̱natjínña tsojmi xi chi̱naijin kao tiʼndína”. Je Elías kitso: “Je Jeobá kʼoatítso kʼiatsa jngo nioxtila xi i̱nakji si̱ndanái, sʼeeli siti̱ kao skoa̱n harina saʼnda nga kʼoa̱ ijngokʼani jtsí”.
Je ʼndíchjoónkʼan ki ya niʼyale kʼoa kisindale nioxtila je profetale Jeobá. Je ʼndíchjoónkʼan kao tiʼndíle kisʼele xi kiskine jokji tse nga ñʼai koanchon, tojo kitso Jeobá. Je tii xi bʼéya skoa̱n harina kao tii xi bʼéya siti̱ alikʼia kisʼetia.
Xijekoan, jngo kjoa xi ba tjín jaʼatojin je ʼndíchjoónkʼan, kitjochʼinle je tiʼndíle kʼoa kʼieen kʼoa kʼoakitsole Elías nga katabasenkao. Je Elías kiskoé je tiʼndí nga yʼangʼa male. Yaa kikao jngo kuarto xi tíjna sonngʼani. Yaa kisikájnason nachan kʼoa i kitso nga tsakʼétsʼoa: “Ji Jeobá, sijéle kjoanda, tikʼéjnakonni tiʼndí jebi”. Tokʼoamaná jmeni xi kisʼin Jeobá, nga̱ nisajngojinla chjota xi jekʼien faʼáyanile nga kui nichxin. Kʼoa xi ijngosani, je ʼndíchjoónkʼan kao tiʼndíle alikui chjota israelita kitjenni.
Je tiʼndí jaʼáyanile kʼoa kiskenjta ijngokʼani. Je Elías i kitsole ʼndíchjoónkʼan: “Tíjnakon ijngokʼani tiʼndíli”. Je ʼndíchjoónkʼan nʼio tsjoa koanle kʼoa i kitsole Elías: “Ndʼaibi ʼbeña nga ñaki chjotale Niná mai. Jmeni xi si tʼatsʼe Jeobá nroani kʼoa kuinga bitjosonni ngantsjai”.
“Chótsenlao nraa, ni bʼéntjejin, ni bʼéxkójin, ni ningʼajin tjínle, jé Niná síkjen. Tsí ngisa chjíno jon kaoni tsa ʼndínise” (Lucas 12:24).
-
-
Jngo reina xi tsʼen koan kjoañʼai tsakʼaileXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 49
Jngo reina xi tsʼen koan kjoañʼai tsakʼaile
Je rey Acab, yaa tjen ventanale kiskotsennile nangi xka̱totseele je Nabot. Mele tsʼe koa̱n nangi jebi kʼoa koanmele nga tsakatse. Tonga je Nabot likui tsakaténale nga̱ kʼoatso kjoatéxomale Jeobá nga tsín koa̱n sa̱téna nangi xi batío chjotajchínga. A kisasenle Acab nga kʼoakisʼin je Nabot. Mai. Nʼio koanjtile, saʼnda tsín tikitjoni ya kuartole kʼoa tsín titsakjenni.
Je xi chjoónle koan Acab jéní Jezabel, jngo reina xi tsʼen koan, i kitsole: “Jiní xi rey sʼin tijnalai Israel, koaan sʼe̱li tojmeni xi meli. An xi ʼbeña josʼian nga tsi katama nangi jebi”. Xon kisikasénle je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoatsakʼé je xo̱n nga kʼoakatatso je chjota nga Niná tínchja̱ʼaonle Nabot ánni nga la̱jao̱ katanikʼiensíni. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakisʼin. Xijekoan, je Jezabel i kitsole Acab: “Jekijnakʼien Nabot. Jekoa̱n chjoai nangile”.
Je Jezabel nkjín chjota xi Jeobá tsjoake kisikʼien, ali tsa tojejin Nabot. Chjoón jebi, niná ndiso tsakʼétsʼoale kʼoa kui xi chʼaotjín kʼoakisʼin. Tonga je Jeobá kuenta kisʼin ngayeje. Jméni xi kisikao Jeobá je Jezabel.
Kʼianga jekʼien Acab, jé tile xi Jehoram tsakʼin tsakatéxoma. Je Jeobá jngo chjota xi Jehú tsakʼin kisikasén nga kitsjoale kjoañʼai je Jezabel kao familiale.
Je Jehú tsakʼejnayale karretale kʼoa ki ya Jezreel, jñani tíjna Jezabel. Je Jehoram kʼoati tsakʼejnayale karretale nga kikjákao Jehú, kitsole: “A nyʼán tiyokoaa xíngiaa”. Je Jehú kitso: “Jósʼin nyʼán kuiyokaoñá xíngiaa kʼianga tosi tonda kui kʼoatísʼín xi chʼaotjín je Jezabel na̱li”. Je Jehoram kisikʼótin karretale nga koaini tsakai, tonga je Jehú jngo flecha tsakasénle kʼoa kʼieen.
Xijekoan, je Jehú ki ya jña tíjna Jezabel. Je Jezabel kisʼejinle nga Jehú kuicho, kisikʼi nkjaín, tsakʼéndaa ntsja̱jko̱ kʼoa yaa kiskoyale jña tíjna ventana ya sonngʼani. Nga kicho Jehú, je Jezabel toʼéntsʼen kisitiʼndani. Je Jehú i kitsole je choʼnda xi ya tjíokao Jezabel: “Tichonjenngio”. Kʼoa je choʼnda kitsotsjá Jezabel, kiskajenngi kʼoa kʼieen.
Xijekoan, je Jehú kisikʼien xtile Acab xi 70 mani kʼoa tsakjaʼáxin je Baal nga tsín tije katasʼetsʼoanile. Tojosʼin kaʼyaa, je Jeobá be ngayeje kʼoa chan tsjoále kjoañʼai je xi chʼao sʼín.
“Jmeni xi kao kjoaxkaiʼa tjoéni nga títjon, alikui kjoanichikontʼain tjenkao nga maskanni” (Proverbios 20:21).
-