BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
Énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • David kao Goliat
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jngo la̱jao̱ tíbasénle David je Goliat

      KJOAʼMIYA 40

      David kao Goliat

      Je Jeobá kitsole Samuel: “Tʼin ya ndʼiale Jesé. Jngo tile xi rey sʼin kʼoéjnale Israel”. Kʼoa je Samuel ki ya niʼyale Jesé kʼoa nga tsabe je tile xi majchínga isʼin kisikjaʼaitsjen: “Jéjin ti jebi xi kitjoejin”. Tonga je Jeobá kʼoakitsole Samuel kʼianga tsín je kiskoejin. Kitsole: “An, ʼbeña jotjío ni̱ma̱le chjota, ali to sonngʼalejin kotsenle”.

      Samuel jé David tíkjoejin

      Je Jesé ngi jaon xtile jaʼaikaole Samuel. Tonga Samuel kitso: “Je Jeobá alikui je tjíokjoejin. A tjíosali xti”. Je Jesé kitso: “Tojesa xi maʼndí xi cha, David ʼmi, barré tísíkuinda”. Kʼianga kicho David, je Jeobá kitsole Samuel: “Jéní xi tikjoejian”. Kʼoa je Samuel tsakʼéjtenson siti̱ jko̱ David. Kʼoasʼin kiskoejinni nga je xi rey koa̱n ya Israel.

      Goliat

      Kʼianga jeki nichxin, je chjota israelita kjoajchán tsakʼéjna kao chjota filisteo. Je chjota filisteo jngo chjotakjoajchán xi síxkón kji ngʼa tíjnale je xi Goliat tsakʼin. Nyaon nyaon tsabesin Goliat je chjota israelita, kitsole: “Jngo chjota tikasáon kao xi kuixkainjin. Tsa sikinjena, choʼndano koai̱njin. Tonga tsa an kuinje̱na, jon koaon choʼndanajin”.

      Je David yaa ki jñani tjío je chjotakjoajchán israelita nga kikaole tsojmi xi ski̱ne je ndsʼe̱ nga̱ sondado koan. Yaa kinrʼoéle je Goliat nga tíkjiʼndáxá, kʼoa David kitso: “Kao an kuixkainjin”. Je rey Saúl kitsole: “Tonga sʼa tijin”. Je David kitso: “Jé Jeobá koasenkaona”.

      Je Saúl kisikinyale David najño kjoajchánle, tonga David kitso: “Ñʼaijin koa̱nna tsakui kʼoakjá”. Je David kiskoé xjoa̱xín xi basénni la̱jao̱ kʼoa ki ya xo̱ngá, aon la̱jao̱ xi xjaʼai kjoan kiskoé kʼoa yaa tsakinyá najño xijtsale. Kʼoa kitokanrʼoe Goliat. Je Goliat kitso: “Ti, tichrianlanái kʼoa jchalaxóni. Je sikjine yaoli je nise kao cho̱jñá”. Je David alikui kitsokjon, kitso: “Jngo ki̱cha̱ espada kʼoa jngo ki̱cha̱ lanza kichʼai ji, tonga an kao jaʼaínle Jeobá tifinrʼoenile. Ali kaojin jin tibixkain kao je Niná. Ngatsʼi je xi tjío ibi skoe̱ní nga je Jeobá ngisa tse nganʼio tjínle tikʼoajinni jngo ki̱cha̱ espada kʼoa jngo ki̱cha̱ lanza. Kʼoa jé Niná koasenkaonajin nga si̱kinjelaijin”.

      Xijekoan, je David jngo la̱jao̱ tsakʼéjnaya xjoa̱xín xi yʼa kʼoa kao jotjín nganʼiole tsakasénle Goliat. Jé nganʼiole Jeobá xokisikao nga ya jaʼasʼenkjá totjen Goliat je la̱jao̱ kʼoa kʼieen. Kʼoa je chjota filisteo kitokaa nga tsín katanikʼien. A kʼoati je Jeobá ninʼiotʼai tsanda ji jokisʼin je David.

      “Chjota likui koa̱nle, tonga Niná koaanle. Ngayije kjoa koaanle Niná” (Marcos 10:27).

      Xi kjonangi: ʼYáni xi kiskoejin Jeobá je xi rey sʼin tsakʼejna nga jekoanni. Jósʼin kisikinjele David je Goliat.

      1 Samuel 16:1-13; 17:1-54

  • David kao Saúl
    Xi bakóyana je Biblia
    • David tíbʼésonxá nga katanoʼyale jña tíjna Saúl kao chjotakjoajchánle

      KJOAʼMIYA 41

      David kao Saúl

      Kʼianga jekisikʼien David je Goliat, je rey Saúl jé David kitsjoale xá nga tsakasentítjonle chjotakjoajchánle. Je David nkjín kjoajchán kinjele kʼoa nʼio tsʼaxki̱. Kʼianga jebichóni kjoajchán, je yánchjín te kʼoa see, itso: “Je Saúl jmi chjotakontrale kisikinjele, tonga je David tsʼato te jmi kisikinjele”. Je Saúl nʼio koanxinkonke je David kʼoa koanmele kisikʼien.

      Je David nʼio nda kisikjane je arpa. Ñandia kʼianga tísíkjanele je rey Saúl, ki̱cha̱ lanza tsakasénle David. Tonga je David kjitʼanangi tsakasenxin kʼoa toyaa tʼaxjáo kichosasénsʼen je ki̱cha̱ lanza. Xijekoan, je Saúl nkjín kʼa koanmesale kisikʼien David. Tonga David yaa ʼndekixí kitoka nga kikʼejnaʼma.

      David kui lanzale Saúl tíkjoé kʼianga sʼa kijnafe

      Je Saúl 3,000 chjotakjoajchán kikao nga kitjenngile David. Kʼoakjoán tiya kicho ya ngijao jñani tjíoʼma David kao chjotale. Je chjotale David chéché i̱ kitsole: “Ndʼaibi koaan si̱kʼain Saúl”. Je David chéché kinrʼoe Saúl kʼoa tsakatetʼaa i̱natjín najñole. Nga jekʼoakisʼin chʼao kisʼe kon nga̱ tsín tsabexkón je rey xi kiskoejin Jeobá. Alikui kitsjoaʼndele chjotale nga je Saúl jokatasíkao. Nga jekitjo Saúl, je David i kitsole: “Kama kasikʼienle tonga likui kʼoakasʼian”. A ngisaa nda tsabekon Saúl je David nga tsín kisikʼien.

      Majain. Tosi tonda kitjenngike. Ñandia kʼianga nitje̱n, je David kao Abisái, je tikjaʼmele, chéché ki jñani tjío je Saúl. Saʼnda je Abner, xi síkuinda Saúl, kijnafe. Abisái kitsole David: “Totiʼndená ndʼai nga si̱kʼieen Saúl. Tʼaiʼndenái nga sikʼien”. Je David kitso: “Jé Jeobá xi be josikao. Tosa tokui chjóai ki̱cha̱ lanzale kao tii xi bʼéya nandá kʼoa tjían”.

      Xijekoan, je David yaa ki jngo nindo xi ya tíjnachrian. Yaa tjen kiskotsenni jñani tjío Saúl, tsakʼésonxá kʼoa i kitso: “Abner. Ánni nga tsín tinikuindasíni je reyli. Jñáni tíjna tii xi bʼéya nandá kao ki̱cha̱ lanzale”. Je Saúl kinrʼoé nga je David xi tínchja̱ kʼoa kitsole: “Kama kanikʼiennái tonga likui kʼoakanʼiai. Jeʼbe ndʼaibi nga ji xi rey kuijnai ya Israel”. Je Saúl kini jñani tíbatéxoma. Tonga tsakatio kʼa familiale Saúl xi tsjoake koan David.

      “Jokji kʼoakoa̱nno nyʼán tiyokao ngatsʼi chjota. Jon xi tsjoake̱no, ali nijndajinnio, tonga tʼaiʼndelao Niná kao kjoajtile” (Romanos 12:18, 19).

      Xi kjonangi: Ánni koanmesínile Saúl nga kisikʼien David. Ánni nga tsín kisikʼiensíni David je Saúl.

      1 Samuel 16:14-23; 18:5-16; 19:9-12; 23:19-29; 24:1-15; 26:1-25

  • Nʼiojin koan kʼoa kixi koan Jonatán
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jonatán kao chjota xi yʼa escudole

      KJOAʼMIYA 42

      Nʼiojin koan kʼoa kixi koan Jonatán

      Je tile Saúl xi majchínga, Jonatán tsakʼin, nʼiojin koan kʼoa sondado koan. Je David kʼoakitso nga je Jonatán ngisa nʼio xátíya tikʼoajinni jngo ja̱ kʼoa ngisa nʼio taja tikʼoajinni jngo xa. Ñandia kʼianga 20 chjotakjoajchán filisteo tsabe je Jonatán ya nindo. Kʼoa kuinga i̱ kitsosínile je xi bʼa ki̱cha̱ kjoajchánle: “Tokʼiaa kjuinrʼoé tsa jngo choa̱ koakoná Jeobá. Tsa kʼoakuitsoná chjota filisteo nga kjuinmiaa, yaa jchañá nga kjuinkixkan”. Je chjota filisteo i kitso: “Nroamio ibi kʼoa kuixkan”. Nga jao chjota jebi kimi ya nindo kʼoa kisikinjele chjotakjoajchán filisteo.

      Je Jonatán títsjoákjoatjao kʼale tsojmile je David

      Nga ʼndítjonle mani Saúl je Jonatán, jé tjínnele rey koa̱n nga jekuiyá je nʼaile. Tonga Jonatán be kʼianga je David kiskoejin Jeobá nga rey koa̱n kʼoa alikui koanxinkonke. Tosaa nʼio miyo koanle xínkjín. Kʼoakitsole nga sikuinda kʼoa nga sitoánntjai xínkjín. Kʼoa je Jonatán kitsjoale David je najño xi bʼakjásonngʼa, ki̱cha̱ espadale, xi basénni flecha kao xjoa̱xínle nga tsakakóle nga nʼio miyo tsakjáo.

      Kʼianga kitokachjingale Saúl je David, je Jonatán kikonle kʼoa kitsole: “Nʼiojin katamai kʼoa tajajin katamai. Jé Jeobá kiskoejinli nga rey koai̱n. Kʼoa kʼoati be je nʼaina”. A meli nga kʼoati sʼe̱ jngoli miyo xi kʼoasʼín joni tsa Jonatán.

      Nkjín kʼa nga tsín yaole kini Jonatán ninga si̱kʼien nga tsakʼasjentjai je miyole. Bení nga je nʼaile mele sikʼien je David, kuinga i̱ kitsosínile nʼaile: “Tsa David si̱kʼain, jée kuijnyí. Ali jme xi tísíkaoli”. Je Saúl koanjtile kao Jonatán. Xi jeki nó, je Saúl kao Jonatán jngo kjoajchán kʼienjin.

      Nga jekʼien Jonatán, je David tsakásjai Mefibóset je xi tile koanni Jonatán. Kʼianga koansjaile, kitsole: “An sikuindale jokji tse kuijnai nga̱ je nʼaili nʼio miyona koanni. Yaa kuijnai ya niʼyana kʼoa yaa kuichitʼai yámixa̱na”. Je David nikʼiajinla kisichajin Jonatán je miyole.

      “Katamatsjoachao xíngio josʼin tsjoake̱no an. Liʼyasa xi ngisa tsjoake joni jngo xi tsjoántjai yaole xi tʼatsʼe miyole” (Juan 15:12, 13).

      Xi kjonangi: Jósʼin tsakakó Jonatán nga nʼiojin koan. Jósʼin tsakakó Jonatán nga kixi koan.

      1 Samuel 14:1-23; 18:1-4; 19:1-6; 20:32-42; 23:16-18; 31:1-7; 2 Samuel 1:23; 9:1-13

  • Jée xi tsakajngi rey David
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je profeta Natán tíbatekjáyale je rey David

      KJOAʼMIYA 43

      Jée xi tsakajngi rey David

      Kʼianga jekʼien Saúl, jé David tsakʼejnangajaonile nga rey koan kʼoa kʼiaa 30 nóle. Xi jeki nó, ñandia nga njio nga jngo chjoón xi naskánakji tsabe ya tjen sonndʼiale. Je David kisʼejinle nga Bat-seba ʼmi chjoón jebi kʼoa nga je chixankao jngo sondado xi Urías ʼmi. Kʼoa kʼoakitso David nga katafichʼale Bat-seba. Xijekoan tsakajnakao kʼoa ʼndí kisikʼa. Je David koanmele kisikʼéjnaʼma jme xi kisʼin. Kʼoakitsole je xi séntítjonle kjoajchán nga je Urías katasíkasén títjon jinkjoajchán kʼoa nga katabanga kʼoa toje katasíkʼéjna. Je Urías yaa kʼienjin kjoajchán. Xijekoan, David je chixankao Bat-seba.

      Rey David jé Niná tíbʼétsʼoale nga tísíjéle kjoanichatʼa

      Tonga je Jeobá tsabee nga chʼaotjín jmeni xi kisʼin David. Jméni xi kisʼin Jeobá. Jé profeta Natán kisikasén nga tsakjákao David. I kitsole: “Jngo chjotanyiná tsakʼejna xi nʼio nkjín barré kisʼele, kʼoati jngo chjota xi ma̱ tíjna tsakʼejna xi jngo mani ʼndíbarréle xi nʼio tsjoake. Je chjotanyiná tsakjáʼale ʼndíbarréle je xi ma̱ tíjna”. Je David nʼio koanjtile kʼoa kitso: “Chjotanyiná jebi tjínnele ni̱kʼien”. Je Natán kitso: “Ji mangósuin chjotanyiná jebi”. Je David nʼio ba koanle kʼoa i kitsole Natán: “Tsakajngijéeña xi kao Jeobá”. Je jée xi tsakajngi David tse kjoa kichokaone, je kʼoa kao familiale. Je Jeobá kjoañʼai kitsjoale tonga kitsjoaʼndele nga tsakʼejnakon nga̱ kʼoakoannile jme xi kisʼin kʼoa nga̱ nangitokon koan.

      Je David mele nga jngo yo̱ngo̱ kʼoendale Jeobá. Tonga Jeobá jé Salomón, tile David, kiskoejin nga je kʼoenda yo̱ngo̱. Je David tsakatíondale jme xi koa̱nchjénle Salomón kʼoa kitso: “Je yo̱ngo̱le Jeobá nʼio naskákatasʼe. Je Salomón sʼa ti, tonga an koasenkoa nga sa̱tíonda ngayeje xi koa̱nchjén”. Je David nʼio tse tao̱n kitsjoa xi kisʼendani yo̱ngo̱. Tsakásjai chjota xi male síxá, tsakʼéxkó tao̱nsine kao tao̱nchxoa, kʼoa jaʼaikao yákon xi tjín ya Tiro kao Sidón. Kʼianga tojeme kuiyá David, jé Salomón kitsjoale choa̱ josʼin sʼe̱ je yo̱ngo̱ kʼoa i kitsole: “Jé Jeobá xokitsona xi tʼatsʼe jebi kʼianga skia kʼoa nga tsjoale. Jé koasenkaoli. Ali nokjonjin. Tajajin katamai kʼoa kʼoatʼiain xá jebi”.

      David kui tífákaoni je Salomón tʼatsʼe josiká je yo̱ngo̱

      “Je xi bʼéʼma jéele alikui nda kʼoéjna, tonga je xi bʼéjnatsen kʼoa síkʼéjna jéele sa̱kóle kjoamatokon” (Proverbios 28:13).

      Xi kjonangi: Jmé jée xi tsakajngi David. Jmé xi kisʼin David nga tsakasenkao Salomón.

      2 Samuel 5:3, 4, 10; 7:1-16; 8:1-14; 11:1–12:14; 1 Crónicas 22:1-19; 28:11-21; Salmo 51:1-19

  • Yo̱ngo̱ xi kisʼendale Jeobá
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jngo lʼí kisikasén je Jeobá nga katatí je cho̱ xi tíbʼaitʼale

      KJOAʼMIYA 44

      Yo̱ngo̱ xi kisʼendale Jeobá

      Jngo kjoabʼetsʼoa tíbʼéjna je Salomón

      Kʼianga jetsakatéxoma Salomón ya Israel, je Jeobá i kitsole: “Jméni xi meli nga tsjoale”. Je Salomón kitso: “Sʼa xtia kʼoa kje nanda jme xi mana sʼian. Tʼainái kjoachjine josʼin sikuinda naxinandáli”. Je Jeobá kitso: “Nga kjoachjine kanijénái. Jiní xi ngisa chjine koai̱n ngakjijnda Sonʼnde. Kʼoati tsjoale kjoanyiná. Kʼoa tsa si̱tjosonnái tse kuijnai”.

      Je Salomón tsakʼéndaa je yo̱ngo̱. Kisichjén tao̱nsine, tao̱nchxoa, yá kao la̱jao̱ xi nʼio chjíle. Jmi mani xi nʼio nda síxá tsakʼénda je yo̱ngo̱, xi xʼin kao xi yánchjín. Ñato nó koanjngoni, kʼoa kʼiaa tsakʼaitʼale Jeobá. Jngo sonxta kisʼejnale kʼoa yaa kisakale cho̱ je Niná. Je Salomón tsakasén xkóle jña tíjna je sonxta kʼoa i kitso: “Ji Jeobá, jngo yo̱ngo̱ xi ngisa nʼioje kji kʼoa xi ngisa naskánakji machjénli tikʼoajinni yo̱ngo̱ jebi. Tonga katasasénli josʼin tiʼyaxkónlaijin kʼoa tinóʼyai kjoabʼetsʼoanajin”. A kisasenle Jeobá yo̱ngo̱ xi tsakʼéndale Salomón kʼoa a kinrʼoé kjoabʼetsʼoale. Kʼianga jetsakʼétsʼoa, jngo lʼí jaʼaijenni ngʼajmi kʼoa tsakaká je xi tjíoson sonxta. Kʼoasʼin tsakakóni Jeobá nga kisasenle je yo̱ngo̱. Kʼianga tsabe jebi je chjota israelita nʼio tsjoa koanle.

      Jngo lʼí kisikasén je Jeobá nga katatí je cho̱ xi tíbʼaitʼale

      Je rey Salomón nʼio tsʼaxki̱ ngakjijnda Israel kʼoa ninga ya ʼnde jñani nʼio kjin nga̱ nʼio chjine koan. Je chjota kichonrʼoe nga katabʼéndajinle je kjoale. Saʼnda kichokonle je xi reina sʼin tíjna ya Seba kʼoa nʼio ñʼai tjín xi kiskonangile. Kʼianga jekinrʼoéle Salomón, kitso: “Alikui koankjainna jmeni xi kitsona chjota xi tʼatsi, tonga tiʼbeña ndʼaibi nga ngisani nʼio chjinai jonga tsakʼinna. Je Jeobá Nináli, jé tísíchikontʼainli”. Ya naxinandá Israel nʼio ndasʼin tsakatio chjota kʼoa tsjoa kisatio kon. Tonga toʼikoan tsʼantjaiya jokoanchon.

      “I tíjna ibi jngo xi ngisasa ngʼa tíjna tikʼoajinni Salomón” (Mateo 12:42).

      Xi kjonangi: Ánni nga nʼio tse kjoachjine kitsjoasínile Jeobá je Salomón. Jósʼin tsakakóni Jeobá nga kisasenle je yo̱ngo̱.

      1 Reyes 2:12; 3:4-28; 4:29–5:18; 6:37, 38; 7:15–8:66; 10:1-13; 2 Crónicas 7:1; 9:22

  • Koanjaoya je naxinandá Israel
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Ahíya 12 ya sʼín je najñole ya ngixko̱n Jeroboán

      KJOAʼMIYA 45

      Koanjaoya je naxinandá Israel

      Jokji tse tsabexkón Jeobá je Salomón, kisʼe kjoanyʼán ya Israel. Tonga nkjín yánchjín chixankao xi xin naxinandále kʼoa xkóson bʼétsʼoale. Tobijbi tsʼantjaiya Salomón kʼoa kʼoati xkóson tsakʼétsʼoale. Je Jeobá nʼio koanjtile kʼoa kitsole Salomón: “Alikui tije familiali koatexomanile Israel, jaoya sʼian. Ngisaa tse ʼnde tsjoale jngo choʼndali kʼoa je familiali to choasa ʼnde koatexomale”.

      Je Jeobá tjín xi kisʼin nga katamachoyale chjota jmeni xi kitso. Je choʼndale Salomón xi Jeroboán tsakʼin tjín jña tífi kʼoa yaa kiskajin yandiaa je profeta Ahíya. Jngo najño yʼa je Ahíya kʼoa tejaoya kisʼin kʼoa i kitsole Jeroboán: “Je Jeobá alikui titsjoáʼndenile familiale Salomón nga je koatexoma ya Israel, jaoya sʼin. Teya chjóai najño jebi, nga̱ te ntje̱ xi ji koatexomalai”. Kʼianga kisʼejinle Salomón tʼatsʼe jebi, koanmele kisikʼien Jeroboán. Kuinga ya kitokasíni Jeroboán ya Egipto. Nga jekʼien Salomón, jé Rehoboam tsakatéxoma, tile koanni. Kʼoa je Jeroboán kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín tiʼya xi josikaoni kʼoa kini ya Israel.

      Nʼio nkjín chjota israelita xi tjín xi tjíotsjoátʼale je nra̱ja̱ʼndí xi tao̱n sine xi kisinda je Jeroboán

      Je xi chjotajchínga sʼin tjío ya Israel i kitsole Rehoboam: “Tsa nda si̱koai naxinandá, kixi koaitʼali”. Tonga je xtimiyole Rehoboam kitso: “Nʼio tijnalai je naxinandá. Tsesa xá tʼailai”. Je Rehoboam kisitjosonle xtimiyole kʼoa totaon tsabe je chjota. Kuinga xíjin koanni chjota kʼoa jé kitsjoale xá Jeroboán nga katabatéxomale xi te ntje̱. Je xi te ntje̱, Israel tsakʼinle. Kʼoa je xi jao ntje̱, Judá tsakʼinle kʼoa kixi kitʼale Rehoboam. Kʼoasʼin koanjaoya nga 12 ntje̱le Israel.

      Je Jeroboán koankaile nga ya koaikʼétsʼoa je naxinandá ya Jerusalén, jñani tsakatéxoma Rehoboam. A ʼyaní anni. Kuinga tsín koanmele nga ya koaitʼa ijngokʼanile Rehoboam je naxinandá. Kuinga jao nra̱ja̱ʼndí xi tao̱nsine kisindani kʼoa i kitsole naxinandá: “Nʼio kjin ya Jerusalén, tosa i̱ tʼetsʼoalao nra̱ja̱ʼndí jebi”. Je naxinandá kisitjoson kʼoa tikisichajin ijngokʼangáni Jeobá.

      “Ali tojngojin biyo kao xi tsín makjainle. Jmé kjoamiyo xi tjínle je xi kixi kao je xi tsín kixi, axo jmé xi mangóson jngo xi makjainle kao je xi tsín makjainle” (2 Corintios 6:14, 15).

      Xi kjonangi: Ánni koanjaoyasíni je naxinandá Israel. Jmé xi chʼaotjín kisʼin je rey Rehoboam. Jmé xi chʼaotjín kisʼin je rey Jeroboán.

      1 Reyes 11:1-13, 26-43; 12:1-33

  • Je choa̱ xi kisʼejna ya nindo Carmelo
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je Jeobá jngo lʼí kisíkasénni ya ngʼajmi nga katatí je xi títsjoátʼa Elías

      KJOAʼMIYA 46

      Je choa̱ xi kisʼejna ya nindo Carmelo

      Nʼio tsʼen rey xi tsakatéxomale je xi te ntje̱le Israel, tonga je xi ngisa nʼio chʼao kisʼin jé Acab. Jé chixankao jngo chjoón tsʼen xi Jezabel tsakʼin xi je niná ndiso xi Baal ʼmi tsakʼétsʼoale. Je Acab kao Jezabel kʼoakitsole chjota nga je Baal katabʼétsʼoale. Kʼoa nʼio nkjín profetale Jeobá kisikʼien. Jmé xi kisʼin Jeobá. Jé profeta Elías kisikasén nga jngo én tsakájnale Acab.

      Je Elías kʼoakitsole Acab nga tsín tikʼoani jtsí ya Israel nga̱ nʼio chʼao tísʼín. Tsʼato jan nó nga tsín tijme xi koanjcháni kʼoa kjinrá kisʼe. Xijekoan, je Jeobá kisikasén ijngokʼangáni Elías nga tsakjákao Acab. Je Acab i kitsole Elías: “Ñaki to kjoa fasjai. Totʼatsiní jmeni xi kjima”. Je Elías kitso: “Ali anjin tjínna jée nga tsín kjibʼa jtsí. Kui kʼoachonni nga je Baal bʼetsʼoalai. Tikatíoxkuí naxinandá kao profetale Baal ya jko̱nindo Carmelo. Kʼoa ya kataʼyale ʼyáni Niná xi kixi”.

      Je naxinandá yaa tsakatioxkó ya nindo kʼoa je Elías kitso: “Chjoéjion. Tsa je Jeobá xi ñaki Niná, je tangíntjenngilao. Kʼoa tsa je Baal xi ñaki niná, je tangíntjenngilao. Chótʼayakoaa ndʼaibi. Je profetale Baal xi 450 mani katabatíonda xi tsjoátʼale ninále kʼoa katanchja̱le. Kʼoati koationda tsanda an xi tsjoatʼale Jeobá kʼoa kuinchjale. Je niná xi lʼí sikasén jéní xi ñaki Niná”. Je naxinandá koanjyole.

      Je profetale Baal tsakatíondaa xi tsjoátʼale ninále kʼoa kinchjaale tsʼajnda nichxin, kitsole: “Ji Baal, tinóʼyanáijin”. Kʼoa nga tsín kinrʼoé je Baal, je Elías tsabesin kʼoa kitsole: “Tinókjoalao jotjín nganʼiono. Tochale kabajnafe kʼoa tjín xi tjínnele sikjaʼále”. Nga jekjimanjio, je profetale Baal tosi tonda tjíonchja̱le tonga aliʼya xi kinrʼoéle.

      Je Elías tsakʼéjnason je xi tsjoátʼale Niná ya sonxta kʼoa nʼio tse nandá tsakʼéjtenson. Xijekoan kitso: “Ji Jeobá, katabe je naxinandá nga jiní je xi ñaki Niná”. Je Jeobá kjitʼanangi jngo lʼí kisikasénni ya ngʼajmi kʼoa tsakaká xi tíjnason sonxta. Je chjota kitso: “Jéní Jeobá xi ñaki Niná”. Je Elías kitso: “Nijngojinla profetale Baal xi bʼaiʼndelao nga toka”. Nga kui nichxin, kinikʼien xi 450 profetale Baal.

      Xijekoan, jngo yojbi tsʼatsen ya sonndáchikon, kʼoa je Elías kitsole Acab: “Jngo jtsínʼio nroá. Tʼejnandai karretali kʼoa tʼin ya niʼyali”. Ñaki kixinya njio njio yojbi ya ngʼá, jaʼa ntjao̱ kʼoa síxkónkji nʼio tsakʼa jtsí. Je Acab nʼio kisitoka karretale, tonga je Jeobá tsakasenkao Elías nga ngisa nʼio kitoka tikʼoajinni je karreta. A toyaa jetʼa ngayeje kjoa xi kisʼele Elías. Kataʼyala.

      “Katabe chjota nga Jeobá ʼmili kʼoa nga toji xi nʼio ngʼa tijnalai jngo tjíjtsa sonʼnde” (Salmo 83:18).

      Xi kjonangi: Jméni choa̱ xi kisʼejna ya nindo Carmelo. Jméni xi kisʼin Jeobá nga kinrʼoéle kjoabʼetsʼoa xi tsakʼéjnale Elías.

      1 Reyes 16:29-33; 17:1; 18:1, 2, 17-46; Santiago 5:16-18

  • Je Jeobá tsjoánganʼiole Elías
    Xi bakóyana je Biblia
    • Jngo ngijao séjnajchxo Elías ya nindo Horeb nga tínrʼoé jme xi títsole jngo ánkjele Niná

      KJOAʼMIYA 47

      Je Jeobá tsjoánganʼiole Elías

      Je Jezabel kisʼejinle jmeni xi koantʼain je profetale Baal kʼoa nʼio koanjtile. Jngo chjota kisikasén xi i̱ kitsole Elías: “Nyaon kuiyání, tojosʼin kʼien profetale Baal”. Je Elías nʼio kitsokjon kʼoa yaa ʼndekixí kitoka. I kitso nga tsakʼétsʼoa: “Jeobá, alikui tikanina. Mena kuiyá”. Je Elías jenʼio kijtale kʼoa yaa tsakajnafengi jngo yá.

      Tonga jngo ánkje kisikjaʼále Elías xi tojbi tsakjákao, kitsole: “Tisotjain kʼoa tichi”. Elías jngo nioxtila xi tji kji tsabe xi ya kijnason la̱jao̱ xi sje kjoan kao jngo xjoa̱ nandá. Tsakjen, tsakʼi kʼoa titsakajnafengáni. Je ánkje tikisikjaʼángánile kʼoa kitsole: “Tichi, nga̱ nʼio tse nganʼio machjénli nga tiʼmi”. Kʼoa je Elías tsakjensa ngichoa. Kʼoa 40 nichxin 40 nitje̱n tsakʼamje saʼnda nga kicho ya nindo Horeb. Jngo ngijao jaʼasʼen kʼoa tsakajnafe. Kʼoa je Jeobá i kitsole: “Jméni xi tinʼiai ibi Elías”. Je Elías kitso: “Je chjota israelita alikui tjíosítjoson jmeni xi kitsoli. Kisixkoaa je sonxtali kʼoa kisikʼien je profetali. Kʼoa kʼoati mele sikʼienna tsanda an”.

      Je Jeobá kitsole Elías: “Titjui ya ngijao kʼoa tisenjnai i̱ sonnindo”. Kʼoa jngo ntjao̱ xi nʼio jaʼa. Xijekoan, jngo cháonnʼio jaʼa kʼoa xijekoan jngo lʼí jaʼa. Kʼoa jngo jta̱ kinrʼoéle Elías xi tojbi kinchja̱. Je Elías kao najñole tsakʼéʼmani nkjaín kʼoa yaa tsakasen ya nditsinle ngijao. Je Jeobá kiskonangile ánni nga tíbangani. Kʼoa je Elías i kitso: “Jetoʼansa xi tijna”. Tonga je Jeobá i kitsole: “Ngi 7,000 chjota tjío ya Israel xi an bʼétsʼoana. Tʼin kʼoa kʼoatʼinlai Eliseo nga je tikjoejian nga profeta koa̱n nga koa̱nskanni”. Kjitʼanangi kʼoakisʼin Elías jme xi kitsole Jeobá. A kʼoati koasenkaoli ji tsa si̱tjosonlai Jeobá. Jaonjin. Kuila kataʼyaa ndʼaibi jmeni xi koan kʼianga tsín tijme xi kisʼeni.

      “Ali kʼoajin mano. Tojmeni xi machjénno, tijélao Niná, tʼetsʼoalao kʼoa tʼailao kjoanda. Kʼoasʼin katasʼejinle Niná jme xi nijáo” (Filipenses 4:6).

      Xi kjonangi: Ánni kitokasíni Elías. Jmé xi kitsole Jeobá je Elías.

      1 Reyes 19:1-18; Romanos 11:2-4

  • Je ʼndíle jngo ʼndíchjoónkʼan jaʼáyanile
    Xi bakóyana je Biblia
    • Elías jé tínchja̱le jngo chjoónkʼan xi chikín tíbʼéxkó

      KJOAʼMIYA 48

      Je ʼndíle jngo ʼndíchjoónkʼan jaʼáyanile

      Jngo tii skoa̱n harina kʼoa jngo tii siti̱

      Kʼianga ñʼai koanchon, je Jeobá i kitsole Elías: “Tʼin ya Sarepta. Jngo ʼndíchjoónkʼan tíjna xi tsjoáli xi chi̱nai”. Ya jña bitjasʼeen naxinandá, jngo ʼndíchjoónkʼan xi ma̱ tíjna tsabe Elías xi chikín tíbʼéxkó kʼoa kisijé choale nandá. Nga kikʼá nandá ʼndíchjoón jebi, je Elías i kitsole: “Tʼiain kjoanda, kʼoati tʼai choanái nioxtila”. Tonga ʼndíchjoónkʼan kitso: “Tsínna nioxtila, alijme xi koa̱n tsjoale. To skoa̱n harina kʼoa siti̱ tíjnana xi kʼoenda i̱natjínña tsojmi xi chi̱naijin kao tiʼndína”. Je Elías kitso: “Je Jeobá kʼoatítso kʼiatsa jngo nioxtila xi i̱nakji si̱ndanái, sʼeeli siti̱ kao skoa̱n harina saʼnda nga kʼoa̱ ijngokʼani jtsí”.

      Je ʼndíchjoónkʼan ki ya niʼyale kʼoa kisindale nioxtila je profetale Jeobá. Je ʼndíchjoónkʼan kao tiʼndíle kisʼele xi kiskine jokji tse nga ñʼai koanchon, tojo kitso Jeobá. Je tii xi bʼéya skoa̱n harina kao tii xi bʼéya siti̱ alikʼia kisʼetia.

      Xijekoan, jngo kjoa xi ba tjín jaʼatojin je ʼndíchjoónkʼan, kitjochʼinle je tiʼndíle kʼoa kʼieen kʼoa kʼoakitsole Elías nga katabasenkao. Je Elías kiskoé je tiʼndí nga yʼangʼa male. Yaa kikao jngo kuarto xi tíjna sonngʼani. Yaa kisikájnason nachan kʼoa i kitso nga tsakʼétsʼoa: “Ji Jeobá, sijéle kjoanda, tikʼéjnakonni tiʼndí jebi”. Tokʼoamaná jmeni xi kisʼin Jeobá, nga̱ nisajngojinla chjota xi jekʼien faʼáyanile nga kui nichxin. Kʼoa xi ijngosani, je ʼndíchjoónkʼan kao tiʼndíle alikui chjota israelita kitjenni.

      Je tiʼndí jaʼáyanile kʼoa kiskenjta ijngokʼani. Je Elías i kitsole ʼndíchjoónkʼan: “Tíjnakon ijngokʼani tiʼndíli”. Je ʼndíchjoónkʼan nʼio tsjoa koanle kʼoa i kitsole Elías: “Ndʼaibi ʼbeña nga ñaki chjotale Niná mai. Jmeni xi si tʼatsʼe Jeobá nroani kʼoa kuinga bitjosonni ngantsjai”.

      Elías títsjoánile je tiʼndíle chjoónkʼan nga jejaʼáyanile

      “Chótsenlao nraa, ni bʼéntjejin, ni bʼéxkójin, ni ningʼajin tjínle, jé Niná síkjen. Tsí ngisa chjíno jon kaoni tsa ʼndínise” (Lucas 12:24).

      Xi kjonangi: Jósʼin tsakakó ʼndíchjoónkʼan xi ya Sarepta tsʼe nga kisinʼiotʼa Jeobá. Jósʼin ʼyañá nga ñaki profetale Niná koan Elías.

      1 Reyes 17:8-24; Lucas 4:25, 26

  • Jngo reina xi tsʼen koan kjoañʼai tsakʼaile
    Xi bakóyana je Biblia
    • Je choʼndale Jezabel yaa tjíosíkʼatjensʼenntjai ya ventanale

      KJOAʼMIYA 49

      Jngo reina xi tsʼen koan kjoañʼai tsakʼaile

      Je rey Acab, yaa tjen ventanale kiskotsennile nangi xka̱totseele je Nabot. Mele tsʼe koa̱n nangi jebi kʼoa koanmele nga tsakatse. Tonga je Nabot likui tsakaténale nga̱ kʼoatso kjoatéxomale Jeobá nga tsín koa̱n sa̱téna nangi xi batío chjotajchínga. A kisasenle Acab nga kʼoakisʼin je Nabot. Mai. Nʼio koanjtile, saʼnda tsín tikitjoni ya kuartole kʼoa tsín titsakjenni.

      Je xi chjoónle koan Acab jéní Jezabel, jngo reina xi tsʼen koan, i kitsole: “Jiní xi rey sʼin tijnalai Israel, koaan sʼe̱li tojmeni xi meli. An xi ʼbeña josʼian nga tsi katama nangi jebi”. Xon kisikasénle je xi chjotajchínga sʼin tjío. Kʼoatsakʼé je xo̱n nga kʼoakatatso je chjota nga Niná tínchja̱ʼaonle Nabot ánni nga la̱jao̱ katanikʼiensíni. Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoakisʼin. Xijekoan, je Jezabel i kitsole Acab: “Jekijnakʼien Nabot. Jekoa̱n chjoai nangile”.

      Je Jezabel nkjín chjota xi Jeobá tsjoake kisikʼien, ali tsa tojejin Nabot. Chjoón jebi, niná ndiso tsakʼétsʼoale kʼoa kui xi chʼaotjín kʼoakisʼin. Tonga je Jeobá kuenta kisʼin ngayeje. Jméni xi kisikao Jeobá je Jezabel.

      Kʼianga jekʼien Acab, jé tile xi Jehoram tsakʼin tsakatéxoma. Je Jeobá jngo chjota xi Jehú tsakʼin kisikasén nga kitsjoale kjoañʼai je Jezabel kao familiale.

      Je Jehú tsakʼejnayale karretale kʼoa ki ya Jezreel, jñani tíjna Jezabel. Je Jehoram kʼoati tsakʼejnayale karretale nga kikjákao Jehú, kitsole: “A nyʼán tiyokoaa xíngiaa”. Je Jehú kitso: “Jósʼin nyʼán kuiyokaoñá xíngiaa kʼianga tosi tonda kui kʼoatísʼín xi chʼaotjín je Jezabel na̱li”. Je Jehoram kisikʼótin karretale nga koaini tsakai, tonga je Jehú jngo flecha tsakasénle kʼoa kʼieen.

      Je Jehú kʼoatítso nga katanik’atjenjenngi Jezabel

      Xijekoan, je Jehú ki ya jña tíjna Jezabel. Je Jezabel kisʼejinle nga Jehú kuicho, kisikʼi nkjaín, tsakʼéndaa ntsja̱jko̱ kʼoa yaa kiskoyale jña tíjna ventana ya sonngʼani. Nga kicho Jehú, je Jezabel toʼéntsʼen kisitiʼndani. Je Jehú i kitsole je choʼnda xi ya tjíokao Jezabel: “Tichonjenngio”. Kʼoa je choʼnda kitsotsjá Jezabel, kiskajenngi kʼoa kʼieen.

      Xijekoan, je Jehú kisikʼien xtile Acab xi 70 mani kʼoa tsakjaʼáxin je Baal nga tsín tije katasʼetsʼoanile. Tojosʼin kaʼyaa, je Jeobá be ngayeje kʼoa chan tsjoále kjoañʼai je xi chʼao sʼín.

      “Jmeni xi kao kjoaxkaiʼa tjoéni nga títjon, alikui kjoanichikontʼain tjenkao nga maskanni” (Proverbios 20:21).

      Xi kjonangi: Jméni xi kisʼin Jezabel nga kitjoéle nangi xka̱totseele Nabot. Ánni nga kjoañʼai kitsjoasínile Jeobá je Jezabel.

      1 Reyes 21:1-29; 2 Reyes 9:1–10:30

  • Jé Jeobá kisitoánntjai Jehosafat
    Xi bakóyana je Biblia
    • Kʼianga tjíobitjo ya Jerusalén je chjotakjoajchán, jé tjíofi títjonle je rey Jehosafat kʼoa kao chjota levita xi se

      KJOAʼMIYA 50

      Jé Jeobá kisitoánntjai Jehosafat

      Je Jehosafat rey tsakʼejna ya Judá kʼoa tsakjaʼáxin sonxtale Baal kao xkóson xi kisʼetsʼoale ya naxinandá. Kui xi koanmele Jehosafat nga katabe je chjota jotjínni kjoatéxomale Jeobá. Kuinga kisikasénsíni chjotatítjon kao chjota levita ngakjijnda Judá nga tsakakóyale naxinandá je kjoatéxomale Jeobá.

      Je naxinandá xi tjíondaile alikui tsakʼetʼale Judá nga̱ be nga je Jeobá basenkao naxinandále. Saʼnda tsojmi kikaokjoatjaole rey Jehosafat. Tonga naxinandá Ammón, Moab kao ʼnde xi tjío ya Seír kinrʼoe nga kikján kao Judá. Je Jehosafat bení nga nganʼiole Jeobá koa̱nchjénle. Kuinga kisikatíoxkósíni ngatsʼi je chjota ya Jerusalén, xi xʼin xi yánchjín kao xtiʼndí. Je Jehosafat jngo kjoabʼetsʼoa tsakʼéjna ngixko̱n ngatsʼi, kitso: “Ji Jeobá, kʼiatsa tsín ji, alikui kuinje̱najin kjoajchán. Kʼoatʼinnáijin jméni xi sʼiainjin”.

      Je Jeobá kinrʼoéle Jehosafat kʼoa i kitsole: “Ali nokjonjion, an koasenkaono. Tangínkinyao ʼndeno, jyó tinyao kʼoa chótsaon josʼin kʼoasjentjaino”. Jósʼin tsakʼasjentjai Jeobá.

      Nga jekoannyaonni, je Jehosafat kiskoejin je chjota xi se kʼoa kʼoakitsole nga katafitítjonle chjotakjoajchán. Kitjoo ya Jerusalén nga ki jña kʼoejna kjoajchán, ya jña Tecoa tsakʼin.

      Je chjota xi se ñaki tsjoa tjíole, nʼio tjíose nga tjíobʼasjengʼa Jeobá, kʼoa je Jeobá kisitoánntjai naxinandále. Jé Jeobá xokisʼin nga tije kiskanni je chjota ammonita kao moabita kʼoa kʼieen ngatsʼi. Jé Jeobá kisikuinda chjota xi tjío Judá, je sondado kao naʼmi. Ngatsʼi naxinandá xi tjíondaile kisʼejinle jmeni xi kisʼin Jeobá kʼoa tsabee nga je sítoánntjai naxinandále xi tʼatsʼe chjotakontrale. Jósʼin bʼasjentjai Jeobá je naxinandále. Nkjín koya josʼin bʼasjentjai. Ali nganʼiole chjotajin machjénle.

      “Alikui jon kuixkaon kjoajchán jebi. Chjóao ʼndeno, ali tsa nikjanjion kʼoa chótsaon josʼin kʼoasjentjaino je Jeobá” (2 Crónicas 20:17).

      Xi kjonangi: Jméni xi kisʼin rey Jehosafat. Jósʼin kisikuinda Jeobá naxinandá Judá.

      2 Crónicas 17:1-19; 20:1-30

Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
Tʼechjoalai cuentali
Titjásʼain cuentali
  • Énná
  • Tikasénlai tsa ʼyani
  • Josʼin meli nga katamatsen
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
  • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
  • Josʼin machjén jme xi betʼai
  • JW.ORG
  • Titjásʼain cuentali
Tikasénlai tsa ʼyani