BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
Énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • Jé Saulo kiskoejin Jesús
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jngo lʼí kjimafatendaile Saulo

      KJOAʼMIYA 96

      Jé Saulo kiskoejin Jesús

      Je Saulo chjota romano koan kʼoa yaa kitsin ya Tarso. Chjota fariseo koan, nʼio nda tsabe kjoatéxomale chjota judío kʼoa jtike koan je chjotale Cristo. Kikájbee saʼnda ndʼiale je xi xʼin kao xi yánchjín nga kiskani ndoyá, kʼoa tokiskotseen nga jngojtín chjota xi la̱jao̱ kisikʼienni je chjotatjenngile Jesús xi Esteban tsakʼin.

      Alikui toya Jerusalén nga kitsoa chjotale Cristo. Je Saulo kʼoakitsole naʼmitítjon nga ya Damasco katasíkasén ánni nga koaikaosíni ndoyá je chjotale Cristo xi ya tsʼe. Kʼianga jeme bichó ʼnde jebi, jngo lʼí koanfatendaile kʼoa kiskaa. Jngo jta̱ kinrʼoé xi i̱ kitso: “Saulo, ánni nga an ʼmitjenngi kontrasíninái”. Saulo i kitso: “‘Yáni ji”. Kʼoa je jta̱ i kitso: “Anña Jesús. Tʼin ya Damasco kʼoa yaa kʼoakʼuínli jme xi sʼiain”. Nga jekʼoatsakʼinle alikui tikoantsennile kʼoa tokindoatʼa nga ki ya Damasco.

      Ya Damasco jngo chjotale Cristo tsakʼejna xi Ananías tsakʼin. Jngo sén tsabe jñani i̱ kitsole Jesús: “Tʼin ya ndʼiale Judas, ya ndiaa jñani Recta ʼmi kʼoa tijnyísjai je Saulo”. Kʼoa Ananías i kitso: “Nai nʼio tse xi kinrʼoe tʼatsʼe chjota jebi. Jé xi ndoyá tíkaní je choʼndali”. Tonga Jesús i kitso: “Tʼin jñani tíjna Saulo nga̱ jé tikjoejian nga nkjín naxinandá kuitsoya énnda chjotse xi tʼatsʼe Niná”.

      Saulo koanxka̱a nga jetsabe je lʼí xi koanfatendaile

      Je Ananías kikonle Saulo kʼoa i kitsole: “Saulo ʼndíndsʼe, jé Jesús kasíkasénna ánni nga koantsen ngindianili”. Kʼoa kjitʼanangi koantsennile Saulo. Tse xi koanjinle tʼatsʼe Jesús kʼoa chjotatjenngile koan. Kisʼenngindá kʼoa kitsoyaa ya sinagoga kao chjotale Cristo xi ngikʼa. Tokoanxkónle je chjota judío nga tsabe nga tʼatsʼe Jesús kitsoya je Saulo. I kitso: “A tsí je chjota xokji xi kitjenngi kontranále je chjotale Jesús”.

      Ján nó kitsoya Saulo ya Damasco. Je chjota judío jtike koan kʼoa koanmele kisikʼien. Tonga je chjotale Cristo xi ngikʼa kisʼejinle kʼoa tsakasenkao nga tsín jme xi katamatʼain. Jngo ni̱si̱nyá kisikʼéjnaya nga kisikitjojenni ya xjáo xi kjindai naxinandá.

      Kʼianga ki Saulo ya Jerusalén koanmele kikonle je ndsʼe̱. Tonga je ndsʼe̱ kitsokjonle je Saulo. Xijekoan, jngo chjotale Jesús xi Bernabé tsakʼin kikao je Saulo ya jña tjío pastro kʼoa kʼoakitsole nga jetsʼantjaiya Saulo. Je Saulo yaa ki ya jtín xi tíjna Jerusalén kʼoa kitsoyason je énnda chjotse. Nga jeki nichxin, je chjota chan Pablo sʼin kinchja̱jaʼaínle je Saulo.

      “Cristo Jesús jaʼai i̱ sonʼnde nga jaʼaikʼasjentjai chjotajée. Anña xi ngisa tokisʼian” (1 Timoteo 1:15).

      Xi kjonangi: Ánni nga kitsokjonnile chjotale Cristo je Saulo. Ánni nga tsʼantjaiyani jokjoan je Saulo.

      Hechos 7:54–8:3; 9:1-28; 13:9; 21:40–22:15; Romanos 1:1; Gálatas 1:11-18

  • Je Cornelio tsakʼaile nganʼiotsje
    Xi bakóyana je Biblia
    • Cornelio kiskoeyaa Pedro nga kicho ya niʼyale

      KJOAʼMIYA 97

      Je Cornelio tsakʼaile nganʼiotsje

      Yaa Cesarea tsakʼejna je Cornelio xi ngʼajko̱le chjotakjoajchán romano koan kʼoa nʼio tsaʼyale. Ningalani tsín judío koan tonga nda kikao je chjota judío. Nʼio nda chjota koan nga̱ tsakasenkao je xi ma̱ tjío. Je Cornelio koankjainle xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa tsakʼétsʼoale. Ñandia kʼianga jngo ánkje tsʼatsenle xi i̱ kitsole: “Je Niná tínrʼoé je kjoabʼetsʼoali. Tikasáin chjotali ya Jope, jñani tíjna je Pedro ánni nga katanroakonnili”. Je Cornelio kjitʼanangi jan chjotale kisikasén ya Jope xi 50 kilómetro kjin tíjna.

      Kʼianga tíjna Pedro ya Jope, jngo sén tsabe. Kui tsabe je cho̱ xi tsín ma kjine je chjota judío. Kʼoa xijekoan jngo jta̱ kinrʼoé xi kʼoakitsole nga katakjine. Pedro koankaile nga ski̱ne je cho̱ xokjoan kʼoa i kitso: “Nisañandiajinla kui kjine cho̱ xi jndí”. Tonga je jta̱ i kitsole: “Li kʼoajin si nga jndí cho̱ jebi, nga̱ je Niná kʼoatso nga tsje”. Kʼoa i kitsosale: “Jan mani chjota xi nyajchxo xo̱ntjoali, tʼinchónlai”. Pedro kinrʼoe kʼoa kiskonangile jmé xá jaʼaini. Chjota jebi i kitso: “Jé kasíkasénnajin Cornelio xi ngʼajko̱le chjotakjoajchán romano. Kui xi mele nga kʼuínkaonáijin ya Cesarea”. Je Pedro kʼoakitsole chjota jebi nga ya katabationi. Kʼianga koannyaonni kikao ya Cesarea. Kʼoa kʼoati kikao kʼa ndsʼe̱ xi ya Jope tsʼe.

      Kʼianga tsabe Cornelio nga kicho Pedro, tsakasenxkónyʼintʼale. Tonga Pedro i kitsole Cornelio: “Tisotjain. Kʼoati chjotajian joni ji. Ningalani jin xi judío maijin likui bitjasʼainjin ndʼiale xi tsín judío, je Niná kʼoakitsona nga kjoeʼe̱ i̱ niʼyali. A koaan kʼoakʼuínnái ánni nga kinokjoaninái”.

      Je Cornelio i kitsole Pedro: “Jela ño nichxin, kʼianga tsakʼetsʼoa, jngo ánkje xi kʼoakitsona nga kuinchjale. A koaan kʼuínyanáijin jmeni xi tso je Jeobá”. Pedro i kitso: “ʼBeña ndʼai nga je Niná likui chjota faʼájin, sasénle toʼyani xi mele nga kʼoetsʼoale”. Je Pedro nʼio tse xi tsakakóyale tʼatsʼe Jesús. Xijekoan, je Cornelio kao xi ya tjío tsakʼaile nganʼiotsje kʼoa kisʼenngindá.

      “Tojñani sonʼnde, je xi tsokjónke Niná, xi kui kʼoasʼín xi kixi, Niná tjaokení” (Hechos 10:35).

      Xi kjonangi: Ánni nga tsín koanmenile Pedro nga kui ski̱ne je cho̱ xi jndí. Ánni nga kʼoakitsonile Jeobá nga ya katafi ndʼiale chjota xi tsín judío.

      Hechos 10:1-48

Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
Tʼechjoalai cuentali
Titjásʼain cuentali
  • Énná
  • Tikasénlai tsa ʼyani
  • Josʼin meli nga katamatsen
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
  • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
  • Josʼin machjén jme xi betʼai
  • JW.ORG
  • Titjásʼain cuentali
Tikasénlai tsa ʼyani