-
Je Adán kao Eva alikui kisitjosonle NináXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 3
Je Adán kao Eva alikui kisitjosonle Niná
Ñandia kʼianga toje tíjna Eva, jngo ye̱ tsakjákao xi i̱ kitsole: “A kjoaixi nga tsín tsjoáʼndeno Niná nga chi̱nao to xi bale je yá”. Je Eva i kitso: “Koaan chi̱naijin tojme toni, tojngokjoán yá séjna xi mai. Kʼiatsa kui chi̱naijin tole yá jebi, kuiyáníjin”. Je ye̱ i kitso: “Alikui kuiyáo. Tsa chi̱nao jo Niná koa̱nkjoaon”. A kʼoatjín jme xi kitso je ye̱. Mai, to énndisoní. Kʼoa je Eva koankjainle. Kʼianga sa kiskotsen sa kiskotsenle tole yá jebi, koanmele kiskine. Kiskine kʼoa kʼoati kitsjoale Adán. Je Adán bení kʼianga kuiyá tsa tsín sitjosonle Niná. Tonga tojo kiskine.
Xi koanskanni, nga jekoanxon. Je Jeobá tsakjákao je Adán kao Eva. Kʼoakitsole ánni nga tsín kisitjosonni. Je Eva jé ye̱ tsakánele jée, kʼoa Adán jé Eva tsakánele jée. Kʼianga tsín kisitjoson Adán kao Eva, je Jeobá tsakʼaonsjejin ya ʼndenaxó. Nga tsín tikoan jaʼasʼenni ya ʼndenaxó, ánkje kisikinyáchjoa kao jngo ki̱cha̱ espada xi tíbʼájnga̱.
Je Jeobá kʼoati kitso nga kjoañʼai tsjoále je xi tsakʼanachale Eva. Je xi tsakjákao Eva ali tsa ñaki jejin ye̱. Je Jeobá alikui kʼoasʼin kisinda je ye̱ nga kuinchja̱. Je xi kisikinchja̱ je ye̱ jngoní ánkje xi tsʼen koan. Kui koanmele nga kʼoanachale Eva. Ánkje jebi jéní xi Satanás kʼoa Na̱i ʼmi. Nichxin xi nroaján, je Jeobá kjoaʼaxinní je Na̱i, ánni nga tsín tosi tonda kʼoanachasínile je chjota nga kui kʼoasʼin xi chʼaotjín.
“Je na̱i síkʼen kʼen saʼnda nga títjon, kʼoa likui kʼoakisʼin xi kixi tíjna, nga̱ tsínle kjoakixi” (Juan 8:44).
-
-
Nga nʼio koanjtile saʼnda kisikʼien je ndsʼe̱Xi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 4
Nga nʼio koanjtile saʼnda kisikʼien je ndsʼe̱
Kʼianga jekinikitjo Adán kao Eva ya ʼndenaxó, nʼio nkjín xti kisʼele. Je ʼndí xi títjon kisʼele Caín tsakʼin. Je Caín tsojmi tsakʼéntje. Je ʼndí xi koanjaoni Abel tsakʼin, cho̱ntje kisikuinda.
Ñandia kʼianga kjoatjao kitsjoatʼale Jeobá je Caín kao Abel. Nʼio kisasenle Jeobá kjoatjao xi kitsjoale Abel kʼoa likui kisasenle tsʼe Caín. Kuinga nʼio koanjtisínile Caín. Je Jeobá i kitsole: “Kʼiatsa tosi tonda si̱jtilai yaoli, chan kui kʼoasʼiain xi chʼaotjín”. Tonga je Caín likui tsakʼaʼén.
Je Caín i kitsole Abel: “Tʼinkaonái ya jinjñáján”. Kʼianga toje tjío, je Caín kisikʼien je ndsʼe̱. Jókisʼin Jeobá. Kjoañʼai kitsjoale Caín, nʼio kjin kisikasén nga tsín titsabeni familiale.
Jméni xi bakóyaná choa̱ jebi. Tsakui nichxin tosi̱jtilee yaoná kʼianga tsín kʼoakjima jmeni xi mená. Tsa jenʼio tinijtilee yaoná kʼoa tsa kʼoakuitsoná xi ngikʼa nga nʼio jtiná, tjínnele si̱kʼantjaiyaa yaoná, ánni nga tsínkui kjoajti sikinjesíniná.
Je Abel nʼio tsjoake koan je Jeobá kʼoa nda kisʼin kʼoa Jeobá alikui sichajin, tsjoánile kjoabijnachon kʼianga jeʼndenaxó sikao i̱ Sonʼnde.
“Títjonkjoanla timiyo ijngokʼai je ndsʼai kʼoa kʼia nroai kʼoa tʼaitʼai kjoatjaoli” (Mateo 5:24).
-
-
Je arcale NoéXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 5
Je arcale Noé
Nga jeki nichxin, nʼio nkjín chjota kisʼe i̱ Sonʼnde. Me ngatsʼi nga tsʼen koan. Saʼnda tsakatio kʼa ánkje xi tsʼen koan. Yaa ngʼajmi tjío tsakai kʼoa i Sonʼnde kinroajen. A ʼyaní jme xá jaʼaini. Kuinga chjota kisikʼóya yaole kʼoa nga koan chixankao yánchjín.
Je yánchjín xi tsakatiokao ánkje jebi kisʼele xti. Je xtile nʼio taja koan kʼoa tsʼen koan nga jekoanjchínga, kʼoa totaon tsabe chjota. Je Jeobá alikui kitsjoaʼnde nga tosi tonda kʼoakoan. Kuinga jngo jtsínʼio jaʼaikaosíni nga kisikjeson je chjotatsʼen. Ñaki kitsendá ngayeje Sonʼnde.
Tonga tsakʼejna jngo chjota xi nda kisʼin kʼoa xi tsjoake koan Jeobá. Noé tsakʼin. Jngo koanni je chjoónle kʼoa jan xti kisʼele. Jéní xi Sem, Cam kʼoa Jafet tsakʼin. Nga jan kisʼele yánchjín. Je Jeobá kʼoakitsole Noé nga jngo arca katasínda, jngo kaxa̱ xi nʼioje kji xi koa̱n koaijin nandá. Kʼoasʼin kuinje̱ngile yaole je Noé kao familiale. Je Jeobá kʼoati kitsole nga nʼio nkjín cho̱ katasíkʼasʼen ya arca ánni nga kuinje̱ngisíni.
Je Noé kjitʼanangi tsakʼénda je arca. Je Noé kao familiale ñachantela nó koanjngonile je arca. Ñaki kʼoakisika jokitsole Jeobá. Je nó xotjín, kʼoakitsole chjota nga jngo Jtsínʼio kjoaʼaí, tonga likui koankjainle je chjota.
Tochan kicho nichxin nga jaʼasʼen arca. A meli jchai jmeni xi koan.
“Jokoanchon nichxinle Noé kʼoati koa̱n kʼianga kjoaʼaí je ʼndíle chjota” (Mateo 24:37).
-
-
Jin chjota kitjontjaiXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 6
Jin chjota kitjontjai
Je Noé kao familiale kʼoa kao je cho̱ yaa jaʼasʼen arca. Je Jeobá tsakʼéchjoa je xo̱ntjoa kʼoa kʼiaa tsakʼa jtsí. Toxkia nʼio tsakʼa josaʼnda nga je arca kison nandá. Ñaki kitsendá je sonʼnde. Ngatsʼi chjotatsʼen yaa tsakatio nitsin kʼoa yaa kʼien. Tonga je Noé kao familiale alijme xi koanle nga̱ yaa tjíoʼya arca. A majinli jokji tsjoa koanle nga kisitjosonle Jeobá.
Ñachan nichxin kʼoa ñachan nitje̱n tsakʼa jtsí. Nga jeki nichxin, chan jaʼajen je nandá. Kʼoa nga jekoanni, je arca jngo nindo kichosʼejnason. Tonga nga tojo nyasa je nandá, Noé kao familiale alikui koan kitjo ya arca.
Tobijbi jaʼajen je nandá. Je Noé kao familiale tsʼato jngo nó tsakatioʼya arca. Xijekoan, kʼiaa kʼoakitsole Jeobá nga katabitjo arca. Nʼio tsjoa kisʼele nga kʼoasʼin tsakʼasjentjai Jeobá. Kʼoa kuinga jngo kjoatjao kitsjoatʼasínile.
Je Jeobá nʼio kisasenle kjoatjao jebi kʼoa kʼoakitso nga nikʼiajinla nga tijtsínʼio sikjesonni jme xi tjín sonʼnde. Kʼoa nga sitjoson jmeni xi kitso, jngo ʼya̱ kisikasénjna. Kʼiaa kisasen títjon je ʼya̱. A jesa tsaʼya jngui je ʼya̱.
Je Jeobá kʼoakitsole je Noé kao familiale nga katasʼele xti kʼoa katasítse sonʼnde.
“Je Noé jaʼasʼen ya arca. Kʼoa je chjota alikui kisitjoson saʼnda nga jaʼai je jtsínʼio kʼoa yaa kikao ngatsʼi” (Mateo 24:38, 39).
-
-
Xjáongʼa xi kisʼenda ya BabelXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 7
Xjáongʼa xi kisʼenda ya Babel
Kʼianga jejaʼato Jtsínʼio, je xtile Noé kao yánchjínle nʼio nkjín xti kisʼele. Koannkjínya familiale kʼoa xin xin ʼnde kikatio, tojo kitsole Jeobá.
Tonga tsakatio kʼa familia xi tsín kisitjosonle Jeobá. I kitso: “Kuiyoaa ibi kʼoa jngo naxinandá kʼoéndaa kʼoa jngo xjáongʼa kʼoéndaa xi katabichó saʼnda ngʼajmi. Kʼoa nʼio kʼoaxkiaa”.
Je Jeobá alikui kisasenle jmeni xi kisʼin, kuinga tsakʼéchjoasínile. Jméni xi kisʼin Jeobá. Jé xokisʼin nga kjaʼaí kjaʼaí én kinchja̱ je chjota. Je chjota Babel kitsole naxinandá jebi. Kʼoa je én xi Babel tso isʼin tsoyanile: “Likui tikinrʼoénile xínkjín”. Kʼianga tsín tikinrʼoénile xínkjín, alikui titsakʼéndani je xjáongʼa. Je chjota xin xin ʼnde kikatio. Tonga tojo kui kʼoakisʼin xi chʼaotjín. A tsakatio chjota xi je Jeobá koantsjoake. Yaa jchaa kjoaʼmiya xi ijngo.
“Toʼyani xi ngʼa bʼasje yaole, nangi kʼoéjna, kʼoa je xi nangi bʼasje yaole, ngʼa kuitjo” (Lucas 18:14).
-
-
Je Abrahán kao Sara kisitjosonle NináXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 8
Je Abrahán kao Sara kisitjosonle Niná
Ya chrian Babel, kʼoati kisʼejna jngo naxinandá xi Ur tsakʼin. Tonga je chjota xi ya tsakatio nʼio nkjín niná tsakʼétsʼoale, alikui je Jeobá tsakʼétsʼoale. Tonga tsakʼejna jngo chjota ya Ur xi toje Jeobá tsakʼétsʼoale. Jéní xi Abrahán tsakʼin.
Je Jeobá i kitsole Abrahán: “Tikʼéjnai niʼyali kao familiali kʼoa ya tʼin ya ʼnde xi koakole”. Xijekoan i kitsole Niná: “Naxinandáje sikaole. Kʼoa tʼatsiní nga nʼio tse kjoanda tsjoale ngatsʼi chjota i̱ Sonʼnde”.
Je Abrahán alikui be jñani sikasén je Jeobá, tonga jé kisinʼiotʼa. Je Abrahán kao Sara, je chjoónle, kʼoa Taré kao Lot je tikjaʼmele, kisitjosonle Niná. Tsakatíondaa tsojmile kʼoa ki.
Je Abrahán kʼiaa 75 nóle kʼianga kicho kao familiale ya ʼnde jña kitsole Jeobá nga katakotsen. ʼNde jebi Canaán tsakʼin. Kʼoa je Jeobá i kitsole: “Ngayeje ʼnde xi tichotsenlai, jé tsjoale je xtili”. Tonga je Abrahán kao Sara jejchínga kʼoa tsínle xti. Jósʼin sitjoson Jeobá jmeni xi kitsole.
“Nga koankjainle Abraham, kisitjoson saʼnda nga kicho ya ʼnde xi kʼoasʼin kʼoaikjoatjaole. Kʼoa kitjo ninga tsín be jñani koai” (Hebreos 11:8).
-
-
Tochan kisʼe jngole ʼndíXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 9
Tochan kisʼe jngole ʼndí
Je Abrahán kao Sara jenkjín nó tjínle nga chixan. Nʼio nda kji niʼya xi kisikʼéjna ya naxinandá Ur kʼoa to ndʼianajñosa tsakatioʼya. Tonga je Sara alikui kui kisikjáojin nga̱ jé Jeobá kisinʼiotʼa.
Je Sara nʼio koanmele nga jngo ʼndí sʼe̱le kʼoa i kitsole Abrahán: “Kʼiatsa jngo ʼndí sʼe̱li kao je chjoónchoʼndana Agar, joxi tsʼanña koa̱nna”. Nga jeki nichxin, je Agar jngo ʼndí kisʼele kʼoa Ismael kitsole.
Xijekoanni, kʼianga 99 nóle je Abrahán kʼoa 89 nóle je Sara, jan mani chjota kichokonle. Je Abrahán kʼoakitsole nga ya katabatio ya ngi yá kʼoa nga katakjen. A ʼyaní ʼyani xi kichokonle. Ánkjení. Je ánkje i kitsole Abrahán: “Je nó xi nroa, ji kʼoa kao chjoónli jngo ʼndí sʼe̱no”. Je Sara kinrʼoé kʼianga tíjnaʼya ya ndʼianajño kʼoa totsakijnoʼmaa kʼoa i kitso ni̱ma̱le: “A jngo ʼndí sʼe̱na nga jeʼi̱ tjín nóna”.
Xi jekicho nó, jngo ʼndí kisʼele je Sara jokjoan kitso je ánkjele Jeobá. Je Abrahán, Isaac kitsole je ʼndíle, kʼoa “xi bijno” sʼin tsoyanile.
Kʼianga jeʼaon nóle Isaac, je Sara tsabee kʼianga je Ismael totsabesin Isaac. Je Sara kisikuindaa je ʼndíle kʼoa kuinga kikonsínile Abrahán kʼoa i kitsole: “Tiyótjenngilai je Agar kao Ismael”. Je Abrahán alikui kisasenle nga títjon. Tonga je Jeobá kʼoati kisikuinda Isaac, kuinga i̱ kitsosínile Abrahán: “Kʼoatʼiain jotítso je Sara. An sikuinda Ismael. Tonga jé Isaac sichjén nga kuitjoson jme xi tjínndajinna”.
“Kuinga kʼoati koankjainle Sara nga kisʼenile nganʼio nga koan kisʼele ʼndí. Koankjainle nga Niná ñaki kixiní kʼoa nga sitjoson jmeni xi kitso” (Hebreos 11:11).
-
-
Tikjaʼaitsjain je chjoónle LotXi bakóyana je Biblia
-
-
KJOAʼMIYA 10
Tikjaʼaitsjain je chjoónle Lot
Je Lot kao Abrahán, xi tsinile koanni, yaa ñatjen tsakatio ya Canaán. Je Lot kao Abrahán, sa nkjín sa nkjín koan cho̱ntjele kʼoa chan tsín tikisʼenile ʼnde jñani kisikjen. Je Abrahán i kitsole Lot: “Alikuijin tikoa̱n i̱ kuiyoñá nga joá. Ji chjoéjin jñani meli kʼuín, ánni tsín ya kjuísíña an”. Tsí nʼio nda chjota koan je Abrahán nga kʼoakitso.
Je Lot jngo ʼnde xi naskánachon tsabe ya chrian naxinandá jña Sodoma tsakʼin. Nʼio kisʼe nandá kao jñá. Kʼoa kui ʼnde jebi kiskoejin nga ya kikatio kao familiale.
Je chjota xi kisʼe ya naxinandá Sodoma kʼoa kao naxinandá xi ya tíjnachrianle xi Gomorra tsakʼin nʼio tsʼen koan. Kʼoa je Jeobá kʼoatsakʼé kon nga sikjeson nga jao naxinandá xokjoan. Tonga je Niná mele kʼoasjentjai je Lot kao familiale, kʼoa kuinga jao ánkje kisikasénsíni xi kitsole: “Ngotjo kjoanño. Titjoo naxinandá jebi. Je Jeobá sikjesonní”.
Tonga je Lot alikui kjitʼanangi kitjo, kisikʼachxin. Kuinga je ánkje kiskenʼndósíni ntsja je Lot kao chjoónle kʼoa kao xtiyánchjínle kʼoa kitokakao nga tsakʼaonsje ya naxinandá. Kitsole: “Tókao. Titjoo ánni tsín kuiyásíño kʼoa ali yándsʼionjin chotsenño. Tsa yándsʼion chótsenño, kuiyáño”.
Kʼianga jekicho ya naxinandá Zóar, je Jeobá kʼiaa kisikʼane je lʼí kao chao azufre ya Sodoma kao Gomorra. Nga jao naxinandá jebi ñaki tsín jme xi tikisʼeni. Je chjoónle Lot alikui kisitjosonle Jeobá, yátsʼin kiskotsenni kʼoa koanna̱xaa. Tonga je Lot kao xtiyánchjínle kitjontjaile yaole nga kisitjoson. Nʼiojin ba koanle Lot nga tsín kisitjoson je chjoónle, kʼoajin tiba koanle xtiyánchjínle. Tonga kʼoajin tinda kisatio kon nga kisitjosonle Jeobá.
“Nanda tikjaʼaitsjaon je chjoónle Lot” (Lucas 17:32).
-